Za saku dobru rieč

(razlikovni rječnik)

O razlikovnom rječniku

Jezik je temelj identiteta svakog naroda. Iznimno je važno njegovati mjesne govore od nestajanja i očuvati ih u novim generacijama. Dijalektna baza kajkavskog u Stupniku daje pečat i govoru doseljenika s drugih govornih područja, ali i oni naveliko utječu na izmjenu sustava osnovnog dijalekta. Posljednjih godina prevladava štokavsko narječje u naselju, gubi se kajkavsko narječje pa je to bio poticaj na stvaranje razlikovnog rječnika.

U razlikovne rječnike uvrštavaju se sve riječi koje se bilo po svom glasovnom sustavu bilo po značenju razlikuju od odgovarajućih riječi standardnog leksika. Tradicija prikupljanja riječi uvijek je dragocjena za dijalektološka istraživanja hrvatskoga jezika, a to će činiti učenici u izvannastavnim aktivnostima u našoj školi, u izvannastavnoj skupini Mladi jezikoslovci – čuvari baštine, uz zvučne* zapise izgovora.

*Zvučne zapise izgovora jednostavnije je slušati na računalima.

IZREKE

KAJ SEA DRŽIŠ KOJ KUSA F ČUNU = ZAŠTO SE DRŽIŠ KAO PAS (KUSA = ŽENKA PSA) U ČAMCU, tj. zašto se držiš stisnuto, prestrašeno.

KAJ SEA DRŽIŠ KOJ DA TI JEA PURA KRUF ZEALA = ZAŠTO SE DRŽIŠ KAO DA TI JE PURA UZELA KRUH, tj. zašto se držiš uvrijeđeno.

BOLEA SEA CIGAJNSKI VOZITI NEK GOSPOCKI ODITI = BOLJE SE CIGANSKI VOZITI NEGO GOSPODSKI HODATI, tj. bolje se voziti u skromnim kolima nego hodati pješice.

LIEPO MOJEA DIETE, NIKČI NE VELI GRDO MOJE DIETEA = LIJEPO MOJE DIJETE, NITKO NE VELI RUŽNO MOJE DIJETE, tj. svatko voli svoje dijete i svakome je njegovo dijete lijepo.

KAK GA NI LJUDI SROAM A BOGA STROAF = KAKO GA NIJE STID PRED LJUDIMA NI STRAH PRED BOGOM, tj. komentiralo se kad bi netko napravio neku nečasnu stvar.

ŠPOTALO DOPALO = ne rugaj se nekome da se ne bi to tebi dogodilo.

DUO NI PAMETEN DO 30 NITI BOGAT DO 50 LIET NIGDOAR NITI NEA BU = TKO NIJE BOGAT DO 30 NITI PAMETAN DO 50 GODINA NIKADA NEĆE BITI NI PAMETAN NI BOGAT.

DEAJ SI MALO SEADNI, NEMREMU SPATI = SJEDNI MALO NE MOŽEMO SPAVATI, tj. kad bi netko došao u kuću i žurio se, htjelo mu se reći da malo sjedne da popričaju jer „kao ne mogu spavati“.

DEAJ NAM BUOG PRAVIČNU PAMET = NEKA NAM BOG DA ZDRAV RAZUM.

SAKA GLOAVA IMA SVOJU PAMET REAKEL JEA ZOAGOREC KAD JE PREVRNUL VUOZ ZELJA POD BRIEG = SVAKA GLAVA IMA SVOJU PAMET, REKAO JE ZAGORAC KAD SU SE PUNA KOLA ZELJA PREVRNULA POD BRIJEG (svaka se glava otkotrljala na svoju stranu), tj. sličnost s ljudskim glavama nije slučajna.

NI DOBRO POSLUNUTI SAKEGA A JOŠ JEA GORJEA NE POSLUNUTI NIKEGA = NIJE DOBRO POSLUŠATI SVAKOGA, A JOŠ JE GORE NE POSLUŠATI NIKOGA.

KAJ BUŠ DOMA, DOMA LJUDI MIRAJU = ŠTO ĆEŠ DOMA, TAMO LJUDI UMIRU.

OBITELJ

UŽA OBITELJ

MAMA, MAMICA, MATI = majka

TATA, TATEK, OTEC = otac

BRAT, BRACO = brat

SEASTRA, SEKA = sestra

BABA, BABICA = baka

DEDA, DEDEK = djed

ZEAT = zet; kćerin muž

SNEJA = snaha; sinova žena

Obitelj_1.wav

ŠIRA OBITELJ

TEATA, TEATICA = tetka; mamina i tatina te bakina i djedova sestra

TEATEC = tetak; tetkin muž

VUJČA, VUJEC = ujak; mamin i bakin brat

VUJNA = ujna; ujakova žena

STRIC = stric; očev i djedov brat; često se stricem zvao i susjed iako nije bio u krvnom srodstvu

STRINA = strina; stričeva žena; često se strinom zvala i susjeda iako nije bila u krvnom srodstvu

BRATIĆ = bratić; sin tete i tetka, strica i strine te ujaka i ujne

SESTRIČNA = sestrična; kći tete i tetka, strica i strine te ujaka i ujne

NEVESTA, ŠOGORICA (germ.) = šogorica, jetrva; ženina i muževa sestra

SVOAK, ŠOGOR (germ.) = šogor; šogoričin muž, odnosno muž ženine i muževe sestre

Obitelj_2.wav

OSTALI

KRSNA KUMA = krsna kuma; osoba koja je držala dijete na krštenju; u Stupniku je bio običaj da su isključivo žene držale djecu na krštenju

KRSNI KUM = krsni kum; muž krsne kume

Krsna kuma i krsni kum bili su krsni kumovi svoj djeci iz te obitelji. Bili su vrlo važni u životu djeteta i na vjenčanju kumčeta sjedili su s roditeljima odmah uz mladence (kumče).

FERMENA KUMA = krizmana kuma; kuma pri sakramentu svete potvrde (krizme), a bila je kuma isključivo djevojkama

FERMENI KUM = krizmani kum; kum pri sakramentu svete potvrde (krizme), a bio je kum isključivo mladićima

ZEATEC = kumče (muško); krsno, fermeno

ZETICA, KUMICA = kumče (žensko); krsno, fermeno

DEBEALA KUMA = vjenčana kuma; kuma pri vjenčanju, a pretpostavlja se da se ovo "debeala" odnosilo na očekivani "debeali" (bogati) vjenčani dar

DEBEALI KUM = vjenčani kum; kum pri vjenčanju ili muž vjenčane kume

Obitelj_3.wav

DOMAĆINSTVO

ŠPORET (germ.) = peć

STALOAŽA = polica za suđe (drvena uza zid ili obješena na zidu)

Šporet_staloaža.wav

KASLIN (germ.) = niski ormar s ladicama

ŠKRIJNA = škrinja

Kaslin_skrijna.wav

POSUDJEA = posuđe

TAJNIERI = tanjuri

ESCAJG (germ.) = pribor za jelo

Posudje_tajnieri_escajg.wav

ZDELEA = zdjele

ROAJNDEK (germ.) = lonac

Zdele_rojndek.wav

STUALNAK = stolnjak

KIŠTRICA = mala ladica (u stolu, za žlice, vilice i noževe)

FIRUNGEA (germ.) = zavjese

Stulnak_kištrica_firunge.wav

KUĆA

IŽA = kuća, najveća prostorija u kući ("dnevni boravak")

IŽICA = mala kuća u dvorištu, mala soba u kući

Iža.wav

GAJNK (germ.) = hodnik; nadstrešnica nad ulazom u kuću

NAJŽEK = tavan

Gajnk.wav

ŠOPNATI KROF = krov od slame

ŠUOPAR = majstor krovopokrivač sa slamom

(z šuopum)

Šopnati krov.wav

VROATA = vrata

CIMERMAN (germ.) = tesar, graditelj drvenih kuća

Vrata.wav

KUJNA = kuhinja

ŠPOAJZA (germ.) = smočnica, ostava

KOMARA = dodatna prostorija u kući

Kujna.wav

POZDRAVI

FALEM BOK! = HVALJEN BOG!

To je bio svakodnevni pozdrav pri ulasku u kuću, pri susretu u prolazu, bez obzira na doba dana.

Pozdrav 1M.wav

Odgovor pozdravljenih je bio:

NA SEA VIEKE BUDI FOALEN! = NEKA BUDE HVALJEN DO VIJEKA!

ili kraće NA SEA VIEKE!

Pozdrav 2M.wav

ZBOGOM! = S BOGOM!, tj. NEKA BOG BUDE S TOBOM!, to je bio pozdrav pri odlasku iz kuće.

FALEM ISUS I MARIJA! = HVALJEN ISUS I MARIJA! bio je uobičajeni pozdrav kojim su djeca pozdravljala prolaznike pri susretu na odlasku u školu.

Ako neko dijete ne pozdravi tako u prolazu stariju osobu, mama bi obavezno za to doznala i dijete bi zaradilo jaču pljusku.

Pozdrav 3M.wav

Prije odlaska na dalji put, na tržnicu, sajmište ili u posjet udaljenijim rođacima kolima i upregnutim konjima, na zemlji ispred konja držalom biča napravio se znak križa i zazvala bi se Božja pomoć:

BOŽE POMOZI, U IME BUOŽJEA!, pri čemu se i kočijaš prekrižio.

Pozdrav 5M.wav

ZDRAVO DRUGARICE UČITELJICE/DRUŽE UČITELJU! = pozdrav učiteljici/učitelju u školi i na ulici (u socijalizmu, od 1945. do 1990. godine)

Pozdrav 4M.wav

SREAĆU BUOG DEAJ! = NEKA BOG DA SREĆU! bio je uobičajeni pozdrav prolaznika onome tko obavlja radove u polju ili vrtu.

BUOG DEAJ BUOG I TEABE I ZDROAVLJE = NEKA BOG DA I TEBI I SREĆU I ZDRAVLJE, bio je odgovor onoga koji je obavljao poljske radove.

Pozdrav 6M.wav

KULIKO TE PUT VIDELA, TULIKO TE PUT GLOAVA ZABOLELA! = KOLIKO PUTA SAM TE VIDJELA, TOLIKO PUTA TE GLAVA ZABOLJELA!, bio je to pozdrav pri prvom posjetu novorođenom djetetu. S obzirom na to da osoba dotada nije nikada vidjela bebu, značilo je želju da bebu glava nikada ne zaboli. Pritom bi se djetetu s dva prsta (kažiprstom i srednjim prstom) pritisnuo nosić i nježno prodrmao. Redovito bi se bebi pod jastuk stavio novac.

Pozdrav 7M.wav

BUOK PODIELI SVEATEA MEŠE! = NEKA TI BOG DA DIO SVETE MISE! bio je pozdrav pri ulasku u kuću nakon povratka sa svete mise.

Odgovor je bio: BUOK PODIELI! = NEKA BOG PODIJELI!

Pozdrav 8M.wav

BUOK BLAGOSLUOVI! = NEKA BOG BLAGOSLOVI HRANU!, prije jela za stolom ukućani su se tako obraćali jedni drugima, a u slučaju ulaska u kuću strane osobe dok domaćini jedu za stolom, ta osoba bi isto tako pozdravila. Kasnije je to postao „DOBAR TEK“.

BUOK BLAGOSLUOVI DELO I TEŽOAKEA! = NEKA BOG BLAGOSLOVI RAD I RADNIKE (TEŽAKE)!, bio je pozdrav domaćice kad je donijela težacima hranu na polje.

Page updated

Google Sites

Report abuse