Ruralni prostori u Hrvatskoj 

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) i Europska unija (EUROSTAT) određuju seoski prostor na temelju gustoće naseljenosti stanovništva. OECD definira prag od 150 stanovnika/km², dok Europska Unija uzima prag od 100 stanovnika/km², za razvrstavanje nekog područja u ruralni prostor. 

U Hrvatskoj nema službene definicije ruralnih područja, a najčešće se primjenjuje definicija da su ruralna područja sva ona područja koja se nalaze izvan urbanih područja. 

Tema za istraživanje: poteškoće s kojima se susreću stanovnici ruralnih prostora u Hrvatskoj. 

Ruralna područja se suočavaju sa problemima nazadovanja u procesima razvoja, a to se prepoznaje po visokim stopama nezaposlenosti, većoj ovisnosti stanovništva o različitim socijalnim davanjima nego u urbanim sredinama, demografskoj depopulaciji, iznad prosječnom starenju stanovništva, nižoj razini obrazovanja, lošom infrastrukturom, nerazvijenosti nepoljoprivrednog sektora i drugo. Svi ovi gore navedeni problemi također opterećuju i ruralna područja Republike Hrvatske koja čine više od 90% njenog kopnenog dijela u kojima živi oko 45% ukupnog stanovništva. 

Pad udjela ruralnog stanovništva u Hrvatskoj 

Ruralnog stanovništva je u Hrvatskoj sve manje. Trend demografskog starenja ruralnog stanovništva ima za posljedicu pad nataliteta i pad vitalnosti seoskog, ali i ukupnog stanovništva. Domovinski rat je pogoršao ionako lošu demografsku sliku ruralnih područja zbog gubitaka ljudskih života (većinom aktivnog i reprodukcijski sposobnog stanovništva) i progonstva velikog broja stanovnika tih područja. Po završetku rata većinom su se vratili stariji ljudi na svoja ognjišta, a mladi ili su se snašli u novoj sredini ili se ne žele vratiti zbog loše socijalno-ekonomske situacije na nekad ratom zahvaćenim područjima. To je narušilo i onako lošu dobnu strukturu tih područja koja je jedna od najvažnijih struktura stanovništva, kako za proces demografskog razvitka, tako i za ukupan razvoj ruralnih područja.