Dokaz potrebe primarne emisije novca 20.02.2010.

Mnogi ekonomisti se varaju kad misle da financijski sustav može funkcionirati bez primare emisije novca (emisije bez stvaranja duga), tj. da krediti banaka mogu nadomjestiti primarnu emisiju. Svojim pogrešnim uvjerenjima varaju sve nas.

Evo jednog nepobitnog primjera koji će pokazati da bez primarne emisije preostaje samo uzimanje sve većeg i većeg kredita.

Zamislite zatvorenu državu sa milion poslovno sposobnih stanovnika. Svi oni će uzeti kredit od 1000kn na 3 godine te će morati otplatiti 1100kn. Nakon tri godine oni moraju ukupno vratiti 1100 miliona kredita. Banka je zaradila 100 miliona. Svi imaju 100 kuna manje nego na početku. Zbog toga možemo očekivati da će uzeti ponovno kredit ali ovaj put 1100 kuna. Sa 100 kuna poravnavaju gubitak i imaju 1000 kuna kredita. Međutim, moraju vratiti 1210kuna. I nakon 3 godine svi imaju 210kuna manje nego prije 6 godina. Banka je zaradila dodatnih 110 miliona kuna tj. ukupno 210 miliona kuna. Ponovnim uzimanjem sve većeg kredita se ciklus ponavlja uz još veći gubitak novca. Itd. Dobro je za primjetiti da iznos kredita raste za iznos isplaćenih kamata iz ciklusa u ciklus samo da bi održali količinu novca u opticaju. Rast je exponencijalan. Takvu tendenciju ne može pratiti niti jedno gospodarstvo. Trošak banke ovu pojavu usporava, ali dok god banka radi sa novčanim profitom, zajmoprimci imaju novčani gubitak.

Primjer pokazuje da kumuliranjem dobiti u banci zajmoprimci ostaju bez novca i imaju potrebu uzimati sve veće i veće kredite. Oni jednostavno ne mogu nigdje naći novac kojim bi nadomjestili novac potrošen na kamate (čitaj profit). Tj. dio bi mogao, ali samo na račun ostalih stanovnika koji bi bili još više u gubitku.

Bez obzira koliko uspješni i radišni bili, naših zamišljenih milion stanovnika imalo bi sve manje gotovine u prometu. To samo znači da je primarna emisija potrebna, jer alternativa je financijski i gospodarski slom nakon određenog razdoblja.

Na isti način djeluje i svaki ostvareni profit. Svako kumuliranje profita bez trošenja smanjuje količinu novca u opticaju. Taj ostvareni profit bi mogao biti pohranjen u banku i biti osnova banci za izdavanje novih kredita, ali to ne znači da ne treba primarne emisije novca. Na tom principu djeluje i izdavanje dionica. Ostvareni profit se ulaže u dionice. Međutim, nema novca kojim bi se mogle otkupiti sve dionice. Samim time je sigurno da će u jednom momentu doći do sloma burze dionica. Ponuda novca je sve slabija, a dionica sve više. Što je ponuda novca manja i firme padaju u teškoće. Dionice im gube vrijednost i zbog lošeg poslovanja i zbog slabe mogućnosti prodaje jer je sve manje novca, a tada se ulaže u sigurnije dionice.

A svemu je razlog izostanak primarne emisije i nadomještanje potrebe za novcem kreditima banaka (multiplikacija novca).

Također i statut ECB (Europske centralne banke) ne predviđa primarnu emisiju novca. Ona je banka koja daje kredite drugim bankama, centralnim bankama i korporacijama.

Monetarni sustav koji ne predviđa primarnu emisiju već samo kredit u dužem razdoblju će sigurno financijski upropastiti kompletno gospodarstvo i na osnovu kamata isisati sve vrijednosti. Dokaz imamo u stvarnosti samo ga se ne želi priznati. Cijela Europa je primjer. Sve članice EU su u ogromnim dugovima. I za sve, a ne samo za Grčku, bi se moglo reći: "Dužni su kao Grčka".

Potrebu za novim novcem sam dokazao u Vezi profita zajednice i deficita proračuna. Zajednica koja želi u sumi ostvariti novčani profit mora imati primarnu emisiju novca. Plan prelaza na nekreditni novac (izlaz iz krize).

Svi zaključci su logički ispravni i potvrđeni u stvarnosti. Svatko ima mogućnost da usvoji nova saznanja i zauzme novi stav o tome.