U sklopu Erasmus+ projekta, učiteljice Martina Glasnović i Suzana Kos sudjelovale su na stručnom usavršavanju u Grčkoj. Održale su interaktivnu radionicu za zainteresirane članove Učiteljskog vijeća s ciljem diseminacije znanja i vještina stečenih tijekom edukacije. Radionica je održana 28. kolovoza 2025. godine.

Učiteljica Suzana Kos održala je radionicu na temu Agende 2030 i 17 ciljeva održivog razvoja, s posebnim naglaskom na ulogu obrazovanja u borbi protiv klimatskih promjena. Tijekom radionice, predstavila je načine na koje škole mogu aktivno sudjelovati u provedbi ciljeva održivog razvoja kroz različite aktivnosti koje se mogu primijeniti u svakodnevnom radu s učenicima. Poseban naglasak stavljen je na korištenje kreativnih nastavnih materijala i digitalnih alata koji pomažu u približavanju ovih globalnih tema učenicima svih uzrasta. Sudionici su upoznati s korisnim izvorima za nastavu, uključujući predloške za izradu vlastitih društvenih igara, online edukativne igre vezane uz teme održivosti kao i digitalni alat Quizalize, koji omogućuje personalizirano učenje i zabavnu provjeru znanja.

Učiteljica Martina Glasnović svoju je radionicu započela vježbom o hijerarhiji gospodarenja otpadom, gdje su sudionici uspoređivali prakse iz prošlosti s današnjim pristupima održivom gospodarenju otpadom. Naglasak je stavljen na važnost smanjivanja količine otpada koji završava na odlagalištima te poticanje prevencije, ponovne uporabe i recikliranja. U drugom dijelu radionice, sudionici su upoznati s ekološkim kalkulatorom dostupnim na omnicalculator.com, koji omogućuje procjenu vlastitog utjecaja na okoliš i potiče razmišljanje o svakodnevnim navikama. Kao primjer dobre prakse, kolegica je predstavila kako se u školi može organizirati dvotjedna akcija smanjenja otpada, kojom se učenici aktivno uključuju u praćenje, analizu i smanjenje otpada u školskom okruženju. Ova je radionica potaknula konstruktivnu raspravu među učiteljima te ponudila konkretne ideje i alate koji se mogu primijeniti u nastavi i školskom životu kako bismo svi zajedno doprinijeli održivijem i odgovornijem društvu.

Zahvaljujemo kolegicama na poticajnim radionicama koje će zasigurno doprinijeti jačanju ekološke svijesti, kao i osnažiti nastavničke kompetencije u području održivog obrazovanja.

Erasmus+ projekt naše škole nastavlja se s ciljem profesionalnog razvoja i unaprjeđenja nastavne prakse kroz razmjenu znanja i europsku suradnju.

Učiteljica Nikolina Vidović

U sklopu obilježavanja 3. Langovih dana, učenici 3. razreda sudjelovali su u eko radionici na otvorenom koja je održana u Lugu Samoborskom. Cilj radionice bio je razvijati ekološku svijest, osnažiti ljubav prema prirodi te učiti kroz igru i suradničke aktivnosti u stvarnom okruženju.

Na početku radionice učenici su poslušali motivacijsku priču o povezanosti čovjeka i prirode. Nakon toga su na igralištu slagali slike od dijelova prirode. Drugi zadatak bio je prepoznati ono što ne pripada prirodi. Kroz kviz pitanja o ekologiji i zaštiti prirode učenici su ponovili naučeno i pritom se zabavili. Kviz je bio prilagođen uzrastu, a provodio se u manjim skupinama. Učenici su na određenom prostoru tražili predmete koji ne pripadaju prirodi (npr. plastika, limenke, papirnati otpad). Nakon pronalaska predmeta, razgovarali su o pravilnom načinu odlaganja otpada i recikliranju. Svaki tim dobio je diplomu „Zeleni prijatelj prirode“ kao priznanje za aktivno sudjelovanje i iskazanu ekološku svijest.

Eko radionica u Lugu Samoborskom protekla je u veselom i radnom ozračju. Učenici su pokazali izniman interes i motiviranost za teme vezane uz ekologiju. Aktivnost je u potpunosti ispunila svoj cilj i obogatila kurikulum prirode i društva, ali i odgojno-obrazovni rad škole u sklopu Erasmus+ projekta „Ruku pruži, prirodu služi“.

Nakon povratka u učionicu, učenici su dobili zadatak promišljati što poduzeti nakon što smo pronašli veliku količinu smeća u parku oko dječjeg igrališta. Svi su se složili da trebamo potražiti pomoć lokalne zajednice. Učenici 3.b razreda su u ime svih učenika 3. razreda odlučili uputiti molbu gradonačelnici da postavi još nekoliko kanti za smeće i spremnika za otpad. Na satu razrednika su potražili pomoć ChatGPT-ja jer još nisu učili pisati zamolbe. Zamolili su umjetnu inteligenciju da im sastavi službeno pismo gradonačelnici grada Samobora. Unijeli su svoje podatke i zamolbu. Nakon nekoliko dodatnih uputa i pažljivog čitanja zamolbe, zadovoljni ponuđenim i iznenađeni odlično napisanim molbama i problemu koji ih muči, potražili su na Stranicama grada Samobora službenu e-mail adresu gradonačelnice. S velikim uzbuđenjem su poslali pismo. Na odgovor nisu trebali dugo čekati. Stigao je nakon nekoliko dana. Gradonačelnica je pohvalila učenike i djelatnike škole za akciju i obećala postaviti još nekoliko spremnika za otpad.

Istovremeno ih je obavijestila da je predviđena rekonstrukcija igrališta u Lugu.

Učenici jedva čekaju novo igralište da se još ljepše i bolje mogu družiti u slobodno vrijeme.

Učiteljica Zvjezdana Malović

U školskoj knjižnici OŠ Milana Langa, koja je prepoznata kao informacijsko, medijsko i komunikacijsko središte škole, učenici Geografske grupe predstavili su rezultate projekta „Voda – blago i baština Hrvatske“. Projekt se provodi projektnom nastavom i mentorskim pristupom kroz izvannastavnu aktivnost Geografska grupa, a dio je Kurikuluma i Godišnjeg plana i programa u školskoj godini 2024./2025. Ciljevi i aktivnosti također su usklađeni s Erasmus+ projektom „Ruku pruži, prirodi služi” i Eko-školom koji status škola s ponosom nosi. Predstavljanju rezultata projekta nazočile su voditeljice Erasmus tima Andreja Vlahović Gabriša i Nikolina Vidović s učenicama osmih razreda sudionicama ovogodišnjeg Erasmusa te pedagoginja Marija Kapuđija, knjižničarka Valentina Biškup, razrednice sedmih razreda Helena Bišćan Motočić i Martina Glasnović koja je ujedno voditeljica Geografske grupe.

Ciljevi ostvareni projektom su usvajanje novih znanja i vještina, prepoznavanje vrijednosti vode kao hrvatskog blaga i baštine, uočavanje međudjelovanja i međuovisnosti prirodnih i društvenih čimbenika, razvijanje kritičkog mišljenja, jačanje eko i europske dimenzije škole, promicanja kvalitete života u lokalnoj zajednici, digitalno opismenjivanje učenika i učitelja, jačanje europske dimenzije škole s naglaskom na mobilnosti, upoznavanje potencijala lokalne zajednice, korištenje resursa škole (Područna škola Noršić Selo, školska knjižnica) te jačanje samopouzdanja učenika i asertivnosti.

Učenici Geografske grupe predstavili su aktivnosti koje su proveli: od proučavanja i terenskog obilaska voda zavičaja na području Bregane i okolnih naselja, upoznavanja rijeke Save kao međunarodne rijeke te problematike obrane od poplava, prepoznavanja Plitvičkih jezera kao svjetske baštine te učenicima najzanimljivije aktivnosti Geografski piknik koji je održan na području jezera Bobovica i Noršić Sela. Provedeno je jačanje digitalne pismenosti korištenjem Geoportala, istraživanja putem interneta te izrade digitalnih plakata, kao i vrednovanje  koje pokazuje da je ovaj projekt ostvario svoje ciljeve te je podloga i iskustvo za planiranje za iduću godinu.

Projekt je i ove godine sufinanciralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Za provedbu aktivnosti odobreno je 1.000,00 eura koji su utrošeni na nabavu potrošnog materijala, nabavu kompasa i turističko-planinarskih zemljovida Samoborskog gorja te trošak prijevoza autobusom za pripremu i provedbu Geografskih piknika.

Provedbom projekta ostvareni su brojni rezultati od kojih su posebno vrijedni: usvojena su nova znanja i vještine, ostvarena je suradnja među suradnicima i partnerima na projektu (Javna ustanova Park prirode Žumberak- Samoborsko gorje, Športsko ribolovno društvo Samobor), povećana je razina digitalnog opismenjivanja učenika i učitelja, održani su terenski obilasci na području Bregane i okolnih naselja i tri terenske nastave (Geografski piknik). Obilježeni su važni datumi (Međunarodni dan močvarnih staništa, Svjetski dan voda, Međunarodni dan šuma, Dan planeta Zemlje, Dan škole – Langovi dani), ojačana je eko i europska dimenzija škole, prepoznati su potencijali i kvaliteta života u lokalnoj zajednici, korišteni su resursi škole (Područna škola Noršić Selo i knjižnica) te ojačano samopouzdanje, javni nastup i asertivnost učenika.

Uz brojne ostvarene rezultate, posebna vrijednost rada Geografske grupe i ovog projekta jest inovativan pristup nastavi u kojem su učenici Geografske grupe imali ulogu mentora učenicima sedmih razreda tijekom Geografskog piknika na jezeru Bobovica i Noršić Selu. Uz zajedničko planiranje aktivnosti koje sukreiraju sami učenici i konkretan prostor koji je najbolja učionica nastave geografije, uloga samih učenika kao mentora jedno je od polazišta za planiranje rada Geografske grupe iduće školske godine.

Učiteljica Martina Glasnović

Proučavajući i UN-ove ciljeve održivog razvoja, ovog puta zadržali smo se na drugom cilju – Svijet bez gladi. Cilj održivog razvoja broj 2 Svijet bez gladi usmjeren je na iskorjenjivanje gladi i svih oblika pothranjenosti, osiguravanje opskrbe hranom za sve i postizanje održive proizvodnje hrane do 2030. godine. Učenici su promišljali o načinima proizvodnje, distribucije i konzumacije hrane koji su njima poznati. Izmjenjivali su iskustva o proizvodnji hrane u njihovim obiteljima, o načinu obrade zemlje i kulturama koje su im poznate.

Odlučili smo da ćemo u našoj školi posaditi začinsko bilje, o njemu brinuti te koristiti ga u pripremi hrane.

Provjerili smo dostupnost začinskog bilja u obližnjom Agro centru te se odlučili za njih nekoliko. Na internetu je svaki učenik potražio informacije o jednom začinskom bilju te prenio novostečeno znanje ostalim učenicima.

Izradili smo kartice sa osnovnim informacijama o pojedinom bilju. Njih smo stavili uz bilje nakon sadnje.

Preuredili smo paletu, obložili ju nepropusnim materijalom te u njih stavili zemlju. U zemlju smo posadili mentu, bosiljak, matičnjak, ružmarin te mažuran.

Trenutno pratimo rast bilja te ga redovito zalijevamo.

Učiteljica Suzana Kos

Tijekom svibnja smo u PŠ Grdanjci razgovarali o 12. cilju održivog razvoja UN-a - Održivoj proizvodnji i potrošnji. Razgovarali smo o sakupljanju otpada, kritički smo promišljali o količini otpada koje svakodnevno proizvodimo u svome kućanstvu te na koji način neke od tih materijala možemo iskoristiti na kreativan način.

Učenici su u prikupljanje materijala uključili članove svoje obitelji i susjede tijekom cijelog mjeseca te su prikupljene materijale donosili u školu.

Odlučili smo da će od tih materijala izrađivati nakit.

Tako su učenici izradili različite ogrlice, narukvice, prstenje, a našla se tu i poneka kruna.

Učenici su uživali u izradi nakita ali i u svijesti da na taj način barem malo pomažu očuvanju prirode.

Učiteljica Suzana Kos

Bez obzira što je proljeće u puno jeku, odlučili smo se iduću zimu dočekati spremni.

Proučavali smo 15. cilj održivog razvoja koji glasi - Zaštititi, uspostaviti i promovirati održivo korištenje kopnenih ekosustava, održivo upravljati šumama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti degradaciju tla te spriječiti uništavanje biološke raznolikosti.

Odlučili smo pomoći malenim stanovnicima našeg školskog dvorišta – kukcima i pticama.

Od starih drvenih okvira napravili smo hotel za kukce. Nakon spajanja drvenih okvira, obojili smo ga, a zatim i ispunili komadićima cigle, šupljikavim grančicama i svim ostalim prirodnim materijalima koji će omogućiti zadržavanje topline i zaštitu za kukce kad bude za to potrebe.

Naša spremačica, gospođa Slavica donijela nam je staru kućicu za ptice koju smo doradili i obojili.

Obje kućice postavili smo u školsko dvorište da spremno dočeka svoje stanovnike.

Učiteljica Suzana Kos

U  našoj je školi ove školske godine organizirano nekoliko buvljaka u sklopu Erasmus+ školskog projekta „Ruku pruži, prirodi služi“ prema zamisli učiteljice Andreje Vlahović Gabriša. Buvljacima se jačala eko svijest učenika i djelatnika. Učiteljica Zvjezdana Malović je, zajedno sa svojim učenicima 3. b razreda, volontirala na četiri razmjene.  Cilj ove aktivnosti bio je razmijeniti odjeću, obuću, knjige i druge predmete koji nam više ne trebaju, ali još uvijek mogu nekome poslužiti. Poseban naglasak stavili smo na tekstil – jedan od najvećih zagađivača planeta. Učenici i učitelji su odjevne predmete, koje već dugo nisu odjenuli, donijeli na buvljak, a zauzvrat su mogli odabrati neki njima sasvim novi odjevni predmet, koji su ponijeli doma. Isto tako su mogli donijeti te tako obnovili svoju garderobu uz 0,00 potrošenih eura. Učenici su pomagali u sortiranju i slaganju predmeta. Pomogli su da se razmjena odvija pristojno i prema Kućnom redu škole. Kroz ovakve projekte učenici ne samo da stječu praktična znanja i vještine, već razvijaju i osjećaj odgovornosti prema društvu i okolišu. Sudjelovali su u razmjeni i na taj način su razvijali ekološku svijest i svijest o volonterskom radu. Ova hvalevrijedna inicijativa dio je školskog projekta usmjerenog na promicanje održivog razvoja, kreativnosti i humanosti među mladima.

“Nikada ne sumnjaj u to da mala grupa ljudi može promijeniti svijet.“

Uostinu, to je jedino što ga je ikada i mijenjalo.

Margaret Mead

Učiteljica Zvjezdana Malović

Za učenike 5. b razreda povodom Dana škole i obilježavanja trećih Langovih dana bila je organizirana radionica "Klimatski kolaž". Cilj je radionice promišljati o utjecaju ljudske aktivnosti na okoliš. Radionicu je vodila razrednica Nikolina Vidović, a priključila se i učiteljica informatike Ivona Vrančić.

Radionica je započela tako da je svaki učenik stao u jedan kut učionice kako bi zauzeo svoj stav o klimatskim promjenama: Strah me klimatskih promjena. / Znam sve o klimatskim promjenama. / Želim znati više o klimatskim promjenama. / Nije mi stalo do klimatskih promjena. Većina učenika zauzela je stav da im nije stalo do klimatskih promjena, a dio učenika izrazio je da bi htio znati više o klimatskim promjenama.

Uslijedila je radionica tijekom koje su učenici radili u grupama od pet ili šest učenika. Dobivali su tri seta kartica s fotografijama i pojmovima vezanima uz ljudsko djelovanje i pojave u okolišu. Zadatak učenika bio je posložiti fotografije i pojmove vodeći računa o uzročno-posljedičnim vezama između ljudskog djelovanja i pojava u okolišu. Zadatak je bio sve složeniji kako se broj fotografija povećavao. Na poleđini fotografije nalazio se opis koji je učenicima pomogao u smještanju fotografije u kolaž. Nakon postavljanja fotografija i zajedničkog komentiranja, učenici su svoje kolaže trebali ukrasiti crtežima i eko porukama, a svom su klimatskom kolažu trebali dati i naslov. Eko poruke i crteži bili su veoma kreativni.

Za završnu aktivnost ponovili smo aktivnost s početka sata te su učenici ponovno zauzeli stav o klimatskim promjenama. Ovaj je put većina učenika izrazila da ih je strah klimatskih promjena, a dio je izrazio da bi volio znati više, što ćemo i ostvariti na nekoj od budućih radionica s ekološkom temom. 

Učiteljica Nikolina Vidović

U sklopu obilježavanja ovogodišnjih Langovih dana učenici 5.a pod vodstvom svoje razrednice Marije Aščić i uz pratnju učiteljica Brune Orsag i Andreje Vlahović Gabriše u četvrtak, 28.5. imali su trosatnu eko radionicu gdje su imali priliku ponovo upotrijebiti stvari i izraditi prava mala umjetnička djela s važnom porukom. Tako su oslikavali svoje bijele majice i po njima pisali ekološke poruke. Za skladištenje boje za oslikavanje majica koristili su stare poklopce, a njihovi donji dijelovi - limenke pretvorene su u spremnike za olovke ili male vaze. Svaka je, naravno, dobila poseban, drugačiji vizualni izgled, bilo oslikavanjem ili ukrašavanjem ostatcima vune koja se tako ponovo iskoristila. Izrađivali su i igre od čepova i čestitke koje su ukrašavali osušenim listovima i cvijećem. Učenici su imali prilike dobiti puno novih ideja za kreativno izražavanje i vidjeti kako se stvari za koje mislimo da su otpad itekako mogu iskoristiti i da od njih mogu nastati prava mala umjetnička djela.

Učiteljica Andreja Vlahović Gabriša

Sudjelovanjem na praćenju rada u školi Santa María de los Volcanes u Španjolskoj, učiteljica Nikolina Vidović upoznala je nove nastavne metode i način rada. Škola velik naglasak stavlja na važnost učenja stranih jezika te učenici određene predmete slušaju isključivo na engleskom jeziku, a provodi se i projektna nastava koja se organizira oko pojedine teme prilikom čije se obrade povezuje više predmetnih područja. S obzirom na to da učiteljica Vidović završila i studij hrvatskog jezika i književnosti, za učenike osmih razreda osmislila je radionicu čiji je cilj bio usporediti jezične zakonitosti hrvatskog i engleskog jezika. Radionica je održana na satu engleskog jezika 27. svibnja 2025. godine. 

Učiteljica se koristila nastavnom metodom "learning stations" koju je također upoznala tijekom praćenja rada. Riječ je o organizaciji zadataka u različite postaje koje učenici trebaju proći. Klupe bile posložene tako da tvore pet različitih postaja. Učenici rade individualno, a kad riješe zadatak na jednoj od postaja, prelaze na sljedeću i odlaze do sljedećeg stola. Redoslijed izvršavanja zadataka nije bitan, već je bitno da učenici prođu sve postaje, a rješenja zadataka zapišu u bilježnicu. Jedan od zadataka bio je frazeme na engleskom jeziku prevesti odgovarajućim frazemom na hrvatskom jeziku. Učenici su trebali voditi računa o značenju frazema, a ne prevoditi doslovno. Primjerice, engleski frazem 'a piece of cake' koji označava da je nešto lagano, prevodili su hrvatskim frazemom 'mačji kašalj'. Također, učenici su se bavili anglizmima u hrvatskom jeziku te su engleske riječi trebali prevesti na hrvatski vodeći računa o pravopisu hrvatskog jezika (jam - džem, jeep - džip...). Učenici su ponovili pravila stupnjevanja pridjeva u hrvatskom i engleskom jeziku te su uočili da pridjev 'dobar' i 'loš' imaju nepravilne oblike i u jednom i u drugom jeziku. Jedan od zadataka bio je uočiti da se englesko glagolsko vrijeme Past Perfect prevodi pluskvamperfektom u hrvatskom jeziku. Uspoređivali su i kako se ostvaruje glagolski vid u hrvatskom i engleskom jeziku.

Učenici su tijekom radionice osvijestili sličnosti i razlike između dvaju jezičnih sustava. Zaključili su da postoje hrvatsko-engleski jezični dodiri, ali da svaki sustav ima svoje specifičnosti. 

Učiteljica Nikolina Vidović

Učenici koji pohađaju nastavu španjolskog jezika istraživali su Kanarske otoke - njihov geografski položaj, imena otoka i njihovih glavnih gradova, tradicionalnu hranu te životinje i kad se obilježava Dan Kanarskih otoka. Saznali smo da je 30. svibnja taj dan. 

Učiteljice Nikolina Vidović i Andreja Vlahović Gabriša u listopadu 2024. godine imale su priliku posjetiti jedan od kanarskih otoka - otok Lanzarote gdje su provele tjedan dana u Eramsus+ školi Santa María de los Volcanes. Imale su prilike probati tradicionalna jela s plakata - umak mojo verde i papas arrugadas te posjetiti i otok La Graciosa. Učenici škole pripremili su dan posvećen kanarskoj kulturi na kojem su predstavili tradicionalne plesove, sportove, slastice i jela te pokazali prekrasne nošnje kraja.

Čar i dašak Kanara imali su prilike vidjeti i naši Španjolci i sad nam ostaje samo za istražiti kako tamo doći.

Učiteljica Andreja Vlahović Gabriša

Posebnost OŠ Milana Langa su područne škole koje predstavljaju vrijedan resurs za stvaranje idealnog okružja za učenje. Jedna od njih je Područna škola Noršić Selo smještena u Samoborskom gorju na 650 m nadmorske visine. Iako je unazad nekoliko godina morala zatvoriti vrata za održavanje redovne nastave zbog nedostatka učenika, važan je potencijal ne samo za školu već i za lokalnu i širu zajednicu.

Kako su ciljevi projekta „Voda – blago i baština Hrvatske“ upoznavanje potencijala lokalne zajednice i korištenja resursa škole te jačanje eko-dimenzije škole i povratka prirodi, za drugi Geografski piknik odabrana je ova mala područna škola i Noršić Selo. Projekt „Voda – blago i baština Hrvatske“ provodi se u sklopu izvannastavne aktivnosti Geografska grupa uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Erasmus+ projekta „Ruku pruži, prirodi služi“ i u okviru aktivnosti OŠ Milana Langa kao međunarodne Eko-škole.

Nakon što je uspješno održan prvi Geografski piknik na jezeru Bobovica, učenici Geografske grupe koji su sukreatori u planiranju i provedbi aktivnosti uz mentorsko vođenje učiteljice geografije Martine Glasnović, odlučili su drugi Geografski piknik u Noršić Selu provesti u dva dijela. Tako je u ponedjeljak 19. svibnja 2025. godine održan prvi dio piknika u Noršić Selu na kojem su sudjelovali učenici izvannastavne aktivnosti Geografske grupa 7.a, 7.b, 7.c i 8.a razreda s voditeljicom Martinom Glasnović i pomoćnicom u nastavi Anitom Veršić Mihaljević. Tijekom putovanja prema odredištu, uočavajući vode i reljef okolnog prostora, u zaselku Svinjarići Geografska grupa obišla je malu vodenicu uz potok Breganica.

Područna škola Noršić Selo prepoznata je kao idealno okružje za učenje. U ugodnom i opuštenom okružju djelatnice Javne ustanove Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje Ana Popović i Sanja Čulina održale su zanimljivo predavanje o posebnostima Parka s naglaskom na važnosti i problematici vode. Dio predavanja održan je metodom slobodnog razgovora u kojem su učenici aktivno sudjelovali te stjecali nova znanja uz povezivanje znanja iz redovne nastave i osobnih iskustava na konkretnom prostoru. Da je voda blago i baština na području Parka koji je 90 % krško područje, kroz predavanje je istaknuto da se na području Parka nalazi 260 vodnih tijela od kojih je 8847 izvora, rijeka Kupčina je najveći vodotok, a lokve koje su uredili sami stanovnici su predstavljale preduvjet opstanka u nekim dijelovima Parka. Učenici su saznali više i o biljnom i životinjskom svijetu vezanom za vodena staništa, ali i invazivne vrste.

Kako se kroz Erasmus+ projekt implementiraju aktivnosti s tečaja Zero Waste School,  Geografsku grupu zanimala je i problematika otpada na području Parka. Nažalost, i na području ovog parka prirode postoje problemi nelegalnog odlaganja otpada od kojeg su djelatnice Parka istaknule opasnost od zagađenja podzemnih voda (osobito mikroplastike) koja na kraju dolazi u naše izvore.

Suradnju s lokalnom zajednicom ostvarena je susretom s Josipom Ivkovčićem koji je upoznao učenike sa životom u Noršić Selu. Do izgradnje vodovoda, stanovnici Noršić Sela opskrbljivali su se s vodom iz cisterni i dva izvora. Zanimljivost i novi pojam bila je „vodenica“ koju su učenici mogli vidjeti, a nekada ju je imala svaka kuća. „Vodenica“ je drveno izbočenje na dijelu kuće u kojem se u posudi držala pitka voda nakon što je donesena s izvora. Kako je gosp. Ivkovčić zvonar u župi Duha Svetoga, slijedio je obilazak crkve. Ispred crkve Duha Svetoga pruža se dobar pogled na Oštrc, Zečak i Svetu Geru te je navedena lokacija poslužila za orijentaciju s kompasima koji su nabavljeni u sklopu projekta.

U Područnoj školi u Noršić Selu Geografsku grupu obišli su ravnatelj Igor Matijašić i stručne suradnice pedagoginja Željka Ceglec i socijalna pedagoginja Marija Kapuđija. Stručna služba je stručna podrška voditeljici projekta (učiteljici geografije) u planiranju i provedbi aktivnosti, u praćenju napretka i podizanja razine samopouzdanja učenika te na kraju vrednovanja. Uključivanje stručne službe od iznimne je važnosti zbog razvijanja metodičkih, komunikacijskih i socijalnih kompetencija učenika te strategija učenja.

Dio Geografskog piknika je i okupljanje učenika oko zajedničkog stola prilikom jela koji je prigoda za razgovor, bolje upoznavanje, međusobno uvažavanje te stvaranje pozitivnog okružja kao preduvjeta za jačanje samopouzdanja i komunikacijskih vještina. Također, dio vremena učenici su proveli u sportskim aktivnostima od nogometa i košarke do šetnje uz šarene livade.

Nakon uspješno provedenog prvog dijela Geografskog piknika u Noršić Selo, povodom Langovih dana 29. svibnja, sedmi razredi OŠ Milana Langa provest će također u Područnoj školi Noršić Selo uz zadatke koje će za njih osmisliti i pripremiti  učenici Geografske grupe.

Učiteljica Martina Glasnović

Učiteljica Andreja Vlahović Gabriša 21. svibnja održala je radionicu na kojoj je prezentirala digitalne alate Gamma i Mosaically.

Gamma je alat umjetne inteligencije za izradu prezentacija, web stranica i dokumenata gdje se zadavanjem teme i davanjem uputa brzo može doći do vizualno zanimljive prezentacije. Svatko od sudionika okušao se u izradi svoje prezentacije vezane uz predmet koji predaje. Zaključak je da je alat koristan, no da umjetna inteligencija ima svoja ograničenja i da čovjek uvijek mora prekontrolirati uradak i uočiti greške te doraditi prezentaciju da odgovara njegovim potrebama.

Drugi predstavljeni alat bio je Mosaically koji je idealan za članove Erasmus tima koje se s mobilnosti vraćaju s mnoštvom slika koje na ovaj način mogu pohraniti u jedan veliki mozaik.

Oba alata su na svoj način zanimljiva i korisna, primjenjiva u našem radu te je ova radionica bila izvrstan poticaj za daljnje istraživanje digitalnih alata i njihovih mogućnosti.

Učiteljica Andreja Vlahović Gabriša

Naša škola ima certifikat eko škole, što znači da se posebna pozornost pridaje ekološkom odgoju djece. U školi se često organiziraju eko akcije kako bi se učenici educirali o važnosti zaštite okoliša i kako bi ih se poticalo na održiv način života. U sklopu Erasmus projekta „Ruku pruži, prirodu služi“, učenici 3. b i učenici članovi izvannastavne aktivnosti Domaćinstvo su izradili natpise o zaštiti prirode. Ideje su tražili na internetu, a pomogla im je i umjetna inteligencija. Pomoću ChatGPT-ja pronašli smo mudre izreke i primjere za ilustriranje natpisa. Ciljevi akcije su osvješćivanje o važnosti obnovljivih izvora energije te podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada, kao i važnosti očuvanja okoliša. Učenici su se odlično snašli i sa zadovoljstvom rukom izradili natpise i plakate koje smo plastificirali i postavili po školi, u hodnicima i sanitarnim čvorovima. Shvatili su da i oni mogu pridonijeti zaštiti naše Zemlje. 

Učiteljica Zvjezdana Malović

I ove godine u PŠ Grdanjci obilježili smo Dan planeta Zemlje tijekom travnja različitim aktivnostima kako bi podsjetili na opasnosti koje prijeti životu na Zemlji zbog porasta onečišćenja i zagađenja okoliša.

U Prirodi i društvu učimo o Obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije te smo naglasak stavili upravo na taj sadržaj. Podsjetili smo se na 17 globalnih ciljeva UN-a za održivi razvoj, osobito one koji su vezani uz ekologiju. Osvijestili smo da su ti ciljevi međusobno povezani pa upoznavanjem s njima možemo shvatiti kako rad na postizanju jednog cilja utječe i na druge ciljeve, ali i kako potpuno postizanje jednog cilja nije moguće bez paralelnog angažmana na ostalim ciljevima.

Svoje znanje i shvaćanje odlučili smo provjeriti igrajući se, i to igara koje smo sami osmislili.

Podsjetili smo se društvenih igara koje i inače rado igramo – kako one izgledaju, od kojih dijelova se sastoje, koja su njihova pravila te prionuli na posao.

Krenuli smo od  teme i naziva igara. Učenici trećih razreda osmislili su igru o obnovljivim izvorima energije, a učenici četvrtih razreda o recikliranju, odnosno ponovnoj upotrebi različitih proizvoda. Učenici su izradili i oslikali ploču, zadatke i akcije, dodatna pitanja na karticama te igraće likove.

Osmislili su i pravila te krenuli na igru. Osmišljavajući igru i igrajući učenici su uživali, surađivali ali prije svega promišljali i učili o održivosti.

Učiteljica Suzana Kos

Učenici koji polaze INA Digitalni alati, Domaćinstvo i Mali čitači sudjelovali su 29. travnja 2025. godine u aktivnostima  izvan učionice u školskom dvorištu i školskom vrtu u sklopu Erasmus+ projekta „Ruku pruži, prirodi služi“.

Učiteljica informatike Sanja Barbarić pohađala je tečaj u Istanbulu u Turskoj pod nazivom ICT and Outdoor Teaching and Learning tj. IKT nastava i učenje u prirodi i o prirodi. U skladu s time učenike koji se  na izvannastavnoj aktivnosti bave digitalnim alatima odvela je izvan učionice kako bi imali nastavu na otvorenom. Digitalno su popratili Eko tim te u njihovom radu zajednički i aktivno sudjelovali. Uzeli su tablete, laptop i mobitel iz informatičke učionice i odnijeli ih na školsko dvorište. Njihov zadatak bio je digitalno pratiti i snimiti čišćenje, proučavanje, kreiranje i osmišljavanje novog i ljepšeg okoliša škole. Morali su surađivati s učenicima trećih a i b razreda i njihovim učiteljicama. Zadatak grupe Digitalni alati bio je snimiti učenike trećih razreda kako rade u školskom dvorištu i vrtu. Kamerom digitalnih uređaja snimili su, a zatim te materijale (slike i video snimke) obradili i povezali u prigodan video film. Zadatak za male učenike drugog razreda nije bio lagan. Nošenje i baratanje tabletima i laptopima na vanjskom prostoru bilo im je teško. Za male ručice laptop i tablet s tipkovnicom su veliki i teški za nošenje. Hodanje i šetanje vrtom držeći tablet s tipkovnicom u rukama nije bio lak zadatak. Baratanje s mobitelom je već bilo lakše ia snimanje jednostavnije. Zato su i slike nastale mobitelom bile kvalitetnije.

Vedar i sunčan dan pogodovali su radu u prirodi grupi Domaćinstva, ali za grupu Digitalni alati sunčeva svjetlost ne djeluje poticajno. Stvara se odbljesak, na ekranu tableta ili laptopa gotovo se  ništa ne vidi i ne prepoznaje, pa je snimanje teško i komplicirano. Učenici su snimali napamet, gotovo bez gledanja u ekran. Bilo bi im puno lakše da je dan bio oblačan. Unatoč suncu, učenici su tabletima i mobitelom uspjeli snimiti druge učenike kako čiste žardinjere, plijeve korov, bacaju smeće, proučavaju biljke i osmišljavaju kako okolinu učiniti što ljepšom. Iako su bili vani izvan učionice, učenici su nakon snimanja koristili aplikacije i alate umjetne inteligencije za stvaranje i obradu fotografija i video filma. Na Internet su se spojili uz pomoć školske mreže koja zahvaća signalom dio dvorišta. Također, pomagali su drugim učenicima u korištenju aplikacija za proučavanje biljaka kao što je Pl@ntNet i Planta i pokazali im što su sve o tome već ranije u učionici teorijski naučili. PlantNet je računalna aplikacija koja na temelju fotografija biljaka može odmah identificirati biljku. Dovoljno je slikati list biljke i aplikacija napiše tekst koji sadrži sve podatke o biljci. Učiteljica je pomogla savjetima i dala konačan oblik svega snimljenog. Na zadovoljstvo učenika 2.a razreda (a i 3.a i 3.b razreda) o ovoj aktivnosti na otvorenom nastao je video film koji u svakom trenutku mogu pogledati i podsjetiti se kako je to bilo imati nastavu informatike i domaćinstva na otvorenom. Kao i svaka druga, i ova vrsta eko nastave ima prednosti i mane. No, pozitivni benefiti nastave vani su nadvladali nedostatke.

Učiteljica Sanja Barbarić

Sudjelovanjem na praćenju rada u školi Santa María de los Volcanes u Španjolskoj, učiteljica Nikolina Vidović upoznala je nove nastavne metode i način rada. Škola velik naglasak stavlja na važnost učenja stranih jezika te učenici određene predmete slušaju isključivo na engleskom jeziku, a provodi se i projektna nastava koja se organizira oko pojedine teme prilikom čije se obrade povezuje više predmetnih područja. Stoga je u 5. b razredu tema jednog nastavnog sata iz engleskog jezika bila upravo matematika. Nakon konzultacija s učiteljicom matematike Andrejom Fabac, osmišljeni su zadaci riječima na engleskom jeziku kojima učenici razvijaju vještinu čitanja s razumijevanjem na engleskom jeziku, a pritom se koriste osnovnim računskim operacijama koje uvježbavaju na satima matematike. 

Nakon uvođenja novih izraza za četiri osnovne računske operacije na engleskom jeziku, učenici su prionuli poslu. Učiteljica se koristila nastavnom metodom "learning stations" koju je također upoznala tijekom praćenja rada. Riječ je o organizaciji zadataka u različite postaje koje učenici trebaju proći. Klupe bile posložene tako da tvore šest različitih postaja. Učenici rade individualno, a kad riješe zadatak na jednoj od postaja, prelaze na sljedeću i odlaze do sljedećeg stola. Redoslijed izvršavanja zadataka nije bitan, već je bitno da učenici prođu sve postaje, a rješenja zadataka zapišu u bilježnicu. Zadaci su bili sljedeći: učenici su trebali povezati fotografije geometrijskih tijela i geometrijskih likova s odgovarajućim izrazom na engleskom jeziku te u bilježnicu nacrtati tijelo/lik, navesti izraz na engleskom i prevesti ga. Na dvije postaje učenike su dočekali zadaci riječima koje su pažljivo trebali pročitati, postaviti zadatak i pomoću četiri osnovne računske operacije doći do rješenja. Na jednoj su postaji trebali brojeve zapisati na engleskom i uvježbati pravopis, a na jednoj su trebali dopuniti zadatke brojevima ili simbolima za računske operacije.

Nakon provedene evaluacije aktivnosti, učenici su potvrdili da je spajanje nastavnih sadržaja dvaju predmeta zanimljivo i korisno. 

Učiteljica Nikolina Vidović

U sklopu praćenja rada u Erasmus akreditiranoj školi Santa María de los Volcanes u Španjolskoj (kanarski otok Lanzarote) učiteljice Andreja Vlahović Gabriša i Nikolina Vidović imale su proučiti njihove metode i načine rada kojima se nastoji od malih nogu raditi na učeničkoj samostalnosti i odgovornosti prema radu i poticati razvoj organizacijskih vještina i kreativnosti.

Iako je organizacija rada drugačija od naše i sama škola i sistem rada su potpuno drugačije osmišljeni, neke od aktivnosti nastojale smo primijeniti u našem radu i uklopiti u predmet Engleski jezik. Učiteljica Nikolina Vidović osmislila je set aktivnosti za rad po postajama kako bi se uvježbalo glagolsko vrijeme Present Perfect te je učiteljica Andreja Vlahović Gabriša tu aktivnost provela i u 7. a razredu kao završnu aktivnost ponavljanja i dodatnog uvježbavanja tvorbe, Past Participle oblika glagola i upotrebe ovog zahtjevnog glagolskog vremena.

Nakon odličnih reakcija učenika koji su rado pristupili ponavljanju na ovakav način - radom na pet postaja čime su imali mogućnost suradničkog rada, pomoći od kolega i svladavanju prepreke za preprekom do konačnog cilja - uspješno riješenih svih postaja, učiteljica Andeja Vlahović Gabriša osmislila je novi  set kartica/postaja za učenike petih razreda u kojima se ponavljanje i utvrđivanje gradiva radilo na ovaj, njima novi  način i zanimljiv način. Na prvoj postaji učenici su tražili nazive aktivnosti uz pomoć objašnjenja i ponuđenih samoglasnika. Na drugoj postaji učenici su tražili nazive zgrada prema danim objašnjanjima. Na trećoj postaji opisivali su Breganu koristeći there is i there are. Na četvrtoj postaji uspoređivali su Englesku i Hrvatsku koristeći komparativ pridjeva, a na zadnjoj postaji pisali su istinite rečenice o sebi koristeći glagole biti i imati.

Učiteljica Andreja Vlahović Gabriša

Za kraj radnog tjedna, u petak 25. travnja, kada je brojnim aktivnostima OŠ Milana Langa obilježavala Dan planeta Zemlje, svoj doprinos je dao i Eko odred izvannastavne aktivnosti Domaćinstvo. Tema rada Eko-odreda bila je također Dan planeta Zemlje. Nakon uvoda u aktivnost, Eko-odred pregledao je i razmatrao plakate na temu Dana planeta Zemlje koji su izradili učenici i učenice petog razreda na nastavi geografije. Iako su svi radovi bili zanimljivi te sadržavali gotovo sve tražene elemente, najboljim plakatima Eko-odred, a zatim i učiteljica geografije, ocijenili su plakat Vala Omelića i Marte Tomazin te Mare Grdanjski i Vite Pukšec.

Obilježavanje važnih datuma vezano za zaštitu prirode i okoliša, kao i sam rad Eko-odreda dio je planiranih aktivnosti u sklopu projekta „Ruku pruži, prirodi služi“ (Erasmus + projekt, Zero Waste School) te Eko-škole. Ovime naša škola daje svoj doprinos u podizanju svijesti i promicanju smanjenja otpada čime učenici pozitivno utječu na naš planet i buduće generacije.

Učiteljica Martina Glasnović

Geografski piknik nova je aktivnost Geografske grupe OŠ Milana Langa koju su učenici ove izvannastavne aktivnosti s nestrpljenjem iščekivali. U srijedu 23. travnja održan je prvi od dva planirana Geografska piknika. Radi se o terenskoj nastavi Geografske grupe OŠ Milana Langa gdje se konkretan prostor koristi kao poticajno i pozitivno okružje za učenje s ciljem poboljšanja koncentracije i motivacije te ostvarivanja dobre komunikacije i suradnje s drugim učenicima. Kako je važan dio Geografskog piknika suradnja s lokalnom zajednicom, posebna vrijednost ove aktivnosti jest suradnja samih učenika sa Športskim ribolovnim društvom Samobor pri planiranju i održavanju Geografskog piknika na jezeru Bobovica. Uz učenike Geografske grupe iz 7.a, 7.b, 7.c i 8.a razreda i voditeljicu Geografske grupe i učiteljicu geografije Martinu Glasnović, na terenskoj nastavi sudjelovali su i učenici 7.c razreda s razrednicom Helenom Bišćan Motočić kao dio projekta „Voda – blago i baština Hrvatske“ koji sufinancira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Unatoč najavi lošeg vremena, Geografski piknik započeo je obilaskom rijeke Save u Medsavama. Tijekom vožnje autobusom do Medsava učiteljica geografije Martina Glasnović upoznala je učenike sa samoborskim selima u savskoj dolini: Celinama, Savrščakom, Vrbovcem i Medsavama. Dotaknuta je problematika obrane od poplava i značaj izgradnje nasipa radi obrane od poplava. U neposrednoj blizini Medsava nalazi se područje Posebnog ornitološkog rezervata Sava-Strmec koji je važno stanište brojnih ptica i prirodna retencija rijeke Save. Učenici su također imali priliku prevesti se skelom na lijevu zaprešićku stranu obale rijeke Save.

Geografski piknik nastavio se na jezeru Bobovica kod ribičkog doma ŠRD Samobor. Učenike i učenice dočekao je tajnik ŠRD Samobor Dražen Martić koji je predstavio ulogu, važnost i rad ribolovnog društva te područje kojim upravlja (jezera Bobovica, jezero Trebež kod Vrbovca, rijeka Sava, potok Bregana i drugo). Predstavio je aktivnosti ribolovnog društva na jezeru Bobovica tijekom godine te koje su najčešće vrste riba. Uz navedeno, učenici su saznali što je blistavac, malena vrsta ribe u potoku Bregana koja je jedino zabilježeno stanište blistavca (Telestes souffia) u Republici Hrvatskoj , a uživa zaštitu Europske unije kao Natura 2000 vrsta.

Kako Geografska grupa broji čak sedmero učenika ribiča s položenim ribičkim ispitom (Petar Vapnar, Luka Rešetar, Filip Vrbančić, Antonio Fajt, Petar Beribak, Filip Jungić Šinko i Antun Glasnović), oni su preuzeli ulogu mentora te bili na raspolaganju ostalim učenicima i učenicama za informacije o vrstama riba, tehnikama ribolova i opremi te demonstraciju ribolova.

U skladu s Planom provedbe aktivnosti projekta „Ruku pruži – prirodi služi“ koji OŠ Milana Langa provodi kroz Erasmus+ projekt i kao Eko-škola, na jezeru Bobovica provedena je radionica temeljena na tečaju Zero Waste School. S ciljem osvješćivanja važnosti očuvanja okoliša u vodenim staništima i utjecaju mikroplastike na vodene organizme, učenici su intervjuirali učenike ribiče o ribičkom priboru od plastike, koji dio ribičkog pribora najčešće završi u vodi kao otpad, na koji način mikroplastika može završiti u ribama i drugim vodenim organizmima te što sami ribiči mogu učiniti da se smanji plastični otpad u vodi. Provedena je i vježba orijentacije s kompasom i kartom samoborskog nizinskog područja. Na kraju, kakav bi to bio piknik bez okupljanja oko vatre uz prigodni zalogaj i druženje!

Uz usvojena nova znanja te primjenu i povezivanje znanja iz redovne nastave na konkretnom prostoru, naglasak terenske nastave bio je na zdravlju učenika, povećanju kretanja i boravku u prirodi nakon pandemijskog razdoblja. Također, učenici su prepoznali vodu kao blago i baštinu uz važnost održivog razvoja i očuvanje kvalitete života i resursa u lokalnoj zajednici.  

Jezera Bobovica i suradnja sa ŠRD Samobor i ove godine pokazali su se kao idealno mjesto za stvaranje okružja za učenje radi jačanja samopouzdanja i asertivnosti učenika kroz različite aktivnosti i mentorski pristup nastavi.

Učiteljica Martina Glasnović

Naš jedini dom, planet Zemlja, 22. travnja ima svoj dan koji se ove godine obilježava pod motom "Naša snaga, naš planet“. Na taj datum na svim kontinentima ujedinjeni smo u namjeri očuvanja našeg plavog planeta. S tim ciljem učenice i učenici 5. c razreda OŠ Milana Langa na satu geografije istražili su pomoću mobilnih telefona osnovne informacije o obilježavanju Dana planeta Zemlje. Radom u paru izradili su mini-plakate naglasivši ljepote Zemlje, ali i istaknuli ugroze koje nažalost upravo dolaze od nas ljudi.

Ova aktivnost dio je rada OŠ Milana Langa kao međunarodne Eko-škole zlatnog sjaja te Erasmus+ projekta „Ruku pruži, prirodi služi“ (aktivnost obilježavanja važnih datuma i Zero Waste Lifestyle).

Učiteljica Martina Glasnović

Geografska grupa Osnovne škole Milana Langa u školskoj knjižnici upoznala se s Erasmus+ projektom „Ruku pruži, prirodi služi“ u sklopu kojeg je učiteljica geografije i voditeljica Geografske grupe Martina Glasnović pohađala tečaj Zero Waste School u Ateni u Grčkoj. Učenici su sa zanimanjem pratili provedene aktivnosti tečaja među kojima je Zero Waste Lifestyle koje doprinose poboljšanju kvalitete života te očuvanju prirode i okoliša.

Kako se kroz ovu izvannastavnu aktivnost provodi projekt „Voda – blago i baština Hrvatske“ čiji su ciljevi usklađeni s Erasmus+ projektom i Eko-školom, najavljene su radionice temeljene na tečaju Zero Waste School koje će Geografska grupa uklopiti u svoj rad, osobito na temu mikroplastike.

Kako i priliči Geografskoj grupi, to je bila prilika za upoznavanje prirodno i društeno-geografske osnove Grčke i Atene kroz slike, kao i slatke gastro-ponude Grčke kojima je učiteljica obradovala mlade geografe.

Učiteljica Martina Glasnović

Na Međunarodni dan šuma, u petak 21. ožujka, kako bi se podsjetili na važnost i ulogu šuma, nastava geografije sedmih razreda Osnovne škole Milana Langa održana je u učionici na otvorenom i školskom dvorištu.

Uoči Svjetskog dana voda koji obilježavamo 22. ožujka, kroz radionicu i radom u paru učenici 7. a i 7. b proveli su istraživački rad o važnosti vode, očuvanju i zaštiti voda s naglaskom na mikroplastici u vodi i njezinom utjecaju na živi svijet. Upoznali su se i s pojmom Zero Waste Life koji naglašava prevenciju otpada s ciljem smanjenja količine otpada. Učenici 7. c razreda također su uz dosadašnja znanja putem mobilnih telefona istraživali zašto nam je voda važna, kako ju čuvamo, utjecaju mikroplastike u vodi te pojmu Zero Waste Life. O navedenom su radom u paru izradili mini-plakate te ih predstavili kolegama u razredu.

Obilježavanje ovih važnih datuma za očuvanje kvalitete života i našeg planeta za buduće generacije održano je u sklopu projekta Erasmus+ projekta „Ruku pruži, prirodi služi“ i aktivnosti nedavnog tečaja Zero Waste School koji je pohađala učiteljica geografije, projekta Geografske grupe „Voda – blago i baština Hrvatske“  te aktivnosti Osnovne škole Milana Langa kao međunarodne Eko-škole.

Učiteljica Martina Glasnović

Osnovna škola Milana Langa kao međunarodna Eko-škola godinama provodi aktivnosti kojima potiče učenike da se aktivno uključe u zaštitu okoliša. Sve započinje u učionici i školskom dvorištu kako bi stečena iskustva, nove navike, znanja i vještine prenijeli u svoje okružje i lokalnu zajednicu.

S ciljem jačanja eko dimenzije naše škole i povratka prirodi, u sklopu izvannastavne aktivnosti Domaćinstvo za više razrede s radom je započeo Eko-odred. Eko-odred čine učenici petog i šestog razreda, a svoje aktivnosti provode petkom šesti sat. Formiranje i rad Eko-odreda jedna je od planiranih aktivnosti u sklopu Erasmus+ projekta „Ruku pruži, prirodi služi“ kojima se implementiraju znanja i stečene vještine s tečaja Zero Waste School kojeg je učiteljica geografije Martina Glasnović pohađala u ožujku u Ateni u Grčkoj.

Eko-odred već je obišao sve učionice škole te evidentirao odvajanje otpada u učionicama, a u petak 4. travnja obišli su školsko dvorište. Učenici su dokumentirali (fotografirali) mjesta predviđena za odvajanje otpada. Prilikom obilaska povremeno su učenici naišli na otpad na podu što je evidentirano kako bi se mogle provesti daljnje akcije.

Učenici su važna karika koji mogu dati svoj doprinos kroz podizanje svijesti i promicanje smanjenja otpada među učenicima, školi i u lokalnoj zajednici. Pretjerano stvaranje otpada i nedostatak svijesti o održivim praksama su značajna pitanja koja utječu na naš planet i buduće generacije.

Učiteljica Martina Glasnović

Učiteljica engleskog i španjolskog jezika Andreja Vlahović Gabriša i učiteljica engleskog jezika Nikolina Vidović provele su jedan tjedan u listopadu 2024. godine na praćenju rada u školi Colegio Santa María de los Volcanes u gradu Arrecife na španjolskom otoku Lanzarote koji je dio Kanarskog otočja. Dana 26. ožujka održale su predavanje na Učiteljskom vijeću o svom stručnom usavršavanju u školi koja se odlikuje inovativnim metodama rada. 

Učiteljice su okupljenim članovima Učiteljskog vijeća istaknule specifičnosti rada u školi koja radi po programu inovativnih škola Nazaret Global Education. Četrdesetak škola provodi Nazaret program, a nalaze se u Španjolskoj, Brazilu, Kamerunu, Indoneziji, Ekvadoru, Kolumbiji, Paragvaju i Australiji. Najvažnija načela poučavanja u Nazaret školama jesu autonomija učenika, projektna nastava te prilagođavanje nastave različitim tipovima inteligencija kod učenika. Nastava pojedinih predmeta (glazbeni, priroda, tjelesni) odvija se isključivo na engleskom jeziku od najranije dobi učenika. U jednoj školskoj zgradi nastava je organizirana na trima razinama – predškolski program za djecu od treće do šeste godine; osnovna škola za učenike u dobi od šest do dvanaest godina te srednja škola u dobi od 12 do 16 godina. Zanimljivo je da se nastava održava i u većim grupama od 50-ak učenika za koje je zaduženo troje učitelja koji timski organiziraju projekte i nastavu. Izdvojile su radionice tradicionalnih kanarskih jela, sportova, glazbe i plesa koje su za njih pripremili učenici.

Za kraj, učiteljice su se osvrnule na turstički aspekt njihovog boravka na Kanarskom otočju i specifični vulkanski krajolik koji je okružen plavim oceanom, ali iznimno je surov te gotovo da i nema drveća, a od poljoprivrede se bave uzgojem vinove loze i krumpira. Posjetile su nacionalni park Timfanaya, vulkansku „špilju“ Cueva de Los Verdes te otočić La Graciosa.

Učiteljica Nikolina Vidović

Učenici kombinacije trećeg i četvrtog razreda u područnoj školi Grdanjci 11. ožujka na satu informatike imali su predavanje u sklopu Erasmus+ projekta „Ruku pruži, prirodi služi“.

Učiteljica informatike Sanja Barbarić pohađala je tečaj u Istanbulu u Turskoj pod nazivom ICT and Outdoor Teaching and Learning tj. IKT nastava i učenje u prirodi, pa je to bio motiv njezinog predavanja i kratke radionice. Zadatak je bio upoznati učenike s pojmom umjetna inteligencija za koji nisu do sada čuli. Učiteljica je učenicima trećeg i četvrtog razreda na njima primjeren način, jednostavnim riječima ukratko objasnila kakav je to novi način informatičkog razmišljanja. Upoznala je učenike s novim alatom i primjerima pokazala za što se sve može koristiti u nastavi i izvan nje. Pokazala je i objasnila jednostavne digitalne alate i aplikacije koje u radu koriste AI. Isti alati mogu se koristiti u sklopu nastave unutar učionice i na otvorenom u prirodi.

Učenicima je bilo jako zanimljivo pogledati kako radi Chat GPT, i koliko im može pomoći kod učenja i pisanja zadaća. Imali su mnoštvo pitanja koje su poželjeli postaviti AI i veselo su čekali svaki odgovor računala. Učiteljica je pokazala kako se u postavljanju pitanja može koristiti pisani tekst na vlastitom jeziku, ili u stranom, pitanja se mogu postaviti glasom ili slikom, a na isti način računalo odgovara. Na kraju jednosatnog zanimljivog predavanja učenici su izašli van u školski vrt i na učiteljičinom mobitelu koristili aplikaciju PlantNet kojom se može puno toga saznati o biljkama koje rastu u školskom dvorištu. PlantNet je računalna aplikacija koja na temelju fotografija biljaka može odmah identificirati biljku. Dovoljno je slikati list biljke. Aplikacija vrlo brzo napiše tekst koji sadrži sve podatke o biljci: kako se zove, latinsko ime, kako se njeguje i što joj je potrebno za brži i bolji rast.

Zadatak koji su nakon toga dobili učenici bio je opisati u bilježnicu što su novog zapamtili o tome kako radi AI i koliko nam može pomoću u svakodnevnim aktivnostima. Unatoč lošem vremenu (nije bilo sunca i padala je kiša) i slaboj internetskoj vezi koju su u radu imali u područnoj školi, učenici i učiteljica uspjeli su odraditi planiranu aktivnost.

Učiteljica Sanja Barbarić

Učenici sedmih razreda tijekom ožujka 2025. godine na satu informatike sudjelovali su u radionici u sklopu Erasmus+ projekta „Ruku pruži, prirodi služi“ pod nazivom: Kako koristimo aplikaciju Padlet.

Učiteljica informatike Sanja Barbarić pohađala je tečaj u Istanbulu u Turskoj: ICT and Outdoor Teaching and Learning tj. IKT nastava i učenje u prirodi. Na tom susretu sudionici tečaja koristili su digitalni alat Padlet u svrhu prezentacije zadataka. Aplikacija Padlet jedan je od niza novih (ili već informatičarima poznatih) IKT alata kojima objavljeni radovi mogu biti dostupni većem krugu ljudi - učenika ili studenata, polaznika tečajeva. Jednostavan je za korištenje i podržava objavljivanje radova napravljenih u različitim aplikacijama.  

Padlet je „digitalni pano“ ili „digitalna ploča“ na koju učenici ili studenti sami mogu brzo, putem Interneta, dodavati i objavljivati vlastite radove u obliku - plakata, prezentacija, video materijala, filma, animacija, datoteka koje sadrže bilo kakve digitalne materijale. Jedino što trebaju imati je e-mail adresa Padlet ekrana, mjesta gdje će se radovi spremiti. Padlet podržava veliku količinu materijala i veliki broj sudionika koji objavljuju radove. Njegova uporaba je i kreativan zadatak. Osoba koja objavljuje rad može to učiniti svojim imenom ili anonimno. Kod anonimne objave sam alat Padlet dodijeli vlasniku rada neko od zabavnih imena, ime neke životinje ili biljke.

Učiteljica je pripremila Padlet kolonu za učenike i objasnila koji je njihov zadatak. Učenici su dobili uputu što i kako treba raditi. Tijekom četiri sata informatike trebali su istražiti temu (grad Istanbul) i napraviti prezentaciju uz pomoć nekog od poznatih alata AI. Mogli su koristiti Chat GPT ili Canvu. Tema zadatka bila je: šetnja po Istanbulu. Kao uvod u mini projekt učiteljica je ispričala kako joj je bilo na Erasmus+ tečaju u Istanbulu, što je novog naučila i vidjela, što je se najviše dojmilo na tečaju i u gradu na dva kontinenta. Učenici su pogledali video film koji je napravila učiteljica. Nakon toga trebali su nastaviti zadatak samostalno. Alat za istraživanje nije im bio zadan, već su osim Chat GPT mogli koristiti i neki drugi alat AI. O svakom alatu učiteljica informatike je ponešto ispričala učenicima i objasnila kako rade.

Sljedeći korak u izradi zadatka bio je naučiti učenike kako će svoj rad postaviti na Padlet. Za to im je bila potrebna detaljna uputa i dozvola za ulaz u aplikaciju. Na kraju svi su mogli vidjeti na ekranu svoj rad i radove ostalih učenika. Svaki učenik imao je priliku prezentirati rad, o njemu nešto ispričati. Učenici su pažljivo pratili jesu li drugi radovi bolji od njihovog i uspoređivali se.  

Tijekom ovog predavanja učenici su upoznali mogućnosti alata Padlet. Koristili su u radu alate umjetne inteligencije. Upoznali su bolje grad Istanbul i informirali se o tečaju na kojem je sudjelovala učiteljica informatike. Izrazili su želju da i oni posjete Istanbul. Kako to nije moguće, na ovaj način dobili su želju napraviti i neki drugi projektni zadatak i upoznati druge dijelove Turske, npr. Kapadokiju, Antaliju, ili glavni grad Ankaru.   

Učiteljica Sanja Barbarić

Učenici osmih razreda tijekom tjedna od 3. do 7. ožujka 2025. godine na satu informatike imali su predavanje u sklopu Erasmus+ projekta „Ruku pruži, prirodi služi“.

Učiteljica informatike Sanja Barbarić pohađala je tečaj u Istanbulu u Turskoj pod nazivom ICT and Outdoor Teaching and Learning tj. IKT nastava i učenje u prirodi, pa je to bila i tema njenog predavanja. Glavni motiv tečaja bio je pokazati kako se digitalni alati i AI mogu koristiti u sklopu nastave i za učenje na otvorenom. Učiteljica je unaprijedila svoje osnovne digitalne kompetencije novim AI alatima i pokazala učenicima kako se i što se može primijeniti u praksi već tijekom ove nastavne godine. Za to su potrebni različiti digitalni alati i aplikacije: Canva, Chat GPT, Quizlet,  PlantNet, Hunting Outdoors, Blooket, Goosechase, Video Editing, YouCat, ArtSteps, EducaPlay i Padlet. O svakom alatu učiteljica informatike ponešto je ispričala učenicima i objasnila kako rade. Postoji velika količina različitih digitalnih alata koji su relevantni za učenje, a vanjski prostor unose u učionicu.

Učiteljica je govorila učenicima tko su sve bili sudionici tečaja (šestero Poljaka, četiri Francuskinje i četiri učiteljice iz Hrvatske), te kako je tečaj vodio Andrei Ceban, voditelj i moderator iz Moldavije. Učenicima je bilo zanimljivo vidjeti kako su učitelji u ovom slučaju postali učenici, a morali su sudjelovati u mnoštvu radionica i debata, odrađivati zadatke i terensku nastavu. Sve što su radili uključivalo je fizičku aktivnost i kretanje, bilo unutar učionice, bilo van nje.

U sklopu ovog predavanja učenici su pogledali dva video filma. Prvi je bio rad učiteljice koji je pratio sve korake tečaja u Istanbulu. Slike filma složene su po danima i po aktivnostima redom kako su održane. Uz slike radionica i različitih zadataka, u filmu su prikazane društveno-kulturne i neke druge posebnosti grada Istanbula – hrana, mačke, čaj. Nakon toga učenicima je prikazan film o terenskoj nastavi sudionika koji je napravio voditelj tečaja Andrei Ceban.

Učenici su sa zanimanjem pratili kako se njihova učiteljica suočila s izazovima vanjskog prostora (loše vrijeme, slaba internetska veza, rad u grupi, jezični problemi sa sudionicima iz drugih zemalja…). Posebno su pratili da li je, i kako, ona sama odradila postavljene zadatke na otvorenom u svojstvu učenika.  

Tijekom ovog predavanja učenici su upoznali za njih novi grad Istanbul i novi način poučavanja na otvorenom u kojem su poželjeli i sami sudjelovati. Učiteljica je najavila radionicu koja će se na sličan način, uz pomoć mobitela i aplikacije, odvijati u Bregani kad oni budu imali terensku nastavu informatike.

Učiteljica Sanja Barbarić

Male Erasmusovke rade na jačanju eko svijesti u našoj školi i nastavljaju s provedbom projektnih aktivnosti. Nakon dvije uspješne razmjene - školskih potrepština i zimske odjeće, rade i na jačanju svijesti o recikliranju i razdvajanju otpada. Prvo su osmislile izgled kutije za baterije koja je postavljena blizu glavnog ulaza u školu, a zatim smo kutije za plastiku i papir koje nam je dostavio Komunalac d.o.o. postavili na određena mjesta u školskim hodnicima i po učionicama. Posebno smo porazgovarali s najmlađim učenicima koji se nalaze u produženom boravku i njih smo imenovali ekološkim redarima. 

Nastavlja se rad na jačanju eko dimenzije naše škole i nova razmjena školskih potrepština i knjiga planira se na samo Valentinovo. 

Učiteljica Andreja Vlahović Gabriša

Učiteljica engleskog i španjolskog jezika Andreja Vlahović Gabriša, Erasmus koordinatorica u našoj školi, boravila je od 3. do 6. veljače 2025. u glavnom gradu Danske - Kopenhagenu. Ondje je sudjelovala na seminaru kojeg je organizirala danska Agencija za Erasmus programe s ciljem poticanja mobilnosti učenika. S predstavnicima dvadeset europskih zemalja razmjenjivala je svoja znanja i dojmove te su sudionici ima prilike čuti iskustva danskih učitelja koji su organizirali učeničke mobilnosti i kako takvu mobilnost pripremiti. Svoja iskustva vezana uz kratkoročne i dugoročne mobilnosti s nama su podijelili i danski učenici koji su objektivno naveli dobre strane, ali i prepreke i nedostatke u planiranju uz napomenu da su to nezaboravna životna iskustva koja bi svakako ponovili.

Erasmus+ programi Europske unije za cilj imaju obogaćenje kompetencija - bilo onih vezanih uz životne i praktične vještine, jezične ili vještine koje su potrebne za kvalitetno konkuriranje na europskom tržištu rada u određenoj struci. Osoba sudjelovanjem ima priliku pratiti rad i život u jednoj europskoj školi, razmijeniti iskustva i primjere dobre prakse, unaprijediti svoja znanja i steći drugi pogled na svijet, razviti toleranciju i svijest o različitostima u stvarnim i svakodnevnim životnim situacijama. 

I naša škola ponosno nosi titulu Erasmus+ akreditirane škole te naši učenici također mogu sudjelovati i kreirati svoju europsku priču. 

Prošle godine našu učenici posjetili su španjolsku školu u centru Madrida u sklopu naše prve grupne mobilnosti učenika, a ove godine u ožujku planira se odlazak u Budimpeštu. U tijeku je i poziv učenicima koji su zainteresirani za sudjelovanje u učeničkih mobilnosti u školskoj godini 2025./26.

Mobilnosti započinju pripremama, planiranjem rada i aktivnosti u sklopu izvannastavne aktivnosti Mali Erasmusovci tijekom prvog dijela školske godine. Sama mobilnost planira i odvija se u drugom polugodištu od ožujka do svibnja nakon čega slijedi diseminacija i evaluacija. 

Potiču se i razviju učeničke organizacijske sposobnosti, snalaženje u novim i nepoznatim okruženjima i situacijama, upotreba stranih jezika te komunikacija i povezivanje s učenicima iz škole domaćina. Upoznaju se nove kulture, uočavaju sličnosti i razlike s našom te se razvija osjećaj europske pripadnosti. Zorno se uči o povijesti, kulturi i životu na stvarnim primjerima, razvijaju se i formiraju stavovi i razmišljanja mladih ljudi, budućih punopravnih sudionika u demokratskom životu Unije i donositelja odluka koje utječu na smjer i budućnost iste.

Zato je važno organizirati  ovakve seminare i na njima sudjelovati. Prilika je to da se prosvjetni radnici povežu, razmijene kontakte i uspostave temelje za buduće suradnje. Tako se i naša koordinatorica u školu vraća s popisom kolega i škola za buduće učeničke mobilnosti, ali i prilikama za praćenje rada. Tu su zainteresirani kolege iz Slovenije, Slovačke, Austrije, Njemačke, Portugala, Danske, Švedske, Belgije, Turske te se nadamo da će se dogovoriti i ostvariti nove suradnje, razmjena iskustava i stvaranje prijateljstava pod okriljem Erasmusa.

Učiteljica Andreja Vlahović Gabriša

U sklopu Božićnog dana koji smo osmislili kao niz radionica gdje učenici imaju priliku kreativno se izraziti - pjevanjem, izradom božićnih kolačića ili prigodnih ukrasa, istraživanjem božićnih običaja u Europi, a i šire razvijali smo i eko dimenziju i svijest o ponovnoj upotrebi stvari. Tako su učenici imali priliku izraditi božićne ukrase ponovno koristeći naizgled otpadni materijal - ostatke vune, rolice od toalat papira i dugmad. Sve to smo skupili kao dobrovoljni prilog kolegica koje pletu ili imaju ostatke vune kod kuće, od učenika i tako smo razvili svijest o korištenju stvari za koje bi netko rekao da su otpad i ne mogu poslužiti ni za što. Kod učenika se razvijala kreativnost i snalažljivost, a brzom izmjenom radionica i tema, svatko je mogao naći nešto za sebe. Dan smo zaokružili zajedničkim okupljanjem i druženjem po uzoru na viđeno u školi Santa Mariá de los Volcanes na kanarskom otoku Lanzarote gdje su učiteljice Andreja Vlahović Gabriša i Nikolina Vidović imale prilike boraviti u listopadu 2024. u sklopu praćenja rada i obilježavanja Erasmus dana u toj Erasmus akreditiranoj školi.  

U osmišljavanju i provedbi projektnog dana po uzoru na projektne dane u španjolskoj školi sudjelovili su učitelj Marin Rimac koji je bio zadužen za glazbeni dio, učiteljica Nikolina Vidović koja je kombinirala engleski jezik i istraživanje o božićnim običajima raznih zemalja, učiteljica Andreja Vlahović Gabriša koja je učenicima približila španjolske božićne običaje i tradicije nakon čega su učenici imali priliku njegovati naše tradicije izradom i kasnije kušanjem božićnih kolačića i učiteljice Kornelija Turić Dorotić i Marija Aščić koje su projektnom danu dale kreativan i ekološki ton izradom prigodnih čestitki i ukrasa. 

Učiteljica Andreja Vlahović Gabriša

Nakon povratka s mobilnosti učiteljica Nikolina Vidović osmislila je dva školska sata ponavljanja nastavnog gradiva koristeći se metodom poučavanja "learning stations". S metodom se upoznala u listopadu 2024. prilikom praćenja rada u školi Colegio Santa Maria de los Volcanes u gradu Arrecife na otoku Lanzarote. Riječ je o organizaciji zadataka u različite postaje koje učenici trebaju proći. Stoga su klupe bile posložene tako da tvore pet različitih postaja koje su bile označene pojedinom bojom. Učenici rade individualno, a kad riješe zadatak na jednoj od postaja, prelaze na sljedeću i fizički odlaze do sljedećeg stola. Redoslijed izvršavanja zadataka nije bitan, već je bitno da učenici prođu svih pet postaja, a rješenja zadataka zapišu u bilježnicu. Dok učenici rješavaju zadatke, učiteljica hoda po razredu i usmjerava učenike te daje povratnu informaciju.

Učenici osmih razreda (8. a, 8. b i 8. c) na taj su način uvježbavali tvorbu pasivnih rečenica. Učenici su trebali odraditi pet različitih zadataka na pet različitih postaja označenih bojama (bijela, žuta, plava, zelena i crvena postaja). Na plavoj postaji učenici su uvježbavali pasivne rečenice u prošlosti te su rečenice s važnim povijesnim događajima prebacivali iz aktivnih u pasivne. Na bijeloj postaji uvježbavali su buduće vrijeme te su aktivne rečenice o predviđanjima o budućnosti koje su trebali prebaciti u pasivni oblik, dok su na zelenoj postaji isto učinili s rečenicama o sadašnjosti čija je tema bila funkcioniranje pojedinih sustava u našem organizmu. Pritom je ostvarena korelacija s nastavnim predmetima Biologija i Povijest, ali i s Hrvatskim jezikom. Na crvenoj su postaji trebali dopuniti tablicu s točnim oblicima Past participlea pojedinih glagola, dok su na žutoj postaji trebali pročitati tekst, podcrtati glagole i odrediti jesu li korišteni u aktivnom ili pasivnom obliku.

Učenici sedmih razreda (7. b i 7. c) na taj su način uvježbavali tvorbu i upotrebu glagolskog vremena The present perfect. Na crvenoj postaji trebali su dopuniti tablicu s nepravilnim glagolima, na zelenoj postaji pisali su o vlastitim iskustvima, na žutoj su postaji postavljali pitanja, na narančastoj su postaji pisali rečenice o Johnu i Mary na temelju podataka iz tablice, a na plavoj su postaji pisali rečenice pomoću zadanih glagola u obliku I have..., but I haven't... 

U razredima je vladala radna atmosfera, učenici su prionuli poslu i zadacima, a nova je nastavna metoda pozivno utjecala na njihovu motivaciju. Također, veselio ih je novi razmještaj klupa, ali i kretanje među postajama.

Učiteljica Nikolina Vidović