Embedded Files
Izvor: https://www.hgk.hr/documents/hgk-industrija-4058d8c59722f1e.pdf, pristupljeno 15.3.2021.
Sredinom 18. stoljeća dolazi do promjena u gospodarstvu koje će zauvijek promijeniti svijet. Započinje Prva industrijska revolucija. Javila se u Ujedinjemom Kraljevstvu odakle se postepeno proširila na ostatak Europe i Sjevernu Ameriku. U konačnici industrija će zahvatiti cijeli svijet. Industrijska revolucija dobila je snažan poticaj otkrićem parnoga stroja (James Watt, 1769.), koji se ubrzo počeo masovno primjenjivati u industriji, oslobodivši je od izravne ovisnosti o prirodnim izvorima energije. Parni stroj omogućio je korištenje novog izvora energije, pare, stvarane spaljivanjem ugljena. Prije njegovog izuma za pokretanje strojeva koristile su se životinje ili snaga vode. Prva tvornica na parni pogon proradila je u Londonu 1772., a u Hrvatskoj je parni stroj prvi put primijenjen u tvornici papira u Rijeci 1835. Parni se pogon proširio i na ostale grane proizvodnje, pa je doveo do prave revolucije u kopnenom i pomorskom prometu. Tako je 1807. R. Fulton sagradio prvi parobrod, a 1814. G. Stephenson prvu parnu lokomotivu.
Industrijska revolucija dovodi do stvaranja industrijskih gradova u kojima se radilo u teškim uvjetima i do 16 sati dnevno. Radnici nisu imali radna prava, a u tvornicama su često radila i djeca.
DRUGA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA
Potkraj 19. stoljeća dolazi do prekretnice u razvoju industrije, odnosno do nove industrijske revolucije. Otkrića elektromotora, dalekovodne mreže visokoga napona i trofazne struje omogućila su široku primjenu električne energije u industriji, a razvoj kemijske industrije i pojava motora s unutarnjim izgaranjem doveli su do nagloga razvoja petrokemijske industrije i cestovnoga prometa. Izum motora s unutarnjim izgaranjem (Otto) i pokretna traka (Ford) smatraju se simbolima industrijskog doba.
TREĆA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA
Treća industrijska revolucija je počela polovicom 20. stoljeća, a temelji se na digitalizaciji i robotizaciji proizvodnih i komunikacijskih procesa. Često se naziva digitalnom revolucijom.
ČETVRTA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA
Četvrta industrijska revolucija, koja se odvija u 21. stoljeću, obilježena je integracijom fizičkih, digitalnih i bioloških tehnologija. Ovo razdoblje donosi napredne tehnološke inovacije poput umjetne inteligencije, interneta stvari (IoT), 3D printanja i genetičkog inženjeringa. Četvrta industrijska revolucija transformira način na koji radimo, živimo u interakciji s tehnologijom, otvarajući nove mogućnosti i izazove poput autonomnih vozila, etičkih pitanja u biotehnologiji i promjena u tržištu rada.
Internet stvari (IoT; Internet of Things) je koncept koji se odnosi na povezivanje svakodnevnih fizičkih objekata s internetom, omogućujući im da prikupljaju, razmjenjuju i analiziraju podatke te djeluju na temelju tih informacija. Ovi fizički objekti, ili "stvari", mogu biti bilo što, od pametnih termostata i pametnih svjetala u domovima, do industrijskih senzora u tvornicama ili medicinskih uređaja u bolnicama. Ideja je omogućiti tim stvarima da komuniciraju i surađuju putem interneta, čime se stvara mreža koja može pružiti različite usluge, poboljšati učinkovitost i olakšati svakodnevni život ljudi.
Umjetna inteligencija (UI, prema engl. akronimu AI, od Artificial Intelligence), dio računalstva koji se bavi razvojem sposobnosti računala da obavljaju zadaće za koje je potreban neki oblik inteligencije; također oznaka svojstva neživog sustava koji pokazuje inteligenciju (inteligentni sustav). Razvoj umjetne inteligencije temelji se na tzv. strojnom učenju, tj. neuronskim mrežama, što takvim sustavima omogućuje svladavanje velike količine znanja, komunikaciju s čovjekom (prirodnim jezikom) ili nekim drugim neživim sustavom, učenje na temelju iskustva, donošenje zaključaka, prilagodljivo ponašanje, složeno planiranje i dr., pri čemu su, za razliku od čovjekove sposobnosti da istodobno obavlja raznovrsne funkcije, današnji inteligentni sustavi još uvijek specijalizirani za uži raspon mogućnosti. Prema stupnju inteligencije, dijeli se na tzv. jaku i slabu: slaboj umjetnoj inteligenciji, kojoj pripadaju svi do danas osmišljeni sustavi, mogu se pripisati tek poneka inteligentna svojstva, a jaka umjetna inteligencija još nije dosegnuta – njezin bi razvoj podrazumijevao inteligenciju jednaku ljudskoj (opća umjetna inteligencija) ili pak snažniju od nje (umjetna superinteligencija), uz doseg stanja svijesti. Primjena umjetne inteligencije široka je i raznovrsna, danas osobito u području strojnoga prevođenja, ekspertnih sustava, robotike (kinestetička umjetna inteligencija), računalnih igara i simulacija, generiranja teksta i tzv. čavrljanja (chatbotovi), stvaranja glazbe ili slika, računalnoga vida (raspoznavanja uzoraka ili predmeta, analize scene), pretraživanja podataka, automatskoga programiranja, i dr.
Izvor: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 11.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/umjetna-inteligencija>.
Objasnite razliku između manufakture i industrije.
Navedite po jedan proizvod iz industrijskih revolucija.
Objasnite razliku između 1. i 2. industrijske revolucije.
Objasnite razliku između 3. i 4. industrijske revolucije.
Što je IoT?
Koju revoluciju nazivamo digitalnom i zašto?
Page updated
Google Sites
Report abuse