Inflacija bez primarne emisije 02.03.2010.

Zvuči zanimljivo. Uzroka inflacije ima više i to me ne zanima. Bitne su posljedice. A one su da novac počinje vredjeti manje. To znači da za istu robnu razmjenu trebamo više novca, a samim time i više novca u opticaju. Naravno, moguće je to i bez više novca, ali bi se morala ubrzati robna razmjena. Samo i ubrzanje ima granice.

Uz 3.5% godišnje inflacije kumulacijom vrijednost novca za 20 godina opadne na pola. Ako nema realnog unosa nove količine novca, tada je potrebni novac mogao biti unešen jedino kreditom (nekog ili više subjekata). Najvažnije je da se odredi koja je osnovica za te kamate. Osnovica je 50% novčane mase u opticaju. I ako je kamata samo 6%, tada se 3% novčane mase troši samo na kamate zbog povećanja novčane mase. Pridodamo li tome 3.5% inflacije dobivamo godišnji gubitak od 6.5%. Koje su posljedice na zajednicu? Pitanje je za prave ekonomiste. Ja ukazujem samo da sustav baziran na kreditu već nakon 20g.samo zbog osrednje inflacije ima šanse da počne kolapsirati sam od sebe.

Zanimljiva analiza stanja nakon 20 godina inflacije pokazuje izrazito loše i pogubne rezultate na količinu novca u opticaju.

A koji je razlog tome? Ne postojanje unosa realnog novca već samo kreditiranje. I to je ozakonjeno zakonom o HNB-u. Da ne mislite da je u EU bolje. Statut ECB ne predviđa primarnu emisiju. Inflacija u EU također postoji.

Tko je zamislio ovakav model financijskog sustava zbilja je genijalan jer garantirano sve dovodi do propasti. A još je genijalnije da ga je uspio progurati kao standard za skoro sve zemlje na svijetu.

I kako to da mu godinama sve te silne milijarde ljudi tako slijepo vjeruju i ne sumnjaju u mogućnost podvale? To je pitanje koje će se sigurno uskoro razjasniti. Već samim čitanjem ovog teksta, nalazimo se na tom putu.

A sad, kad već počinjemo sumnjati na dobronamjernost financijskog sustava, treba se zapitati: Da li je ovo je možda povreda naših ustavnih prava? Meni se čini da je.

U nastavku je dijagram projekcije inflacijskog duga uz uvjet zadržanja kupovne moći.

Dug sa dužim vremenom teži da raste zbrojem inflacije i kamate – konkretno prema 10,75% godišnje. Inflacija uopće, u ovim uvjetima, ne šteti bankama. Svako poskupljenje znači da će trebati više novca u opticaju. Dio kredita se utapa u novčanoj masi da bi je povećao i ne može se vratiti. A svaki nevraćeni kredit stvara rastući dug. Niti jedna ekonomija ne može platiti tako nastali dug. To je objašnjenje zbog kojeg i države koje imaju dobar izvoz teško mogu smanjiti dugove. Jer što više izvezu, iz tako stiglih deponiranih sredstva se mogu dijeliti krediti koji se stvaraju multiplikaciju novca na koji ide opet kamata prema banci i njenim štedišama.

Ova projekcija se tek sitno razlikuje od kalkulacije sa stvarnom inflacijom u RH tokom godina. Dokaz je da vodeći ekonomisti uopće nemaju pojma o utjecaju inflacije u postojećem financijskom sustavu (sustav baziran samo na kreditu) i da nas vode u dužničko ropstvo.

O ovom problemu se treba javno raspravljati i zahtijevati promjenu zakona o HNB-u, jer nas sigurno vodi u sve veću krizu. Vremena za čekanje više nema.

Bilo bi dobro vidjeti još jedan utjecaj. To je inflacija u cijenama energenata i hrane. Premda se može očekivati smanjenje potrošnje, teško je vjerovati da bi potrošnja pala za iznos povećanja. Lančani rast cijena proizvoda i usluga bi stvorio dodatnu nelikvidnost koja se može riješiti jedino unosom dovoljne količine novca u državu. Kako u postojećoj situaciji (bez izvoza) to radimo preko deficita proračuna i stranih investicija, očigledno je da to sigurno vodi u potrebu za još većim deficitom proračuna. Strane investicije bi dobro došle jedino za izvozne poslove. A takvih je investicija zbilja malo.

Prilozi: Istina-o-gospodarskoj-krizi.pdf 31.05.2010.

Profit_zajednice.xls 26.04.2010. - Vezana tablica transakcija koja dokazuje matematički izvod

Inflacijsko zaduženje.xls 31.05.2010. - Projekcija inflacijskog zaduženja sa parametrom inflacije

Inflacijsko zaduženje RH.xls 31.05.2010. - Projekcija inflacijskog zaduženja sa realnom inflacijom u RH