NEUROSCIENCE IN EDUCATION - UNDERSTANDING HOW STUDENTS  LEARN

Provedena anketa o navikama učenja učenika prije mobilnosti pružila je vrijedan uvid u stvarne potrebe učenika i poslužila kao važno polazište za planiranje aktivnosti u sklopu projekta WISE – Wellbeing, Inclusion and Sustainability in Education. Rezultati ankete pokazali su da učenici koriste različite strategije učenja, ali da im često nedostaje struktura, dosljednost i svjesno upravljanje vlastitim procesom učenja. Upravo je ta spoznaja potvrdila potrebu za projektom koji će učenike staviti u središte procesa učenja i potaknuti ih na aktivno, iskustveno i suradničko učenje.

Učenici su u anketi istaknuli da lakše pamte i bolje razumiju gradivo kada sudjeluju u interaktivnim i vizualnim aktivnostima te kada imaju priliku učiti kroz iskustvo, suradnju i primjenu znanja. Ovakvi rezultati izravno su povezani s ciljevima projekta WISE koji naglašavaju uvođenje inovativnih metoda poučavanja, poput igrifikacije, projektne nastave, digitalnih alata i međunarodne suradnje. Aktivnosti planirane i provedene tijekom mobilnosti osmišljene su upravo kao odgovor na ove potrebe učenika, s ciljem povećanja njihove motivacije i angažiranosti u učenju.

Analiza ankete također je ukazala na nedovoljno razvijene metakognitivne vještine učenika, osobito u području samoprocjene znanja, planiranja učenja i praćenja vlastitog napretka. Projekt WISE odgovara na te izazove poticanjem refleksije, timskog rada i rješavanja problemskih zadataka u autentičnom kontekstu, što učenicima omogućuje bolje razumijevanje vlastitih strategija učenja i razvoj vještine „učenja kako učiti“.

Emocionalni aspekt učenja, koji je jasno izražen u odgovorima učenika kroz osjećaje pritiska, umora i poteškoća s koncentracijom, dodatno je naglasio važnost wellbeing dimenzije projekta. Aktivnosti provedene u sklopu WISE projekta, osobito tijekom mobilnosti, osmišljene su tako da stvaraju sigurno i poticajno okruženje za učenje, u kojem su pogreške prihvaćene kao dio procesa, a učenici se potiču na suradnju, kretanje i pozitivno emocionalno iskustvo učenja.

Motivacija učenika pokazala se uglavnom vanjski usmjerena, što je dodatno potvrdilo potrebu za učenjem koje ima jasnu svrhu, stvarnu primjenu i vidljive rezultate. Projekt WISE, kroz međunarodnu suradnju i mobilnosti, učenicima pruža upravo takav kontekst – učenje dobiva smisao kroz suradnju s vršnjacima iz drugih zemalja, rješavanje stvarnih problema i sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima koje povezuju wellbeing, inkluziju i održivost.

Na temelju rezultata ankete projekt WISE osmišljen je kao odgovor na stvarne potrebe učenika, s ciljem unapređenja kvalitete učenja, jačanja kompetencija učenika te stvaranja uključivog, motivirajućeg i održivog školskog okruženja. Ankета je time postala temelj za planiranje mobilnosti i projektnih aktivnosti, ali i alat za kasniju evaluaciju učinka projekta na učenike.

Logopedinja Danijela Jerabek i psihologinja Lidija Repić sudjelovale su na strukturiranom tečaju Neuroscience – Understanding How Students Learn na Tenerifima, usmjerenom na razumijevanje neuroznanstvenih osnova učenja, pamćenja, pažnje, emocija i motivacije. Tečaj je bio organiziran kroz iskustveno i aktivno učenje, s naglaskom na emocionalnu regulaciju, multisenzorno učenje i stvaranje sigurnog okruženja za učenje.

Kroz icebreakere, ritmičke i pokretne aktivnosti sudionici su razvijali osjećaj pripadnosti, prihvaćanje pogreške i izlazak iz zone ugode, što je postavilo temelj za dublje razumijevanje procesa učenja i pamćenja. Poseban naglasak stavljen je na ulogu emocija u učenju, razliku između emocija i osjećaja te na dijelove mozga ključne za regulaciju ponašanja i kognitivne procese (limbički sustav, amigdala, prefrontalni korteks, hipokampus, vagusni živac, simpatički i parasimpatički sustav).

Sudionice su se upoznale s modelom reakcije na stres (fight–flight–freeze) te praktičnim vježbama za vraćanje u stanje homeostaze. Obrađene su teme neuroplastičnosti, pažnje (aktivne i pasivne), distrakcija u suvremenom okruženju te strategija za njihovo smanjenje, uključujući brain breaks i Pomodoro tehniku. Velik dio edukacije bio je posvećen aktivnom i multisenzornom učenju, povezivanju pokreta s učenjem te poticanju intrinzične motivacije.

Rad se odvijao u manjim, promjenjivim skupinama, što je omogućilo razmjenu iskustava među sudionicima iz različitih zemalja, osobito u kontekstu neurodivergentnosti u razredu, uloge tehnologije i izazova suvremenog obrazovanja. Završni dan obilježen je izradom zajedničkih umnih mapa i plakata koji su saželi cjelokupan proces učenja.