Priroda kao prostor mira, ravnoteže i obnove

Sjedilački način života u zatvorenim prostorima, napeta i užurbana svakodnevica, multitasking, lako dovode do iscrpljenosti, anksioznosti, sindroma izgaranja - burnouta, problema fizičkog zdravlja. 

Već je odavno poznato kako kretanje u prirodi pozitivno utječe na fizičko zdravlje: zdravlje kostiju, mišića, zglobova, dišnog i krvožilnog sustava. Međutim, manje je poznat utjecaj boravka u prirodi na mentalno zdravlje i psihološku dobrobit. 

Mentalno zdravlje označava „stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, raditi produktivno i plodonosno te je sposoban pridonositi zajednici“ (WHO, 2018).

Šuma kao prirodno okruženje bogato bojama, oblicima, mirisima, zvukovima i teksturama, stvara iskustvo koje omogućuje odmak od svakodnevnog stresa.

Hipoteza o biofiliji (biophilia hypothesis) autora Edwarda O. Wilsona govori kako ljudi imaju urođenu unutarnju potrebu i sklonost prema prirodi, te je priroda važna za uravnotežen čovjekov razvoj. 

Ova hipoteza, također, implicira kako čovjekov negativan utjecaj na okoliš može imati značajan utjecaj na materijalnu, psihološku i duhovnu kvalitetu života ljudi.

Zeleno vježbanje, šumska kupka (jap. Shinrin-yoku) i šumska terapija relativno su nove prakse koje se temelje na znanstveno potvrđenom okrepljujućem učinku prirode na živčani sustav i mentalno zdravlje. Prakse promiču usporavanje, svjesnu prisutnost i boravak u zelenom okruženju kao sredstvu smanjenja stresa, poboljšanja raspoloženja i jačanja osjećaja povezanosti – sa sobom, drugima i prirodom.

Usredotočena svjesnost – mindfulness opisuje se kao svjesno usmjeravanje pažnje prema trenutnom iskustvu, otvorena uma. Ljudi su u svakodnevnom životu opterećeni događajima koji bi se možda mogli dogoditi u budućnosti ili nekim prošlim događajima. Više autora ističe važnost življenja u sadašnjem trenutku i opuštanju uma. Svjesnom pažnjom (svjesnim primjećivanjem i usmjerenošću k prirodnom okruženju) čovjek se odvaja od negativnih unutarnjih misli te smanjuje emocionalnu reaktivnost.

Osviještenim boravkom u prirodi povezujemo se s prirodom putem vida, sluha, dodira, njuha, okusa. Promatranjem različitih boja, oblika, osluškivanjem kukaca, ptica, vjetra u krošnjama drveća, dodirivanjem kore drveća, mahovina, udisanjem mirisa zemlje, cvijeća, utječe se na uspostavljanje unutarnje ravnoteže i mira. 

Krajem 80 – ih godina psiholozi Rachel i Stephen Kaplan razvili su tzv. teoriju obnove pažnje (engl.  Attention Restoration Theory – ART) koja također govori kako boravak u prirodi, osim što predstavlja užitak, ima obnavljajući učinak na čovjeka, u kognitivnom i mentalnom smislu, zbog udaljavanja od svakodnevice. U suvremenom svijetu punom distrakcija, pažnja usmjerena za rad, učenje, rješavanje problema, dovodi do „umora od usmjerene pažnje“. Kada smo dugo usredotočeni, umor dovodi do teškoća u koncentraciji, smanjenja učinkovitosti i razdražljivosti. Boravak u prirodi, bilo to na javnim zelenim površinama, bilo to šetnja po šumi, promatranje zalaska sunca, oblaka, vode, omogućuje odmor, refleksiju i oporavak od mentalnog napora, briga i negativnih misli. Prirodni prizori privlače i aktiviraju našu pažnju na nježan način, bez posebnog napora, fokusa i filtriranja distrakcija. To omogućava mozgu da se odmori, čime se poboljšava koncentracija te povećava učinkovitost.

Osim što biljke zrak obogaćuju kisikom, šume ispuštaju i neke druge zanimljive tvari koje pozitivno utječu na ljudsko zdravlje.

Fitoncidi su hlapivi organski spojevi koje izlučuju biljke sjemenjače, a djeluju nepovoljno na mikroorganizme koji ugrožavaju zdravlje biljke (bakterije, viruse, gljive, životinje). Otkrio ih je 1928.–1930. godine ruski biokemičar Boris Petrovič Tokin. Ubrajaju se u skupinu alelopatskih tvari jer djeluju na druge organizme koji se nalaze u okolini tako što utječu na rast, preživljavanje ili razmnožavanje drugog organizma. Jedan od najpoznatijih fitoncida je organosumporni spoj alicin iz češnjaka (Allium sativum). Visoke razine fitoncida proizvode četinjače (u smoli bora, smreke, cedra) i hrast. 

Terpeni su specifična vrsta fitoncida, često sastavni dio biljnih esencijalnih ulja. Neki služe za privlačenje oprašivača, a drugi za obranu od uzročnika bolesti i biljojeda. Terpeni su odgovorni za onaj poznati specifični miris bora (α – pinen), smreke ili lavande (linalool, kamfor, limonen i dr.).

Istraživanja su pokazala kako ove bioaktivne molekule osim što pozitivno utječu na drveće, udisanjem i mirisanjem povoljno utječu i na ljudsko zdravlje:

• jačaju imunitet jer povećavaju broj i aktivnost limfocita prirođenog imuniteta (NK stanice);

• povećavaju aktivnost antikancerogenih bjelančevina;

• imaju protuupalni učinak;

• opuštaju, smanjuju aktivnost simpatičkog, a povećavaju aktivnost parasimpatičkog živčanog sustava;

• smanjuju razinu stresa smanjenjem razine kortizola;

• poboljšavaju san (npr. fitoncid α – pinen);

• snižavaju razinu glukoze u krvi.

Koncentracija fitoncida u šumskom zraku ovisi o sastavu vrsta u šumi, o temperaturi zraka, godišnjem dobu.

Prema nekim izvorima, bakterija Mycobacterium vaccae, koja se nalazi u tlu, a možemo ju udahnuti dok šetamo šumom, može povećati razinu serotonina i time smanjiti tjeskobu, depresiju i poboljšati otpornost na stres.

U ljudskoj svakodnevici, obilježenoj brzinom, zadacima, bukom, šuma je prostor za usporavanje i oporavak tijela i uma. Iako nije lijek, boravak u  prirodi može biti snažan saveznik u očuvanju mentalnog zdravlja i opće čovjekove dobrobiti. Usporite, isključite mobitele, poslušajte tišinu, osjetite prirodni šumski miris…

Reference: 

fitoncidi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 13.2.2026., https://www.enciklopedija.hr/clanak/fitoncidi

Frajtak, Kristina, Planinarenje kao terapija prirodom, diplomski rad (sveučilišni), Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, 2025., https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/object/ufzg:5605

Hansen M. Margaret, Jones Reo, Tocchini Kirsten, Shinrin-Yoku (Forest Bathing) and Nature Therapy: A State-of-the-Art Review, International Journal of Environmental Research and Public Health,  https://www.mdpi.com/1660-4601/14/8/851

Janžić, Noa, Socijalna i emocionalna usamljenost, usredotočena svjesnost te izloženost prirodi kao prediktori mentalnog zdravlja, Završni rad (sveučilišni), Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju, 2025., https://repozitorij.unizd.hr/object/unizd:9447/FILE0  

Li, Q., Effect of forest bathing trips on human immune function, Environmental Health and Preventive Medicine 15, 9–17 (2010). https://doi.org/10.1007/s12199-008-0068-3

Stephen R. Kellert & Edward O. Wilson, The biophilia hypothesis, Island Press, 1995. https://philpapers.org/rec/KELTBH?u

World Health Organization (2016). Urban green spaces and health: A review of evidence

https://forest-healing.co.uk/articles/phytoncides-and-terpines , pristupljeno: 13.2.2026.

https://forest-healing.co.uk/articles/attention-restoration-theory, pristupljeno: 13.2.2026.