Geografija 

Upravo ste dosegnuli najvišu točku staze – nalazite se na 263 metra nadmorske visine! Čestitamo!

A znate li što je nadmorska visina? To je visina neke točke mjerena od razine mora (0 metara). 

Staza je duga 3,7 km, a na ovom prikazu možete vidjeti visinski profil cijele staze.

Što mislite koliko ste visinske razlike napravili? 

Ne, niste napravili 263 metra jer niste krenuli s 0 metara n.v. 

S koliko ste metara krenuli možete vidjeti na ovom prikazu: najniža točka staze nalazi se u Črešnjevu (182 m n. v.) pa ako ste krenuli iz tog smjera već ste napravili najveću visinsku razliku staze. Ako ste krenuli iz Tužnog, onda ste prošli malo manje visinske razlike jer se Tužno nalazi na 184 m n. v. Pokušajte sami izračunati visinsku razliku (relativnu visinu) koju ste danas prešli? 

Nadamo se da se niste previše umorili (ako jeste, savjetujemo vam češće hodanje i planinarenje kako biste stekli bolju kondiciju ;)!) jer se niste popeli niti na planinu (uzvisina iznad 1000 m n. v.) niti na goru (uzvisina od 500 do 1000 m n. v.). Sa svojih 263 m nadmorske visine uzvisina na kojoj se nalazite spada u brda odnosno pobrđa. 

Ako se želite malo više rekreirati i razviti još bolju kondiciju, savjetujemo vam da vikende što češće provodite planinareći. Možete npr. posjetiti obližnju Ivanščicu koja se vidi ako pogledate prema jugu ili nešto udaljeniju Strahinjčicu koja se nalazi jugozapadno od vas. Jugoistočno od vas nalazi se Kalnik sa zanimljivom Stazom 7 zubi i starom utvrdom Velikim Kalnikom. 

Iako je vama najbliži vrh na Ivanščici Čevo, na slici možete vidjeti da je najviši vrh Ivanščice istoimeni vrh Ivanščica koji je sa svojih 1061 m n. v. najviši vrh sjeverozapadne Hrvatske. Možete li izračunati kolika je visinska razlika (relativna visina) između najvišeg vrha Ivanščice i točke na kojoj stojite?

A znate li koji su najviši vrhovi ostalih obližnjih gorja – Strahinjčice, Medvednice i Kalničkog gorja?

Pokušajte istražiti kako se zovu i koliko su visoki najviši vrhovi navedenih gora. Svoje znanje provjerite kvizom na poveznici! 

A jeste li znali da u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i nema pravih visokih planina? Uzvisine koje vas okružuju spadaju u stara gromadna gorja koja su se tijekom vremena snizila i zaoblila. Zato su nešto manje izazovna za uspon i često prekrivena šumom. 

A kad smo već kod šume – primjećujete li kakvom ste šumom okruženi? Tako je, radi se o listopadnoj šumi! Listopadna šuma najraširenija je vegetacija kod umjereno tople vlažne klime kakva je prisutna u ovom dijelu Hrvatske, kao i u većem dijelu Europe. To je klima koja ima izražena sva četiri godišnja doba, zato vas ne treba čuditi snijeg zimi, niti velike vrućine ljeti. S obzirom da cijele godine ima i dovoljno padalina, vegetacija nije oskudna kao što je čest slučaj na hrvatskoj obali i otocima.