Dana 29 April 2021 u 13 čas u Velikoj Jasikovi četvrtak održaće se sveta liturgija povodom nastradalima bez zapaljenje sveće tokom upokojenja
Za obred je potrebno žito,crno vino,kolač,sveća,9 lepinja sve to posno.
Dana 19.01.2021god Bogojavljanje održavanje službe u crkvi od 09,00čas jedan od najvećih praznika uzimanje svete vodice za narodni običaj kod vlaha
Otvaranje nebesa i pojavu Boga, po ovom verovanju, vezuje za ispunjenje želje ( pod uslovom da je jedina).
U gluvo doba, kaže se: vetar prestaje da duva, reke i potoci se zaustavljaju i pretvaraju u vino, vodenice prestaju da rade, a ceo svemir utone u tišinu. Bogojavljenska noć je vezana i za mnoge ritualne radnje, magijske obrede i gatanja koji su se u nekim sredinama održale i do danas.
U pojedinim delovima Srbije, devojke ili žene odlaze na izvor pre svitanja da zahvate vodu, a pri tome je bitno da niko, ili ništa pre toga uzimalo vodu, odnosno da bude „nenačeta“.U izvor ili tekuću vodu, baca se, tom prilikom zrnevlje pšenice ili kukuruza uz reči: „kako ide voda, tako da kod nas ide berićet“, da bi se potom vraćale kući sa vodom u koju je potopljen bosiljak. Bacanje bosiljka u potoke, reke i izvore je običaj koji se održava i danas u selima istočne Srbije, i veruje se da se tako „sveti voda“.
Osvećenjem kuće na Krstovdan i vode na Bogojavljenje po narodnom shvatanju očišćeni su svi zli duhovi i nečiste sile koje su lebdele oko kuće u periodu „nekštenih dana“ ili „nekrštenaca“ od Božića, do Bogojavljenja
Na Bogojavljenje se vadi krst iz vode, a ovaj običaj, koji je usvojila i crkva potiče iz mnogobožačkog vremena kada se jedan od stanovnika zajednice žrtvovan vodenom demonu, odnosno bivao udavljen. Crkva je ovaj prastari običaj zamenila bacanjem krsta u vodu, pri čemu krst simboliše ljudsku žrtvu, smatraju pojedini istraživači. Nekada se javno svećenje vodom u gradovima obavljalo na raskrsnicama gde je postavljan sto od leda, i na njemu isti takav krst. Oko stola su bile poređane posude sa vodom koja bi bila podeljene narodu nakon osvećenja od strane sveštenika. Nakon tog čina, svi su odlazili, a sto i krst su ostavljani da se sami istope.
Verovanje u čudotvornu i lekovitu moć bogojavljenske vode i danas je široko rasprostranjeno, i kaže se da ova voda „ne može da se ukvari“, odnosno: ne može da se ustoji iako stoji u flašama tokom čitave godine. Narod veruje da bogojavljenska voda može da leči određene bolesti., ali i da „okrepi duh“ u teškim životnim situacijama. Nekada se upražnjavalo da svako od ukućana popije po tri gutljaja ove vode stojeći na sekiri da bi tokom čitave godine bili „zdravi kao čelik“. Bogojavljenska voda se u nekim delovima severne Srbije., ukopava na četiri kraja njive, da njivu ne bi „tukao grad“, s njom se zalije čokot vinograda., potopi nešto zrna pšenice ili kukuruza da bi bolje rađalo seme. U Sremu se veruje da će iz ove vodice., ako se čuva dvanaest godina, procevetati beli cvet. Osvećena voda se daje bolesnicima tokom godine kada nisu u mogućnosti da odu u crkvu napričest , a zbog verovanja da ne može da se „ukvari“ u nekim delovima Srbije ubacuje se i u bunar da bi se voda za piće pročistila.
Na Bogojavljenje se takođe gata pazeći na različita znamenja tokom dana, a najrasprostanjeniji takav običaj jeste u vezi predviđanja vremenskih prilika tokom predstojeće godine. Takođe, gatanjem su se bavile devojke, verujući da će na dan otvaranja nebesa., ugledati momka za koga će se udati. U Timočkoj krajini, na ovaj dan, izliva se olovo u vodu, a u likovima razlivenih figura u vodi., pokušava se odgonetnuti ko je „taj suđeni“ za koga će se udati.
Osećajući da je pred njim Mesija, Sveti Jovan dočeka Isusa rečima: „Ti treba mene da krstiš, a ti dolaziš meni da ja tebe krstim“. Isus mu na to odgovori: „Ostavi sad to, jer nam treba ispuniti svaku pravdu“.
Posle tih reči Sin Božji uđe u Jordan. Tada se nad njim otvori nebo i Duh Sveti siđe na Isusa u vidu goluba. Istovremeno se sa neba čuo glas Boga Oca koji je rekao: „Ovo je Sin moj ljubljeni. On je po mojoj volji“.
Tako se, pri Isusovom krštenju, Bog javio u tri ličnosti – Bog Otac je govorio sa neba, Bog Sin se krstio u Jordanu, a Bog Duh Sveti je, u vidu goluba, sišao sa neba nad Hristovu glavu. Taj trenutak predstavlja objavljivanje Bogočoveka i uvođenje Hrista u mesijansku misiju. Događaj objavljivanja Bogočoveka, navodi se u svetim knjigama, slavi se kao Bogojavljanje.
Takođe, Crkva je ustanovila Svetu tajnu krštenja za svako ljudsko biće. Krštenjem se postaje član Hristove crkve i duša se čisti od svakog greha. Na Krstovdan (uoči Bogojavljenja), kao i na sam praznik, posle liturgije, vrši se veliko osvećenje vode u hramu, ili u porti hrama
Dana 08.01.2021god u 8,00 čas u Sabornoj crkvi Sveta Petka u Velikoj Jasikovi
Želim da vam ovaj veliki praznik donese zdravlje, ljubav i nadu... Želim da praznik proslavite u miru, spokoju i radosti u krugu svojih najmilijih kao i da vam donese duhovni mir, navodi se u čestitki autora sajta Đoleta
Dana 27,10,2020god u Sabornoj crkvi Sveta Petka u Velikoj Jasikovi služenje Svete liturgije sa početkom u 9.00 časova
Дана 01,05,2016
Дана 06.01.2016 год.у Великој Јасикови Баднји дан Служење литије у вечерњим сатима 19,00 часова А после тога послужење посне посластице улаз је бесплатан у саборном храму биће топло молимо наше вернике да нам се придруже
Дана 08.08.2015.год у 09,оо часова сечење колача у цркву у Великој Јасикови
Dana 07.02.2015 u SUBOTU U Velikoj Jasikovi u Sabornoj crkvi služenje Svete liturgije sa početkom u 9.00 časova
Dana 06.01.2015 god U Crkvi u Velikoj Jasikovi Paljenje badnjaka u 19.oo
Želim da vam ovaj veliki praznik donese zdravlje, ljubav i nadu... Želim da božične praznike proslavite u miru, spokoju i radosti u krugu svojih najmilijih kao i da vam donese duhovni mir, navodi se u čestitki autora sajta Đoleta
Dana 13.12.2014.god u SUBOTU U Velikoj Jasikovi u Sabornoj crkvi služenje u častu velikog posta , Sveta liturgija sa početkom u 9.00 časova ucrkvi biće toplo povedite i malu decu
Želim da vam ovaj veliki praznik donese zdravlje, ljubav i nadu... Želim da božične praznike proslavite u miru, spokoju i radosti u krugu svojih najmilijih kao i da vam donese duhovni mir, navodi se u čestitki autora sajta Đoleta
Dana 27.10.2014.god U Velikoj Jasikovi u Sabornoj crkvi u častu velikog posta služenje Sveta liturgija sa po;etkom u 9.00časova u nastavku rezanje kolača
20.09.2014 U Salašu u sabornoj crkvi u 9.00 časova služiće se liturgija molimo sve vernike neka prisustvuju Služenju prisustvovaće Vladika i Mnogobrojni sveštenici
8.Avgusta 2014.god od 9.oo održaće se Bogosluženje u Velikoj Jasikovi
April 2014.god.
Обавештење
U Velikoj Jasikovi u hramu Svete petke održaće se liturgija na dan vaskresenja u nedelju u 10.00 časova
Želim da vam ovaj veliki praznik donese zdravlje, ljubav i nadu... Želim da praznik proslavite u miru, spokoju i radosti u krugu svojih najmilijih kao i da vam donese duhovni mir, navodi se u čestitki autora sajta Đoleta
У часном и великом посту одржаваће се богослужења у храму свете тројице у Салашу по следећем распореду:
· Среда вечерња служба са акатистом
Са почетком у 17.оо часова
· Субота вечерња служба са молебаном за болеснике са почетком у 17.оо часова
исповест ће се вршити након богослужења
Богослужења неће бити по датом распореду једино ако је свештеник због неког разлога одсутан
S obzirom na to da kreće vreme slava, zapitali smo se koje to greške najčešće svečari prave i da li smo zaboravili srž slavljenja krsnog imena.
11 Oct 2015
0 comment
Obeležavanje slave kod Srba počiva na nekoliko kanonskih pravila.
"U krsnoj slavi sržno je njeno jezgro- slavski kolač, žito, sveća, čaša vina i tamjan", kaže Dimitrije Kalezić.
On insistira da težište slave mora biti u molitvi za osvećenju žita.
"Svaki sveštenik u crkvi jasno čita molitvu za osvećenje semena, da Bog blagoslovi kuvano žito koje predstavlja domaćina i ukućane – koje je spremljeno kao žrtva od strane ukućana u slavu Boga. Pored sveca koji se slavi, moli se Bog i za spasenje ukućana.", kaže Kalezić.
Samo žito koje se donosi u crkvu, kako kaže naš sagovornik, ima "nastavak liturgijske žrtve".
Tek onda u kući ide tzv. etno prilog, zdravice i gozbe – na šta ljudi mnogo obraćaju pažnju, a srž same slave treba da bude molitva u crkvi kao i osveštavanje žita i kolača.
Prilikom slave ikona treba da stoji na istočnom zidu, a slavska sveća treba da bude od voska, ne od parafina. Vosak je potpuno prirodan, za razliku od parafina - i to se slaže sa hrišćanskim učenjem - da sve što se prinosi Bogu u ime vere, treba da bude od prirode i vraćeno prirodi.
"Danas ljudi slave i po restoranima, a pravo težište slave zanemare. Šta je to, pitamo se?", kaže Kalezić, napominjući da se narod dosta okreće načinima obeležavanja koji nisu primereni svetinjama kao što su slave.
"Nakon osvećenja žita i kolača u crkvi, ostatak slave se slavi kako ko može, u zavisnosti od mogućnosti same porodice. Slava se slavi u slavu Boga, to se ne sme zaboraviti", kaže Kalezić.
Da li popovi dolaze na slavu?
U vezi sa običajem dolaska popova na samu slavu, Kalezić kaže kako ima i danas takvih situacija.
"Bogatije i imućnije porodice u nekim krajevima zovnu i popa. Takav običaj se može naći u nekim krajevima Srbije“, kaže Kalezić.
Težište – žito osveštano molitvom
Sveća bi trebalo da bude od voska
Slavi se u domu, ne u restoranima
Nositi skroman poklon, ne ići praznih ruku
Bez prejedanja
Samo čaša, dve, ako pijete alkohol
Naš sagovornik kaže kako kod nas vlada običaj da "treba ići sa nekim poklonom u kuću". Neki skroman prilog za porodicu treba dati, koliko ko može, jer ipak "ne treba doći praznih ruku".
Gosti obavezno treba da uzmu slavsko žito i parče slavskog kolača. Sve ostalo, porodica treba da ponudi "koliko je u mogućnosti“, kaže Kalezić.
Da li se slavi u slučaju smrti bližeg člana porodice?
U ovoj situaciji se primenjuju različiti običaji kod ljudi. Postavlja se pitanje – da li treba tada slaviti ako je porodica u žalosti?
Dimitrije Kalezić kaže kako ipak treba primeniti makar crkveno obeležavanja slave. "Žito, kolač u crkvi obavezno, a ljudi ukoliko mogu, da obeleže u užem krugu porodice."
"U mnogim krajevima slave imaju hotelski nivo. Gosti treba da pojedu, ali ne i da se prejedu. Mogu da popiju čašu, jednu i drugu, ali petu i šestu – nikako. To već prelazi svaku granicu i u greh i slava nikako ne sme da služi za to!", kaže naš sagovornik.