Objavljen rad o mikrotopografiji ivanićkog kraja u srednjem vijeku 

Ovih dana je u digitalnom obliku iz tiska izašao zbornik znanstvenih radova sa međunarodnoga interdisciplinarnoga znanstvenog skupa „Čitatelj i čitanje u digitalno doba“. U sklopu zbornika objavljen je i rad prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza, voditelja projekta, naslovljen Kako „pročitati“ izgled prostora iz srednjovjekovnih isprava? u kojemu je autor iskazao svoje mišljenje da istraživač prošlosti svoje sudove o prošloj zbilji poglavito bi trebao temeljiti na analizi sačuvanih povijesnih vrela te potom i na analizi postojećih historiografskih uradaka. U doba sveprisutne digitalizacije koja je donijela mnoštvo  pozitivnoga, poput široke dostupnosti e-knjiga, ali digitaliziranih starijih i teško dostupnih historiografskih naslova, te još više digitaliziranoga arhivskog gradiva, postavlja se pitanje izazova čitanja, poglavito latinskih srednjovjekovnih isprava, tj. pitanje koje vještine istraživač toga povijesnog razdoblja treba poznavati. Jedan od ključnih elemenata prošle zbilje svakako je bio prostor koji ne samo da je oblikovao svakodnevnicu pojedinaca koji su na njemu živjeli već su prirodne osobine nekoga prostora uvelike oblikovale povijesni razvoj stanovništva koje je na njemu živjelo. Kako za srednjovjekovno razdoblje uglavnom ne postoje kartografski ili slični izvori koji bi svjedočili o izgledu, tj. topografiji hrvatskih povijesnih prostora u to doba, i to posebice prostora srednjovjekovne Slavonije, istraživač svoju pažnju treba usmjeriti na razmjerno velik korpus sačuvanih vrela koja svjedoče o tome razdoblju, a riječ je poglavito o diplomatičkim spisima, tj. različitim vladarskim, banskim ili kaptolskim ispravama. Velik broj tih spisa različiti su dokumenti koji svjedoče o darovanju i kupoprodaji različitih zemljišnih čestica te se pri tome vrlo često u takvim spisima nalaze opisi granica predmetnoga posjeda, koji pak donose brojne topografske podatke. U tome smislu u radu se postavlja pitanje koje vještine čitanja istraživač izgleda srednjovjekovnoga prostora treba posjedovati, potom koji su to tekstualni elementi srednjovjekovnih isprava koji nude informacije o izgledu srednjovjekovnoga prostora te koja postojeća digitalna pomagala istraživač takve tematike ima na raspolaganju, tj. predstavlja se metodološki obrazac analize topografskih informacija (povijesna topografija) na konkretnome primjeru topografije posjeda Ivanić prema fundacijskoj ispravi Samostana sestara benediktinki iz 1246., s ciljem definiranja izgleda i rasprostiranja točno određene zemljišne čestice, tj. mikroprostora.

Zbornik je objavljen u izdanju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, te su uredile doc. dr. sc. Marijana Togonal i izv. prof. dr. sc. Jasna Ćurković Nimac, a u digitalnom obliku dostupan je na linku: https://www.unicath.hr/citatelj-i-citanje-u-digitalno-doba/zbornik