U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“ u našoj školi organizirali smo radionicu izrade nakita od perlica, na koju je došla baka učenika. Organizaciju na sebe je preuzeo učitelj Boris Bakarić, a sudjelovali su učenici petog d razreda. Bilo je posebno gledati kako strpljivo pokazuje tehniku nizanja perlica i dijeli svoje znanje. Učenici su s velikim zanimanjem učili, razvijali finu motoriku i kreativnost. Osim toga, kroz razgovor s bakom saznali su mnogo o starim običajima i životu nekada. Baka je bila sretna i ponosna što može sudjelovati u nastavi i prenijeti svoje vještine. Radionica je stvorila toplu atmosferu i povezala generacije na poseban način. Učenici su naučili cijeniti trud i znanje starijih, a baka se osjećala korisno i prihvaćeno. Takve aktivnosti obogaćuju školu i jačaju zajedništvo među učenicima, obiteljima i učiteljima. 

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“ učenici na dodatnoj nastavi kemije uz vodstvo učiteljice Ane Lopac Groš povodom 13. Znanstvenog piknika 27. i 28. rujna 2024.  proučavali kako su povezane emocije i osjetila. I tu smo naučili: emocije kod učenika često su povezane s mirisima i drugim osjetilima, jer mirisi mogu evocirati snažne uspomene i osjećaje. Na primjer, miris svježe pečenog kruha može podsjetiti na dom i sigurnost, dok miris školskih klupa može izazvati stres ili nostalgiju. Također, zvukovi u učionici, poput šuma razgovora ili zvona, mogu utjecati na raspoloženje i koncentraciju učenika. Vizualni stimulusi, poput boja u učionici, također mogu utjecati na emocionalno stanje, potičući kreativnost ili smirujući uzbuđenje. Sve ovo ukazuje na to kako su osjetila važna za emocionalno iskustvo učenika u obrazovnom okruženju. 

Sve naučeno kao edukatori prezentirali smo na znanstvnom pikniku održanom u Gornjoj stubici. 13. po redu Znanstveni piknik održao se 27. i 28. rujna 2024. godine u perivoju Muzeja seljačkih buna, u dvorcu Oršić u Gornjoj Stubici u periodu od 10 do 17 sati. 

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“ učenici su posjetili Filozofski fakultet u Zagrebu u sklopu obilježavanja Dana europskih jezika u pratnji učiteljica njemačkog Mara Pekez, talijanskog Natalija Glavak Horvatić i engleskog jezika Tatjana Kezele Vengušt. Učenici su sudjelovali u radionicama i jedna učenica OŠ Sesvete osvojila je nagradu u završnom kvizu pogađanja prijevoda neobičnih riječi. U školi smo također održali radionice i djeca su sudjelovala u kvizu prepoznavanja europskih jezika. Završna aktivnost bilo je izrada plakata. 

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“ obilježili su važan datum: Svjetski dan srca. Obilježavanje Svjetskog dana srca s učenicima važno je iz više razloga, jer se time ne samo podiže svijest o zdravlju, već se djeci usađuju vrijednosti koje mogu trajati cijeli život. Evo nekoliko ključnih razloga: 

1. Zdravlje srca je temelj općeg zdravlja – učenici uče kako pravilna prehrana, kretanje i izbjegavanje loših navika čuvaju srce.

2. Prevencija počinje rano – djeca koja rano usvoje zdrave navike imaju veće šanse da ih zadrže i u odrasloj dobi.

3. Povećava svijest o važnosti tjelesne aktivnosti – potiče se svakodnevno kretanje, sport i aktivan način života.

4. Uči se o štetnosti pušenja, prekomjernog šećera i stresa – kroz razgovor i kreativne aktivnosti.

5. Razvija se empatija i briga za druge – učenici uče kako pomoći sebi i drugima da žive zdravije.

6. Povezuje se znanje iz različitih predmeta – biologija, tjelesni, likovni, razredna zajednica.

7. Stvara se osjećaj zajedništva – kroz zajedničke radionice, plakate, igre i šetnje.

8. Poticanje kritičkog mišljenja – učenici razmišljaju o vlastitim navikama i kako ih mogu poboljšati.

9. Učionica postaje mjesto zdravlja i podrške – gdje se njeguje fizičko i emocionalno zdravlje.

10. Obilježavanje važnih dana razvija građansku svijest – djeca uče

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“  učenici petih razreda obilježili su Svjetski dan duševnog zdravlja (10. listopad) na satovima Prirode uz učiteljicu Anu Lopac Groš. Za početak pustili smo si ambijentalnu glazbu, udobno se smjestili, zatvorili oči te uz vodstvo učiteljice opuštali pojedine dijelove tijela. Učenici su prvo opustili stopala, noge, ruke, dlanove... i kad su u potpunosti bili opušteni dobro su se protegnuli te krenuli na rad -vježbanje uma pomoću igre tarsia. Sva razredna odjeljenja koja su sudjelovala uživala u u vježbama opuštanja, a rad koji je slijedio odvijao se uz puno manje buke, nervoze -općenito stresa.

Meditacija može imati brojne pozitivne učinke na učenike. Prvo, poboljšava koncentraciju i pažnju, što može rezultirati boljim učenjem i akademskim uspjehom. Drugo, meditacija pomaže u smanjenju stresa i anksioznosti, čime se stvara opuštenije okruženje za učenje. Također, redovita praksa može potaknuti emocionalnu regulaciju, omogućujući učenicima da se bolje nose s izazovima i pritiscima. Na kraju, meditacija može povećati svijest o sebi i drugima, potičući empatiju i socijalne vještine -upravo zbog toga odlučili smo da ćemo ovo iskustvo ponoviti.

Mindfulness u 5. a razredu: Malim koracima do ljepote trenutka

U rujnu su učenici 5. a razreda, zajedno sa svojom razrednicom Nadom Papić Miloš, pokrenuli vlastiti projekt pod nazivom „Mindfulness: ljepota trenutka“. Projekt je dio Erasmus+ inicijative Malim koracima do velikog cilja i zamišljen je kao put prema boljem razumijevanju sebe, svijeta oko sebe i važnosti usporavanja u svakodnevici.

Ideja i svrha projekta

Cilj aktivnosti bio je potaknuti učenike da osvijeste koliko je važno zaustaviti se, udahnuti i primijetiti sve ono što često promiče našoj pažnji — mirise, boje, zvukove, ali i vlastite misli i osjećaje. U mnoštvu obaveza, tehnologije i brzog tempa života, učenici su kroz ovaj projekt učili vrednovati trenutak i razumjeti da svaki od njih nosi posebnu ljepotu i važnost.

Kako je aktivnost provedena?

Uz vodstvo učiteljice Nade Papić Miloš, učenici su pripremili i zasadili svoje stablo mindfulnessa. To stablo nije tek biljka u školskom dvorištu, nego simbol njihove zajedničke poruke:

• da je svaki trenutak vrijedan pažnje

• da sve u našem životu prolazi i mijenja se

• da je važno brinuti o sebi, drugima i svijetu oko sebe

• da rast zahtijeva strpljenje, mir i brigu

Kroz sadnju stabla učenici su razgovarali o prolaznosti, zahvalnosti, pažljivom opažanju i unutarnjem miru. Svaki od njih dao je svoj doprinos — bilo fizičkim radom, bilo dijeljenjem misli, ideja ili osobnih doživljaja.

Što učenici ovim projektom razvijaju?

Ovakva aktivnost pomaže učenicima u razvoju:

• emocionalne pismenosti – prepoznavanje i razumijevanje svojih osjećaja

• usredotočene pažnje – sposobnosti prisutnosti „ovdje i sada“

• empatije i brige za druge – kroz zajednički rad i simboliku stabla

• odgovornosti – jer stablo zahtijeva brigu, baš kao i odnosi i navike

• ekološke svijesti – promatranje prirode kao učiteljice strpljenja i ravnoteže

Zaključak

Stablo koje su zasadili postat će njihov ništa manje važan razredni simbol — živi podsjetnik da rast ne dolazi odjednom, nego malim, svjesnim koracima. Kao i u projektu, tako i u životu.

Učenici 5. a pokazali su da se velike promjene doista mogu postići malim, ali iskrenim koracima — i jednim stablom koje raste zajedno s njima.

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“ u sklopu obilježavanja Dana kruha (16. listopada) u učenici posebnog odjela uz svoju učiteljicu Leonu Lušić su izradili plakat o važnosti kruha i njegove uloge u svakodnevnom životu. Učenici su aktivno sudjelovali u različitim aktivnostima: likovno izražavanje, rezanje materijala za plakat, sakupljanje plodova. Na kraju smo kušali razne krušne proizvode. Kroz ove aktivnosti učenici su razvijali kreativnost i osvijestili važnost kruha u našoj prehrani. 

Prehrana i emocije: istraživačka aktivnost povodom Svjetskog dana hrane

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“, učenici dodatne nastave kemije, pod vodstvom učiteljice Ane Lopac Groš, obilježili su Svjetski dan hrane (16. listopada) istražujući temu koja se tiče svakoga od nas — kako je prehrana povezana s našim emocijama. Aktivnost je bila osmišljena tako da potakne učenike na promišljanje o svakodnevnim navikama te da razvija svijest o važnosti uravnotežene prehrane za fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje.

Što su učenici istraživali?

Učenici su kroz razgovor, istraživanje i analizu primjera proučavali:

• koje su blagodati zdrave prehrane,

• kako različite vrste hrane utječu na energiju, koncentraciju i raspoloženje,

• koji su to „emocionalni okidači“ zbog kojih posežemo za određenom hranom,

• te može li prehrana biti način suočavanja sa stresom.

Posebno ih je zanimalo zašto ponekad biramo slatko ili brzu hranu kad smo pod stresom ili loše raspoloženi, i kako te navike utječu na naš organizam.

Zaključci do kojih su došli

Učenici su zaključili da su prehrana i emocije duboko povezane:

• Zdrava prehrana (voće, povrće, integralne žitarice, kvalitetni proteini) može poboljšati raspoloženje, povećati razinu energije i pomoći održati mentalnu jasnoću.

• Nezdrava prehrana, posebno ona bogata šećerom i prerađenim namirnicama, može uzrokovati nagla kolebanja raspoloženja, osjećaj iscrpljenosti, pa čak i povećati anksioznost.

• Neki učenici prepoznali su da ponekad koriste hranu kao način ublažavanja emocionalnog stresa, što može dovesti do emocionalnog prejedanja ili nezdravih prehrambenih navika.

Poseban naglasak stavljen je na važnost svjesnog odabira hrane – učenici su osvijestili da birajući hranjivije obroke mogu izravno utjecati na svoje emocionalno blagostanje.

Završni rezultat – plakat za Erasmus pano

Na temelju svega naučenog, učenici su izradili informativan i vizualno privlačan plakat koji su postavili na Erasmus pano. Na njemu su prikazali ključne spoznaje o vezi između prehrane i emocija te savjete koje mogu primjenjivati u svakodnevnom životu.

Plakat služi kao trajan podsjetnik da briga o sebi počinje malim koracima — dobrim izborima koji nas čine zdravijima, smirenijima i zadovoljnijima.

Povezanost prehrane, probavnog sustava i emocija: prosinačka Erasmus+ radionica

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“, tijekom prosinca je proveden nastavak radionice Sreća može biti stvar odabira, koju su vodile učiteljica Marina Škledar u suradnji s Dubravkom Karakaš. Učenici su se ovoga puta usmjerili na istraživanje povezanosti probavnog sustava, različitih namirnica i emocija – teme koja je osobito važna u razdoblju puberteta, kada se raspoloženja i osjećaji brzo izmjenjuju i često je teško razumjeti što ih uzrokuje.

Uvod u temu: emocije, tijelo i svakodnevne navike

Učitelji su učenike potaknuli da istraže što se sve krije iza promjena raspoloženja te kako se tijelo i emocije međusobno nadopunjuju i utječu jedno na drugo. Naglasak je bio na tome da je važno:

• prepoznati vlastito raspoloženje,

• shvatiti kako su naši postupci i emocije povezani,

• naučiti kako možemo utjecati na trajanje, intenzitet i nastanak osjećaja,

• te uočiti koliko prehrana i rad probavnog sustava doprinose našoj emocionalnoj stabilnosti.

Učenici su saznali da probavni sustav nije „samo trbuh“, nego da je povezan s mozgom, hormonima i ukupnim blagostanjem – zbog čega se ponekad i naziva „drugi mozak“.

Istraživačke aktivnosti u učionici

Radionica je bila praktična, kreativna i istraživački usmjerena. Učenici su:

1. Upoznali osnovne dijelove probavnog sustava i njihove funkcije, promatrajući kako svaki organ doprinosi probavi i općem zdravlju.

2. Radili u skupinama na izradi modela probavnog sustava, pri čemu su koristili razne dostupne i reciklirane materijale. Aktivnost je poticala promišljanje #zeleno i održivo#, ali i timski rad, kreativnost i uporabu znanja u praksi.

3. Uspoređivali utjecaj različitih vrsta hrane (zdrave, nutritivno bogate namirnice – te brze, zaslađene i prerađene) na:

3. • probavu,

3. • opće fizičko zdravlje,

3. • emocije i ponašanje.

Učenici su kroz primjere otkrili da određena hrana može potaknuti energiju i pozitivno raspoloženje, dok druga može izazvati tromost, razdražljivost ili promjene raspoloženja.

Završna refleksija i stvaranje zajedničkog materijala

Na kraju radionice učenici su vodili raspravu o tome koliko je pravilna prehrana važna za zdrav rad probavnog sustava, mentalnu ravnotežu i osjećaj zadovoljstva. Zatim su izradili plakate s najvažnijim porukama, zaključcima i savjetima koji će pomoći i drugim učenicima da razumiju važnu povezanost hrane i emocija.

Plakati su postavljeni na Erasmus pano kako bi svi učenici mogli vidjeti poruke, razmisliti o njima i možda napraviti mali, ali važan korak prema zdravijim i svjesnijim izborima.

Zaključak

Kroz radionicu su učenici razvijali:

• znanstveno razmišljanje i razumijevanje građe tijela,

• kritičko promišljanje o svakodnevnim navikama,

• svijest o utjecaju hrane na emocije,

• kreativnost i suradničke vještine izradom modela,

• empatiju prema sebi i drugima kroz razumijevanje emocionalnih promjena.

Ova je aktivnost još jedan primjer kako mali edukativni koraci mogu dovesti do velikog cilja – boljeg razumijevanja sebe, zdravlja i emocionalnog blagostanja.

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“ u našoj školi učiteljica Nada Papić Miloš sa svojim učenicima petog a razreda na satu Hrvatskog jezika je izradila Naše Erasmus jezično stablo. Učenici su učili nove riječi na različitim europskim jezicima.

U našoj školi s ponosom ističemo kako se mogu učiti tri strana jezika: engleski, njemački i talijanski. Osim jezika na satovima se poučava i proučava kultura tih zemalja, nacija. Razvijanje kulture multijezičnosti kod djece u školi važno je jer potiče otvorenost prema različitim kulturama i načinima izražavanja. Djeca koja uče više jezika razvijaju bolje komunikacijske vještine i lakše se snalaze u različitim društvenim okruženjima. Multijezičnost jača kognitivne sposobnosti, poput koncentracije, pamćenja i fleksibilnog razmišljanja. Učenici postaju svjesniji jezičnih razlika i bogatstva koje one donose. Time se smanjuju predrasude i potiče tolerancija među vršnjacima različitih jezičnih i kulturnih pozadina. Škola postaje mjesto gdje se njeguje poštovanje i razumijevanje različitosti. Multijezično okruženje priprema djecu za globalizirani svijet i buduće profesionalne prilike. Osim toga, djeca se osjećaju ponosno kada mogu koristiti svoj materinji jezik i učiti tuđe. 

U sklopu Erasmus+ projekta Big Goal, Small Steps, učitelj Boris Bakarić poveo je učenike 5. d razreda i njihove roditelje na jesensko planinarsko druženje do Lipe.
  Magla je tog dana bila toliko gusta da je izgledalo kao da se netko poigrao filterima, ali to nije spriječilo ekipu da krene hrabro i veselo uzbrdo.

Prohladno vrijeme držalo ih je budnima, a po koji strmi uspon testirao je i kondiciju i strpljenje — no raspoloženje je ostalo vedro. Smijeh je odzvanjao šumom, a roditelji i učenici su se međusobno bodrili kao pravi mali tim planinskih avanturista.

Uz zabavu i druženje, učenici su razvijali niz važnih vještina:

• suradnju i zajedništvo, dok su jedni drugima pomagali savladati teže dijelove puta,

• upornost i odgovornost, jer planinarski izazovi traže red, ritam i odlučnost,

• snalažljivost u prirodi, učeći promatrati teren, prilagođavati se uvjetima i brinuti o sigurnosti,

• poštivanje prirode, jer svaki korak u šumi podsjeća da smo gosti u njezinom domu.

Na kraju puta, iako pomalo umorni, svi su bili bogatiji za još jednu zajedničku uspomenu — onu u kojoj se od malih koraka stvara veliki cilj, baš u duhu projekta.

Međunarodni dan izumitelja obilježava se svake godine 9. studenoga, na dan rođenja američke glumice i inovatorice na području bežičnih komunikacija Hedy Lamarr. Zahvaljujući njezinom izumu danas koristimo tehnologije poput Wi-Fi mreže.

Učiteljica Leona Lušić, zajedno s učenicima posebnog odjeljenja, u sklopu projekta istraživala je život i rad poznatih izumitelja te njihov doprinos razvoju znanosti i tehnologije. Jedan od najznačajnijih izuma koji su proučavali je izmjenična struja, zahvaljujući vizionaru Nikoli Tesli. Njegov izum omogućio je da danas imamo električnu energiju u svojim domovima, pa tako možemo koristiti uređaje poput indukcijskih ploča.

Nakon istraživanja, učenici su praktično iskoristili Teslin izum – pripremili su ukusno voćno jelo na indukcijskoj ploči, pokazujući kako inovacije iz prošlosti oblikuju naš svakodnevni život.

Izvješće o izvanučioničkoj nastavi – posjet dvorcu Herberstein
u sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“

Dana 16. studenoga 2024. učenici od 5. do 8. razreda koji uče njemački jezik sudjelovali su u izvanučioničkoj nastavi te su, u okviru Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“, posjetili dvorac Herberstein u Austriji.

Tijekom posjeta učenici su imali organizirano stručno vodstvo kroz zoološki vrt i povijesni kompleks dvorca Herberstein. Ova izvanučionička aktivnost omogućila im je autentično korištenje jezika u stvarnom kontekstu, čime su dodatno razvijali komunikacijske i jezične kompetencije stečene na nastavi.

U sklopu aktivnosti u dvorcu, učenici su bili podijeljeni u pet radnih skupina, a svaka je skupina dobila radni listić sa zadatcima na njemačkom jeziku. Zadatci su bili usmjereni na istraživanje povijesti dvorca, obitelji Herberstein i okolnog područja. Na taj su način učenici imali priliku surađivati, međusobno si pomagati, te aktivno primjenjivati naučeno u svrhu rješavanja problemskih zadataka, pri čemu su razvijali međusobno razumijevanje, empatiju i vještine timskog rada.

Osim rada u grupama, učenici su koristili njemački jezik i u stvarnim komunikacijskim situacijama – u razgovoru s vodičem, prilikom interakcije s lokalnim stanovništvom te tijekom samostalne kupnje u trgovinama. Time su dodatno razvijali samostalnost, samopouzdanje i motivaciju za daljnje učenje jezika.

Po završetku vođenog obilaska, učenici su imali slobodno vrijeme za istraživanje zoološkog vrta, koji je prostorno organiziran prema kontinentima. Na pojedinim lokacijama mogli su čitati informativne sadržaje o životinjama na njemačkom jeziku, a između postaja su se nalazila manja dječja igrališta koja su omogućila kratki odmor i rekreaciju.

Izvanučionička nastava bila je vrlo uspješna – spoj zabave, učenja i stvarnog korištenja stranog jezika stvorio je poticajno okruženje u kojem su učenici aktivno sudjelovali, postavljali pitanja i surađivali. Aktivnost je uvelike pridonijela razvoju međukulturnih kompetencija, povećala jezičnu sigurnost učenika te ih dodatno motivirala za nastavak učenja njemačkog jezika.

U izvanučioničkoj nastavi sudjelovali su učenici od 5. do 8. razreda u pratnji ravnateljice Biserke Brkljačić te učitelja Mare Pekez, Ane Čuljak, Terezije Baltić, Laure Mikuš i Matije Jurice Vrščaka.

Izvanučioničku nastavu osmislili su i organizirali učitelji njemačkog jezika:
Mara Pekez i Matija Jurica Vrščak

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“ obilježili su poseban dan. Odlukom Ujedinjenih naroda iz 1992. godine, 3. prosinca obilježava se Međunarodni dan osoba s invaliditetom, s ciljem jednakosti u ostvarivanju prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu. Upravo na tom tragu učiteljice Dubravka Karakaš i Leona Lušić odlučile su napraviti sat integracije učenika koji se školuju u našoj školi u posebnom razrednom odjelu i učenika iz redovnog razreda, razredno odjeljenje 8c.

Copilot

Obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom u školama ima veliku važnost za razvoj djece i društva u cjelini. Učenici kroz takve aktivnosti uče o različitostima i važnosti poštovanja svakog pojedinca. Razvijaju empatiju, što znači da bolje razumiju tuđe osjećaje i potrebe. Uče kako pomoći drugima i biti podrška, a ne prepreka. Inkluzija postaje stvarna kada djeca shvate da svi imaju pravo na jednake prilike. Kroz radionice, razgovore i zajedničke projekte, učenici se povezuju i ruše predrasude. Takvi dani potiču razmišljanje o tome kako svijet učiniti pravednijim. Djeca postaju svjesna prepreka s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju. Uče da invaliditet nije slabost, već dio raznolikosti ljudskog iskustva. Škola tako postaje mjesto gdje se svi osjećaju prihvaćeno i vrijedno. Na kraju, učenici izrastaju u odgovorne i suosjećajne građane

Kreativne knjiške oznake: Erasmus+ suradnja Hrvatske i Portugala

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“, učenici 5. b razreda OŠ Sesvete sudjelovali su u kreativnoj radionici izrade bookmarkera pod vodstvom učiteljica Ane Čuljak i Tatjane Kezele Vengušt. Aktivnost je bila osmišljena kako bi potaknula učenike na čitanje, razvila njihovu kreativnost te unaprijedila komunikacijske i socijalne vještine.

Zašto poticati čitanje?

Tijekom radionice naglašena je važnost razvijanja čitateljskih navika kod učenika, osobito u dobi u kojoj se grade temeljne vještine učenja. Čitanje izravno doprinosi:

• boljem razumijevanju gradiva,

• većoj uspješnosti u učenju,

• razvoju kritičkog mišljenja,

• obogaćivanju rječnika,

• jačanju mašte i kreativnog izražavanja,

• vještini jasnog usmenog i pisanog izražavanja.

Kroz izradu bookmarkera učenici su spojili kreativnost s ljubavlju prema knjizi te su na maštovit način osvijestili vrijednost pisane riječi.

Kako je radionica provedena?

Učenici su izradili vlastite knjiške oznake, oslikavajući ih hrvatskim motivima, prirodnim ljepotama i detaljima koji predstavljaju našu kulturu. Na taj način pripremili su vrlo osobne i jedinstvene darove za svoje vršnjake iz Portugala.

Osim toga, učenici su:

• opisali i ilustrirali aktivnosti u svojoj školi,

• predstavili izgled školske knjižnice,

• pripremili kratke poruke i opise kako bi se njihovi portugalski prijatelji bolje upoznali s njihovom svakodnevicom.

Međunarodna razmjena – Hrvatska i Portugal

Škola partner bila je portugalska osnovna škola koju pohađaju učenici iste dobi (11–12 godina). Razmjena bookmarkera potaknula je:

• kulturološku razmjenu,

• međunarodnu suradnju,

• razumijevanje i uvažavanje različitosti,

• radoznalost za druge zemlje i jezike,

• osjećaj pripadnosti Erasmus+ zajednici.

Učenici su s velikim uzbuđenjem pripremali svoje radove, svjesni da su ih izradili za vršnjake iz druge zemlje, kojima će kroz male, ručno izrađene oznake prenijeti dio hrvatske kulture i školskog života.

Zaključak

Radionica je uspješno spojila kreativnost, čitateljsku motivaciju i međunarodnu suradnju. Učenici su uživali u izradi, predstavljanju sebe i svoje škole te u stvaranju malog, ali značajnog mosta prijateljstva između Hrvatske i Portugala.

Bookmarks koje su izradili postali su simbol povezivanja, čitanja i zajedništva — baš onako kako i priliči Erasmus+ duhu.

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“ ususret Danu ljudskih prava učitelj Boris Bakarić i učenici petih razreda su organizirali suđenje liku iz djela Smrt lijeve spojke Pavla Pavličića. Učenici su se ozbiljno pripremili za svoje uloge (sudac, odvjetnici, pravosudni policajci, svjedoci itd.) i uspješno izveli suđenje.  

Obilježavanje Dana ljudskih prava važno je za učenike jer ih potiče na razumijevanje temeljnih vrijednosti poput slobode, jednakosti i poštovanja prema drugima. Kroz takve aktivnosti učenici razvijaju svijest o svojim pravima, ali i odgovornostima prema društvu. To im pomaže da postanu empatični, tolerantni i aktivni građani koji prepoznaju nepravdu i spremni su djelovati. Također, učenje o ljudskim pravima potiče kritičko razmišljanje i jača osjećaj zajedništva i solidarnosti među učenicima. 

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“ tijekom prosinca 2024. učiteljica Ana Lopac Groš na satovima razrednika s učenicima 5.e održavala je radionicu: Sreća može biti stvar odabira. Učenici su učili što to je to sreća, s kojom hranom se može utjecati na pojedino raspoloženje. Učenici su radili metodu opuštanja tijekom koje su nastojali postići opušteno stanje, dobro raspoloženje koje će im pomoći u usvajanju novih sadržaja.

U današnjem užurbanom svijetu, učenici se svakodnevno suočavaju s brojnim izazovima – od školskih obaveza do pritiska okoline i očekivanja. U takvom okruženju, meditacija se pokazuje kao jednostavna, ali izuzetno moćna metoda koja pomaže u postizanju unutarnjeg mira i bolje koncentracije. Kroz redovito prakticiranje meditacije, učenici uče kako smiriti misli, usmjeriti pažnju i razviti dublje razumijevanje vlastitih emocija.

Meditacija ne samo da poboljšava sposobnost fokusiranja na gradivo, već i smanjuje stres koji često prati ispitne rokove i školske zadatke. Kada učenik nauči kako se opustiti i disati svjesno, lakše se nosi s pritiskom i ostaje smiren čak i u najizazovnijim situacijama. Osim toga, meditacija pozitivno utječe na kvalitetu sna, što dodatno doprinosi boljoj mentalnoj jasnoći i spremnosti za učenje.

U vremenu kada je pažnja često raspršena zbog tehnologije i brojnih distrakcija, meditacija učenicima nudi dragocjen prostor tišine i prisutnosti. Ona ih uči kako biti ovdje i sada – što je temelj svakog uspješnog učenja. Zato je meditacija više od tehnike opuštanja; ona je alat za osobni rast i uspjeh.

Ususret Međunarodnom danu smijeha (10. siječnja), učitelj Brosi Bakarić s učenicima petih razreda odlučio je istražiti temu smijeha i smijanja. Zanimalo nas je:

• Zašto se ljudi smiju?

• Koje su vrste smijeha?

• Koje su posljedice smijeha na naše tijelo i emocije?

Ako i vas zanimaju odgovori na ova pitanja, poslušajte našu radijsku emisiju „Uvod u gelotologiju“, koju su osmislili i snimili učenici petih razreda. Emisija donosi zanimljive činjenice, razmišljanja i zabavne trenutke posvećene smijehu – univerzalnom jeziku radosti.

 21_UVOD_U_GELOTOLOGIJU_OSNOVNA_SKOLA_SESVETE_2025.wav  

Klikom na poveznicu odaberite poslušati snimljeni materijal :-)

Proslava Božića i Nove godine u našoj školi bila je ispunjena kreativnošću i pozitivnom energijom. Učenici su se okupili kako bi pisali svoje želje povodom blagdana, izrađujući kartice na engleskom i njemačkom jeziku s motivacijskim porukama. Njihova želja je da drugi učenici napišu motivacijske poruke na hrvatskom jeziku i stave ih na pano.

Učenici su s puno entuzijazma izrađivali kartice, koristeći razne materijale poput papira, boja, šljokica i naljepnica. Svaka kartica nosila je posebnu poruku, izražavajući dobre želje za prijatelje, obitelj i cijeli svijet.

Naš pano sada je ispunjen prekrasnim karticama koje nose poruke poput: "Sretna Nova godina! Neka ti svaki dan bude ispunjen radošću i smijehom," "Želim ti puno sreće i uspjeha u novoj godini," i "Neka ti nova godina donese puno ljubavi i prijateljstva."

Ove jednostavne, ali snažne poruke donose osmijeh na lica svih koji ih čitaju. Naša škola je postala mjesto gdje se dijele pozitivne misli i motivacija, stvarajući atmosferu zajedništva i podrške.

Radionica je bila ne samo kreativna, već i edukativna, potičući učenike da izraze svoje osjećaje i želje na različitim jezicima. Ovaj projekt pokazuje koliko je važno dijeliti dobre želje i pozitivnu energiju, posebno u vrijeme blagdana.

Učiteljice Mara Pekez i Tatjana Kezele Vengušt te učitelj Marija Jurica Vrščak s učenicima na satovima Engleskog jezika i Njemačkog jezika su poruke s panoa Dobrih želja su uzimali te ih prevodili na njemački i engleski jezik. Svaki učenik je samoinicijativno odlučivao koje će kartice uzeti, s kojim natpisom te ih potom prevodi i ukrašavao. Na ovaj način željeli smo da i u novoj, 2025. godini si ispunimo dane s dobrim željama i motivacijskim porukama. Motivacijske poruke i dobre želje važne su za osobe u pubertetu jer im pomažu da razviju samopouzdanje i osjećaj podrške. U tom osjetljivom razdoblju mladi se često suočavaju s nesigurnostima i emocionalnim promjenama. Pozitivne riječi mogu im olakšati suočavanje sa stresom i potaknuti ih na donošenje zdravih odluka. Također, takve poruke jačaju njihovu otpornost i vjeru u vlastite sposobnosti. 

Dana 24. siječnja 2025. učenici petih razreda, zajedno s učiteljem Brosijem Bakaričem, slušali su koncert studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.

Za neke učenike ovo je bio prvi posjet poznatoj dvorani, a svi su uživali u raznolikom i ponekad zahtjevnom glazbenom repertoaru. Na programu su bile kompozicije Tomislava Krobota, Camillea Saint-Saënsa, Henrija Tomasia i Frédérica Chopina.

Ovaj glazbeni doživljaj obogatio je učenike novim iskustvom i potaknuo ih na dublje razumijevanje umjetnosti i ljepote klasične glazbe.

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“ učenici su s učiteljicom Dubravkom Karakaš obilježili Dan Interneta. Cilj je ukazati na važnost pažljivog  korištenja da bismo se zaštitili od krađe osobnih podataka. U okviru eTwinning projekta Hybrid species of superheroes istraživali smo o sigurnosti na internetu.  Zajedno s učenicima iz ostalih država osmislili smo  rečenice o sigurnosti interneta te izradili plakat. Ilija Perić, učenik 8. razreda je  u Canva digitalnom alatu izradio plakat na istu temu te ga predstavio učenicima u školi. 

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“ pedagodinja Anja (rođ. Sokol) Mužar je su čenicima četvrtih razreda obilježila Dan ružičastih majca. Dan ružičastih majica obilježava se posljednje srijede u veljači kao znak borbe protiv vršnjačkog nasilja. Ove godine obilježava se 26. veljače 2025. godine. Ideja je potekla iz Kanade, gdje su učenici odjenuli ružičaste majice u znak podrške vršnjaku koji je bio izložen nasilju. Danas se ovaj dan obilježava diljem svijeta, simbolizirajući važnost ljubaznosti, tolerancije i nenasilja.

Povodom Dana ružičastih majica, učenici 4. razreda i posebnog razrednog odjela sudjelovali su u kreativnoj radionici. Izrezivali su i ukrašavali papirnate majice te na njih ispisivali motivacijske poruke, naglašavajući zajedništvo, međusobno poštovanje i inkluziju. Kao završni dio radionice, izradili su plakat koji prikazuje snagu suradnje i pozitivnih vrijednosti.

Ova radionica bila je prilika da učenici izraze podršku i solidarnost, ističući važnost tolerancije, prijateljstva i zajedništva u školi. Pokažimo zajedno da nasilju nema mjesta u našem okruženju!

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“ u okviru Hybrid species of superheroes učiteljica Dubravka Karakaš je s učenicima osmih razreda obilježila dan. Istraživali smo o  ugroženosti  divljih vrsta i njihovoj zaštiti. Na mrežnim stranicama  smo potražili  datum kada se obilježava Dan divljih vrsta,  zašto je uopće došlo do potrebe  obilježavanja tog dana, kako se obilježava,  tko su sudionici, koje vrste su ugrožene i zaštićene, kakva je strategija zaštite  za budućnost opstanka  ovih vrsta. Izradili smo plakat  i  video zapis te ih prezentirali učenicima osmih razreda u školi.

Dan divljih vrsta nije samo još jedan datum u školskom kalendaru. To je prilika da se prisjetimo koliko priroda znači za naš planet, ali i za nas – ljude koji ga dijelimo s tisućama različitih biljnih i životinjskih vrsta. Učenje o divljim vrstama pomaže nam razviti svijest o njihovoj važnosti, ali i o prijetnjama koje im prijete. Obilježavanje ovog dana daje djeci prostor da se izraze, da rade u timu i razvijaju svoje talente. Neki će crtati, drugi pisati pjesme, treći će osmisliti igre za mlađe učenike. Na taj način, škola ne postaje samo mjesto znanja, već i zajednice koja zajedno brine za budućnost.

Na kraju, ne radi se samo o divljim vrstama – radi se o nama. Ako želimo zdravi planet, moramo početi s učenjem, suosjećanjem i djelovanjem. A gdje je bolje početi nego u učionici?

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“   učenici posebnog razrednog odjela PRO1 obilježili su obilježili Dan Hrvatskog jezika. Dan su učenici obilježili čitanjem prvog hrvatskog dječjeg romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića autorice Ivane Brlić-Mažuranić. Kroz različite aktivnosti istraživali su sadržaj ovog klasika hrvatske književnosti te ga doživjeli na kreativan način.

Nakon čitanja odabranih ulomaka razgovarali su o Hlapićevim pustolovinama, njegovoj hrabrosti i dobroti. Zajednički su izradili plakat s najvažnijim događajima iz romana, koji su upotpunili vlastitim ilustracijama i citatima. Također su izrađivali lik šegrta Hlapića od papira i drugih materijala, izražavajući svoju maštovitost i doživljaj priče.

Plakat s radovima učenika izložen je u holu škole kako bi i ostali učenici mogli vidjeti njihovo kreativno stvaralaštvo i prisjetiti se ovog značajnog djela hrvatske književnosti. Ovim aktivnostima učenici su na zanimljiv i poticajan način obilježili Dan hrvatskog jezika, razvijajući ljubav prema čitanju i materinskom jeziku.

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“  učenici petih razreda sa učiteljicom Anom Lopac Groš obilježili su Svjetski dan voda. Obilježavanje Svjetskog dana voda s učenicima izuzetno je važno jer podiže svijest o očuvanju vode i njezinoj važnosti za život. Kroz edukativne aktivnosti, učenici uče o globalnim problemima vezanim za vodu, razvijaju ekološku svijest i potiču se na odgovorno ponašanje prema prirodi.Ovaj dan inspirira učenike na aktivno sudjelovanje u očuvanju našeg planeta, razvijajući kritičko mišljenje i osjećaj odgovornosti. 🌍💧 Obilježavanje Svjetskog dana voda važna je prilika da učenici razviju svijest o tome koliko je voda dragocjena i koliko je važno čuvati je za buduće generacije. Kroz različite aktivnosti, učenici uče kako prepoznati probleme vezane uz zagađenje i rasipanje vode te razvijaju vještine rješavanja problema i timskog rada. Sudjelovanjem u zajedničkim projektima, učenici jačaju empatiju prema ljudima koji nemaju pristup pitkoj vodi i razvijaju osjećaj solidarnosti. Također, uče kako njihova svakodnevna ponašanja mogu pozitivno ili negativno utjecati na okoliš. Na taj način, Svjetski dan voda ne samo da ih educira, već ih potiče da postanu odgovorni i suosjećajni čuvari prirode. 

Nama je cilj uz zvukove vode se opustiti, nako toga uz zagonetke i somosmjerke se opustiti i potom istraživati  o vodi: kako se voda kaže na drugim europskim jezicima, koje su glavne rijeke u Hrvatskoj i koji su gradovi nasatali uz njih. Proučavali smo zašto je voda bitna za naše zdravlje, kako se voda može onečistiti te kako ju zaštiti.

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“  ususret Svjetskom danu poezije učenici petih i sedmih razreda imali su književnu večer na satovima Hrvatskog jezika s učiteljem Borisom Bakarićem.

Čitali smo napisane i izmišljene pjesme. Ušuškali smo se u dekice, jastučiće i lagano pili topli čaj koji smo pripremili. U sredinu kruga smo postavili nekoliko svjećica – lučica i dvije mirisne svijeće. Ugasili smo svjetla i krenuli čitati, jedan po jedan učenik. Lampice su svijetlile po dekama i po jastucima, pa je izgledalo da zvijezde sjaje na lopočima.

Na književnoj večeri svatko je pročitao svoju pjesmu, neki su pripremili priču, a neki nešto drugo. Pili smo čaj na strunjači s dekicama, bilo mi je prekrasno kada su svirači nešto odsvirali, uz tu mirnu atmosferu sve mi je bilo tako lijepo. Moje mišljenje je da je ovo jako dobar način za učenje proze, što je proza itd. Mislim da bismo  trebali večer književnosti održavati češće. Bilo mi je jako lijepo.

Učenici OŠ u Celju, Slovenija - Erasmus projekt "Veliki cilj, mali koraci", Celje, izvanučionička nastava 21. veljače 2025.

Učenici naše osnovne škole nedavno su sudjelovali u Erasmus projektu "Veliki cilj, mali koraci" i posjetili Celje, Slovenija. Tijekom ove izvanučioničke nastave, učenici su imali priliku istražiti bogatu povijest Celja, posjetiti stari grad i proučavati kako su živjeli tadašnji narodi te kako su bili povezani s Hrvatskom.

Jedan od najzanimljivijih dijelova posjeta bio je obilazak Tehno parka Celje. Učenici su tamo učili o nizu prirodnih zakonitosti koje trenutno obrađuju u predmetu Priroda. Kroz interaktivne izložbe i praktične eksperimente, učenici su mogli vidjeti kako se teorija primjenjuje u stvarnom svijetu, što je dodatno obogatilo njihovo znanje i razumijevanje prirodnih fenomena.

Osim toga, učenici su razvijali svoje jezične vještine kroz razgovor s domaćinima. Prevođenje rečenica s hrvatskog na slovenski jezik i učenje pravilnog izgovora s naglaskom bili su izazovni, ali vrlo korisni za poboljšanje komunikacijskih sposobnosti.

Ovaj projekt pružio je učenicima neprocjenjivo iskustvo koje će zasigurno ostati u njihovom sjećanju.

U sklopu Erasmus projekta "Veliki cilj, mali koraci", učenici naše osnovne škole posjetili su Varaždin, Hrvatska -27. ožujka 2025. Tijekom ove izvanučioničke nastave, učenici su imali priliku istražiti bogatu povijest grada i učiti kroz praktična iskustva.

Posjet tvornici Vindija

Učenici su posjetili tvornicu Vindija, gdje su imali priliku vidjeti proizvodni proces i pakiranje sokova i mlijeka. Nakon obilaska, učenici su uživali u zakusci u kantini tvornice, gdje su ih domaćini počastili sokovima i pudinzima.

Šetnja starim gradom

Šetnja starim gradom Varaždinom omogućila je učenicima da uče o prošlosti grada, kako su živjeli tadašnji građani i kako su živjela djeca tog doba.

Posjet entomološkom muzeju

Posjet entomološkom muzeju bio je posebno zanimljiv jer su učenici promatrali kako su kukci povezani međusobno i koja je njihova uloga u ekosustavima.

Razvijene vještine i stečena znanja

Ovaj posjet pružio je učenicima neprocjenjivo iskustvo koje je obogatilo njihovo znanje i vještine u nekoliko područja:

• Povijest i kultura: Učenici su naučili o povijesti Varaždina, životu tadašnjih građana i djece.

• Prirodne znanosti: Kroz posjet entomološkom muzeju, učenici su stekli praktična znanja o ekosustavima i ulozi kukaca.

• Industrija i tehnologija: Posjet tvornici Vindija omogućio je učenicima da vide proizvodne procese i nauče o industriji hrane.

U sklopu Erasmus projekta Veliki cilj, mali koraci učenici 5.a razreda upoznavali su se na jedan nov i poseban način na Satu razrednog odjela  tijekom  nastojali su pronaći što više zajedničkih interesa, hobija, vještina…

Intervjuirali su jedni druge i u Vennov dijagram upisivali sve što im je zajedničko: koje predmete vole, što vole jesti, čime se rado bave u slobodno vrijeme… Bilo je potrebno napisati najmanje deset zajedničkih pojmova. Nakon čitanja i komentiranja zaključili su da nije lako pronaći zajedničko jedno u drugom, ali da nas ono povezuje čvršće i jače nego uočavanje i naglašavanje isključivo različitosti.

Razrednica je primijenila metodu stečenu na stručnoj edukaciji u sklopu Erasmus projekta Veliki cilj, mali koraci u Firenzi te na taj način prenijela neka od stečenih iskustava. Učenici su bili zadovoljni radom na satu i poželjeli slične aktivnosti i na budućim satovima.

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“  -22.travnja obilježavamo Dan planeta Zemlje. 1969. godine John McConnell prvi je put predstavio zamisao obilježavanja Dana planeta Zemlje na konferenciji UNESCO-a. Službeno se Dan planeta Zemlje obilježava od 1992. godine kada je tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru  usklađen program za promicanje održivoga razvoja. U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje obilježava od 1992. godine.

Ovogodišnja tema - Naša snaga, naš planet (Our power, our planet) - poziv je da se pojača proizvodnja i upotreba električne energije iz obnovljivih izvora do 2030.

godine.

Na satu Prirode profesorica Dubravka Karakaš i čenici olujom ideja rekli što za njih znači ovaj dan. Napisali su poruke kojima žele skrenuti pažnju na neke probleme kojim je suočena naša planeta kao i savjete za bolje dane na Zemlji. Izradili su i plakat na temu Dana planeta Zemlje.

U Pro 1 razredu učenici su s učiteljicom Leonom Lušić obilježili Dan planeta Zemlje kroz razne aktivnosti koje su nas podsjetile koliko je važno čuvati naš planet.

Zajedno su bojali crtež planete Zemlje. Svaki učenik je dodao svoj dio i tako smo stvorili zajednički rad pun boja i ljubavi prema prirodi. Nakon toga učenici su čitali eko pjesmu u kojoj se ističe važnost sadnje biljaka i brige za okoliš. Pjesma ih je potaknula na razgovor – raspravljali su o tome što je dobro za naš planet, a što mu šteti. Djeca su pokazala veliko razumijevanje i navodila konkretne primjere, poput recikliranja, štednje vode i čuvanja prirode od otpada.

Nadahnuti stihovima pjesme, učenici su odlučili i sami doprinijeti zaštiti okoliša – posadili smo cvijeće i povrće u tegle. Djeca su s veseljem punila tegle zemljom, birala biljke i zalijevala ih. Svaka biljka koju su posadili simbol je naše brige i ljubavi prema prirodi. Dan planeta Zemlje proveli smo poučno, veselo i s porukom da i male ruke mogu činiti velika djela za naš planet.

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“, učenici njemačkog jezika od 5. do 8. razreda, u pratnji učitelja njemačkog Mare Pekez i Matije Jurice Vrščaka i učiteljice engleskog jezika Tatjane Kezele Vengušt, posjetili su Kinoteku povodom obilježavanja Dana svjesnosti o autizmu.

Tom su prilikom pogledali njemački igrani film Vikend buntovnici, snimljen prema istinitoj priči o ocu i njegovom sinu s poremećajem iz spektra autizma. Film prikazuje njihov zajednički put kroz Europu u potrazi za nogometnim klubom kojem bi se dječak mogao vjerno prikloniti kao navijač. Kroz to putovanje prikazane su svakodnevne životne situacije i izazovi s kojima se suočava obitelj djeteta s autizmom.

Cilj ovog posjeta bio je razvijanje empatije, razumijevanja i senzibiliteta kod učenika prema osobama s posebnim potrebama. Nakon gledanja filma, učenici su kroz zajednički rad izradili plakat na temu filma i djece s posebnim potrebama, čime su dodatno promišljali o važnosti inkluzije i poštivanja različitosti u društvu.

Učitelji njemačkog i engleskog jezika

Mara Pekez , Tatjana Kezele Vengušt i Matija Jurica Vrščak

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“ povodom Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja, učenici posebnog razrednog odjela sudjelovali su u raznovrsnim aktivnostima kojima se promiče važnost tjelesnog zdravlja i aktivnog načina života.

Aktivnosti su započele edukativnom PowerPoint prezentacijom kroz koju su učenici upoznali različite intenzitete tjelesne aktivnosti – od laganih do umjerenih i snažnih aktivnosti. Naučili su prepoznati kako fizička aktivnost pozitivno utječe na zdravlje srca, mišićno-koštani sustav, ravnotežu, raspoloženje te opće psihofizičko stanje.

Nakon teorijskog dijela uslijedio je praktični dio. Učenici su izvodili vježbe zagrijavanja, vježbe umjerenog intenziteta, vježbe za ravnotežu te vježbe istezanja. Poseban naglasak stavljen je na pravilno izvođenje svake vježbe kako bi se spriječile ozljede i potaknula svijest o važnosti brige za vlastito tijelo.

Kako bi ponovili naučeno, učenici su sudjelovali i u kvizu znanja u kojem su odgovarali na pitanja vezana uz teme tjelesnog zdravlja, vrste aktivnosti i dobrobiti vježbanja. Kviz je bio prilagođen njihovim mogućnostima te je poticao suradnju, komunikaciju i primjenu znanja na zanimljiv način.

Obilježavanjem ovog dana učenici su dodatno osvijestili koliko je važno redovito se kretati, njegovati zdrave životne navike i brinuti se o vlastitom zdravlju na svakodnevnoj razini.

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“  povodom obilježavanja Svjetskog dana osoba sa sindromom Down, 21.ožujka, učenici 5.e razreda i Posebnog razrednog odjela 1, aktivno su sudjelovali u ovom važnom događaju. Kroz zajedničku kreativnu radionicu, izradili su plakat s motivacijskim porukama, a osim toga, ukrašavali su čarape, simbolički povezane s temom ovog dana. Na čarapama su pisali kratke, ali snažne motivacijske poruke koje naglašavaju važnost inkluzije, sudjelovanja i prihvaćanja svih osoba, bez obzira na njihove različitosti.

Ovaj zajednički projekt omogućio je učenicima da kroz igru i kreativnost shvate značaj razumijevanja i poštovanja svih članova zajednice. Aktivnost je bila prilika za učiti o važnosti socijalne integracije i podrške osobama sa sindromom Down, ali i za poticanje pozitivnih vrijednosti među učenicima.

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“, od 5. do 9. svibnja 2025., ostvarena je suradnja s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, kojom su osme razrede naše škole posjetile studentice 4. godine studija Deutsch als Fremdsprache (Njemački kao strani jezik) sa Sveučilišta u Karlsruheu.

Tijekom svog boravka, studentice su u ponedjeljak sudjelovale u promatranju nastave njemačkog jezika u našoj školi, s ciljem upoznavanja nastavne prakse i metoda rada. U četvrtak su održale interaktivnu radionicu s učenicima osmih razreda na temu „Kamo nakon osnovne škole?“, u sklopu koje su s učenicima razgovarale o mogućnostima daljnjeg obrazovanja, kulturološkim razlikama između Njemačke i Hrvatske te školskom sustavu u Njemačkoj.

Posebna vrijednost ove suradnje bila je u tome što su učenici imali priliku slušati izvorne govornice njemačkog jezika i sudjelovati u razgovoru bez pritiska ocjenjivanja. Na taj su način poticali svoje komunikacijske vještine, razvijali samopouzdanje u govorenju njemačkog jezika te se upoznali s autentičnim jezičnim i kulturnim kontekstom.

Učitelji njemačkog jezika

Mara Pekez i Matija Jurica Vrščak

Učitelj Brosi Bakarič je na satu razrednika s učenicima 5.e razreda proveo kreativnu aktivnost: osmisliti školu prema vlastitim idejama.

Učenici su radili u grupama i osmislili četiri maštovite škole:

• Svemoguća škola

• OŠ Osnovna škola

• Sportska škola

• OŠ Bakar

Razmišljali su o svemu što čini školu:

• Koje predmete bi imali?

• Koliko bi trajali školski sati?

• Koja su najvažnija pravila?

Rezultati su bili kreativni i zabavni, a kako izgledaju njihove ideje možete vidjeti na fotografijama u nastavku.

Izvješće o izvanučioničkoj nastavi – posjet Hallstattu i Salzburgu
u sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj – mali koraci“

U okviru Erasmus+ projekta „Veliki cilj – mali koraci“, učenici Osnovne škole Sesvete koji pohađaju nastavu njemačkog jezika sudjelovali su 16. i 17. svibnja 2025. u dvodnevnoj izvanučioničkoj nastavi u Austriji. Cilj aktivnosti bio je jačanje jezičnih i međukulturnih kompetencija kroz upoznavanje austrijske povijesti, kulture i svakodnevnog života, kao i osnaživanje komunikacijskih vještina u stvarnom okruženju.

Prvi dan: Hallstatt i rudnik soli Hallein

Prvoga dana učenici su posjetili pitoreskni Hallstatt, jedno od najpoznatijih kulturno-povijesnih mjesta Austrije. Tijekom stručnog vodstva upoznali su se s prirodnim, arheološkim i povijesnim značajem regije, kao i s lokalnim običajima, tradicijom i arhitekturom. Nakon vodstva učenici su imali slobodno vrijeme za istraživanje povijesne jezgre grada, čime su dodatno razvijali samostalnost i sposobnost kulturnog snalaženja.

Nakon posjeta Hallstattu, uslijedio je obilazak rudnika soli Hallein. Ovaj dio programa bio je izuzetno dinamičan i edukativan – učenici su kroz interaktivno i zabavno iskustvo, koje je uključivalo vožnju rudarskim vlakom, spuštanje toboganom i vožnju brodom unutar rudnika, učili o povijesti i važnosti eksploatacije soli u tom dijelu Europe.

Dan je zaključen dolaskom u hotel Graml u okolici Salzburga.

Drugi dan: Salzburg – grad glazbe i kulture

Nakon doručka, učenici su krenuli u obilazak Salzburga, baroknog grada svjetski poznatog po svom kulturnom naslijeđu i prirodnim ljepotama. Tijekom stručnog vodstva učenici su posjetili neke od najvažnijih gradskih znamenitosti – Mozartovu rodnu kuću, salzburšku katedralu te utvrdu Hohensalzburg, s koje se pruža panoramski pogled na cijeli grad.

Po završetku vodstva učenici su imali slobodno vrijeme za šetnju i samostalno istraživanje središta grada, pri čemu su imali priliku koristiti njemački jezik u svakodnevnim komunikacijskim situacijama, poput postavljanja pitanja, kupnje ili traženja informacija.

Pedagoški ciljevi i postignuća

Tijekom cijele izvanučioničke nastave učenici su imali priliku primjenjivati znanje njemačkog jezika u autentičnim situacijama, čime su povećali samopouzdanje u govoru i razvijali međukulturnu osjetljivost. Ujedno su proširili svoja znanja o austrijskoj kulturi, povijesti i tradiciji, te stekli nova iskustva važna za osobni i socijalni razvoj.

U izvanučioničkoj nastavi sudjelovali su učenici od 5. do 8. razreda u pratnji ravnateljice Biserke Brkljačić te učitelja Mare Pekez, Sanje Topalušić, Suzane Grgić i Matije Jurice Vrščaka.

Izvanučioničku nastavu osmislili su i organizirali učitelji njemačkog jezika:
Mara Pekez i Matija Jurica Vrščak

Učitelj Brosi Bakarič prepoznao je da u našoj školi nedostaje plesa, pokreta i fizičke aktivnosti, pa je ove godine na Danu škole, 29. svibnja 2025., osmislio plesni kutak u školskom holu.

Tijekom dva sata svi koji su željeli – veliki i mali – mogli su zaplesati uz glazbu i uživati u zajedničkom druženju. Atmosfera je bila vesela i opuštena, a nekoliko učenika pokazalo je i svoj glazbeni talent, zapjevavši samostalno ili u duetu.

Ova aktivnost unijela je dodatnu radost i energiju u proslavu Dana škole, potaknula učenike na kretanje i pokazala koliko ples može pridonijeti dobroj atmosferi i zajedništvu.

Prezentacija o izvanučioničkoj nastavi u Salzburgu i Hallstattu za učenike četvrtih razreda
u sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj – mali koraci“

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj – mali koraci“, učenici petih razreda Osnovne škole Sesvete su 27. svibnja 2025. održali interaktivnu i zabavnu prezentaciju učenicima četvrtih razreda. Cilj aktivnosti bio je upoznati mlađe učenike s iskustvima izvanučioničke nastave u Salzburgu i Hallstattu, koja se odvila 16. i 17. svibnja 2025., te ih motivirati za buduće učenje njemačkog jezika.

Prezentaciju su učenici izveli koristeći PowerPoint prezentaciju koju su samostalno izradili, pri čemu su koristili fotografije i videosnimke nastale tijekom samog putovanja. Sadržaj prezentacije bio je pažljivo osmišljen kako bi bio primjeren dobi učenika četvrtih razreda, a izlaganje je vođeno na jednostavnom i razumljivom njemačkom jeziku, čime su učenici petih razreda dodatno osnažili svoje jezične i prezentacijske vještine.

Tijekom prezentacije mlađim su učenicima prikazali:

• znamenitosti koje su posjetili u Salzburgu i Hallstattu

• izgled soba u hotelu Graml

• atmosferu u autobusu i hotelu

• trenutke u kojima su koristili njemački jezik u stvarnim situacijama

• najzabavnije i najdojmljivije dijelove putovanja

Poseban naglasak stavljen je na svakodnevne situacije u kojima su učenici mogli koristiti njemački jezik – od komunikacije s vodičem, do snalaženja u hotelu i kupovine u trgovinama – čime se učenicima četvrtih razreda na zanimljiv i konkretan način približila praktična vrijednost učenja stranog jezika.

Nakon prezentacije, učenici su svoje mlađe kolege iznenadili dijeljenjem poznatih Mozart kugli, čime su dodatno upotpunili doživljaj i povezali ga s austrijskom kulturom.

Ova aktivnost uspješno je spojila vršnjačko učenje, digitalnu pismenost, jezične vještine i kulturno povezivanje, te je na kreativan i pristupačan način motivirala učenike četvrtih razreda za uključivanje u nastavu njemačkog jezika.

Učitelji njemačkog jezika:
Mara Pekez i Matija Jurica Vrščak

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci u nastavi Prirode 6. razreda učenici su izrađivali modele eko sustava. 

Razred je bio podijeljen u 4 tima. Svaki tim je odabrao jedan ekosustav. Da bi ekosustav bio što vjerniji prikaz onog što je u prirodi, svaki tim je prvo istražio na mrežnim stanicama kako izgleda stanište, koje vrste organizama ovdje žive. Nakon toga je uslijedio dogovor o izgledu modela i materijalima koji će se koristiti. Naglasak je bio iskoristiti sve što se nađe u kući i može se reciklirati, a što manje kupovati. Za uspjeh izrade modela je važan dobar timski rad, u kojem postoji učenik koji organizira rad, a svaki član odrađuje neki dio posla pa je uslijedio dogovor o podjeli zadataka. Na idućem satu Prirode, timovi su zajednički izradili modele ekosustava, a nakon toga ih prezentirali ostatku razreda. U prezentaciji su prikazali stanište, opisali uvjete na staništu, nabrojili vrste organizama te opisali kako su i od čega  model izradili.

Poučavanje učenika da žive u skladu s prirodom potiče razvoj svijesti o važnosti očuvanja okoliša za buduće generacije. Razumijevanje povezanosti između ljudi i ekosustava pomaže djeci da shvate kako njihovi postupci utječu na ravnotežu života na Zemlji. Učenici koji usvoje ovakve vrijednosti razvijaju empatiju prema svim živim bićima i odgovorniji odnos prema resursima. Takva edukacija jača kritičko razmišljanje i sposobnost donošenja održivih odluka. Na kraju, ona ih osnažuje da budu aktivni sudionici u stvaranju zdravijeg i pravednijeg svijeta. 

Učiteljica prirode Dubravka Karakaš

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“, te u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu našu su školu 25. svibnja 2025. posjetile četiri studentice treće godine studija germanistike.

Tijekom cjelodnevnog boravka u školi, studentice su imale priliku upoznati se s organizacijom i funkcioniranjem školskog sustava kroz različite aspekte odgojno-obrazovnog rada. Posjet su započele sastankom s ravnateljicom Biserkom Brkljačić, koja ih je upoznala s temeljnim organizacijskim principima rada škole te im odgovorila na brojna pitanja vezana uz svakodnevno upravljanje školom.

U nastavku su se susrele sa školskom psihologinjom Ružicom Grbešić, s kojom su razgovarale o ulozi psihologa u odgojno-obrazovnom kontekstu, načinima pružanja stručne podrške učenicima te izazovima s kojima se psihološka služba susreće u školskom okruženju.

Studentice su potom prisustvovale nastavi njemačkog jezika u nižim razredima, koju su vodili učitelji Mara Pekez i Matija Jurica Vrščak. Tijekom posjeta imale su priliku vidjeti konkretne metode poučavanja njemačkog jezika, pristupe u radu s mlađim učenicima te oblike komunikacije u nastavi.

Uz to, studentice su aktivno bile u interakciji s učenicima – razgovarale su s njima o važnosti učenja njemačkog jezika, objašnjavale su gdje i kako se njemački jezik može koristiti u stvarnom životu, kao i koje su mogućnosti koje poznavanje tog jezika otvara. Također su postavljale pitanja učenicima o tome što im se najviše sviđa u nastavi njemačkog jezika te što bi voljeli dodatno učiti i razvijati u okviru nastave.

Nakon odslušanih sati i razgovora, studentice su sudjelovale u stručnoj raspravi o viđenome, postavljale pitanja te dobile dodatna objašnjenja i savjete od učitelja.

Ova je suradnja pridonijela profesionalnom razvoju studentica te osnažila vezu između visokoškolskog obrazovanja i prakse u osnovnoškolskom sustavu, a učenicima je pružila dodatnu motivaciju i uvid u značaj učenja stranih jezika.

Učitelji njemačkog jezika

Mara Pekez i Matija Jurica Vrščak

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“  učenici su učili kako biti dio jednog kvalitetnog tima. Team building je važan za učenike jer potiče suradnju, međusobno poštovanje i osjećaj pripadnosti grupi ali i kontrolu emocija. Kroz zajedničke aktivnosti učenici razvijaju komunikacijske vještine, rješavanje problema i sposobnost donošenja odluka u timu. Takve aktivnosti jačaju povjerenje među učenicima i smanjuju konflikte. Osim toga, team building pomaže učenicima da bolje upoznaju jedni druge i razviju empatiju. Time se stvara pozitivna i poticajna atmosfera u razredu, što doprinosi boljoj suradnji i učenju. Igre koje su učenici petih razreda igrali na satovima razrednika su „Gradimo priču od hintova“, „Vođa ili šef – podizanje štapa“, „Zagonetni lanac“. Kroz takve igre učenici uče kako slušati, surađivati i uvažavati različita mišljenja. Dugoročno, team building doprinosi razvoju socijalnih i emocionalnih vještina koje su ključne za uspjeh u školi i životu. 

U sedmim razredima bavili smo se važnom temom – tolerancijom. Učenici su kroz različite pristupe istraživali što tolerancija znači u svakodnevnom životu i kako je možemo primjenjivati u školi i društvu.

Izradili su raznovrsne radove na ovu temu:

• književne (priče, pjesme),

• informativne (plakati, prezentacije),

• likovne (crteži, ilustracije),

• radijske emisije i druge kreativne forme.

Neki od radova možete vidjeti u nastavku – oni pokazuju koliko je važno razumijevanje, prihvaćanje i poštivanje različitosti.

20250612_081447.mp4

OCVideo.771092096.08546.mp4

Klikom na poveznice odaberite pogledati uratke koji su nastali tijekom aktivnosti.

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“ , u četvrtak 5.6. 2025. učenici 8.d  su u organizaciji i pratnji učiteljice Dubravke Karakaš istraživali  bioraznolikost  kraja u kojem žive. Iz škole smo se uputili  prema  potoku  Vugeru kojega okružuje livada i šuma. Podijelili smo se u 3  grupe. Grupa  broj jedan je istraživala  biljke na  tom području, grupa broj 2 beskralježnjake, a grupa broj 3  kralježnjake. Za lakše određivanje pronađenih vrsta  koristili smo  aplikacije Plantnet i Birdnet. Smjernice u istraživanju  su bili zadaci na radnim listićima. Iako  nismo pronašli  neke očekivane vrste,  nešto više smo saznali o njima s  mrežnih stranica. Na kraju  timskog istraživanja, našli smo se svi na jednom mjestu te je svaka grupa prezentirala  rezultate svoga istraživanja. 

Planinarenje na Gorščicu u sklopu Erasmus+ projekta

Dana 8. lipnja 2025. učenici 8. razreda koji pohađaju izbornu nastavu njemačkog jezika sudjelovali su u završnom izletu u sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“. Aktivnost je bila organizirana kao planinarski izlet i piknik na Gorščicu, s ciljem poticanja timskog rada, međusobnog povezivanja i razvoja zdravih životnih navika.

U pratnji učitelja njemačkog jezika Mare Pekez i Matije Jurice Vrščaka te učitelja povijesti Borisa Baruleka, učenici su se uputili na planinarski dom Gorščica. Uspon kroz šumu i brdoviti teren trajao je oko sat i pol, a na cilju ih je dočekala okrjepa koju su organizirali roditelji – roštilj, svježa salata, palačinke, muffini, kiflice i razna pića, kao i sportski rekviziti (lopte, reketi, društvene igre i drugo).

Nakon zajedničkog ručka, učenici su se uključili u niz sportskih i društvenih aktivnosti: odbojku, nogomet, badminton, tenis i igru kartama. Posebnu vrijednost izleta činilo je to što su učenici cijelo popodne proveli bez mobitela, uživajući u međusobnom druženju, igri i prirodi – potičući komunikaciju licem u lice te razvijajući suradničke i socijalne vještine.

U kasnim popodnevnim satima zaputili su se natrag pješice, iako su mnogi izrazili želju da druženje potraje još malo duže.

Ova izvanučionička aktivnost potvrdila je koliko su važni izlasci u prirodu i izgradnja odnosa među učenicima kroz zajedničko iskustvo, igru i razgovor, izvan digitalnog svijeta.

Učitelji njemačkog jezika:
Mara Pekez i Matija Jurica Vrščak

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj, mali koraci“, učiteljica Leona Lušić Vrkić bila je važan dio projektnog tima i podrške učenicima koji su s velikom motivacijom sudjelovali u brojnim aktivnostima. Iako je, zbog osobnih okolnosti, nažalost morala ranije napustiti projekt, ostavila je iza sebe lijep i vrijedan trag.

Prije svog odlaska, Leona je učenicima koji su aktivno sudjelovali u njezinim radionicama i projektnim zadacima uručila potvrde i pohvalnice kao znak zahvalnosti za njihov trud, angažman i kreativnost. Time je na simboličan način zaključila zajednički dio suradnje i ostavila učenicima uspomenu na razdoblje učenja, stvaranja i timskog rada.

Ostali učenici koji sudjeluju u projektu dobit će svoje potvrde i pohvalnice po završetku projekta u prosincu 2025. godine, kada će se zaokružiti sve provedene aktivnosti i ostvareni rezultati.

Leonin doprinos ostat će važan dio projekta, a njezini će učenici sa sobom ponijeti lijepu uspomenu na zajedničke trenutke, podršku i inspiraciju koju im je pružila.

U sklopu Erasmus projekta „Veliki cilj, mali koraci“ i ove godine smo, 26. rujna, na

kreativan i zabavan način obilježili Europski dan jezika. Učitelji njemačkog jezika, Matija

Jurica Vrščak i Mara Pekez, pripremili su pravu malu jezičnu avanturu. Učenici 5. a

razreda te šestaši koji uče njemački kao drugi strani jezik sudjelovali su u igrama, te kroz

kviz posvećen jezicima Europe obnovili i proširili svoje znanje. Osim toga, naučili su i

ponešto novo o germanizmima u hrvatskom jeziku. Nekolicina osmaša, zajedno sa svojom

učiteljicom njemačkog jezika, poslijepodne je vlakom posjetila Filozofski fakultet u

Zagrebu, gdje se već treću godinu zaredom održava Festival jezika. U bogatom programu

sudjeluju veleposlanstva, kulturni instituti, fakultetski odsjeci, srednje škole, prevoditelji,

književnici i brojni drugi gosti. Naši osmaši obišli su štandove kulturnih instituta okupljenih

u mreži EUNIC, sudjelovali u kvizu „Bilo kuda-Dojčland svuda“ (i osvojili zanimljive

nagrade ��), s ponosom, samouvjereno i s veseljem prezentirali svoje u školi stečeno znanje

njemačkog jezika na kratkom tečaju njemačkog jezika te pohađali kratki tečaj portugalskog

jezika. Sudjelovanjem u ovakvim aktivnostima učenici razvijaju ne samo jezične vještine,

nego i važna međukulturna kompetencijska znanja. Kroz igru, komunikaciju i neposredno

iskustvo upoznaju raznolikost Europe, uče poštovati druge kulture i razvijaju motivaciju za

daljnje učenje stranih jezika. Kvizovi i radionice potiču kritičko razmišljanje, rješavanje

problema i kreativnost, a izlazak iz učionice u stvarna okruženja — poput sveučilišta —

dodatno motivira i pruža osjećaj pripadnosti široj zajednici učenika i govornika različitih

jezika.

Na povratku su se počastili u McDonald’su i, uz smijeh, ponavljali portugalske riječi koje su

netom naučili. Tijekom razgovora na putu kući dotaknuli smo se i važnosti učenja stranih

jezika te zaključili da svaka nova riječ i svaki novi jezik otvaraju vrata svijeta – jer, kako

kaže stara izreka:

„Koliko jezika govoriš, toliko vrijediš.“ - “So viele Sprachen du sprichst, so viel bist du

wert.“

Učitelji njemačkog jezika:

Matija Jurica Vrščak i Mara Pekez

Dana 26. rujna u Osnovnoj školi Sesvete obilježen je Europski dan jezika. Učenici šestih razreda sudjelovali su u zanimljivim aktivnostima kojima se poticalo učenje i poštivanje jezične raznolikosti.

Tijekom radionice učenici su osmišljavali i ispisivali rečenice koje bi mogli upotrijebiti u razgovoru u Europskoj uniji, poput pozdrava, izraza zahvalnosti i jednostavnih pitanja. Nakon toga su te rečenice prevodili na različite europske jezike (npr. engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski) te vježbali njihov izgovor uz pomoć nastavnika i digitalnih alata.

Cilj aktivnosti bio je razviti svijest o važnosti poznavanja stranih jezika i potaknuti učenike na učenje jezika kroz zabavu i suradnju.

Međunarodni dan glazbe i Međunarodni dan nenasilja u OŠ Sesvete

U sklopu Erasmus projekta Veliki cilj – mali koraci te projekta Mindfulness: ljepota trenutka i

nenasilna komunikacija, učenici 8.e i 8.d razreda na satu Hrvatskog jezika sa učiteljicom NAdom Papić Miloš obilježili su

Međunarodni dan glazbe (1. listopada) i Međunarodni dan nenasilja (2. listopada) uz pjesmu

Boba Dylana Huji u vjetru (Blowin' in the wind).

Učenici su poslušali pjesmu na engleskom jeziku koja im je zbog neobične skladbe i izbora

instrumenata (gitara i usna harmonika) zvučala veselo i poletno. Zatim su skladatelju i

tekstopiscu, dobitniku Nobelove nagrade za književnost 2016. godine, postavljali pitanja.

Ovo su neka od njih:

O čemu ste razmišljali skladajući pjesmu? Koliko dugo se bavite glazbom? Koju ste prvu

pjesmu napisali? Koliko ste pjesama napisali? Komu je posvećena pjesma? Jeste li bili sretni

dok ste je pjevali? Na koga ste mislili dok ste pjevali? Kako mogu naučiti pisati tekstove za

pjesme kao Vi?

Učenici su zatim pročitali prijevod pjesme na hrvatski jezik i ostali iznenađeni sadržajem koji

nije bio u skladu s njihovim očekivanjima nakon vedre melodije. Stihovi su ih dirnuli te su

promišljali o čovjeku i svijetu danas, kao što je i Dylan to činio prije šezdeset i tri godine.

Razmišljali su o pitanjima koja Dylan postavlja i pokušali pronaći svoj odgovor na njih.

Pitanje, kao temelj naše znatiželje i razmišljanja, bilo je u središtu ove aktivnosti na satu

Hrvatskog jezika. Pitanje koje budi znatiželju, koje poučava, koje tjera na razmišljanje,

zabrinjava, ali i nudi rješenja. Ako smo spremni na njih.

Svijet koji možemo promijeniti u riječima je učenika potaknutim nekim od stihova:

Koliko puteva čovjek mora prijeći

Prije no što ga nazovu čovjekom?

Kako da prijeđe put?

Zašto da prijeđe put?

Kada da prijeđe put

Prije nego postane čovjek?

Neka zapita se čovjek.

Gabrijel, 8.e

Koliko puteva čovjek mora prijeći

Prije no što ga nazovu čovjekom?

Koliko vode će proliti rijeka

Dok se ne isuši?

Tako se i čovjekovo srce suši

Kad dođu zli ljudi i ne ostave ni kap vode..

Analena, 6.e

Koliko puteva čovjek mora prijeći

Prije no što ga nazovu čovjekom?

Pomagala sam drugima dok me nisu nazvali čovjekom. Čovjek si kada ti je duša čista, kad

pomažeš drugima, brineš se o njima. Tada će te ljudi nazvati čovjekom.

Marija, 8.d

Koliko ušiju čovjek mora imati

Prije no što čuje ljudski plač?

Koliko pozorno čovjek mora slušati

Tek da čuje plač koji poželi promijeniti?

Ima li čovjek dovoljno srca

Da proba smiriti tuđe koje ubrzano kuca?

Mila, 8.d

Koliko ušiju čovjek mora imati

Prije no što čuje ljudski plač?

Kada će ljudi napokon čuti plač siromašnih?

Neka tada primijete da nije sve u slavi,

Nego u ljubavi koju čujemo.

Leon, 8.d

Koliko ušiju čovjek mora imati

Prije no što čuje ljudski plač?

Čovjeku danas treba barem šest pari ušiju da čuje nečiji usklik za pomoć: ljudi sve manje

obraćaju pažnju na druge zbog društvenih mreža, razvoja tehnologije, događaja diljem

svijeta…

Marko K., 8.d

Koliko ušiju čovjek mora imati

Prije no što čuje ljudski plač?

Sviđa mi se pjesma jer potiče svijet da otvori svoje oči i odčepi svoje uši: da vidi i čuje što se

događa na drugoj strani…

David, 8.e

Koliko puta čovjek mora podignuti pogled

Prije no što ugleda nebo?

Zemlja je naša kuća,

I ovdje ćemo riješiti probleme.

Ako pomažeš drugima,

Bit će lakše tebi.

Tražite svoj cilj,

A on vam je pred nosom.

Idete krivim putom,

Ne idete ka slobodi i miru.

Koliko puta čovjek mora podignuti pogled

Prije no što ugleda nebo?

I ti trebaš pokazati da možeš pomoći.

Kada ćeš napokon progledati?

Luka, 8.d

Koliko puta čovjek mora podignuti pogled

Prije no što ugleda nebo?

Koliko se glasova mora čuti

Dok netko ne razmisli?

Koliko očiju mora gledati

Da netko napokon ne vidi?

Koliko se puta nešto mora dogoditi

Da nešto učinim?

Karlo, 8.e

Koliko godina neki narodi mogu postojati

Prije no što im dopuste da budu slobodni?

Koliko puta moraš viknuti

Glasno, da bi ljudi shvatili

Da imaš pravo na izbor?

Pravo na svoje mišljenje, na život

Na slobodu.

Lea, 8.e

Koliko godina planina može postojati

Prije no što je ispere more?

Koliko će planina laži stajati

Prije no što je more istine ispere?

Je li planina i dalje s nama,

Čak i kada potone?

Istina je svuda oko nas,

Samo treba progledati.

Damian, 8.d

Koliko će još puta topovske kugle letjeti

Prije no što ih zauvijek zabrane?

Koliko će još svijetom vladati tuga

Jer oni sretni ne dijele sreću?

Hoćemo li se prestati praviti gluhi

Na plač djeteta?

Tko će još podnijeti žrtvu

Zbog tuđih interesa?

Šimun, 8.d

Učenici šestih i sedmih razreda Osnovne škole Sesvete sudjelovali su na manifestaciji Znanstveni piknik u pratnji učiteljice Ane Lopac Groš, gdje su posjetiteljima približili zanimljive teme iz znanosti i svakodnevnog života.

Na svom štandu poučavali su posjetitelje kako mirisi utječu na emocije i raspoloženje, te su kroz praktične radionice pokazali kako izraditi mirisne soli i bombice za kupanje. Aktivnosti su bile osmišljene tako da povezuju znanstvena objašnjenja s kreativnim radom, potičući znatiželju i eksperimentiranje.

Učenici su također predstavili Erasmus+ projekt „Big Goal, Small Steps“, koji je usmjeren na uvođenje novih metoda rada, poučavanja i učenja, ali i na pružanje potpore učiteljima i učenicima kako u tim novitetima ne sagorjeti. Projekt naglašava važnost ravnoteže između inovacija i dobrobiti, nudeći ideje kako se opustiti i očuvati mentalno zdravlje u procesu promjena.

Sudjelovanje na Znanstvenom pikniku bila je izvrsna prilika za učenike da pokažu svoje znanje, komunikacijske vještine i kreativnost, te da promiču znanost i europske vrijednosti na zanimljiv i pristupačan način.

U nedjelju, 12. listopada 2025., učenici 5.a, 5.c i 6.c razreda Osnovne škole Sesvete proveli

su nezaboravan dan u prirodi. Pod vodstvom učitelja njemačkog jezika Mare Pekez

(razrednice 5.a razreda i zamjenske razrednice 5.c razreda) i Matije Jurice Vrščaka

(razrednika 6.c razreda), uz pratnju učiteljice tehničke kulture Suzane Kozarić, sudjelovali su

u planinarskom izletu na Gorščicu u sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj – mali koraci“ (Big

Goal – Small Steps).

Cilj izleta bio je potaknuti učenike na aktivno učenje izvan učionice, razvijanje timskog duha,

suradnje i komunikacijskih vještina te osvijestiti važnost boravka u prirodi za mentalno

zdravlje i smanjenje stresa, što je jedan od glavnih ciljeva Erasmus+ projekta naše škole.

Nakon uspješnog uspona na Gorščicu učenike je dočekao zasluženi ručak – slasni roštilj u

lepinji i slane kiflice, uz osvježenje i ugodno druženje u prirodi. Uslijedio je niz sportskih i

zabavnih aktivnosti u kojima su sudjelovali i učitelji: badminton, odbojka, igra graničara i

nogomet. Dio učenika pokazao je svoju kreativnost izrađujući drvene kućice i malu kapelicu

u šumi.

Učenici su se okušali i u kvizu iz njemačkog jezika, u kojem su ponovili vokabular vezan uz

prirodu – nazive životinja, biljaka i elemenata okoliša poput šume (der Wald), ptice (der

Vogel) i livade (die Wiese), kao i razvrstavanje otpada na licu mjesta (Mülltrennung). Na taj

su način povezali učenje jezika s konkretnim iskustvom i promatranjem prirode.

Nakon svih aktivnosti i zajedničkih igara uslijedila je slatka nagrada – muffini i palačinke, koje

su učenici s velikim zadovoljstvom zaslužili nakon aktivnog dana.

Posebno veselje izazvala je činjenica da su učenici cijeli dan proveli bez mobitela i digitalnih

uređaja, u potpunosti posvećeni druženju, igri i učenju u prirodi. Dan je protekao u veselju,

smijehu i međusobnom uvažavanju, a povratak u Sesvete u večernjim satima bio je ispunjen

dojmovima i zajedničkim pitanjem:

„Kada idemo opet?“

Ovakve aktivnosti, koje povezuju nastavu, kretanje i mentalno blagostanje, savršeno

odražavaju duh Erasmus+ projekta „Veliki cilj – mali koraci“. Kroz male, ali značajne korake

– poput dana provedenog u prirodi – učenici razvijaju vještine suradnje, odgovornosti i

samostalnosti te uče da je put prema velikim ciljevima uvijek lakši kada se njime hoda

zajedno.

Učitelji njemačkog jezika,

Mara Pekez i Matija Jurica Vrščak

„Mama Erasmus“ je nadimak za Sofiju Corradi, talijansku pedagoginju koja je osmislila program studentske razmjene Erasmus.

Sofia Corradi (1934.–2025.) dobila je ideju za akademsku mobilnost nakon što joj talijanski obrazovni sustav nije priznao diplomu stečenu na Sveučilištu Columbia u SAD-u. Iz tog iskustva proizašla je njezina vizija sustava koji omogućuje međusobno priznavanje kolegija i razmjenu studenata među europskim sveučilištima.

Zahvaljujući njezinoj upornosti, Erasmus program je pokrenut 1987. godine, a do danas je omogućio više od 16 milijuna studenata da studiraju i žive u drugim europskim zemljama. Zvali su je „Mama Erasmus“ jer je bila ključna osoba u stvaranju ovog programa koji je promijenio živote generacija mladih i pridonio povezivanju Europe

U sklopu Erasmus+ projekta učenici su na satovima Prirode i Kemije učenici su učili uz učiteljicu Anu Lopac Groš kako izraditi mentalne mape. Cilj aktivnosti bio je potaknuti učenike na vizualno organiziranje informacija, povezivanje pojmova i lakše razumijevanje nastavnog sadržaja.

Kako izrada mentalne mape utječe na učenje?

• Poboljšava pamćenje jer povezuje tekstualne i vizualne elemente.

• Razvija logičko razmišljanje kroz strukturiranje informacija.

• Potiče kreativnost jer učenici koriste boje, simbole i slike.

• Olakšava ponavljanje gradiva jer mapa daje pregled ključnih pojmova na jednom mjestu.

Osnovna pravila mapiranja

1. Središnja tema u sredini – napiši glavnu temu i označi je bojom ili slikom.

2. Glavne grane za ključne pojmove – od središta povlači grane za glavne ideje.

3. Jedna riječ ili kratka fraza po grani – radi preglednosti.

4. Koristi boje i simbole – za lakše pamćenje i vizualnu privlačnost.

5. Razgranavanje – dodaj podgrane za detalje i primjere.

6. Kratko i jasno – izbjegavaj duge rečenice.

7. Logički raspored – poveži srodne pojmove blizu jedni drugih.

Učenici 5.a i 5.e razreda u posjetu Ogulinu – rodnom gradu Ivane Brlić-

Mažuranić

U sklopu Erasmus+ projekta škole „Veliki cilj – mali koraci“ (Big Goal – Small Steps), čiji je

cilj poticanje novih metoda učenja i razvoja životnih vještina kroz suradnički i kreativni rad,

učenici 5.a i 5.e razreda, zajedno sa svojim razrednicama Sanjom Topalušić i Marom Pekez

te profesoricom tehničke kulture Suzanom Kozarić, u subotu 18. listopada posjetili su Ogulin

– grad bajki i rodno mjesto književnice Ivane Brlić-Mažuranić.

Cilj ovog putovanja bio je poticanje ljubavi prema čitanju, razvijanje kulturne svijesti te

povezivanje učenja s istraživanjem i iskustvom izvan učionice, kao i zajedničko vršnjačko

druženje te upoznavanje s razrednicama u opuštenom, poticajnom okruženju.

Učenici su do Ogulina putovali vlakom, a samo putovanje bilo je posebno iskustvo. Imali su

svoj vagon u kojem su čitali Ivanine bajke, pjevali, plesali i međusobno se družili, uživajući u

vožnji kroz prekrasan krajolik uz rijeku Mrežnicu, okupan bojama jeseni.

Po dolasku u Ogulin posjetili su Ivaninu kuću bajke, smještenu u drvenom Frankopanskom

kaštelu. Ondje su kroz interaktivni postav ponovili i naučili mnogo novih činjenica o životu i

radu poznate spisateljice te sudjelovali u radionici „Kocka pričalica“. U manjim skupinama

učenici su sami stvarali svoje bajke, razvijajući maštu, literarno izražavanje i kreativno

mišljenje, ali i proširujući znanja o bajkama općenito.

Nakon toga posjetili su i Zavičajni muzej Ogulin, gdje su razgledali stalni postav koji čuva

uspomene na povijesna događanja, značajne osobe te kulturne i prirodne vrijednosti

ogulinskog kraja. Posebno su ih se dojmile Spomen soba Ivane Brlić-Mažuranić i

Alpinistička zbirka. Nakon obilaska učenici su prošetali parkom do Đulinog ponora, uživali u

prirodi i zajedničkom fotografiranju.

Dan su završili ručkom u pizzeriji Antica te šetnjom kroz središte grada. U dječjem parku

proveli su vrijeme u igri, razgovoru i druženju. Umorni, ali nasmijani i puni lijepih dojmova,

vlakom su se vratili u Sesvete.

Ova izvanučionična nastava ostvarila je niz odgojno-obrazovnih ishoda: učenici su razvijali

komunikacijske i socijalne vještine, učili surađivati, jačali timski duh i znatiželju te na

zanimljiv način povezivali književnost, kulturu i svakodnevni život. Putovanje vlakom,

pjesma i smijeh, posjet Ivaninoj kući bajke i radionica „Kocka pričalica“ pretvorili su našu

subotu pravo bajkovito iskustvo.

Projekt „Veliki cilj – mali koraci“ još je jednom pokazao koliko su iskustveno učenje,

zajednički doživljaji i suradnički rad važni u odrastanju i razvoju mladih učenika.

Učenici i učitelji njemačkog jezika obilježili Međunarodni dan kuhara

Povodom Međunarodnog dana kuhara, koji se obilježava 20. listopada, učenici

šestog i osmog razreda Osnovne škole Sesvete, koji uče njemački jezik kao prvi

strani jezik, pod vodstvom učiteljice Mare Pekez i učitelja Matije Jurice Vrščaka,

priredili su posebno iznenađenje za školske kuharice. Aktivnost je provedena u

sklopu Erasmus+ projekta škole „Veliki cilj – mali koraci (Big Goal – Small Steps)”, čiji

je cilj poticanje novih metoda učenja i razvoja životnih vještina kroz suradnički i

kreativni rad.

Učenici su radili u timovima te su kroz zajednički trud izradili dvojezične kuharice na

njemačkom i hrvatskom jeziku u kojima su predstavili njemačke, austrijske i švicarske

specijalitete. Jedni su pronalazili i birali recepte na internetu, drugi su ih prevodili i

prilagođavali, a treći su se posvetili likovnom uređenju i oslikavanju kuharica,

dodajući im prepoznatljiv vizualni identitet s motivima vezanima uz kuhanje i

kulinarstvo. Učenici su izradili i pregaču koju su likovno ukrasili kao simbol

zajedničkog rada i zahvalnosti. Posebna skupina učenika digitalizirala je kuharice i

pripremila ih za objavu na mrežnim stranicama škole.

Vrhunac projekta dogodio se 20. listopada 2025., kada su učenici, uz pomoć svojih

roditelja i učiteljice, pripremili odabrane njemačke specijalitete i priredili iznenađenje

za školske kuharice. Tom prigodom im se pridružila i ravnateljica škole Biserka

Brkljačić, koja je zajedno s učenicima i učiteljima sudjelovala u uručenju prigodnih

poklona – kuharica, zahvalnica i oslikane pregače – kao znaka zahvalnosti

kuharicama za njihov svakodnevni trud, toplinu i brigu o učenicima i djelatnicima

škole. Nakon službenog dijela uslijedilo je zajedničko druženje uz tradicionalne

slastice njemačkog govornog područja: Schwarzwälder Kirschtorte, Sachertorte,

Apfelstrudel, Bienenstich, Kaiserschmarn, Apfelauflauf i Käsekuchen.

Ova lijepa aktivnost pokazala je kako učenje stranog jezika može biti kreativno,

praktično i povezano sa stvarnim životom, ali i kako suradnja, međusobno poštovanje

i zahvalnost čine školsku zajednicu bogatijom i toplijom. Učenici su kroz ovaj projekt

razvijali komunikacijske vještine, suradnju, samostalnost i međukulturnu

osviještenost, što su ujedno i temeljne vrijednosti koje promiče Erasmus+ projekt.

Učitelji njemačkog jezika Mara Pekez i Matija Jurica Vrščak

Ove smo godine po prvi put, zahvaljujući inicijativi i ideji učitelja hrvatskog jezika,

Borisa Bakarića, u sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj – mali koraci“ (Big goal

– Small steps) obilježili Outdoor Classroom day (Dan učionice na otvorenom).

Cilj ovog dana bio je provesti što više nastave i aktivnosti na otvorenom, potičući

kreativno, suradničko i iskustveno učenje izvan učionice.

Učitelji Boris Bakarić i Mara Pekez s razredima su organizirali raznolike aktivnosti na

otvorenom. Učenici su ponavljali nastavne jedinice (jesen, škola i njezino okruženje,

brojevi, zamjenice), vježbali vokabular i rješavali zadatke kroz igre geocaching te lov

na blago. Takav pristup učenju omogućio je praktično i interaktivno iskustvo,

potaknuo znatiželju, suradnju i kreativnost te pokazao da učenje može biti zabavno i

motivirajuće i izvan klasične učionice. U nastavku pogledajte nekoliko fotografija i

nekoliko učeničkih razmišljanja nakon održanih aktivnosti.

Evo nekih učeničkih razmišljanja o učenju na otvorenom.

a) Jučer smo imali potragu za blagom. Tražili smo balone i rješavali smo

zadatke. Meni se jako svidjelo jer sam bila vani i u isti tren sam učila.

b) Jučer smo imali učionicu na otvorenom, podijelili smo se u timove, učitelj nam

je podijelio kuverte sa zadatcima koji su se odvijali u školskom dvorištu. Sve

mi je bilo zanimljivo i zabavno.

c) Naučila sam da treba puno razmišljati te samo biti smiren i sve ćeš stići.

d) Trebam pažljivo čitati i kada radim u timu trebam slušati svakog člana i

trebamo timski raditi.

e) Mislim da treba povećati nastavu na otvorenom jer djeca lakše uče, atmosfera

je opuštenija i svi su bolje volje.

U okviru Erasmus+ projekta „Veliki cilj – mali koraci“ (Big Goal – Small Steps), 20. studenoga 2025. godine provedene su aktivnosti obilježavanja Međunarodnog dana djece s učenicima 5. a, 5. c i 8. c razreda. Aktivnosti su realizirane na nastavi njemačkog jezika i satu razrednog odjeljenja.

Cilj aktivnosti bio je upoznati učenike s pravima djece, osvijestiti njihovu važnost te potaknuti učenike na aktivno promišljanje i sudjelovanje. Učenici su najprije pogledali kratki edukativni video Unicefa na njemačkom jeziku, Weltkindertag, nakon čega je uslijedila vođena rasprava o pravima djece i njihovoj primjeni u svakodnevnom životu. Kroz zajedničko čitanje i raspravu o Konvenciji o pravima djeteta, učenici su analizirali značenje pojedinih prava te raspravljali o njihovoj važnosti, s posebnim naglaskom na pravo na obrazovanje, sigurnost, igru, privatnost i slobodu izražavanja. Također su razgovarali o prepoznavanju situacija u kojima su dječja prava ugrožena. Aktivnosti su potaknule zrelu i argumentiranu raspravu te razvijanje kritičkog mišljenja.

U drugom dijelu aktivnosti učenici su, radeći u parovima, izrađivali kartice s pravima djece koja posjeduju i smatraju važnima. Kartice su zatim objedinjene u zajednički plakat, koji je izložen u holu škole, čime su rezultati rada učinjeni vidljivima široj školskoj zajednici Kao završni kreativni doprinos, učenici su, radeći u parovima, izrađivali kartice s pravima djece koja imaju i koja smatraju važnima na njemačkom i hrvatskom jeziku. Kartice su zatim objedinjene na zajednički plakat koji je izložen u holu škole, čime su rezultati rada učinjeni vidljivima široj školskoj zajednici . Ovim su učenici poslali jasnu poruku vršnjacima o važnosti upoznavanja s Konvencijom o pravima djeteta i aktivnog zalaganja za stvaranje sigurnog, uključivog i poticajnog okruženja.

Provedene aktivnosti doprinijele su razvoju građanskih kompetencija, međukulturnog razumijevanja i jezičnih vještina učenika, u skladu s ciljevima Erasmus+ projekta.

Učiteljica njemačkog jezika i razrednica: Mara Pekez

Na satu razrednika učiteljica Tatjana Kezele Vengušt razgovarala je s učenicima o važnoj temi – brizi o drugima. Rasprava nije bila ograničena samo na obitelj i prijatelje, već se proširila i na brigu o životinjama i biljkama, naglašavajući kako svaka briga doprinosi zajedništvu, empatiji i odgovornosti.

Učenici su kroz razgovor i primjere iz svakodnevnog života osvijestili:

• Zašto je važno brinuti o drugima?

• Kako male geste mogu učiniti veliku razliku?

• Na koje načine možemo pokazati brigu – u obitelji, među prijateljima, prema prirodi i živim bićima?

Ova aktivnost potaknula je učenike na razmišljanje o vrijednostima koje čine temelj dobrih odnosa i održivog života.

U sklopu Erasmus+ projekta „Veliki cilj – mali koraci“ (Big goal – Small steps), u petak, 28.

studenoga 2025., učitelji njemačkog jezika Matija Jurica Vrščak i Mara Pekez organizirali su

Kinoabend – filmsku večer za učenike od 4. do 7. razreda koji uče njemački jezik. Okupilo se

oko 85 učenika, a školski je prostor za tu priliku pretvoren u pravo malo kino.

Događaj se održao u učionici „kod dvorane“, koja je postala ugodno i toplo mjesto

okupljanja. Učenici su donijeli dekice, pripremili grickalice te piće, a učitelji su ih dodatno

razveselili svježe ispečenim kokicama, čime je stvorena opuštena i prijateljska atmosfera.

Zajedno su gledali njemački film „Rico, Oskar und das Herzgebreche“. Kroz priču o dvjema

različitim, ali bliskim osobnostima, učenici su dobili vrijednu poruku o prijateljstvu,

povjerenju i iskrenosti. Film je na djeci blizak način prikazao kako nesporazumi i tajne mogu

dovesti do udaljavanja, ali i kako se odnosi mogu obnoviti otvorenim razgovorom, slušanjem

i međusobnim razumijevanjem. Učenici su kao najvažnije istaknuli teme međusobnog

uvažavanja, empatije i prihvaćanja različitosti.

Nakon projekcije održana je kratka rasprava o filmu tijekom koje su učenici odgovarali na

pitanja, analizirali postupke glavnih likova te iznosili vlastite dojmove. Mnogi su prepoznali

sličnosti između sebe i filmskih protagonista, što je potaknulo iskren i konstruktivan

razgovor.

Kinoabend je, osim što je bio ugodan i zabavan, poslužio i kao kvalitetna edukativna

aktivnost koja potiče razvoj jezičnih vještina, kritičkog razmišljanja i međusobne suradnje.

Učenici su s večeri otišli zadovoljni, bogatiji za jedno lijepo iskustvo i važnu poruku o tome

koliko je važno biti dobar prijatelj – i u riječima i u djelima.

U sklopu Erasmus+ projekta Big Goal, Small Steps, dva osma razreda sudjelovala su u inovativnom projektu Riješimo problem koji je nastao prema uputama amsterdamske Erasmus instruktorice Elene Skafide.
Projekt je povezao kreativnost, kritičko mišljenje i suradnju, a učenici su pritom iskusili suvremene metode poučavanja poput obrnute učionice, učenja utemeljenog na problemima (PBL) te projektnog učenja.

Tijekom nekoliko tjedana učenici su radili u skupinama, istraživali teme koje snažno obilježavaju život mladih i širu zajednicu:

• mentalno zdravlje mladih

• ekranizam i ovisnost o tehnologiji

• diskriminacija

• vršnjačko nasilje

Kroz istraživanje, rasprave i samostalno traganje za izvorima, učenici su postupno od “malih pitanja” stvarali “velike odgovore”. Učili su kako prepoznati problem, kako ga analizirati iz različitih perspektiva te kako oblikovati konkretna, realna i korisna rješenja.

Kao završni produkti nastali su izvještaji, brošure, posteri te audio i video radovi koji pokazuju kreativnost, promišljenost i izniman angažman učenika.

Neke od radova možete vidjeti u nastavku — a svaki od njih predstavlja mali dokaz da mladi, uz dobru podršku i jasne smjernice, mogu biti snažni glasovi promjene.

Diskriminacija: Lukas Đurđević, Andro Čerkez, Zvonko Sabljo i Marko Vukušić

Osmi razredi A, B i C, u Osnovnoj školi Sesvete, u 11. i 12. mjesecu 2025. godine, dobili su istraživanje iz hrvatskog. Trebali smo izabrati neki problem koji postoji u našoj školi ili među mladima te napraviti različite radove na tu temu. Naša tim radio je istraživanje o diskriminaciji. Prema Hrvatskoj enciklopediji diskriminacija je nejednako postupanje prema društvenim skupinama ili pojedincima u nekom društvu. Nakon podjela po grupama jedan od prvih zadataka bio je napraviti anonimnu anketu pomoću koje ćemo vidjeti misle li drugi učenici da ima diskriminacije u našoj školi i bi li trebalo nešto poduzeti oko toga. Anketa je imala sedam pitanja. U prvih pet pitanja tražili smo učenike da nam kažu može li se prepoznati kada je netko diskriminiran, ima li diskriminacije na online grupama , bi li trebalo svakoga poštivati jednako, bi li svatko trebao imati jednake mogućnosti te bi li trebalo prijaviti profesoru kad vidimo da je netko diskriminiran, a u zadnja dva pitanja tražili smo ih da ocijene od 1 do 5 koliko ima diskriminacije u našoj školi i misle li da bi se trebalo poraditi na tome. Kada smo završili s anketom otkrili smo da većina učenika misli da diskriminirati nekoga zato što je drugačiji nije u redu i da se diskriminacija događa i u našoj školi, ali i u školskim WhatsApp grupama.

Prema tome smo zaključili da iako velika većina ispitanih učenika misli da diskriminacija nije u redu, neki još uvijek diskriminiraju druge ili doživljavaju diskriminaciju. Kao rješenje moglo bi se uvesti više timskog rada i edukacija učenika o diskriminaciji.

Izvori: Hrvatska enciklopedija- https://enciklopedija.hr

U sklopu Erasmus+ projekta naši su učenici osmislili i izradili igre temeljene na znanju iz kemije i prirode. Aktivnosti su bile iznimno zabavne i poticajne – kroz igru smo učili, surađivali i razvijali kreativnost. Prosinački praznički ugođaj dodatno je uljepšao druženje, pa smo se svi zajedno razveselili i unijeli dašak veselja u učionicu. Projekt nam je pokazao koliko učenje može biti zanimljivo kada ga obogatimo inovativnim idejama i timskim radom.

Učenici su nakon izrade svojih igara kroz njih nastavili učiti, istraživati i ponavljati gradivo, pritom se odlično zabavljajući. Aktivnost je spojila kreativnost, znanje i igru, što je doprinijelo još većem angažmanu i oduševljenju učenika.

Učenici su iz predmeta Priroda uz učiteljicu anu lopac Groš radili storytelling na temu „Zaštićena područja Republike Hrvatske“. Ova metoda korištenja priča pokazala se iznimno korisnom jer angažira učenike, potiče ih na aktivno sudjelovanje i kreativno izražavanje. Storytelling koristi moć naracije za lakše pamćenje i razumijevanje složenih koncepata, a istovremeno razvija maštu i komunikacijske vještine. Kroz priče učenici su ne samo učili o prirodnim ljepotama i važnosti očuvanja zaštićenih područja, nego su i razvijali sposobnost povezivanja znanja s realnim životom.

U Republici Hrvatskoj svake se godine od 15. studenoga do 15. prosinca obilježava Mjesec borbe protiv ovisnosti. Cilj je podići svijest o štetnosti različitih oblika ovisnosti i potaknuti zdrave životne navike.

Učenici osmih razreda naše škole uz učiteljicu Dubravku Karakaš aktivno su se uključili u obilježavanje ovog važnog razdoblja. Istraživali su teme vezane uz ovisnost o alkoholu, narkoticima i cigaretama, a posebnu pozornost posvetili su i sve prisutnijem problemu ovisnosti o kockanju, kojem su nažalost podložni i školarci.

Rezultate svojih istraživanja učenici su predstavili kroz zanimljive PowerPoint prezentacije, koje su izložili pred vršnjacima. Na taj način ne samo da su proširili svoje znanje, već su i potaknuli raspravu o tome kako prepoznati i spriječiti ovisnosti te zašto je važno donositi zdrave odluke.

U sklopu Erasmus+ projekta, učiteljica Dubravka Karakaš zajedno s učenicima sedmih razreda obilježila je Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, koji se svake godine obilježava 1. prosinca. Cilj ove aktivnosti bio je podizanje svijesti o važnosti prevencije i informiranja o HIV-u i AIDS-u.

Sedmaši su se aktivno uključili istražujući različite aspekte ove teme:

• povijest bolesti,

• način prijenosa virusa,

• prevenciju i zaštitu,

• mogućnosti liječenja,

• statistiku pojavnosti u svijetu i Hrvatskoj.

Nakon istraživanja, učenici su izradili prezentacije i plakate koje su predstavili svojim vršnjacima. Na taj način ne samo da su usvojili nova znanja, već su razvijali digitalne vještine, kritičko mišljenje, sposobnost timskog rada i javnog nastupa. Aktivnost je potaknula učenike na odgovorno ponašanje i razumijevanje važnosti zdravlja i prevencije.

U sklopu aktivnosti provedenih prema uputama Erasmus instruktorice Elene Skafide iz Amsterdama, učitelj Boris Bakarić i učenici šestih razreda bavili su se pitanjem koje je ključno za uspješno školovanje: Kako ja najbolje učim? Ova zanimljiva i poticajna aktivnost pomogla im je da osvijeste svoje navike, prednosti i strategije koje im olakšavaju učenje.

Kako je aktivnost izgledala?

Učenici su najprije upoznali različite stilove učenja — vizualni, auditivni, kinestetički te njihove kombinacije. Kroz kratke primjere, osobna iskustva i grupnu raspravu pokušali su prepoznati kojem tipu najviše pripadaju te koji načini rada im pomažu da učenje bude učinkovitije, brže i zanimljivije.

Nakon toga uslijedio je kreativni izazov: svaki je učenik trebao osmisliti i nacrtati „jedinstvenu životinju učenja“, zamišljenu kao kombinaciju tri različite životinje, pri čemu svaka predstavlja jedan stil učenja.
  Primjeri koje su učenici navodili uključivali su:

• životinje s dobrim vidom za vizualne učenike,

• vrste s naglašenim sluhom za auditivne tipove,

• brze i pokretljive životinje za kinestetičke učenike.

Cilj je bio da kroz simboliku životinjskih osobina učenici pokažu kako sami uče i što im najviše pomaže u savladavanju novih sadržaja.

Pravila rada i učionički pristup

Kako bi aktivnost bila uspješna, pratile su je jasne smjernice:

1. Svatko ima svoj jedinstveni stil učenja, bez “boljih” ili “lošijih” tipova.

2. Kreativnost je poželjna, a originalnost se potiče — svaki rad treba odražavati osobnost učenika.

3. Učenik treba objasniti svoj izbor, odnosno zašto je odabrao baš te životinje i kako se one odnose na njegov način učenja.

4. Poštivanje tuđih radova – učenici slušaju jedni druge i uče uvažavati različitosti u razmišljanju i učenju.

5. Samorefleksija je nužan korak – nakon prezentacije radova učenici razgovaraju o tome kako mogu poboljšati svoje učenje koristeći strategije koje odgovaraju njihovu stilu.

Koje vještine učenici pritom razvijaju?

Iako zabavna i kreativna, ova aktivnost ima snažne obrazovne učinke i potiče razvoj velikog broja vještina:

• Metakognitivne vještine – učenici promišljaju o tome kako uče, što je prvi korak prema boljem organiziranju učenja.

• Samorefleksija i samoprocjena – prepoznaju svoje prednosti, ali i područja koja žele poboljšati.

• Kreativno izražavanje – prenose ideje kroz simboliku i vizualni prikaz.

• Komunikacija i prezentacijske vještine – objašnjavaju svoj rad i slušaju tuđe interpretacije.

• Razvijanje poštovanja i tolerancije – uče da različiti stilovi učenja nisu prepreka, nego prednost zajedničkom radu.

• Samopouzdanje – osvještavanjem vlastitih načina učenja učenici jačaju sigurnost u svoje sposobnosti.

Zaključak

Završni radovi učenika bili su iznimno maštoviti, razigrani i promišljeni — od životinja s krilima i perajama do onih s tri para očiju ili impresivnim slušnim moćima. Svaki je rad bio mali osobni portret učenika i njegove percepcije učenja.

Neke od vrlo zanimljivih radova možete vidjeti u nastavku — a svaki od njih pokazuje da učenici najbolje uče onda kada učenje povežu s vlastitim interesima i kreativnošću.