Sveprisutno AICon pametno povezivanje i nova IMEx imersivna isustva

Dragorad Milovanović  17.03.2024. 

Tempo informaciono-komunikacionih tehnoloških inovacija je bez presedana. Koncept pametnog povezivanja AICon obuhvata konvergenciju aktuelnih trendova: mobilne mreže pete generacije 5G, Internet povezanih objekata IoT, računarstvo u oblaku CC i veštačka inteligencija AI/ML, kao i fenomen velikih podataka BD. Pametno povezivanje ubrzava digitalnu transformaciju u različitim industrijskim sektorima, kao i poslovnu i društvenu transformaciju. AICon značajno utiče na industriju, pojedince i obrazovanje. Naš fokus je integracija 5G i IoT sa AI. U predhodnom periodu, publikovani su istraživački radovi o razvoju tehničkih specifikacija 5G mobilnih sistema, ključnim mogućnostima i izazovima IoT interoperabilnosti i standardizacije, kao i primeni analitike multimedijalnih komunikacija i ulozi AI/ML tehnologije. 5G mreže podržavaju veliki broj povezanih uređaja male potrošnje energije, malog kašnjenja i visoke performanse protoka podataka. Međutim, izgradnja rešenja sa-kraja na-kraj sa povezivanjem na mobilne mreže je složen zadatak. Ultra-brzo povezivanje 5G-IoT sa izuzetno malim kašnjenjem, u kombinaciji sa kontekstualizacijom i mogućnostima donošenja odluka AI tehnologije, omogućava nove transformacione mogućnosti u svakom sektoru. Veštačka inteligencija i mašinsko učenje AI/ML pomažu u razumevanju i interpretaciji ogromnih količina podataka koje generišu IoT uređaji.Inteligentno povezivanje AICon obuhvata kombinaciju brzih 5G mreža, veštačke inteligencije AI i Interneta povezanih objekata IoT, kako bi se ubrzao tehnološki razvoj i strukturne promene. Inteligentno povezivanje se ne odnosi na jedan proizvod ili uređaj, već na veoma komplikovan 5G-IoT ekosistem. Tehnologije su u sinergiji sa sveprisutnom hiper-povezanošću, omogućavajući korisnicima kontekstualizovana i personalizovana iskustva. Trend značajno utiče na industrije i organizacije, transformišući naš način života i rada. Integracija AI u 5G mrežu je suštinski element za uspeh tehnološkog ekosistema. Zahtevi visoke brzine prenosa podataka, niske latencije, efikasne upotrebe radio-spektra i koegzistencije različitih mrežnih tehnologija su osnovni izazovi u 5G-IoT mreža. Neophodno je ugraditi veštačku inteligenciju AI za donošenje efikasnih odluka na osnovu velike količine podataka koje generiše veliki broj IoT uređaja. Metode veštačke inteligencije analiziraju podatke i izdvajaju obrasce i daju smisao podacima na osnovu kojih se propisuju dejstva krajnjih uređaja. Analitika podataka se suočava sa jedinstvenim izazovima kada se primenjuje na IoT povezane mreže.Konvergencija AI i IoT je očigledan logičan napredak u evoluciji tehnologija. Koncepti se apsolutno dopunjuju i brzo razvijaju. Integracija AI u 5G mrežu je suštinski element za uspeh tehnološkog ekosistema. Međutim, u stvarnosti postoje mnoga otvorena pitanja. AI i IoT obuhvataju različite principe dizajna, industrijske standarde, heterogene računarske platforme i mrežne topologije. Uspešno AIoT tehnološko okruženje zahteva standardizaciju koja obuhvata interoperabilnost, kompatibilnost, pouzdanost i efikasnost novih pametnih uređaja. Međutim, fokus razvoja 5G mobilnog sistema su komunikacioni aspekti, dok su ostale usluge uvedene u završnoj fazi projektovanja sa niskim prioritetom. Posledica je da postignute performanse nisu optimalne ili mogućnosti sistema nisu u potpunosti iskorišćene. U 5G sistemima, zajednički dizajn IoT i AI tehnologija nije samo poželjan, već je i ključan za postizanje pametnog povezivanja. Konvergencija 5G i AI omogućava razvoj fleksibilnih i prilagodljivih inteligentnih mreža koje podržavaju skalabilnost, decentralizovanu inteligenciju (premeštanje AI računarskih mogućnosti od centralnih nodova na obod mreže), poboljšanu operativnu efikasnost (smanjena ljudska intervencija i jednostavnija tehnološka složenost), kao i poboljšana bezbednost mreže. 
5G-AIoT pametno povezivanje U poslednjih nekoliko decenija ostvarena su značajna poboljšanja informaciono-komunikacionih tehnologija IKT. Različite tehnologije u nastajanju, 5G mobilne mreže, računarstvo u oblaku CC i veštačka inteligencija AI značajno utiču na naše društvo. Internet povezanih objekata IoT je tehnologija sa aplikacijama u različitim oblastima. Poslednjih godina, IoT i AI su još više napredovali sa novom inovativnom sinergijom veštačke inteligencije povezanih objekata AIoT. Paradigma 5G-AIoT je konvergencija umrežavanja, inteligencije i objekata. Nova inteligentna mreža, zasnovana na 5G bežičnim komunikacionim linkovima, projektovana je da poveže regione (senzore) i data centar. Računarstvo u oblaku CC je praksa upotrebe mreže udaljenih servera u data centru povezanih na Internet za skladištenje, upravljanje i obradu podataka. Podatke arhiviramo na Internet platformi umesto na lokalnim uređajima. Zasnovan na tradicionalnom Internetu povezanih objekata, 5G-AIoT je napredna oblast istraživanja različitih mogućnosti mobilnih mreža i algoritama.
IoT tehnološki ekosistem je veoma složen, fragmentiran i brzo se razvija. Aktuelni tehnološki ekosistem je u ranoj fazi masovne implementacije, razvijene su različite aplikacije za raznovrsne usluge. Povezani Internet objekti raspolažu ogromnim potencijalom da transformišu industriju, transport, zdravstvo, pametne stambene zgrade. Međutim, postoji nekoliko ključnih izazova kao što su standardizacija i interoperabilnost. IoT podržava različite sistemske funkcije, kao što su otkrivanje, identifikacija, aktivacija, komunikacija i upravljanje. Prilikom prelaska na sloj aplikacija, neophodno je uskladištiti podatke i efikasno obraditi. Algoritmi i analitika veštačke inteligencije AI i mašinskog učenja ML neophodni su za razvoj sistema za donošenje odluka. Postoje tri osnovne IoT komponente: analitika, prikupljanje podataka, komunikacija i računarska infrastruktura. U primeni i razvoju IoT analitike postoje sledeće faze životnog ciklusa. Jedinica za prikupljanje obuhvata pametne uređaje, senzore, proizvodne sisteme i druge objekte. Prikupljaju se neobrađeni podatci sa uređaja. Slanju podataka predhodi provera integriteta podataka, tačnost i doslednost sensing podataka. Internet je okosnica komunikacione infrastrukture. Povezuje infrastrukturu akvizicije sa računarskom jedinicom, koja obrađuje i analizira sve neobrađene podatke. Obrađeni podaci se dostavljaju pametnim uređajima u realnom vremenu. Stoga tehnološki ekosistem sadrži i brojne IoT izazove.
5G mobilna bežična industrija nastavlja da pravi velike korake u inovacijama, standardizaciji i komercijalnoj primeni novih tehnologija. Sistemski pristup u formiranju tehnološkog ekosistema podrazumeva posmatranje kompletne mreže i komponenti kao integrisanog i međuzavisnog sistema. Tehnološki ekosistem formira mrežu međusobno povezanih i međusobno zavisnih raznovrsnih subjekata na globalnom tržištu. Udružuju se da podržavaju jedni druge i podstiču inovacije na održivi način. 5G ekosistem obuhvata širok skup tehnologija, korisnika, kompanija, proizvoda i usluga koji zajedno evoluiraju i stvaraju nova tržišta i ispunjavaju nove zahteve. Ekosistem takođe obuhvata regulatorni pravac, organizacije za standardizaciju, kao i relevantna industrijska udruženja. Konstitutivni članovi daju doprinose koji dopunjuju i pojačavaju doprinose ostalih članova, što rezultuje složenim integrisanim sistemom.Prvu fazu razvoja karakterišu vizionari koji se fokusiraju na identifikaciju određenog začetka inovacija, bilo da su tehnologije ili koncepti, koje stvaraju radikalno bolje proizvode i usluge od onih koji su dostupni. Kompanije eksperimentišu sa novim idejama i tehnologijama, prikupljaju podršku i učešće ranih korisnika, traženje zainteresovanih strana i ključnih saveznika, i zahtevaju nevelike resurse. U drugoj fazi, ekosistem u nastajanju je uspostavio uporište i spreman je za brzo širenje. Zainteresovane strane intenzivno rade na uvećanju svakog elementa ekosistema. Ekosistem dostiže strukturnu zrelost u trećoj fazi, iako uobičajeno nastavlja da raste. Novi učesnici se bore za poziciju, nastoje da se etabliraju u okviru uspešnog ekosistema, i često izazivaju preokret uvođenjem novih koncepata ili poslovnih praksi. Saradnja postaje značajnija, jer se lideri bore da održe sve glomazniji ekosistem. U četvrtoj fazi, promene se dešavaju u regulatornom okruženju, ekonomskom okruženje, ili u preferencijama korisnika. Vremenom alternativni ekosistemi i inovacije nastaju da bi iskoristili prednosti promena okolnosti, ili ih ponekad direktno podstiču.Tipična IoT arhitektura povezuje objekte sa mrežom u bilo kom trenutku preko komunikacione infrastrukture. Internet objekata raspolaže velikim potencijalom za razvoj pametnih aplikacija kada ključni provajder aktivira nove poslovne modele zasnovane na IoT uslugama. Primenjene IoT aplikacije se mogu klasifikovati u četiri grupe: nadzor (kontrolni uređaji, status životne sredine, obaveštenja, upozorenja), upravljanje (kontrola funkcija uređaja), optimizacija (performanse uređaja, dijagnostika, održavanje) i autonomija (autonomne operacije). Naravno, u implementaciji i razvoju IoT aplikacija neophodno je voditi računa o ključnim pitanjima dostupnosti, upravljanja, pouzdanosti, interoperabilnosti, skalabilnosti (velika ekspanzija i integracija), bezbednosti i privatnosti. IoT mreža omogućava integraciju različitih objekata sa ugrađenom (embedded) tehnologijom, tako da istovremeno komuniciraju i sa internim sistemima i sa spoljnim okruženjem.
Aplikacije koriste informacije sa senzora u vezi sa objektima koji takođe mogu da međusobno komuniciraju na Internetu. Sistem podržava usluge koje su personalizovane, automatizovane i pokazuju inteligentno ponašanje. Moguće je uočiti trendove računarstva u oblaku CC za skladištenje podataka velikih razmera i analizu velikih podataka BD prikupljenih iz IoT izvora. Istovremeno, implementacija 5G mobilnih mreža omogućava nove razmere protoka podataka i bežične komunikacije sa malim kašnjenjem uz ultra-visoku pouzdanost i dostupnost. Ogromna količina podataka se generiše u velikom IoT sistemu, tako da su usluge računarstva na obodu mreže EC neophodne u blizini uređaja za pouzdano lokalno rasterećenje i pozadinsku integraciju sa računarskim oblakom CC za obradu podataka u realnom vremenu i lokalizaciju sadržaja. Tehnologija EC je fundamentalna u rešavanju različitih mrežnih zahteva koje postavljaju raznovrsne aplikacije. Mobilni EC (MEC) kao platforma je značajna u arhitekturi sistema. Osnovne funkcionalnosti koje podržava su analiza u realnom vremenu i malo kašnjenje, lokalni sadržaj/keširanje, bliska saradnja i komplementarnost sa računarstvom u oblaku CC. Mobilni EC je pogodan za lokalnu, kratkoročnu obradu i analizu podataka u realnom vremenu, dok se računarstvo u oblaku CC fokusira na globalnu, dugoročnu obradu i analizu velikih podataka koja nije u realnom vremenu.Duboka integracija IoT tehnologije sa velikim podacima BD i veštačkom inteligencijom AI, omogućava rešenja za mnoge platforme. Veštačka inteligencija podržava algoritme koji analiziraju velike podatke BD prikupljene sa IoT uređaja, identifikuju različite načine rada i donose inteligentna predviđanja i odluke. Kada se upotrebljavaju aplikacije zasnovane na AI, svaka dodatna vrednost dolazi iz prikupljenih podataka, što zauzvrat znači da je neophodno da svaki IoT projekat razmotri buduće veze sa AI i korišćenje podataka za svoju punu prednost. Analitika velikih podataka BD se zatim može koristiti za kreiranje prognoza, sticanje uvida i pokretanje radnji koristeći tokove posla koje definišete. Drugim rečima, informacije postaju akcije u AIoT.5G postaje ključna infrastruktura za sveobuhvatnu izgradnju inteligentne ekonomske i društvene transformacije. Od potrošačkog Interneta do industrijskog Interneta, i od industrije veštačke inteligencije u nastajanju do inteligentne nadogradnje tradicionalnih industrija, 5G promoviše razvoj digitalne ekonomije. Industrijski IIoT je specifičan segment koji omogućava Industriji 4.0 da međusobno poveže različite mašine, uređaje, objekte i procese za jednostavno prikupljanje i obradu relevantnih podataka, dalju automatizaciju i optimizaciju proizvodnje i isporuke proizvoda. Postoji stalan trend potrebe za visokom efikasnošću proizvodnje, prilagođavanjem proizvoda, skraćivanjem proizvodnog ciklusa i dinamičnim globalnim lancem snabdevanja. IIoT naglašava visok nivo otpornosti, dostupnost komunikacija, sigurnost, preciznost, automatizaciju i kompatibilnost. Uprkos tome što podržava mnoge mogućnosti, postoje različiti izazovi kao što su integracija, povezanost, skalabilnost, prilagodljivost, kao i pitanja isplativosti.AICon primena 5G mobilne mreže omogućavaju nova imersivna iskustva IMEx, stvarajući utisak stvarnijeg Interneta gde korisnici mogu daljinski da donose važne odluke na dohvat ruke, utičući i na preduzeća i na klijente. Mrežni operateri praktično eliminišu mrežno kašnjenje u mnogim okolnostima, omogućavajući korisnicima virtuelno prisustvo u okruženjima virtuelne i proširene stvarnosti VR/AR. 5G podržava nove tehnike povezivanja objekata u realnom vremenu ili skoro u realnom vremenu. Odluke u delovima sekunde koje zahtevaju autonomna vozila su neizvodljive i nepouzdane u 4G mrežama. Povezivanje sa malim kašnjenjem ubrzava vreme odgovora, omogućavajući uređajima da hitno intervenišu, postavljajući osnovu za pokretanje autonomnih vozila, dronova i robota. Podržane su raznovrsne aplikacije za pametne gradove SC, kao što su inteligentno upravljanje saobraćajem ITS. Referentni aplikacioni sloj obrađuje upite koje postavljaju klijenti. Na primer, u interakciji u kojoj korisnik zahteva merenje temperature i vlažnosti vazduha, sloj aplikacije je odgovoran za rukovanje određenim zahtevom. Referentni sloj raspolaže mogućnosti da upravlja visokokvalitetnim pametnim uslugama, da ispuni zahteve klijenata. Širok spektar vertikalnih sektora je regulisan slojem aplikacija, obuhvatajući pametne zgrade, fabričku opremu i inteligentnu zdravstvenu zaštitu. Pokretačka snaga veštačke inteligencije AI može da ostvari pametno programiranje i strateško planiranje za održavanje više različitih inteligentnih i naprednih aplikacija na visokom nivou, kao što su automatizovani procesi, pametna industrija, pametan transport, pametni grad SC, pametna mreža i pametno zdravlje, a istovremeno podržava usluge efikasnog upravljanja svim vrstama pametnih sistema. Sloj pametne aplikacije upravlja operacijama uređaja, terminala i objekata u mrežama koristeći AI pristupe samoorganizacije u umrežavanju. Referentni sloj aplikacija takođe procenjuje performanse usluga, merenjem različitih kriterijuma i faktora kao što su kvalitet servisa QoS, kvalitet iskustva QoE i kvalitet prikupljenih podataka i stečenog znanja. Istovremeno, neophodno je uzeti u obzir i metriku troškovne dimenzije, u smislu efikasnosti resursa, obuhvatajući sposobnost radio-spektralne upotrebe, računarsku efikasnost, energetsku efikasnost i efikasnost skladištenja. 
Transport.  Drumski saobraćaj je znatno efikasniji ako je svako vozilo i pojedinac povezan sa okruženjem. Informacije o pozicioniranju u realnom vremenu automobila, bicikala i pešaka moguće je deliti u okolini, omogućavajući ekspertskim sistemima optimizaciju sistema integrisanom veštačkom inteligencijom. Pored toga, integracija sistema upravljanja saobraćajem podiže samu vožnju na mnogo bezbedniji nivo kada vozila raspolažu ažurnim informacijama u realnom vremenu. Uključivanje radara i računarskih video-sistema CV u 5G dodatno poboljšava saobraćajne sisteme. Kada je u pitanju dinamika vožnje, 5G donosi značajna poboljšanja prenosom osetljivih detalja iz susednih automobila i entiteta vezanih za puteve duž rute kretanja. U situacijama kada okolna vozila iznenada usporavaju, podaci se trenutno prenose susednim i integrisani procesori takođe dobijaju instrukcije da na odgovarajući način smanje brzinu. Sa ugrađenim uslugama, automobili mogu automatski da upućuju neophodnu pomoć i telefonske pozive u slučaju određenih akcija. Međusobno povezana mreža funkcioniše neprekidnim prenosom informacija uživo koje detektuju interakcije na putu u realnom vremenu u određenim oblastima, od strane učesnika u saobraćaju. AI se može koristiti za analizu vremenskih i ograničenja vezanih za puteve kako bi upozorio učesnike u realnom vremenu o mogućoj putanji i informacijama o lokaciji. Najznačajnije je da sve informacije o učesnicima u saobraćaju podržavaju anonimnost, privatnost i bezbednosne karakteristike. Uz pametno povezivanje AICon, kombinaciju D2D komunikacije, pametnih saobraćajnih sistema ITS i javnog prevoza, uska grla u saobraćaju se smanjuju, dok se povećava dugovečnost, pouzdanost i efikasnost tradicionalnih metoda transporta. Kombinacija tehnologija se može nazvati Internet povezanih vozila (IoV), arhitektura obuhvata međusobnu vezu svakog putničkog vozila u datoj oblasti putem D2D i prenosa podataka od-vozila do-vozila (V2V). Uz pomoć IoT tehnologije, svaki automobil može biti nadgledan u hitnim slučajevima. Prethodno prikupljeni podaci se takođe mogu koristiti za predikciju i određivanje aktuelnih optimalnih putanja. 5G tehnologija doprinosi ostvarivanju cilja pouzdanih autonomnih vozila. Integrisana elektronska kola IC računara u vozilu zasnivaće se na veštačkoj inteligenciji AI, skupom međusobno povezanih lokalnih senzora, kao i senzora spremnih za primanje informacija od drugih događaja u vezi sa putevima, a svi formiraju pametnu 5G mrežu. Vozilima je omogućeno da su svesne svog okruženja i stoga napreduju i prevazilaze bilo koje okolnosti. Što se tiče funkcionalnosti na CC platformi, autonomna vozila predstavljaju novi model mobilnosti kao usluge ali prilagođene za prevoz bez vozača. Umreženi automobil u bliskoj budućnosti opremljen je neophodnim osetljivim senzorima i inteligentnim integrisanim elektronskim kolima AIC za siguran i efikasan transport ljudi, obezbeđujući tako pouzdanu komunikaciju ultra-malog kašnjenja.Industrija 4.0 i proizvodne operacije.  U ovom dobu mašina, inteligentna povezanost ICon postavlja osnovu za četvrtu industrijsku eru u kojoj roboti i računari pokreću proizvodne operacije, uz kontinuiranu nadogradnju proizvodnje i masovno skalabilne industrije. Neki od osnovnih pokretača Industrije 4.0 su veštačka inteligencija AI, računarstvo u oblaku CC i industrijski IIoT. Upotrebom licenciranih frekvencijskih radio-opsega, računarstva na obodu mreže MEC i mrežnih segmenata NS, koji su proizvodi pomenute kombinacije, 5G doprinosi isporuci izuzetno pouzdanih veza ultra malog kašnjenja, zauzvrat omogućavajući dinamično određivanje prioriteta određenih aplikacija. Mobilni operateri, u partnerstvu sa MEC računarstvom, mogu da pruže izuzetne konzistentne usluge, omogućavajući industrijama da umanje svoje oslanjanje na kablovsko povezivanje, čime se povećava prilagodljivost, povećava proizvodnja, i jednostavnije ispunjavaju zahteve klijenata. Samoodrživi proizvodni pogoni Industrije 4.0 analiziraju stalne unose informacija, dinamički se prilagođavaju situacijama, kao što su deficit snabdevanja, indikatori verovatnog kvara opreme ili novi zahtev klijenta. Projektuju se specijalizovani roboti za kreiranje 3D struktura na komandu, omogućavajući proizvođačima da zamene oštećene delove. Osnovna kontrolna jedinica u postrojenju zahteva sveobuhvatan i razrađen digitalni blizanac DT svake komponente koja leži na proizvodnim linijama tako da je moguće izveštavanje i održavanje u realnom vremenu. Sa industrijama koje se upuštaju u automatizaciju, zaposleni mogu da pristupe opremi i kontrolišu je sa daljine. Na kraju, kompanije imaju daleko više slobode u izboru lokacije novih proizvodnih pogona, neophodno je manje osoblja na licu mesta, što proizvođačima omogućava da preusmere svoj fokus na različite prioritete. Shodno tome, Industrija 4.0 zahteva neprekidne veze, pametne CC platforme i vrhunsku povezanost IIoT uređaja. Digitalizacija proizvodnih aplikacija i daljinsko upravljanje uređajima kao što su robotski sistemi zasniva se na 5G ultra velikim brzinama, ultra niskim latencijama i izuzetnoj stabilnosti. Na primer, ML algoritmi mogu da prikupljaju informacije od senzora i video-linkova duž proizvodne linije kako bi odmah obavestili radnika o bilo kakvim neslaganjima u sistemu, nakon čega sistemi veštačke inteligencije AI mogu brzo i autonomno da poprave grešku ili preduzmu mere. Koristeći međusobno povezanu opremu kao što su rukavice sa dodirom i kacige za glavu virtuelne/proširene stvarnosti VR/AR, zaposleni mogu virtuelno da posmatraju i modifikuju operacije Industrije 4.0 sa distance dok komuniciraju sa mašinama na način uživo, dajući osećaj opipljivog Interneta. Obavljanje operacija sa bilo kog mesta širom sveta, uključujući revizije, servisiranje i prilagođavanje opreme, takođe je moguće zahvaljujući haptičkim Internet aplikacijama koje pokreće ICO inteligentno povezivanje. Kao posledica toga, daljinsko upravljanje mašinama na rizičnim, teško dostupnim ili neprijateljskim mestima, kao što su nuklearna postrojenja, naftne platforme ili rudarska područja, dovodi do minimalnih troškova i sprečava povezane pretnje po ljudski život. Jedna oprema se može koristiti za izvođenje ili pomoć u obuci osoblja, kao i za simulaciju komplikovanih scenarija u bezbednom virtuelnom okruženju.Zdravstvena zaštita.  Primena inteligentnog povezavanja ICon u zdravstvenom sektoru omogućava efikasnije preventivne nege po nižoj ceni, pošto se zdravstvenim ustanovama može jednostavnije upravljati. Inteligentna povezanost takođe podržava daljinske konsultacije i lečenja, eventualno redefinisanje pristupa zdravstvenoj zaštiti, kojia su trenutno ograničena fizičkim lokacijama medicinskih specijalista. 5G sistemi unapređuju telemedicinska rešenja, sa primerima koji se kreću od virtuelnih zdravstvenih pregleda do pregleda kod lekara, koji nude ogromne prednosti u smislu da pacijenti fizički neposećuju medicinske centre. Trenutna Internet okosnica, ostvaruju jednostavne, jedan-na-jedan, interakcije bez dodira. Očekuje se da 5G tehnologija značajno konsoliduje interakcije. Na primer, ugradnjom senzorskih uređaja i VR tehnologije u video-konferencije, medicinski radnici mogu da daljinski prate zdravstveni status pacijenata tokom sesija uživo. Pored toga, 5G prenosi zapanjujuće tokove podataka, tako da je izvodljivo upotrebiti uređaje za skeniranje povezane sa CC platformom za kontinuirano praćenje obolelih pacijenata, otvarajući nove perspektive opšteg tretmana stanovništva. Još jedan značajan element koji bi oprema integrisana u 5G mreže mogla da prati je mobilnost zdravstvenih stručnjaka, osoblja i pacijenata bolnice, zajedno sa osnovnim zdravstvenim parametrima. Sistem elektronske medicinske dokumentacije EMR medicinske ustanove je moguće nadograditi kako bi ugradio nalaze, omogućavajući vizualizaciju i upravljanje zdravstvenim tretmanima. Povećana transparentnost predstavlja osnovu za uspešan napredak u upravljanju. 5G sistemi mogu uticati na način na koji zdravstveni radnici podržavaju medicinski tretman i uticati na interakciju pacijenata i lekara. Uspon telemedicine je u zamahu i na kraju postaje norma, sa sve intenzivnijim usvajanjem nosivih tehnologija kao što su napredni sportski trekeri. Međutim, najistaknutija perspektiva 5G sistema je mogućnost daljinskih operacija. I pored trenutnih mogućnosti izvođenja vizuelnih prezentacija operacija i TV emitovanja hirurških zahvata u realnom vremenu, taktilni Internet predstavlja konačni cilj zdravstvene zaštite koja omogućava lekarima da operišu pacijente koji su fizički prisutni na drugoj geografskoj lokaciji. Lekari obavljaju operacije na jednoj lokaciji simulacijom pokreta, što rezultira da se registrovane radnje trenutno repliciraju složenom računarskom opremom, fizički povezane sa pacijentom na drugoj lokaciji.Obrazovanje.  Sektor obrazovanja je takođe pogođen masivnim talasom 5G povezivanja, očekuje se bolji pristup obrazovanju i više mogućnosti, čime se podiže opšti standard nastave i učenja. Nakon ogromne popularnosti među igračima, VR/AR oprema se potencijalno može primeniti u oblasti obrazovanja. Na primer, pripravnici, inženjeri, tehničari i studenti medicine mogu biti izloženi temeljnim zadacima, prilagođenim scenarijima iz stvarnog sveta u VR/AR simulatorima. Isto tako, nastava određenih predmeta kao što su biologija i geografija je pojednostavljena prilagođavanjem informacija prikupljenih u stvarnom svetu, za simulaciju prilagođenih VR okruženju. Simulatori su posebno efikasni u slučaju specifičnih koncepata koji zahtevaju vizuelizaciju. 5G sistemi su omogućili kontinuirani razvoj ideja koje bi pre nekoliko decenija zvučale neostvarivo, da bi danas omogućili intrigantan i fascinantan napredak u obrazovanju i obuci na poslu. Trenutna istraživanja o međusobnoj povezanosti digitalnih tehnologija sa obrazovanjem daju obećavajuće rezultate. Na primer, obrazovanje se usmerava ka praktičnijem pristupu pomoću proširene stvarnosti XR. Opremljena atributima super malog kašnjenja i velike brzine, 5G tehnologija pruža studentima i polaznicima dodatne mogućnosti razumevanja oblasti studija u impresivnijem i dinamičnijem okruženju, sličnih karakteristika kao i problemi sa kojima očekuju da se suoče na radnom mestu. Nastavnici su ohrabreni da favorizuju XR aplikacije u svim delovima obrazovnog sistema. Prednost XR u obrazovnim prostorima je negovanje intuitivnog razumevanja teme. Nastavnici saopštavaju učenicima složene i hipotetičke situacije u stimulativnom i virtuelnom kontekstu kroz slušalice, vizire i senzore kako bi dodali realističnu dimenziju iskustvu učenja. Učionice se oživljavaju i pretvaraju u prostoriju od 360° u kojoj učenik može da istražuje skup okruženja, dovodeći do više uključenog i stvarnog iskustva. Štaviše, instruktori mogu u suštini da emituju uživo sa bilo kog mesta sa malo ili bez prekida uz mogućnost povezivanja mnogo više uređaja na 5G mreže povećanog propusnog opsega. Učenici mogu da učestvuju u sveobuhvatnoj mogućnosti za nastavu. Najsavremenija tehnologija i ultra protok podataka mogu da unaprede komunikaciju i doživljaj na sve vrste načina. 5G mreže takođe pomažu radnicima u različitim oblastima da usavrše profesionalne veštine. Aplikacije mešovite stvarnosti XR povećavaju uključenost zaposlenih, smanjuju troškove obuke i pokreću učenje bržim i jednostavnijim, uz druge prednosti kao što su stalni razvoj veština i veće mogućnosti za napredovanje u karijeri. Jednostavniji prelazak sa teorijskih koncepata na praktičnu implementaciju omogućen je u pojedinim industrijama kao što su proizvodnja i logistika, uz AR/VR tehnologiju.  XR slušalice mogu pružiti uputstva korak-po-korak u realnom vremenu i omogućiti nastavnicima da komentarišu praktične sesije. 5G takođe omogućava haptičku povratnu informaciju u realnom vremenu za taktilni Internet aplikacija u kojima mobilnost diktira akcije, sa dostižnim zahtevima za latencije od 20 ms. Posebno je korisno za praktičan rad kada se zahteva brza i učestalija obuka u sigurnom i regulisanom okruženju.REFERENCED.A. Milovanovic, Z.S. Bojkovic, T.P. Fowdur, Driving 5G Mobile communications with Artificial Intelligence towards 6G, CRC Press 2022.T.P. Fowdur, M. Indoonundon, D. Milovanovic, Zoran Bojkovic, 5G NR Modelling in MATLAB: Network architecture, protocols, and physical layer, CRC Press 2024.