Giulio Schiavetto (fl. c1565):
Motteti a cinque e sei voci
Motteti a cinque e sei voci
(Venice, Girolamo Scotto, 1564)
Embedded Files
DVIG_29.9.23_FIN_novo.pdfGiulio Schiavetto (fl. c1565):
(Venice, Girolamo Scotto, 1564)
Asperges meVidi aquamO magnum mysteriumDilexisti omnia verbaSalvum me facSalus populi ego sumQuam pulchra esHodi Christus natus estCantantibus organis
Christus factus estEgo sum qui sumDomine nonne bonum semenSi bona suscepimusPater nosterAve sanctissima MariaUnum cole DeumDa pacem, DomineSuscipe verbum, Virgo Maria
Amy Farnell, cantus, Tim Braithwaite, altus, Cyril Escoffier, tenor,Florian Michael Cramer, tenor, Darko Solter, bassus, Silvio Richter, violin,Emily Saville, trombone, BJ Hernandez, trombone,Tin Cugelj, trombone & art.dir., Maximilien Brisson, trombone,Augustin Mršić, viola da gamba, Mario Penzar, organo positivo
www.responsorium.hr info@responsorium.hr
Instrumentarij:barokna violina prema talijanskim uzorima, izradio Jan Pawlikowski, Krakow, 2013.viola da gamba prema Michelu Colichonu, 1693., izradio Marco Ternovec, Bruxelles, 2007.tenor trombon prema Antonu Drewelweczu, 1595., izradio Ewald Meinl, Basel, 2017.bas trombon prema Isaacu Eheu, 1612., izradio Reiner Egger, Basel, 2012.organo di legno, prema anon., Innsbruck, c.1585., izradio Giovanni Pradella, Sondrio, 2023.
Ugodba: srednjotonska (1/4 sintoničke kome), a1 = 440 Hz
Primjeri skladbi iz repertoara Ansambla Responsorium:
Tomaso Cecchino (1583.-1644.) Dixit DominusLaudate Pueri Dominum
Costanzo Antegnati (1549.-1624.)Canzon XX La Moranda
NEDA KATARINA JOSIPA PROSOLI - DOM SVETE CRKVENE GLAZBENeda Katarina Josipa kao Tvoj čudesniji dar, to Ti znaš,bijaše zaglavni kamen Udruge Prosoli – Sveta glazba,a sada, gledajuć’ Te s ljubavlju koju si joj darovao,naša je najveća zagovornica i Dom svih naših projekata.
O programu
O životu Giulija Schiavetta nije poznato mnogo. Pretpostavlja se da je ovaj skladatelj rođen između 1520. i 1530. u Šibeniku. Njegovo prezime apelativno upućuje na slavensko podrijetlo no nije poznato kako je ono glasilo u svojoj hrvatskoj inačici, iako se prezime Schiauetich/Scauetich spominje u knjigama krštenih šibenske biskupije između 1520. i 1697. Kasniji biografski podaci koje iščitavamo iz izdanja njegovih zbirki upućuju da je kao skladatelj djelovao u službi šibenskog biskupa Girolama Savorgnana koji je ovu funkciju obnašao između 1557. i 1573. godine. Biskup Savorgnano, porijeklom iz ugledne friulanske plemićke obitelji, boravio je kao jedan od delegata na Tridentskom koncilu 1563./1564., a zabilježeno je kako je Giulio Schiavetto bio tom prigodom u njegovoj pratnji. Navedeno ne treba čuditi jer su kapelnici često pratili svoje pokrovitelje na raznim službenim događanjima ili čak ratnim pohodima što je bila uobičajena praksa toga vremena. Zabilježeno je tako da je Claudio Monteverdi 1595. pratio mantovanskog kneza Vincenza Gonzagu na neuspješnoj i gotovo tragikomičnoj vojnoj kampanji protiv Turaka u Mađarskoj. Skladateljskim stilom Schiavetto je pripadao krugu rimske škole, stilski bliske franko-flamanskoj polifonoj praksi i njegova su djela strukturom slična poznatijim suvremenicima koji su djelovali u Italiji kao što su bili Cipriano de Rore, Giaches de Wert i Giovanni de Macque. Bio je svestran skladatelj koji je podjednako vješto primjenjivao polifoni slog u madrigalima, skladbama ljubavno-erotske tematike i uzvišenim motetima. Prema inventaru venecijanskog tiskara Girolama Scotta Schiavetto je objavio dvije knjige moteta od kojih je danas sačuvana tek jedna indeksirana u repozitoriju RISM-a. Zbirka Motetti a cinque et a sei voci, Libro Primo tiskana je u Veneciji 1564. u nakladničkoj radionici Girolama Scotta. Prije Drugog svjetskog zbirka se nalazila u Dresdenu i dugo se smatralo da je ovaj jedinstveni glazbeni dokument zauvijek izgubljen uslijed ratnih pustošenja. Spletom sretnih okolnosti jedini sačuvani primjerak dospio je u Jagiellonsku biblioteku u Krakovu gdje se čuva i danas. Zbirka je posvećena biskupu Girolamu Savorgnanu i sadrži osamnaest moteta, dvanaest peteroglasnih i šest šesteroglasnih od kojih neki sadrže ostinato cantus firmus. Takvi su primjeri moteti Cantantibus organis posvećen sv. Ceciliji i sjajni Suscipe verbum, Virgo Maria u kojem sextus donosi u ostinato obliku incipit Ave Maria. Neki od moteta nastali su na osnovi kanona i u njima je Schiavetto pokazao svu raskoš svojeg umijeća, a kao primjeri izdvajaju se moteti Asperges me i Da pacem, Domine. Realizacija ovog projekta obuhvaća vokalnu kapelu, uz instrumentaciju (colla parte ili alternatim) s kapelom sastavljenom od izvornih glazbala (violine, viole da gamba i renesansnih trombona) te uz basso continuo orguljskog pozitiva izgrađenog prema menzuralnom predlošku izvornih renesansnih orgulja poznate talijanske graditeljske obitelji Antegnati. U sastavljanju instrumentalne kapele koristili smo naputke njemačkoga teoretičara Michaela Prætoriusa iz trećeg sveska traktata Syntagma musicum (1619.). Improviziranu ornamentaciju na projektu izvodimo sukladno paradigmi vremena nastanka skladbi, a glazbeni idiom smo preuzeli iz suvremenih glazbenih traktata Girolama dalla Case (1584.), Giovannija Bassana (1585. i 1591.) i Francesca Rognonija (1620).
Ansambl Responsorium posvetio se istraživanju i interpretaciji vokalnog i instrumentalnog repertoara sedamnaestog stoljeća s posebnim osvrtom na ostvarenja starije hrvatske glazbene baštine. Djeluje u skladu s načelima povijesno utemeljene izvođačke prakse rane glazbe, koristeći replike autentičnih glazbala te poštujući znanstveno utemeljene stilske smjernice. U potrazi za autentičnim zvucima ansambl je realizirao niz uspješnih projekata među kojima je nekoliko suvremenih praizvedbi djela hrvatskih baroknih skladatelja. Plod intenzivne muzikološke aktivnosti ansambla je nosač zvuka Tomaso Cecchino: Madrigali et canzonette a tre voci 1617. (Croatia Records, 2017.) koji je objavljen povodom 400-te obljetnice tiskanja zbirke. Ansambl Responsorium redovito surađuje s priznatim svjetskim izvođačima rane glazbe i svoju posvećenost radosno dijeli s vjernom publikom, koncertirajući na brojnim festivalima u domovini (Varaždinske barokne večeri; Glazbene večeri u sv. Donatu; Koncerti u Eufrazijani; Dvigrad festival i dr.) te u inozemstvu (Austrija, Njemačka, Danska, Slovenija, Češka, Slovačka). Dvostruki je laureat nagrade „Ivan Lukačić“ žirija Varaždinskih baroknih večeri za muzikološki radi i izvođački doseg ansambla. Ansambl je nagrađen na 49. Varaždinskim baroknim večerima 2019. godine za projekt Tomaso Cecchino: Psalmi, missa et alia cantica te na 52. Varaždinskim baroknim večerima 2022. za projekt Sancta Maria, Mater Ecclesiae – marijanski moteti Hieronimusa Talonusa Puljanina.
O životu Giulija Schiavetta nije poznato mnogo. Pretpostavlja se da je ovaj skladatelj rođen između 1520. i 1530. u Šibeniku. Njegovo prezime apelativno upućuje na slavensko podrijetlo no nije poznato kako je ono glasilo u svojoj hrvatskoj inačici, iako se prezime Schiauetich/Scauetich spominje u knjigama krštenih šibenske biskupije između 1520. i 1697. Kasniji biografski podaci koje iščitavamo iz izdanja njegovih zbirki upućuju da je kao skladatelj djelovao u službi šibenskog biskupa Girolama Savorgnana koji je ovu funkciju obnašao između 1557. i 1573. godine. Biskup Savorgnano, porijeklom iz ugledne friulanske plemićke obitelji, boravio je kao jedan od delegata na Tridentskom koncilu 1563./1564., a zabilježeno je kako je Giulio Schiavetto bio tom prigodom u njegovoj pratnji. Navedeno ne treba čuditi jer su kapelnici često pratili svoje pokrovitelje na raznim službenim događanjima ili čak ratnim pohodima što je bila uobičajena praksa toga vremena. Zabilježeno je tako da je Claudio Monteverdi 1595. pratio mantovanskog kneza Vincenza Gonzagu na neuspješnoj i gotovo tragikomičnoj vojnoj kampanji protiv Turaka u Mađarskoj. Skladateljskim stilom Schiavetto je pripadao krugu rimske škole, stilski bliske franko-flamanskoj polifonoj praksi i njegova su djela strukturom slična poznatijim suvremenicima koji su djelovali u Italiji kao što su bili Cipriano de Rore, Giaches de Wert i Giovanni de Macque. Bio je svestran skladatelj koji je podjednako vješto primjenjivao polifoni slog u madrigalima, skladbama ljubavno-erotske tematike i uzvišenim motetima. Prema inventaru venecijanskog tiskara Girolama Scotta Schiavetto je objavio dvije knjige moteta od kojih je danas sačuvana tek jedna indeksirana u repozitoriju RISM-a. Zbirka Motetti a cinque et a sei voci, Libro Primo tiskana je u Veneciji 1564. u nakladničkoj radionici Girolama Scotta. Prije Drugog svjetskog zbirka se nalazila u Dresdenu i dugo se smatralo da je ovaj jedinstveni glazbeni dokument zauvijek izgubljen uslijed ratnih pustošenja. Spletom sretnih okolnosti jedini sačuvani primjerak dospio je u Jagiellonsku biblioteku u Krakovu gdje se čuva i danas. Zbirka je posvećena biskupu Girolamu Savorgnanu i sadrži osamnaest moteta, dvanaest peteroglasnih i šest šesteroglasnih od kojih neki sadrže ostinato cantus firmus. Takvi su primjeri moteti Cantantibus organis posvećen sv. Ceciliji i sjajni Suscipe verbum, Virgo Maria u kojem sextus donosi u ostinato obliku incipit Ave Maria. Neki od moteta nastali su na osnovi kanona i u njima je Schiavetto pokazao svu raskoš svojeg umijeća, a kao primjeri izdvajaju se moteti Asperges me i Da pacem, Domine. Realizacija ovog projekta obuhvaća vokalnu kapelu, uz instrumentaciju (colla parte ili alternatim) s kapelom sastavljenom od izvornih glazbala (violine, viole da gamba i renesansnih trombona) te uz basso continuo orguljskog pozitiva izgrađenog prema menzuralnom predlošku izvornih renesansnih orgulja poznate talijanske graditeljske obitelji Antegnati. U sastavljanju instrumentalne kapele koristili smo naputke njemačkoga teoretičara Michaela Prætoriusa iz trećeg sveska traktata Syntagma musicum (1619.). Improviziranu ornamentaciju na projektu izvodimo sukladno paradigmi vremena nastanka skladbi, a glazbeni idiom smo preuzeli iz suvremenih glazbenih traktata Girolama dalla Case (1584.), Giovannija Bassana (1585. i 1591.) i Francesca Rognonija (1620).
Ansambl Responsorium posvetio se istraživanju i interpretaciji vokalnog i instrumentalnog repertoara sedamnaestog stoljeća s posebnim osvrtom na ostvarenja starije hrvatske glazbene baštine. Djeluje u skladu s načelima povijesno utemeljene izvođačke prakse rane glazbe, koristeći replike autentičnih glazbala te poštujući znanstveno utemeljene stilske smjernice. U potrazi za autentičnim zvucima ansambl je realizirao niz uspješnih projekata među kojima je nekoliko suvremenih praizvedbi djela hrvatskih baroknih skladatelja. Plod intenzivne muzikološke aktivnosti ansambla je nosač zvuka Tomaso Cecchino: Madrigali et canzonette a tre voci 1617. (Croatia Records, 2017.) koji je objavljen povodom 400-te obljetnice tiskanja zbirke. Ansambl Responsorium redovito surađuje s priznatim svjetskim izvođačima rane glazbe i svoju posvećenost radosno dijeli s vjernom publikom, koncertirajući na brojnim festivalima u domovini (Varaždinske barokne večeri; Glazbene večeri u sv. Donatu; Koncerti u Eufrazijani; Dvigrad festival i dr.) te u inozemstvu (Austrija, Njemačka, Danska, Slovenija, Češka, Slovačka). Dvostruki je laureat nagrade „Ivan Lukačić“ žirija Varaždinskih baroknih večeri za muzikološki radi i izvođački doseg ansambla. Ansambl je nagrađen na 49. Varaždinskim baroknim večerima 2019. godine za projekt Tomaso Cecchino: Psalmi, missa et alia cantica te na 52. Varaždinskim baroknim večerima 2022. za projekt Sancta Maria, Mater Ecclesiae – marijanski moteti Hieronimusa Talonusa Puljanina.
Google Sites
Report abuse