Ruralni pejzaž

Ruralni pejzaž oblikuje čovjek organizacijom poljoprivredne proizvodnje, ovisno o prirodnim i društvenim faktorima. Osnovu ruralnog pejzaža čine oblici seoskih naselja i sustavi zemljišnih razdioba tih naselja. Danas u svijetu postoje različite kategorije iskorištavanja zemljišta, a razlikuju se prema geografskoj širini, nadmorskoj visini i stupnju razvijenosti društva. Kategorije iskorištavanja zemljišta povezane su sa sustavom zemljišne razdiobe, a time utječu na ruralni pejzaž.

FAKTORI OBLIKOVANJA RURALNOG PEJZAŽA

Čovjek organizira poljoprivrednu proizvodnju na određenom prostoru ovisno o prirodnim i društvenim faktorima. Rezultat tog djelovanja su različiti tipovi ruralnog pejzaža. Prema tome, glavni faktori oblikovanja ruralnog pejzaža su čovjek, poljoprivredna proizvodnja i prirodni uvjeti agrarnog prostora. Poljoprivredna proizvodnja odvija se na obradivim površinama koje se dijele na oranice, voćnjake, vinograde, livade i pašnjake. Pri organizaciji poljoprivredne proizvodnje čovjek održava i obnavlja plodnost tla i provodi agrotehničke zahvate (sjetva, zaštita, žetva ili berba... ). U tim zahvatima odvija se unutarnja izmjena tvari i energije. Agrarni sustav povezan je s drugim sustavima (industrijskim i trgovinskim) iz kojih nabavlja sjeme, sadnice, gnojiva, sredstva za zaštitu bilja, a daje im poljoprivredne proizvode. Prirodna sredina određuje mogućnost uzgoja pojedinih kultura i tako utječe na izgled kultiviranog krajolika.

Poljoprivredna proizvodnja odvija se na pojedinim gospodarstvima. Socijalna obilježja jednoga gospodarstva ovise o socijalnom statusu radne snage (članovi obitelji, najamnici...), statusu vlasnika (koji proizlazi iz vlasništva nad obradivom zemljom) te o veličini posjeda. Socijalna obilježja pojedinih gospodarstava mijenjaju se s vremenom, a s njima se mijenja i ruralni pejzaž. Vanjski izgled ruralnog pejzaža s jedne strane određuju proizvodne kulture, njihov odnos i smještaj u prostoru te intenzitet uzgoja, a s druge strane sustav zemljišne razdiobe te izgled i lokacija naselja.

Razlikujemo dva osnovna tipa seoskih naselja s obzirom na okupljenost domova i zemljišnih čestica. To su seoska naselja s okupljenim domovima i raštrkanim česticama jednog gospodarstva te seoska naselja s raštrkanim domovima i okupljenim česticama jednoga gospodarstva. Postoje i brojni prijelazni oblici.

OBILJEŽJA OKUPLJENIH NASELJA

U okupljenim naseljima domovi mogu biti raspoređeni pravilno i nepravilno.

Tlocrt naselja s pravilno raspoređenim domovima je kvadratičan, s ulicama koje imaju izgled šahovske ploče. Takav raspored domova vezan je uz ravničarska područja i često plansku kolonizaciju, što se odrazilo i na izgled parcela. Parcele obradivog zemljišta podijeljene su u pravilne blokove. Čestice pojedinoga gospodarstva raštrkane su po svim dijelovima agrarnog prostora. Kvadratična naselja karakteristična su za istočnu Slavoniju.

Naselja u kojima su domovi nepravilno raspoređeni nazivamo gomilasta. Takva su naselja nastala u brežuljkastim i planinskim prostorima. Parcele obradivog zemljišta su nepravilne jer ovise o reljefnim obilježjima agrarnog prostora. Čestice pojedinoga gospodarstva raštrkane su po svim dijelovima agrarnog prostora. Gomilasta naselja karakteristična su za Hrvatsko zagorje. Oko okupljenih naselja nastaje ruralni pejzaž otvorenih polja ili pejzaž s podjelom na blokove. Danas je raširen u srednje i slabije razvijenim državama Europe, Latinske Amerike, Afrike i Azije.

Izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Poomparai_village.jpg

Koju vrstu naselja prikazuje fotografija?

OBILJEŽJA RAŠTRKANIH NASELJA

U raštrkanim naseljima domovi su međusobno udaljeni, a posjed jednoga gospodarstva je okupljen. Na kontinentima Novoga svijeta osnivanjem farmi i rančeva nastala su osamljena gospodarstva. Za osamljena gospodarstva karakteristični su veliki posjedi okupljeni oko domova.

U raštrkana naselja ubrajamo i nizna naselja. Zemljišni posjed u niznim naseljima obično je izdužen od glavne prometnice prema rubu agrarnog prostora. Domovi su međusobno udaljeni i raspoređeni u određenom nizu. Smještaj domova uvjetovan je prirodnim obilježjima (npr. obala rijeke) i društvenim obilježjima (npr. cesta).

Oko raštrkanih naselja, a posebice oko osamljenih gospodarstava nastaje ruralni pejzaž zatvorenih ili ograđenih polja. Najrašireniji je u Angloamerici, Australiji i nekim visokorazvijenim državama Europe (Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska, Danska).

PROMJENE OSNOVNIH TIPOVA SEOSKIH NASELJA

Raštrkana naselja pod utjecajem društvenog razvoja mogu se preoblikovati u zbijena naselja. Postupnim dijeljenjem zemljišnoga posjeda na više nasljednika i gradnjom njihovih domova izvorno okupljeni posjed mijenja se u raštrkani posjed. Taj je proces bio karakterističan za istočnoeuropske države nakon ukidanja feudalizma, a danas se odvija u slabije razvijenim državama. Ruralni pejzaž obilježavaju sve manji posjedi i sve veći broj parcela, povećanje broja domova i njihovo okupljanje. U danas visokorazvijenim europskim državama od 16. do početka 19. stoljeća odvijao se suprotan proces. Okupljanjem posjeda jednog gospodarstva izvorno zbijena naselja s raštrkanim posjedom pretvorena su u raštrkana naselja. Razvoj industrije u zapadnoeuropskim državama utjecao je i na izgled ruralnog pejzaža. Tekstilna industrija, primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu promijenila je način iskorištavanja obradivih površina i prijelaz s ratarstva na stočarstvo (uglavnom ovčarstvo). Brojne su oranice pretvorene u pašnjake kako bi se osigurale sirovine za tekstilnu industriju. Stanovništvo koje se do tada bavilo ratarstvom dijelom se preselilo u gradove, a dijelom u britanske kolonije. Stvorene su velike farme, ograđene drvoredom ili ogradom. Proces ograđivanja prenesen je i u britanske kolonije u Angloamerici, Južnoj Africi i Australiji.

Page updated

Google Sites

Report abuse