Rimska Mursa
Osječki lokalitet bio je naseljen u starijem kamenom dobu, prije 8 000 godina. Prvi stanovnici na ovom prostoru bili su arijski Iliri, a u 4 st.pr. Krista došli su Kelti. Kelti su se spojili sa domaćim plemenom Andizeta koji su ilirskog podrijetla. Njihovo središte bila je Mursa.
Mursa je ime rimske kolonije u provinciji Panoniji.
Arheološka istraživanja pokazala su da je Mursa bila poveće naselje koje se protezalo od današnje Carinarnice do nekadašnje tvornice kože (Kožare) u Donjem gradu.
Rimski car Hadrijan je 133. godine (vjerojatno 124. godine) Mursi dodijelio status kolonije s punim civitetom.
Puni naziv glasio je Colonia Aelia Mursa ili Colonia Aelia Mursensium
Mursa je bila pravokutnog oblika okružena dvostrukim bedemima. Gradsko je područje bilo podijeljeno na blokove zgrada. Grad je imao izgrađen gradski vodovod s kanalizacijom, javne i privatne terme i amfiteatar. Na sjecištu glavnih cesta nalazio se forum s javnim zgradama, kurijom, bazilikom, aerariumom (financijski ured) i tabernama (tržnica).
Mursa se nalazila na raskrižju puteva, bila je važno prometno i gospodarsko središte rimske južne Panonije.
Kod Murse se 351. godine odigrala velika bitka za prijestolje između careva Konstancija II. i Magnencija. Izvori govore da je Konstancije, nakon pobjede, zaplakao gledajući tijela poginulih vojnika koja su bili razasuta na prostoru oko Murse ili su plutala Dravom.
Arheološka istraživanja pokazala su da je Mursa bila poveće naselje koje su Rimljani osvojili neposredno prije ili za vrijeme ustanka panonskih plemena (od 6. do 9. godine) protiv rimske vlasti.
O ostacima Murse pisali su austrijski general L. F. Marsigli (17. st.), te M. P. Katančić (18. st.) koji je napravio prvu rekonstrukciju plana Murse.
Stanovnici Murse bili su isluženi i umirovljeni veterani rimskih legija (vojske), trgovci i određen broj uglednih stanovnika koji su bili romanizirani.
Stanovništvo se bavilo različitim obrtima, a najrazvijenije je bilo lončarstvo i staklarstvo što potvrđuju nalazi lončarskih peći, različitih kalupa i svjetiljki.
Na temelju pronađenih žrtvenika možemo zaključiti da je u koloniji Mursi najviše štovan bog Jupiter. Na području Osijeka je ukupno 35 žrtvenika, 15 je posvećeno vrhovnom božanstvu Jupiteru.
Žrtvenik posvećen Silvanu Velikom Uzvišenom
Najreprezentavniji način pokapanja u rimsko doba bilo je polaganje pokojnika u sarkofag.
Pokojnici su polagani u obične grobne jame, grobnice od opeke ili sarkofage. Sarkofag je sanduk isklesan od jednog komada kamena, dok je od drugog komada načinjen poklopac.
Do danas je na području Murse pronađeno petnaest sarkofaga od kojih je jedanaest potpuno sačuvano.
Krajem 4. st. Mursu su opustošili Goti, a 441. Huni su razorili Mursu i stanovništvo se razbježalo. Iznad antičke Murse danas se diže Donji grad.