"Njemačko dijete i najljepši primjeri naše asimilacione snage, "Eseker" i hrvatski rodoljub velikaš Crkve i pionir nauke, najomraženiji i najmiliji sin roda, bez sumnje najslavniji, naša dika. Kao zvuk katedralni zvona što zvuči nad salašima i u dubini šuma ubave đakovštine, tako je njegov jaki glas učio Evropu da nas još ima - "još Hrvata"."
(Antun Gustav Matoš 1906. citirao na spomeniku Strossmayera)