Planinarska kultura i etika

Odlazimo li u prirodu moramo shvatiti da u: prirodi, domovima, skloništima i susretu s goranima, rekli bi smo, s domi cilnim stanovništvom, naša civilizacijska kultura na koju smo naučili kod kuće, nema baš nekog smisla u ambijentu u koji dolazimo, u prirodi, odnosno u brdima vrijede neki drugi zakoni kojih se moramo držati, ako želimo da nam bora vak u prirodi prođe u sreći i veselju, naravno i vašem ponovnom povratku.

Nešto o:

Svaki čovijek je sastavni dio prirode, ali živjeti u skladu s prirodom nije svojstveno svim ljudima na ovom planetu, gramzivost i pohlepa dovele su čovjeka na samo dno ljestvice. Rušeći šume , isušujući močvare i uništavajući staništa životinja radi svojeg bogaćenja, čovijek je krenuo u rat protiv prirode, a i protiv samoga sebe. Normalno da čovjek mora zarađivati kako bi preživio. Dali smo se pitali kamo to vodi? Otuđili smo se jedni od drugih, zatvorili smo se u velike spavaone, sijedimo ispred televizora i pričamo kako nam je ljepo? Zato! Izađimo van, izađimo u prirodu, na proplanke, u šume, na jezera i potoke, jer biti ćemo zdraviji i veseliji, počmimo se družiti u prirodi, jer u brdima smo svi“mi”na “Ti”, svi se poznamo i svi smo mi jedna velika obitelj.

Kako smo već rekli, nisu svi za prirodu, jer u prirodi se ne ostavlja smeće nego se nosi sa sobom, ne pali se vatra tamo gdije i kada postoji opasnost da se zapali šuma, ne ostavljaju se plastićne boce po livadama i skloništima, ne galami se po šumi i stazama, a na takve nailazimo sve češće. Zato prije nego krenete u prirodu zapamtite par stvari koje bi tre bali znati ako držite do drugih i do sebe:

U slučaju nesreće:

Odrecite se svih svojih planova ipristupite spašavanju u okviru svog znanja i mogućnosti

Ne dirajte unesrećenog, ako ne znate pružiti prvu pomoć, osim ako je povreda lakša (zamotaj prsta, žulj, trn itd).

U slučaju teže povrede zovite GSS ili 112.

Prilikom obavjesti: dajte svoje podatke, mjesto nesreće, konfiguracija terene , težina povrede (dali je unesrećeni u nesvjesti ili pri svijesti, težinu i mjesto povrede,(npr. Lom ruke), što ste uradili do sada. Ne napuštajte unesrećenog i mjesto nesreće do dolaska pomoći.

Kada dolazite u dom ili sklonište:

Kada uđete u dom ili sklonište uvijek prvi pozdravite one koji su unutra.

Ne uključuj te se u razgovor osim ako nisu poznanici , pričekaj da te se oslovi.

Ako vam nešto treba pitajte domara ili dežurnog, ne uzimajte sami.

Ako se kuha, ne gurajte se oko peći, pričekajte da završe oni koji su počeli prije vas.

Ponudi se da doneseš drva, ako treba.

Ne gurajte se na ležajeve, pričekajte da mjesta popune oni koji su došli prije vas, ako ima mjesta, prvo idu žene i dijeca iz vaše grupe.

Poslje objeda suđe operete, a stvari stavite na mjesto gdije ne smetaju.

Ostavite sklonište čisto i uredno onima koji dolaze poslje vas, operite i posložite posuđe koje ste koristili, nacijapajte drva i upišite se u knjigu, ako je ima, ( tko ste, odakle ste došli i pravac u kojem odlazite, to je radi vaše sigurnosti, ako se nešto desi, prvo će vas tražiti u smjeru u kojem ste otišli.

U susretu s mještanima:

Ne ulazite u kuču ili dvorište, ako vas se ne pozove.

Pri susretu s mještanima budite pristojni i kulturni, imajte na umu da su pravila u gorštaka stroža nego u gradu.

Gorštacima se odužite za uslugu i hranu na prikladan naćin, vodeći osobito računa o njihovom slabijem imovinskom stanju.

Ako vas pozovu za stol, ne budite lakomi, uzmite tek toliko da ih ne uvrijedite.

Ponudite se nacijepati drva ili da nešto popravite, ali nemojte da to izgleda kao da im time plačate za gostoprimstvo

Kad planinariš:

Kad idemo po stazi, uvijek pozdravimo starijeg planinara.

Kad idete uz brdo uvijek pozdravite onoga koji silazi, on je već bio na vrhu, time mu simbolićki odajete priznanje za njegov uspjeh.

Ako naiđeš na kakav papir, bocu, konzervu, neka vam ne bude teško ponijeti sa sobom, nije teško.

Ne berite cvijeće, snimi ga, u prirodi je ljepše, a i drugi će mu se moći diviti.

Tempo hoda prilagodi najslabijem u grupi, savjetuj ga i ne ljuti se na njega što je slabiji od tebe.

Ne ostavljaj u planini samog člana grupe, u slučaju nesreće mogli bi imati posljedice.

Hodajući planinskim stazama prema svojoj mogućnosti uklonite kamenje ili granbje koje ometa prolaz po stazi I popravi putokaz ako nije u redu.

Ne vićite I ne derite se u planini, time ometate životinje, a I druge ljude koji su negdije u blizini, budite umjereni.

Ako vas ide više, samo je najiskusniji vođa I njega se sluša.

Ne pleti se tamo gdije ti nije mjesto.

Ne glupirajte se , možete stzradati

Ako vas netko pita za savijet, pokušajte mu pomoći u okviru svog znanja

Loženje vatre:

Ne ložite vatru u šumi, ako već morate ne ložite lomaču.

Ognjište ogradite kamenjem, da se žar ne rasipa uokolo.

Ne ostavljajte vatru bez nadzora.

Po odlasku vatu polijte vodom ili je zatrpajte zemljom I kamenjem.

Drva koja niste pokurili složite na zaštićeno mjesto.