Otvoreno pismo HNB-u 26.11.2009.

Kako se povećava realna apsolutna novčana masa u finacijskom sustavu RH (bez kreditiranja) ?

Pitanje za guvernera Rohatinskog ili netkog tko će znati odgovoriti.

Imao bih konkretno pitanje na koji način HNB regulira količinu novac u sustavu. Budući da nisam financijski stručnjak molio bih vas za objašnjenje koje bih moga lako prenijeti i svom 7.g sinu.

Započeo sam forum na temu porijekla novca u nadi da možda netko zna kako se povećava novac u opticaju (http://www.forum.hr/showthread.php?t=494832).

Međutim, od nekoliko postova koje sam dobio nije bilo baš neke koristi.

Poznati su mi u grubo sistemi bankarske sekundarne emisije (privremena emisija nepostojećeg novac - samo djelomično u depozitu). Međutim, realno gledajući kad izađe kredit taj se novac mora vratiti i povući iz opticaja.

Postoji i primarna emisija centralne banke ?!

Svaka proizvodna djelatnost koja radi sa dodanom vrijednošću. Međutim, nemam objašnjenja kako se nalazi novac za tu dodatnu vrijednost. Novac je za razmjenu. Tj. onaj tko ima novac da kupuje njime dobio ga je opet razmjenom. Jedino centralna banka može emitirati novac da bi pokrila novo nastale vrijednosti. Također, kod povećanja stanovništva je potrebno povećati količinu novca.

I tu je problem u logici. S jedne strane svi radim da bi dobili novac za svoj rad, ali to je čista razmjena. Novac se mijenja za rad ili proizvod. Naglasak je da se mijenja. Kako to HNB radi? Ne može podijeliti novac od primarne emisije jer on pokriva sve novo nastale vrijednosti. Tj. vrijednost se pojavljuje dvostuko. Realno i u novcu.

Po mom mišljenju tu bi emisiju novca trebalo raditi preko države, točnije dijelom plaćanjem javnih službi (samo za realni ljudski rad - policija, vojska, zdravstvo, ..). Međutim, zanimljivo da sada, kad se priča o proračunu RH, nisam zapazio da takva stavka prihoda postoji niti ju je itko spomenuo.

Ako se novo nastala vrijednost pokriva vanjskim kreditom, mislim da će financijski sustav kolabirati u trenutku vraćanja kredita, kada se moraju iz opticaja povući sve kune izdane u zamjenu za devizni depozit.

Istodobno, ako na tržištu nema novca koji će pokriti novonastalu vrijednost i za to se koristi vanjski - inozemni kredit tada će nas ta politika dugoročno odvesti u dužničko ropstvo. Tj. za sve što smo stvorili moramo dići kredit, a nemamo ga otkud vratiti jer realno nema emisije novca koja bi to pokrila.

Nadam se da sam u krivu i da je sve ove godine (od 1994) postojala emisija kuna koja je pokrivala novo nastalu vrijednost.

A ako je to istina, objasnite mi na koji način je HNB povećala ukupnu novčanu masu. Odgovor da je plasiran preko poslovnih banaka ne smatram točnim, jer je to samo posudba bankama. I ta se posudba mora vratiti, jer bi to bio poklon. Banke su sada u privatnom vlasništvu.

Isto tako, logičkim razmišljanjem se može zaključiti da ako se u financijski sustav realno ne upumpava nova količina novca tada bi trebalo doći do deflacije točnije, svaka novčanica bi bila dionica cijele zemlje koja bi postajala sve vrednija što više proizvodimo novih vrijednosti. Tj. proizvodi i nekretnine bi postajali sve jeftiniji. Imali bi puno vrijednosti, a malo novca. Pumpanje novca sekundarnom emisijom sa bankarskim kreditima može prividno izgledati kao rješenje, ali svi ti krediti se moraju vratiti !!! Do sada je tendencija bila sve većeg zaduženja te se sve čini da se to i dešava. Zbog toga mi se i čini da je politika HNB idealna kad gledamo sa gledišta inozemnih kreditnih institucija, ali mi se čini da dugoročno čini štetu čije se posljedice po RH katastrofalne.

Mislim da shvaćate o čemu govorim. Neke stvari ne štimaju u financijskom sustavu RH.

Isto tako, kad uđemo u EU i npr. uzmemo euro za plaćanje, ovo o čemu sam sad pričao biti će još malo kompliciranije. Da li će HNB tada moći raditi primarnu emisiju eura na nivou potreba RH?

Također me zanima, ako imamo platni deficit prema inozemstvu, to bi značilo da se kune moraju promjeniti u devize i s tim devizama se pokriva deficit. To znači da u finacijskom sustavu i na taj način nestaje masa novca. Kako se to već godinama događa, pitam se kao se taj deficit sanira. Pretpostavljam kreditima koje će opet trebati vratiti, a realne mase novca za to nema.

Puno teksta, ali se nadam da ću dobiti pravi odgovor.

Dobiveni odgovor 10.12.2009. ne odgovara ni na jedno postavljeno pitanje već samo upućuje na zakon o HNB, web stranicu www.hnb.hr i osnove ekonomike. Ocijena odgovora: 0.

Pismo je napisano puno prije matematičkog dokaza te ga treba sagledati sa čisto logičkog stanovništva koje je kasnije matematički dokazano i potvrđeno primjerom (04.01.2010.) da je istinito.