Digitalna kompetencija

• Budući da raspolažemo s pametnim pločama, prijenosnim računalima i tabletima, a nismo dovoljno osposobljeni za potpuno iskorištavanje svih mogućnosti na njima i vođenje nastave uz pomoć njih, želimo povećati digitalnu kompetenciju učitelja u radu na digitalnim alatima u nastavi. 

• Također, to znanje želimo prenijeti na učenike i ostale zaposlenike kako bismo povećali digitalnu pismenost učenika i zaposlenika. Rezultat toga bi bila povećana primjena inovativnih metoda poučavanja pomoću digitalnih alata. 

• S obzirom da u školi imamo veći broj učenika s poteškoćama, darovitih učenika i učenika iz drugih govornih područja, želimo usavršiti rad s digitalnim alatima koji bi i njima olakšali usvajanje ishoda. Smatramo da bismo ovime doprinijeli većoj uključenosti i motiviranosti te boljem svladavanju ishoda svih učenika.  

Na početku projekta napravit ćemo zajednički upitnik koji ćemo dati svim učenicima i učiteljima te roditeljima kako bismo saznali razinu poznavanja digitalnih alata te rada s njima. Učitelji će ići na tečajeve kako bi povećali svoju digitalnu pismenost, a istovremeno, održavati predavanja/radionice kojima će potaknuti učitelje za rad s novim digitalnim alatima i predavanje vezano uz nove pedagoške metode (Flipped Classroom). Na kraju ovog razdoblja napravit ćemo novu anketu s istim pitanjima i ispitanicima kako bismo usporedili rezultate početnih i završnih upitnika. U narednim godinama očekujemo da će se broj uključenih učitelja, koji će koristiti digitalne alate i nove pedagoške spoznaje, povećati do 2027.  

Cilj i svrha: metodom upitnika ustanoviti razinu poznavanja digitalnih alata te rada s njima. Također, uvidjeti razinu korištenja digitalnih alata u nastavi. Cilj ankete je ispitivanje stavova prema uporabi digitalnih alata u nastavi te samoprocjena učitelja o kompetencijama u tom području i potreba za edukacijom. Rezultate koristiti za planiranje aktivnosti unutar dodijeljene Akreditacije za našu školu.

Ispitanici: učitelji, učenici i roditelji.

Uzorak: 28 učitelja, 353 učenika, 451 roditelj.

Način provedbe: anonimno.

Vrijeme provedbe: 2023.

U rezultatima ankete izrazi koji se koriste (učitelj, učenik), a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškome ili ženskome rodu obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod. 

Ukupni broj ispitanika podijeljen je na spolove. 

Anketi je pristupilo 178 učenika muškoga spola (50,43%) te 175 učenika ženskoga spola (49,57%) . 

Na pitanje jesu li koristili Web 2.0 alate u nastavi (npr. Padlet, Kahoot, Plickers, Wordwall itd.), 329 učenika je odgovorilo potvrdno što čini 93,20% ukupne populacije koja je ispitana. Negativno je odgovorilo njih 24 ili 6,80%.

Na sljedećem pitanju ustanovili smo da 192 učenika ili njih 54,39% smatra da znaju koristiti digitalne alate. 10 učenika ili 2,83% smatra da ne zna uopće koristiti digitalne alate. Na kraju 42,77% ili 151 učenik smatra da djelomično zna koristiti digitalne alate.

U 5. pitanju učenici su upitani koliko često koriste digitalne alate u nastavi izuzev nastavnog predmeta Informatike. Najviše učenika je odgovorilo da ih koriste povremeno (195 učenika ili 55,24%). 95 učenika ili 26,91% smatra da ih često koriste u nastavi dok 63 učenika (17,84%) smatra da ih nikada ne koriste u nastavi.

U predzadnjem pitanju učenici su upitani smatraju li da digitalni alati olakšavaju ponavljanje i vježbanje naučenog gradiva. Velika većina učenika pozitivno je odgovorila na ovo pitanje. Dakle, 308 učenika (87,25%) smatra da im digitalni alati mogu pomoći u ponavljanju i vježbanju dok 45 učenika (12,74%) to negativno smatra. 

U zadnjem pitanju većina ili 300 učenika (84,99%) smatra da je nastava zanimljivija i dinamičnija uz rad s digitalnim alatima tijekom nastave dok 53 učenika (15,01%) negativno smatra korištenje digitalnih alata u barem jednoj aktivnosti na nastavi.

Zaključak

U anketi smo imali dovoljno reprezentativan uzorak iz kojega možemo izvući zaključke te na njima dalje planirati naše aktivnosti u razdoblju dodijeljene Akreditacije. Većina učenika poznaje Web 2.0 digitalne alate zbog nastave u kojima ih koriste učitelji. Pozitivno reagiraju na korištenje istih u nastavi te smatraju da su dobra pomoć pri ponavljanju i uvježbavanju te da je nastava zanimljivija i dinamičnija ako se neki dio sata iskoristi u radu s digitalnim alatom.

Anketi je pristupilo ukupno 28 učitelja od čega ih 5 ili 17, 86% pripada razrednoj nastavi, a 23 ili 82,14% predmetnoj nastavi. 

Postotak zastupljenosti po starosnoj dobi je sljedeći:

• 3 učitelja ili 10,71% (do 30 godina)

• 11 učitelja ili 39,29% (31 - 40 godina)

• 12 učitelja ili 42,86% (41 - 50 godina)

• 2 učitelja ili 7,14% (51 - 60 godina ili više).

Omjer zastupljenosti spolova je sljedeći: 5 muškog spola ili 17,87% i 23 ženskog spola ili 82,13%.

Na pitanje koriste li digitalne alate u svrhu pripremanja za nastavu, njih 53,57% (15) smatra da ih koristi često. Povremeno ih koristi 12 učitelja što je 42,86%, a samo 1 učitelj (3,57%) odgovara da ih uopće ne koristi. 

U sljedećem pitanju učitelji su upitani koliko često koriste gotove obrazovne digitalne sadržaje pri pripremanju za nastavu. Sedmero učitelja (25%) ih koristi često dok njih 20 ili 71,43% koristi povremeno. 1 učitelj ili 3,57% uopće ne koristi gotove obrazovne digitalne sadržaje.

10 učitelja (35,71%) često izrađuje vlastite digitalne sadržaje za nastavu dok 13 učitelja (46,42%) to povremeno čini. 5 učitelja ili njih 17,86% nikada ne izrađuje svoje digitalne sadržaje za nastavu.

16 učitelja (57,14%) često koristi digitalne alate u nastavi dok ih 12 (42,86%) koristi povremeno. Niti jedan ispitani učitelj se nije opredijelio za opciju da ih nikada ne koristi.

U sljedećem pitanju učitelji su trebali odabrati u kojem dijelu sata koriste digitalne alate. U motivaciji ih 11 učitelja (39,29%) koristi. Najviše, 16 učitelja (57,14%), koristi digitalne alate pri ponavljanju. Jedan učitelj (3,57%) je odabrao etapu vrednovanja dok niti jedan učitelj nije odabrao opciju da ne koristi digitalne alate u niti jednom dijelu sata.

Od 28 ispitanih učitelja, 24 (85,71%) je napisalo koje digitalne alate koriste u nastavi. Većina ih je napisala više od jednog. Najviše napisanih alata su na principu kviza.

U sljedećem pitanju učitelji su morali ocijeniti tvrdnju da digitalni alati pozitivno utječu na nastavni proces. Iz dijagrama je vidljivo da se 14 učitelja (50%) djelomično slaže (opcija 2) te isto tako 14 učitelja (50%) u potpunosti slaže (opcija 3). Niti jedan učitelj se ne slaže (opcija 1). 

Učitelji su morali ocijeniti i tvrdnju da učenici brže i kvalitetnije uče uz uporabu digitalnih alata. Najviše učitelja, njih 16 ili 57,14%, djelomično se slaže s postavljenom tvrdnjom (druga opcija). 8 učitelja (28,57%) se u potpunosti slaže (treća opecija) dok se jedan učitelj ne slaže (prva opcija) što čini 3,57% ispitanika.

U procjenjivanju vlastitog poznavanja uporabe digitalnih alata, 21 učitelj ili 75% smatra da se dobro služi njima. Samo 6 učitelja (21,43%) smatra da se odlično snalazi pri uporabi istih. Jedan učitelj (3,57%) smatra da loše poznaje korištenje digitalnih alata.

U predzadnjem pitanju učitelji su upitani smatraju li da im je potrebna dodatna edukacija o digitalnim alatima i njihovoj uporabi. 

75% učitelja ili njih 21 smatra da im je potrebna edukacija dok ih sedmero (25%) smatra da im nije potrebna.

Većina učitelja zaključuje da bi nakon edukacije povećali korištenje digitalnih alata u nastavi (17 ili 60,71%) dok ih 11 (39,28%) smatra da ne bi isto učinili.

Zaključak

U anketi smo imali dovoljno reprezentativan uzorak s obzirom na ukupan broj učitelja u školi. Iz ankete je vidljivo da se digitalni alati sve se više koriste u nastavi kao dopuna klasičnoj nastavi. Jednostavna uporaba i brojne mogućnosti raspoloživih digitalnih alata omogućuju nastavniku njihovo korištenje u raznim aktivnostima, ali i pri pripremanju za nastavu. Učitelji su najčešće voljni koristiti povremeno digitalne alate u nastavi (gotove ili vlastite izrade). Većina se slaže da takvi alati pomažu učenicima pri učenju te učiteljima u nastavnom procesu. Također, većina smatra da se dobro služe istima, ali su spremni educirati se te povećati njihovo korištenje u nastavi. 

Anketi je pristupio ukupno 451 roditelj. Velika većina roditelja smatra da je nepohodno da djeca osnovnoškolskog uzrasta trebaju biti informatički pismena. Pozitivno je odgovorilo njih 426 ili 94,45% dok se s time ne slaže 25 roditelja odnosno 5,55%.

U drugom pitanju roditelji su morali odabrati jednu od ponuđenih opcija odnosno trebali su odabrati godište kojemu pripada njihovo dijete. Najviše ih je glasalo iz viših razreda dok je najmanje glasalo iz 3. i 4. razreda. 

Zastupljenost roditelja prema godištima učenika:

• 94 roditelja ili 20,84% (1. i 2. razred)

• 65 roditelja ili 14,41% (3. i 4. razred)

• 132 roditelja ili 29,27% (5. i 6. razred)

• 160 roditelja ili 35,48% (7. i 8. razred)

Na pitanje znaju li pomoći djeci u radu s digitalnim alatima, većina odgovara pozitivno (370 roditelja ili 82,04%) dok negativno odgovara 81 roditelj ili 17,96%.

U četvrtom pitanju tražili smo mišljenje smatraju li da je učenicima učenje i vježbanje zanimljivije uz korištenje digitalnih alata. Velika većina (422 roditelja ili 93,57%) pozitivno odgovara na ovo pitanje dok ih se s time ne slaže 29 ili 6,43%.

U predzadnjem pitanju zanimalo nas je jesu li roditelji uz rad s djecom (preko školskog programa) naučili neki od digitalnih alata. 295 roditelja (65,41%) odgovara da nisu upoznali niti jedan digitalni alat dok ih se 156 (34,59%) izjašnjava pozitivno.

U zadnjem pitanju zamolili smo roditelje da odaberu jednu od četiri ponuđene izjave koju smatraju pravilnom prema njihovom mišljenju. Rezultati su vidljivi u dijagramu ispod teksta.

Najviše roditelja se slaže s tvrdnjom da bi učenici trebali povremeno koristiti digitalne alate na početku ili završetku nastavnog sata (273 roditelja ili 60,53%). Druga najzastupljenija tvrdnja je da bi učenici često trebali koristiti digitalne alate u nastavi tijekom svih etapa nastavnoga sata (106 roditelja ili 23,50%). 48 roditelja (10,64%) smatra da bi učenici trebali koristiti digitalne alate svaki dan, ali na početku ili završetku nastavnog sata. Najmanje anketiranih odnosno 24 roditelja (5,32%) smatra da učenici uopće ne bi trebali koristiti digitalne alate u nastavi.

Zaključak

U anketi smo imali reprezentativan uzorak s obzirom na ukupan broj učenika u školi. Uz pomoć ove ankete ustanovili smo da većina roditelja odobrava korištenje digitalnih alata u nastavi. S druge strane vidljivo je da većina ispitanika traži uravnoteženu nastavu u kojoj neće biti naglasak na digitalnim alatima već da su oni kao jedna od aktivnosti tijekom nastavnog sata, po mogućnosti na početku ili završetku sata s ciljem da učenicima bude zanimljivija nastava. Velika većina roditelja se slaže da je u današnje vrijeme bitno da su učenici informatički pismeni. Na kraju, većina roditelja izjavljuje da nisu upoznali rad na nekom od digitalnih alata preko djece i školskog programa no smatraju da su u mogućnosti pomoći djeci u radu s njima.