14. siječnja psihologinja škole Lidija Repić održala je radionicu Pamtim, pamtiš, pamtimo - a kako ti učiš? o pamćenju i logičnom povezivanju informacija. Na kraju sata učenici su razgovarali o tome kako oni najbolje uče te podijelili svoje savjete s drugima.
15. siječnja logopedinja Danijela Jerabek je održala radionicu s učenicima s teškoćama u učenju. Na primjeru teksta Sarmica vježbali su tehnike čitanja s razumijevanjem te primjenjivali aktivne pauze (brain breaks) kako bi se učenje pospješilo.
22. siječnja psihologinja škole je održala s učenicima 2. razreda trening pažnje, koncentracije, vizualne percepcije i diskriminacije. Jedna od isprobanih tehnika je i senzorni, u ovom slučaju, vizualni, umirujući poticaj. Naglasak je na pasivnoj regulaciji živčanog sustava kroz gledanje sporih, predvidljivih i estetski ugodnih podražaja (npr. meduza koja polako pluta, akvarij, valovi, lava lamp). Često se dodatno opisuje i kao: regulacijski brain break jer pomaže u smirivanju, smanjenju preopterećenosti i povratku fokusa.
Učiteljica prirode, biologije i kemije, Nikolina Štiglić je prije svoje mobilnosti Zero Waste School u Valenciji sa skupinom od 10 učenika tjedan dana, od 5. 11. do 11. 11. 2025., provodila postupak utvrđivanja količine bio otpada, odbačenih plastičnih boca i potrošenog papira (mini audit).
Bio otpad se odvajao u posebne kante u školskoj kuhinji i vagao na dnevnoj bazi te su podatci upisivani u tablice. Mjerenje potrošnje papira se provelo uz pomoć referentice škole koja učiteljima dodjeluje papir te uz pomoć nekoliko učitelja koji su bilježili koliko papira su dnevno potrošili za ispis radnih listića, a broj odbačenih plastičnih boca su utvrdili učenici koji su ih brojali i upisivali podatke u tablicu na dnevnoj bazi.
Ovaj postupak provodit će se sporadično do kraja školske godine te će se na kraju moći donijeti zaključci o učincima kampanje Zero waste koja će se implementirati nakon povratka učiteljice s mobilnosti.
U školi se prakticira princip "zero waste" strategija koristeći kore od banana kao korisni resurs. Kore se ne bacaju, već se sakupljaju u kontejnerima s vodom gdje se ostavljaju da se natapaju. Ovaj postupak pomaže u smanjenju otpada i omogućuje ponovnu upotrebu kora banana.
Potapanjem kore od banana u vodu oslobađaju se različite hranjive tvari poput kalija, fosfora i magnezija. Ove tvari su korisne za tlo jer mogu poslužiti kao prirodno gnojivo. Kore od banana bogate su vlaknima i hranjivim sastojcima koji pomažu u poboljšanju kvalitete tla, potičući rast biljaka. Ovakve kore mogu se koristiti za:
Kompostiranje: kore banana su izvrstan dodatak kompostu jer se brzo razgrađuju i obogaćuju tlo hranjivim tvarima.
Prirodno gnojivo: voda u kojoj se kore natapaju može se koristiti kao tekuće gnojivo za biljke. Kalij i fosfor pomažu u njihovom zdravlju i rastu.
Sredstvo za odbijanje insekata: zbog svojih svojstava, kore mogu poslužiti i kao prirodni repelent za neke vrste insekata u vrtovima.
Plastične čašice od jogurta ne završavaju u otpadu, već dobivaju novu namjenu, to jest koriste se za sadnju mladica i uzgoj presadnica. Time se produljuje životni vijek plastike i smanjuje količina jednokratnog otpada.
Na ovaj način učenici uče kako otpad može postati resurs. Ponovnom uporabom organskog i plastičnog materijala škola aktivno doprinosi smanjenju otpada, razvoju ekološke svijesti i odgovornijem odnosu prema okolišu.