Predavanja

Ivana Gadjanski, Fab Inicijativa

FAB LAB PRIČA U SRBIJI:

Šta su fab labovi tj. radionice za digitalnu fabrikaciju, kako mogu pomoći u obrazovanju, preduzetništvu, industriji, šta se dešava u Srbiji i regionu u vezi sa tim, ko su ljudi koji su najaktivniji u fab lab tj. mejkerskoj zajednici u Srbiji, šta je Fab lab Petnica, a šta FABelgrade, odakle smo krenuli, gde smo sada i šta dalje planiramo i kako da se uključite - neke su od tema ovog uvodnog predavanja za naš FabNoviSad Pilot.

Svetozar Rare Kolesar,

3D Republika

UPOTREBA ADITIVNE TEHNOLOGIJE U RAZVOJU PROIZVODA

3D Republika je mesto za ljude, ideje rešenja.

Državljani 3D Republike su inovativni i maštoviti, u stalnoj potrazi za novim rešenjima koja vode unapređenju postojećih ili nastanku potpuno novih stvari. Naši državljani su inženjeri, dizajneri, operativni menadžeri, sjajne zanatlije i majstori, gejmeri, hobisti i svi oni koji su nepresušan izvor ideja. Oni su željni znanja, ne boje se učenja i kreativno se izražavaju.

Premijer 3D Republike Svetozar Kolesar će iz svog iskustva govoriti kako se upotrebom aditivne tehnologije u procesu razvoja rada postižu najbolji rezultati u kratkim rokovima. Kroz primere tri studentska tima sa kojima 3D Republika uspešno sarađuje poslednjih godina, upoznaćete se sa različitima primenama aditivnih tehnologija u praksi.

Inovatori i heroji:

M41+, tim Fakulteta tehničkih nauka, Univerziteta u Novom Sadu. Autonomna robotika.

Drumska strela, tim studentske formule Univerziteta u Beogradu. Izgradnja formule za takmičenja.

Confluence Belgrade, tim Mašinskog fakulteta Univerziteta u Boegradu. Izgradnja takmičarskih brodova.

Sva tri tima postižu vrhunske rezultate, kako na nacionalnim tako i na internacionalnim takmičenjima, a aditivna tehnologija je sada već neodvojivi alat u razvoju njihovih proizvoda.

Ako se bavite razvojem proizvoda ili imate ambiciju da zaplovite u vode proizvodnje, ne propustite da čujete ovu priču iz prve ruke i postavite Svetozaru svoja pitanja.

Slobodan Birgermajer, Institut BioSens, UNS

ŠTA JE 4D ŠTAMPA?

4D štampa predstavlja promenu oblika, strukture, predmeta dobijenih postupkom 3D štampe tokom vremena pod dejstvom spoljašnjih uticaja (stimulansa), kao što su primenjena sila, temperatura, pritisak, električna struja, svetlost, vlažnost itd. Naime, dejstvom raznih spoljašnjih uticaja ištampanim 3D predmetima dajemo dinamiku ponašanja, odnosno vršimo kontrolu njihove transformaciju u toku vremena sa namerom dobijanja željenog ponašanja.

Uobičajeni materijali, kao i egzotični/specijalni materijali, koriste se za 3D štampu u tehnologiji 4D štampe. Specijalni materijali pod dejstvom spoljašnjih uticaja, menjaju svoje osobine na nano i mikroskali, što se kasnije odražava na promenu oblika predmeta na makro skali.

Za sada 4D štampa pronalazi primene u arhitekturi, biomedicini, robotici i elektro-magnetici. U budućnosti, možda već sutra, 4D štampa će biti sastavni deo naših života u uređajima i predmetima koje svakodnevno koristimo.

Aleksandra Šljukić

i

Todor Cvetanović,

Fab Inicijativa

KREIRAJ SVOJU BUDUĆNOST:

Često možemo čuti od kolega studenata da nisu zadovoljni svojim odabirom fakulteta. Neki se odluče da upišu novi smer ili fakultet jer promene oblast interesovanja. No, da li je to neophodno? Umesto da se osećamo izgubljeno, možemo uzeti stvari u svoje ruke i aktivno oblikovati svoju budućnost! Sve je veća potreba za interdisciplinarnošću i mi odgovaramo na pitanje na koje je sve načine moguće u toku studija proširiti svoje vidike. Kakav uticaj na oblikovanje budućih planova mogu da imaju naučne konferencije kao što je na nas imala FABelgrade, te kako su se dva biologa pronašla u svetu fablabova, digitalne fabrikacije i bioinženjeringa, čućete ako dođete na naše predavanje.

Boštjan Vihar, IRNAS Institut, Slovenija

3D BIOPRINTING: PROMISES, CHALLENGES AND OPEN-SOURCE SOLUTIONS

Predavanje na engleskom jeziku

Tissue engineering and regenerative medicine are emerging fields of research, proposing new applications for many health challenges we face today. A cornerstone in this endeavour is 3D bioprinting - a rapidly developing technology aimed at exploiting the know-how of additive manufacturing, materials science and cell biology research, to create 'scaffolds' for 3D cell culture and tissue engineering. The availability of 3D bioprinters and their capabilities has increased substantially in recent years, which is likely to continue, however, certain challenges still prevent successful fabrication of complex tissues and other applications. We will need new approaches technology development happening in parallel to biomedical research and a lot of inspiration can be drawn from open-source philosophy.


Sanja Kojić, Fakultet Tehničkih Nauka, UNS

MIKROFLUIDIKA

Mikrofluidika ima dvojako značenje - dva aspekta: nauku i tehnologiju.

Naučni aspekat bavi se ponašanjem fluida u kanalima reda mikrometra, dok zapremina fluida, kojom uređaji mikrofluidike manipulišu, ide i do femtolitra. Ponašanje fluida na mikroskali se drastično razlikuje u odnosu na ponašanje u makroskali.

Tehnološki aspekat se bavi proizvodnjom i minijaturizacijom uređaja, koji se sastoje od mikrokanala ili čak nanokanala. Za razliku od minijaturizacije integrisanih kola i MEMS (MicroElectroMechanical Systems) uređaja, kod kojih se ceo uređaj skalira, za mikrofluidiku je jedino bitno skaliranje prostora kroz koji se fluid kreće. Osetljivost uređaja je određena najmanjom količinom mikrofluida, koji se može koristiti.

Razvoj mikrofluidike nastoji da napravi revoluciju u medicini, biomedicini i molekularnoj i hemijskoj biologiji. Primena mikrofluidnih uređaja u biomedicini sa akcentom na personalizaciju preciznog doziranja jedna je od najaktuelnijih tema današnjice.


Saša Rackov, Udruženje "Mejker" - Novi Sad

ŠTA JE TO DRON?

Posetite predavanje i upoznajte se sa savremenim bespilotnim letelicama (dronovima) koji svakim danom postaju sve više dostupniji i jeftiniji. Saznajte kako rade savremeni multi-rotori i kako su zahvaljujući savremenim tehnologijama pronašli put iz sveta hobija u svet svakodnevnih upotreba u agrikulturi za monitoring useva, u arheologiji za snimanje geometrije terena, za monitoring voda i mnogim drugim primenama, u kojima su bespilotne letelice postale savršene platforme za nošenje visoko tehnoloških aktivnih i pasivnih senzora.

Tokom predavanja saznaćete kako su nastale prve bespilotne letelice u Srbiji. Biće predstavljen princip na kojem rade multi-rotori i druge bespilotne letelice, kako i gde ih je bezbedno koristiti, kako legalno kupiti i koristiti bespilotnu letelicu, kako odabrati pravu bespilotnu letelicu za određeni posao, i mnogo drugih stvari o bespilotnim letelicama, reći će Vam Saša Rackov iz Udruženja "Mejker".