Robert Skenderović

Životopis

Rođen je 1972. godine u Zagrebu. Dvopredmetni studij povijesti i filozofije diplomirao je 1997. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2002. stekao je titulu magistra znanosti. Doktorsku tezu “Utjecaj terezijanskih reformi na demografski razvoj slavonskog Provincijala” obranio je 2005. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1998. do 2007. radio je kao znanstveni novak na Hrvatskom institutu za povijest, a od 2007. godine do danas radi kao znanstvenik u Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Godine 2021. izabran je na radno mjesto znanstvenog savjetnika.

Usavršavao se na višemjesečnim stipendijama u Austriji (2001. godine) i Mađarskoj (2005. godine). Objavio je više od sedamdeset znanstvenih radova u domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima, te više stručnih i znanstveno-popularnih radova. Sudjelovao je na više od sedamdeset znanstvenih skupova u Austriji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Velikoj Britaniji.

Objavio je dvije autorske znanstvene monografije, suautor je dvaju srednjoškolska udžbenika te je uredio četiri zbornika znanstvenih radova. Za autorsku monografiju „Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije“ (Subotica-Slavonski Brod, 2017.) dobio je četiri nagrade: godine 2018. nagradu „Mirjana Gross“ Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu za najbolju povijesnu knjigu objavljenu u 2017. godini; godine 2018. nagradu Grb grada Slavonskog Brod; godine 2018. nagrada „Emerik Pavić“ Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (R. Srbija) za najbolju znanstvenu knjigu o vojvođanskim Hrvatima u 2017. godini; godine 2019. nagradu „Tomo Vereš“ Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (R. Srbija) za najbolju knjigu u polju književnosti i publicistike u razdoblju 2016. – 2018. godine.

Do sada je sudjelovao u nekoliko znanstvenih projekata. Od godine 2015. do 2019. vodio je istraživački projekt “Od prašuma do oranica: povijest antropizacije šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća” (HRZZ), a od 2021. godine voditelj je istraživačkog projekta „S(c)lavoni(j)a: ime, opseg i pogranični položaj u srednjem i ranom novom vijeku“(HRZZ). Član je uredništva časopisa Scrinia Slavonica.

Izbor iz bibliografije

  • Robert Skenderović, Najstarija matična knjiga brodske župe Presvetog Trojstva (1701–1735) (Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2012.)

  • Robert Skenderović, Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije (Subotica – Slavonski Brod: Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2017.)

  • Robert Skenderović, „Land availability and the development of the joint family household in premodern Slavonia“, Acta Histriae 21(2013), No. 4, 1-14.

  • Robert Skenderović, Ivana Horbec, „The Quarantines of the Croatian and Slavonian Military Frontier and their Role in the 18th-Century Epidemic Control“, u: Plague between Prague and Vienna, ur. Karel Černy, Sonia Horn (Prag: Academia, 2018.), 190-230.

  • Robert Skenderović, „Kobaš, Dubočac i Brod na Savi – povijest razvoja trojih susjednih „vrata Bosne“ (izvorni znanstveni rad), Historae Patriaeque Cultor. Zbornik u čast Mate Artukovića, ur. Suzana Leček, Dinko Župan, (Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2019.), 137-151.