Embedded Files
Josip Juraj Strossmayer je bio hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena. Bio je jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih osobnosti 19. stoljeća.
Rodio se u Osijeku 4. veljače 1815. godine, a umro je u Đakovu 8. travnja 1905. godine.
Podrijetlom je iz kroatizirane njemačke vojničke obitelji.
Nakon završena sjemeništa u Đakovu, studirao teologiju u Pešti, gdje je 1834. doktorirao iz filozofije. Zaređen je 1838., a potom je studirao na Augustineumu u Beču, gdje je doktorirao iz teologije (1842). Do 1847. bio je profesor u đakovačkom sjemeništu, a od jeseni 1847. u Beču je obavljao službu dvorskoga kapelana i jednog od trojice ravnatelja Augustineuma. Tijekom revolucionarnih zbivanja 1848–49. zastupao je ideju o ustavnom i federalnom uređenju Habsburške Monarhije.
Na prijedlog bana Josipa Jelačića 18. studenoga 1849. godine imenovan je đakovačkim biskupom, a za biskupa posvećen je u Beču tek 8. rujna 1850. Prigodom ustoličenja u čast i dužnost biskupa Strossmayer je svoj program izrazio riječima "Sve za vjeru i za domovinu".
Snažno je utjecao i na suvremeni crkveni i vjerski život. Posebice je zapaženo njegovo djelovanje na zasjedanju Prvoga vatikanskoga koncila (8. XII. 1869 – 18. VII. 1870), na kojem je održao pet govora među kojima je najveći odjek u javnosti imao onaj vezan uz dogmu o nezabludivosti pape. Također se zauzimao za unitarističke ideje i međusobno razumijevanje i pomirenje katolika, pravoslavaca i protestanata.
Istaknuo se i na kulturno-prosvjetnom planu, prije svega kao mecena. God. 1859. novčano je darovao Zavod sv. Jeronima u Rimu, stipendirao je bosanske franjevce, pomogao osnivanje Više gimnazije u Osijeku, osnivanje Kongregacije Svetih anđela čuvara sestara dominikanki i gradnju njihova samostana u Korčuli.
Strossmayer i povezanost s Osijekom
Strossmayer i povezanost s Osijekom
„Ja sam ponosan što sam rođeni Osječanin“ riječi su biskupa Strossmayera. U svome rodnom gradu proveo je 16 godina života, a doživljaje je dijelio s bratom Matijom. Njegov život u Osijeku završava odlaskom u đakovačko sjemenište gdje nastavlja školovanje.
Prema usmenoj predaji obitelji Strossmayer, začetnik njihove obitelji bio je Pavao Strossmayer koji je u Osijek došao između 1746. I 1752. Ubrzo nakon dolaska sklopio je brak s Jelenom u kojem mu se rodio sin Antun te je tako u Osijeku nastala loza obitelji Strossmayer koja će trajati 200 godina. Prema popisu iz 1828. godine u Gornjem gradu je živjelo pet obitelji Strossmayer. Gradsko pravo stekao je Ivan Strossmayer, otac Josipa Jurja, koji je plaćao porezno zaduženje od 30 forinti. Njegova kuća bila je u Šamačkoj ulici 49, a danas se na tom mjestu nalazi istočna strana Hotela Osijek. Biskup je rođenjem i osjećajima ostao trajno vezan za Osijek. U staroj baroknoj crkvici sv. Petra i Pavla služio je svoju prvu misu.
Crkva Sv. Petra i Pavla
Đakovačko sjemenište
Strossmayer u mladosti
Imenom Josipa Juraja Strossmayera nazvane su ulice u mnogim gradovima i mjestima:
Imenom Josipa Juraja Strossmayera nazvane su ulice u mnogim gradovima i mjestima:
U Osijeku je njegovim imenom nazvano Sveučilište, dvorana na Ekonomskom fakultetu u Osijeku kao i jedna od glavnih ulica, koja vodi od središnjeg gradskog Trga Ante Starčevića prema zapadu odn. prema Višnjevcu. Tu ulicu Osječani žargonski i odmila zovu – Štrosika. Također se njegova bista nalazi i na rondelu osječkih velikana u Tvrđi.
Đakovački trg ispred đakovačke katedrale se također zove njegovim imenom, na sred trga se nalazi njegov kip, a u ulici pored se nalazi Strossmayerov muzej.
U Pragu je njegovim imenom nazvan trg. U Sarajevu je jedna od važnijih ulica dobila ime Strosmajerova.
U Sofiji (Bugarska) i Beogradu (točnije Zemunu) također postoje ulice koje nose ime Josipa Jurja Strossmayera.
Sveučilište u Osijeku
Đakovački trg
Strossmayerov trg u Pragu
Strossmayerov muzej u Đakovu
Zanimljivost
Hrvatska narodna banka izdala je zlatni i srebrni kovani novac u povodu obilježavanja 200. obljetnice rođenja Josipa Jurja Strossmayera (1815. – 2015.), znamenitoga đakovačkog biskupa i mecene, utemeljitelja središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija, koji je osobito poznat po promicanju kulture i radu u području kulture.
Page updated
Google Sites
Report abuse