Benedicta Matapo
S93000026
A short description of the text.
Ko Ngavaevae Papatua teia e araara nei I roto I teia rekoti’anga. E tama aka’aere ‘a ‘ia no te tuanga o te Reo I roto I te apii tuarua, I tai I te Maraurau o te Apii. Nana e tauturu ana I te au puapii, I roto I te apii tuarua me ta’i’i ratou I roto I te api’ianga me kare amanianga/ paranianga I tetai au angaanga raverave na te tamariki. E no’oana a Ngavaevae I Ruatonga, I Rarotonga nei.
I te au mua mataiti katoatoa, ka ano mai te au pu’apii e apii ana I te mataiti taingauru ma tai ( NCEA L1) me kare te au upoko o te reo Maori I roto I te au apii I Rarotonga nei e te pa enua tonga ki Rarotonga nei, no te tata atu I te tarere o te reira mataiti, mei te revera tai ki t e revera toru ( NCEA L1-3).
Ko tetai tu’anga o te tarere, e akarongo nakirokiro. Ka rekoti ia tetai tangata, e araara ara no runga I tetai topiki tei iki te au puapii e kua tau no te rekoti atuanga no te reira revera apii. Ko te roa o te rekotianga, mei tetai toru meneti no te revera ta’i. I roto I teia rekotianga, te akakite nei a Ngavaevae I to ratou oraanga I te tuatau mua ia ratou I runga I te enua ko Mangaia. Kua akamou aia I te reira ki runga ia ratou te au tamariki, to ratou oraanga ia ratou e tupu mai ra I runga I te enua. Pakau tikai te tamariki I te angaanga, e te rave I te au akaueanga a te au metua e te puapii.
Te akakite nei aia I te tu kauraro, akangateitei, te umuumu e te inangaro o te tamariki I to ratou au metua e ta ratou apii katoa. I teia tuatau, kare te reira tu e kitea ia ana I roto I te au tamariki.
I te akarongoanga au I teia rekotianga, kua oki toku manako I te tuatau Ia matou I tupu ei I Mauke. Kua aiteite to matou oraanga tamariki ki te tamariki I Mangaia. E te au tauianga I roto I te tu o te au tamariki I teia ra, kua aiteite katoa ki te tu o te tamariki I Mauke.
No reira kua tano rai teia rekotianga, kia kite te tamariki I te oraanga I te tuatau mua. No atu e ka araara koe kare e rauka I te tamariki I te akaaite me kare I te kite I te oraanga o te reira tuatau, kit e oraanga o teia ra. Kua pou ua to ratou tuatau ki te peu o teia nei ao ( they are influenced by western life style).
I mua ake ka rekoti ia ai teia apii, kua akatanotano ia te au kupu kia tau kit e au tamariki o Rarotonga e te pa enua. Kia marama ratou e, te akapeea nei teia rekotianga, eaa te tumu manako nui I roto I teia rekotianga. Inara ka akarongo rai koe I te tangianga reo Mangaia, no te mea e Mangaia oki a Ngavaevae.
TATAANGA I TE TUA
Meitaki no ta’au uianga I ui mai koe I roto I teia popongi. Te mea mua ka inangaro au I te akakite atu I to matou tuatau I tamariki ei. Ta matou angaanga e rave ana i te reira tuatau apii, kia marama koe i te turanga o te tamariki i te reira tuatau, karanga au e, kare i aite ia te tu o te tamariki.
Kua kite au e i to matou tuatau, e kite ana au i teia apinga i roto i ta tatou anau, te ngakau parau i te tamariki i te reira tuatau. Ngakau parau ratou i to ratou enua, oire, metua i roto i te reira tuatau, roto i te angaanga katoatoa, te apii, angaanga tipoti e te vai atura. Tarekareka i runga i te enua, no reira kua kite au kite au i te reira vaerua i roto i te apii i te reira tuatau. I teia ra varavara teia au vaerua e kite nei au i teia tuatau.. kite au e e mea inangaro na te tamariki i te kimi i te ravenga kia ngakau parau to ratou au metua ia ratou. I roto i ta matau apii i te reira tuatau ka inangaro e me tae kite ra oakeanga re, ano amai toou nga metua ki te apii, ka inangaro koe kia kite toou nga metua ia koe i mua i te tiki i tetai re naau ka riro ei ngakau parau naau no raua pera katoa i te reira tuatau te tamariki pinga tikai ratou i te kauraro i te au metua.
To matou papa ruau e to matou metua i anau ia mai ei matou me karanga raua e, e mea karanga mai raua ia matou e aere rave i tera angaanga. Kare te tamariki e aere ua tu ana, e rave ua atu i tetai angaanga na mua matou i te rave i te i ta te metua i akaueanga mai, oti mate mako e kua aere matou i te rave.
Kite tatou i teia tuatau tuke rai te tu o te tamariki. Karanga atu nei koe e mea mea ke ua ta ratou ka aere ka rave. No reira toku manga manako tena ei pau atu no runga i taau uianga i teia popongi.
E tai ria oku manako openga toe, te tamariki i te tutau mua pinga tikai ratou i te angaanga rave i te au angaanga i roto i te ngutuare. I tetai taime kare ratou e akaunga ia kua kite ua ratou te tamariki i ta ratou ka rave e pera katoa i roto i te apii. Kare matou e tiaki ana i te puapii e mea e mea e mea ta matou ka rave, rave rai te tamariki na rato i te manako i te reira tuatau.
I teia tuatau ka akaunga rava koe , noatu e te noo uara te reira tamaiti i te pae i tetai au tita tei pepei ia mai e te tamariki.
Kare te reira tamaiti e manako e ka aere uatu a ia amiri i te tita. Naau rave e
No reira taku tera i kite i te tuatau mua.
ENGLISH TRANSLATION OF TEXT
Thank you for your question this morning. Firstly, I want to tell you, when we were children, what we did during that time at school. You have to understand that the attitude of the children at the time is nothing compared to the attitude of the children today.
I know during our time, I have seen this thing in our children that is being proud during that time. They are proud of their island, village’s parents during that time, in everything they do, in school, in sport etcetera. Recreation on the island, therefore I see the spirit in the school during that time.
Today I hardly see that spirit. During that time I know the children love to find ways for their parents to be proud of them. In our school during that time, during parents’ day they will come to school. You want your parents to see you in front getting a prize, and feel proud of you. And also during that time the children are very respectful of their parents. Our grand-father and our birth parents, if they say this, they tell us to do that thing, we just go and do it. The children does not go and do anything else, firstly we do what our parents tells us to do, we do it complete with satisfaction.