Znanstvene publikacije
Objavljen rad o srednjovjekovnoj utvrdi i naselju Perna
Ovih dana je u digitalnom obliku iz tiska izašao zbornik znanstvenih radova sa interdisciplinarnoga znanstvenog skupa „Kontinentalna Hrvatska: povijesni aspekt, aktualnosti i perspektive u budućnosti“. U sklopu zbornika objavljen je i dr. sc. Krešimira Regana, suradnika na projektu, naslovljen Tvrdi grad (castrum) Perna, kojega je objavio u suautorstvu sa Sveborom Andrijevićem.
Objavljen rad o mikrotopografiji ivanićkog kraja u srednjem vijeku
Ovih dana je u digitalnom obliku iz tiska izašao zbornik znanstvenih radova sa međunarodnoga interdisciplinarnoga znanstvenog skupa „Čitatelj i čitanje u digitalno doba“. U sklopu zbornika objavljen je i rad prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza, voditelja projekta, naslovljen Kako „pročitati“ izgled prostora iz srednjovjekovnih isprava?
U suaturostvu sa Petrom Sekulićem, dipl. pov. i arheol., iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, voditelj projekta Topografija srednjovjekovne Zagrebačke županije (14.-16- stoljeće), objavio je izvorni znanstveni rad o mikrotopografiji prostora srednjovjekovnog Krčingrada u najnovijem broju znanstvenog časopisa Povijesni prilozi naslovljen Tragom jedne misli Emilija Laszowskog: Krčingrad kao moguće prvobitno sjedište Drežničke županije.
Članak je dostupan na poveznici: https://hrcak.srce.hr/clanak/442946
U novom broju znanstvenog časopisa Folia onomastica Croatica, dr. sc. Branimir Brgles, suradnik na projektu Topografija srednjovjekovne Zagrebačke županije (14.-16- stoljeće), koautorski je objavio znanstveni rad naslovljen Osobna imena goričkoga desetinskog kotara iz 1464. godine.
Autori analiziraju Vrelo koje predstavlja jedno od najstarijih u cijelosti sačuvanih registara crkvene desetine s područja Zagrebačke biskupije. Taj dosad neobjavljeni dokument sadrži nekoliko tisuća osobnoimenskih potvrda koje su detaljno analizirane u skladu s precizno oblikovanom metodologijom istraživanja. Uz analizu osobnih imena po podrijetlu i tvorbi, autori donose i potvrde neuobičajenih te rijetkih osobnih imena.
Članak je dostupan na poveznici https://hrcak.srce.hr/clanak/415488
U izdanju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Sisačke biskupije i Naklade Breza upravo je iz tiska izašla znanstvena monografija o srednjovjekovnoj Dubici autora izv. prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza voditelja znanstvenog projekta „Topografija srednjovjekovne Zagrebačke županije (14.-16. stoljeće)“ (IP-2020-02-8706), i dr. sc. Krešimira Regana, suradnika na istom projetku. Knjiga je rezultat višegodišnjeg istraživačkog rada autora te nosi naslov „Srednjovjekovna Dubica: Orisi grada na obalama rijeke Une“.
U izdanju nakladničke kuće Mozaik knjiga iz tiska je upravo izašla stručno-popularna monografija o hrvatskim utvrdama i dvorcima autora izv. prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza sa Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, voditelja projekta Topografija srednjovjekovne Zgrebačke županije (13.-16.st.), popraćena brojnim kvalitetnim fotografijama autora Darija Žagara i Romana Avdagića. Knjiga je rezultat višegodišnjeg istraživačkog rada autora te nosi naslov „Najljepši hrvatski dvorci i utvrde“.
Dr. sc. Krešimir Regan objavio znanstveni rad Turopoljske utvrde
U novom broju znanstvenog časopisa Studia lexicographica: časopis za leksikografiju i enciklopedistiku Krešimir Regan, suradnik na projektu Topografija srednjovjekovne Zagrebačke županije (14.-16. stoljeće), koautorski je objavio znanstveni članak naslovljen Turopoljske utvrde.
U radu se razmatraju obrambeni kompleksi i građevine koji su tijekom razvijenoga te mahom kasnoga srednjega vijeka i početkom novoga vijeka izgrađeni na području Turopolja, povijesno-geografske regije između desne obale rijeke Save na sjeveroistoku, sisačke Posavine na jugoistoku, Pokuplja na jugu, Vukomeričkih gorica na jugozapadu te približno samoborsko-žumberačke regije na sjeverozapadu. Iako povijesni izvori svjedoče o više desetaka utvrda, u radu smo se osvrnuli samo na one utvrde koje su u cijelosti ili u ruševinama sačuvane na terenu, kao i na one čiji izgled možemo rekonstruirati na osnovi starih crteža ili fotografija. Većina utvrda očuvana je tek u arheološkim slojevima, a prepoznaje se tek u promjenama u konfiguraciji terena. Iznimka je Lukavec, koji je ujedno i jedina u cijelosti sačuvana utvrda na čitavom promatranom prostoru, premda je u baroknom i klasicističkom razdoblju temeljito pregrađen u dvorac.
Članak je dostupan na poveznici https://hrcak.srce.hr/267435
