ZELENE RUKE

U dubokim prostranstvima šume, tišina nosi puls prirode, a zeleni i raznobojni krovovi krošnji skrivaju tajne života koji pulsira pod svakim listom. Kroz listopadne i guste zimzelene borove šume, svaki korak otkriva čaroliju prirode, stvarajući sponu između čovjeka i tog predivnog biljnog i životinjskog svijeta. U tom skrovitom carstvu pronašli smo inspiraciju za projekt "Zelene ruke" koji je pozvao sve male umjetnike i sanjare, učenike šestih razreda, da se pridruže misiji očuvanja i veličanja važnosti i ljepote šuma. Ovim projektom željeli smo probuditi svijest o važnosti očuvanja šuma, podsjećajući da svaki list, svako stablo, i svaka životinjska vrsta u šumi nosi nezamjenjivu ulogu u očuvanju ljepote, bioraznolikosti i zadržavanju prirodne ravnoteže. Projekt "Zelene ruke" potakao je maštu i kreativnost da se združe u stvaranju očaravajućeg literarnog i vizualnog iskustva koje će nadahnjivati i podučavati o zaštiti dragocjene nam šumske baštine. Svaki nastao rad učenika postao je zrcalo prirode, održavajući njezinu snagu, eleganciju i mudrost koja se krije u svakoj grančici i u svakom cvijetu. Naš projekt "Zelene ruke" postao je na neki način glasnik prirode, podsjećajući nas da je naša sudbina isprepletena s tim zelenim svijetom te da je naša odgovornost da je zaštitimo za buduće generacije.

Projekt je uključivao aktivnost učenika na svim razinama nastavnog predmeta i provodio se 40 dana, a krajnji rezultati bio je pisanje literarnog uratka prema zadanim smjernicama i izrada ilustracije. Završen projekt prezentirao se u učionici Hrvatskoga jezika, a podom su radovi izloženi na panoima u auli škole.

OPIS CJELOKUPNOG PROJEKTA PO AKTIVNOSTIMA:

Projekt je uključivao više aktivnosti, a provodio se pet tjedana. 

Tijekom provođenja projekta učenici su na satu Hrvatskoga jezika i samostalno kod kuće odrađivali zadatke:

•  MALI IZAZOV (učenici su istraživali pozitivnu simboliku zelene boje, simboliku maslinove grančice i lovorovog vijenca, pojašnjavali su pojam „evergreen“, istraživali simboliku zelene boje u religijama te su se osvrnuli i na negativnu simboliku zelene boje u prikazima zla u legendama, mitovima i umjetnosti). Prikupljene podatke učenici su prikazali u kratkoj priči o zelenoj boji.

• proučavali su 15 fotografija s motivom šume, svaku su fotografiju imenovali naslovom te su u dvije rečenice opisivali fotografije

• samostalno su čitali neknjiževni tekst „Šume“ uvježbavajući strategije čitanja te su bilježili sadržaj u natuknicama, prikazivali podatke u tablicama, postavljali pitanja prema tekstu te izrađivali skicu

• nakon interpretacije pjesme Milana Taritaša „Šum šumi“ učenici su pisali lirsku pejzažnu pjesmu o šumi u kojoj su se trebali okušati u stvaranju stilskih figura (personifikacija, onomatopeja, aliteracija i asonanca). Rad je mogao biti zapisan hrvatskim standardnim jezikom ili na čakavskom narječju. Pjesmu su prepisali urednim rukopisom na papir iz likovne mape te su literarni uradak ilustrirali koristeći tehniku po osobnom izboru. 

• radovi su izloženi u auli škole te su učenici odradili međuvršnjačko vrednovanje i samovrednovanje uradaka.

• nakon interpretacije pjesme D. Ivaniševića „Moj did“ i čitanja neknjiževnog teksta „Masline“ uspoređivali opis djeda i masline

•  učenici su proveli književnu usporedbu dviju lirskih pjesama prema zadanim smjernicama (D. Cesarić „Tiho, o tiho govori mi jesen/M. Krleža „Jesenja pjesma“)

•  pisanje 1.školske zadaće (opis otvorenog prostora) s osnovnim motivom prirode 

Tijekom provedbe projekta predmetna je učiteljica redovito pratila napredak učenika, a aktivnost koja je uključivala pisanje pejzažne lirske pjesme prema zadanim smjernicama te pisanje prve školske zadaće sumativno je vrednovala. 

Projekt su učenici rado prihvatili te su svi vrlo uspješno odradili zadatak prema zadanim smjernicama. Jednako uspješni bili su i učenici koji rade prema individualiziranom programu, a posebno je oduševio svojim radom i prezentacijom učenik koji je samo dvije godine prije ovoga zadatka doselio iz dalekoga Tajlanda te nije poznavao latinično pismo i hrvatski jezik.

Poseban uspjeh ovoga projekta ostvaren je na smotri LiDraNo 2023. jer je rad učenice Lee Pijevac pod naslovom "Dišeća šuma od kostanji" pozvan na državnu razinu natjecanja.

Učenici Dorian Car, Niko Katunar, Ivano Matejčić te Karla Jurić sa svojim radovima koji su nastali u okviru ovoga projekta sudjelovali su na natjecanju "Čakavčići pul Ronjigi" te na natjecanju PoZiCa 2023.