Zlata Kolarić Kišur, Kada knjige udare u glavu
Onaj tko ne voli čitati nije pronašao pravu knjigu za sebe.
J.K. Rowling
Oh, kako je dobro biti među ljudima koji čitaju knjige.
Rainer Maria Rilke
Znaš da si pročitao dobru knjigu kada nakon što pročitaš zadnju stranicu se osjećaš kao da si izgubio prijatelja.
Paul Sweeney
Nikad ne odgađaj do sutra knjigu koju možeš pročitati danas. Holbrook Jackson
Knjiga nije hrana, ali je poslastica.
Tin Ujević
Bojim se čovjeka koji je pročitao samo jednu knjigu. Toma Akvinski
Vanja Radauš, Prva rič što sam je čuo
Tomislav Domović, Hrvatska
Ne pitajte što vaša zemlja može učiniti za vas; pitajte što vi možete učiniti za svoju zemlju.
J. F. Kennedy
Tek se u tuđini upoznaje čar domaćeg jezika; tek se u tuđini spoznaje što znači domovina.
Gustav Freytag
Mark Twain, Rad ili igra
DODIR UMJETNOSTI
Cilj umjetnosti nije da predstavi vanjsku pojavnost stvari, nego njihov unutarnji značaj.
Aristotel
Umjetnost nam omogućava da pronađemo i izgubimo sami sebe u isto vrijeme.
Ralph Waldo Emerson
Slati svjetlost u dubine ljudskog srca – to je poziv umjetnika.
Robert Schumann
Svako je dijete umjetnik. Problem je ostati umjetnik nakon odrastanja.
Pablo Picasso
Melita Rundek, Ulazak u knjigu
Višnja Junaković, Buđenje priče
Kako nastaju priče i općenito književna djela? Što nam je potrebno da se književno izrazimo? Odgovore na ta pitanja nudi nam pjesnikinja Višnja Junaković u svojoj pjesmi Buđenje priče. Autorica se poslužila personifikacijom i prenesenim značenjem, stoga ćemo naučiti i što navedeni pojmovi znače.
Književni i neknjiževni tekst
Dubravko Ivančan, Oko jeseni
Pire od kestena
KNJIŽEVNI TEKST je umjetničko djelo u kojemu se riječi uporabljuju na slikovit način. Književni je tekst osoban (subjektivan) i osjećajan. U književna djela ubrajamo pjesme, priče, igrokaze itd.
U NEKNJIŽEVNE TEKSTOVE ubrajamo sve ostale vrste tekstova npr. novinske članke, recepte, upute za uporabu, tekstove u udžbenicima itd. Oni su činjenični i objektivni i daju točne i provjerene informacije.
KNJIŽEVNI RODOVI
Dobriša Cesarić, Jesen
Dobriša (Dobroslav) Cesarić (Požega, 10. siječnja 1902. – Zagreb, 18. prosinca 1980.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.
Isaac Bashevis Singer, Ole i Trufa
(čitanje s razumijevanjem)
Vesna Parun, Djedove obrve
Vladimir Vidrić, Pejzaž
Ivana Brlić - Mažuranić, Polje milosrđa
Kako biti uspješan u krasnolovu?
Krasnoslov je interpretativno čitanje ili govorenje napamet književnoumjetničkoga teksta tako da se izražavaju vlastiti doživljaji i razumijevanje teksta. Dakle, potrebno je krasnoslovom prenijeti osjećaje koje je pjesnik opjevao u pjesmi. Potrebno je prvo cijeli tekst pjesme naučiti napamet, razgovijetno govoriti, pravilno ostvarivati sve glasove i naglašavati riječi u skladu s književnim jezikom. Važno je poštivati vrednote jezika, a to su: rečenična ton, intonacija, stanke, tempo, intenzitet, mimika i geste.
1. Dobro nauči cijeli tekst pjesme napamet.
2. Govori razgovijetno, pravilno izgovaraj glasove, pravilno naglašavaj riječi.
3. Dočaraj osnovni ugođaj pjesme, trudi se prenijeti pjesnikove osjećaje.
4. Prilagodi visinu glasa smislu stihova.
5. Pazi na jačinu glasa – svi te moraju čuti i kad govoriš tiho.
6. Ne govori prebrzo, pusti da publika uživa u pjesničkim slikama.
7. Pripazi da ti intonacije budu logične i ugodne.
8. Dozvoli si stanku da privučeš pozornost.
9. Uspravi se, pogledaj prema publici, spusti ruke uz tijelo, stoj mirno.
10. Budi opušten(a) i samouvjeren(a).
KRASNOSLOV
Kad učenik krasnoslovi, vrednuje se napamet naučeni tekst. U prostor za opisno praćenje upisuje se nadnevak i krasnoslov.
U rubriku se upisuje brojčana ocjena koja je sukladna sljedećim kriterijima:
ODLIČAN (5) - učenik je naučio tekst napamet. Izražajno ga izgovara, poštuje govorne vrednote jezika i uspijeva prenijeti svoj doživljaj i osjećaj barem jednog dijela teksta.
VRLO DOBAR (4) - učenik je naučio tekst napamet. Izražajno ga izgovara i poštuje neke govorne vrednote jezika.
DOBAR (3) – učenik je naučio tekst napamet.
DOVOLJAN (2) - učenik je naučio tekst napamet, ali mu je potrebna pomoć.
NEDOVOLJAN (1) - učenik nije naučio tekst napamet.
Antun Branko Šimić, Himnos
Antun Branko Šimić (Drinovci, 18. studenoga 1898. – Zagreb, 2. svibnja 1925.) bio je hrvatski pjesnik, esejist, kritičar i prevoditelj.
PRIPREMA ZA ISPIT IZ KNJIŽEVNOSTI (lirika)
Dobriša Cesarić, Tišina
Darko Macan, Dvadeset i šest
Priprava za nastavu kao pomoć pripravnicima.
Pripravu je izradila pripravnica Andrea Gašparović pod mentorstvom Jasmine Manestar.
Darko Macan, Nove tenisice
Priprava za nastavu.
Razumijevanje epskog proznog teksta - priprema za ispit
Grigor Vitez, Ptičja pjevanka
Priprava za nastavu (pomoć pripravnicima).
Pripravu je izradila pripravnica Sara Ivančić pod mentorstvom Jasmine Manestar.
HAIKU POEZIJA
E. Kišon, Šuti i plivaj
Priprava za održavanje nastavnog sata.
Pepa Puh, Bio sam pas i opet sam
Priprava za nastavu.
Pripravu izradila pripravnica Andrea Gašparović pod mentorstvom Jasmine Manestar.
PRIČA JESENSKOG ŠEŠIRA IZRADA PROJEKTA
Ratko Zvrko, Majka
Priprava za nastavu.
Izradila Jasmina Manestar.
Stvaralačko prepričavanje
Priprava za održavanje nastavnog sata.
Izradila: Jasmina Manestar
Svijetu se ne može ugoditi (narodna priča) /Mate Bogdanović, Gliša, Raka i Njaka (animirani film)
Zvonimir Golob, Prva ljubav
Priprava za izvođenje nastavnog sata.
Izradila: Jasmina Manestar
DIJALEKTALNA POEZIJA
Zvonimir Oreb, Domaća zadaća
Jadranka Klepac, Zelena rijeka
Antun Mihanović, Lijepa naša domovino