I. Svijet i Hrvatska od 1918. do 1939. godine 

Stvaranje Kraljevstva SHS 

1. Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) - 29. 10. 1918.

• Prvi svjetski rat - Jugoslavenski odbor pregovara s Kraljevinom Srbijom o nastanku južnoslavenske države → KRFSKA DEKLARACIJA 1917. godine

👉🏻 odgovori na pitanja:

• 1. Što je dogovoreno Krfskom deklaracijom o imenu nove države?

• 2. Kako bi ona bila uređena?

• 3. Koja pisma bi se upotrebljavala u državi?

• 4. Zašto je srpska strana mogla više zadovoljna pregovorima?

• 5. Je li se srpska strana pridržavala odluka deklaracije

• nakon pobjede Antante i njezinih saveznika - stvaranje nove države - KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA

• ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija s dinastijom Karađorđevića na čelu

• pri stvaranju zajedničke države, srpska strana nije poštovala zaključke Krfske deklaracije

• slobodna uporaba svojih nacionalnih imena, zastave i pisma (latinice i ćirilice), ali bez zasebnog teritorija i parlamenata
  
  

• listopad 1918. - stvoreno NARODNO VIJEĆE SLOVENACA, HRVATA I SRBA

→ najviše političko tijelo južnoslavenskih zemalja Monarhije

→ predsjednik ANTON KOROŠEC, potpredsjednici Ante Pavelić (stariji) i Svetozar Pribićević

- 29. 10. 1918. proglašena Država Slovenaca, Hrvata i Srba - teritorij

 - odluke Hrvatskog sabora 29. 10. 1918. - shema

✔️✔️✔️problemi Države Slovenaca, Hrvata i Srba - zeleni kadar, neimaština, nema vojsku, Italija zauzima teritorij

❗ATENTAT U NARODNOJ SKUPŠTINI

- 20. lipnja 1928. - atentat u Beogradu, Puniša Račić usmrtio dvojicu hrvatskih zastupnika - Stjepan Radić umro 8. 8. 1928. → naslijedio ga Vladko Maček

Hrvatska u sastavu Kraljevine Jugoslavije 1929. - 1941.

Aktivnosti učenika:

U bilježnicu nacrtaj sinhronističku tablicu - stupci: SVIJET - EUROPA - HRVATSKA. Važne povijesne događaje od 1918. do 1939. svrstaj u ispravne stupce (svaki stupac 5 - 10 događaja). 

• Potrošačko društvo i borba za radnička prava

• KAPITAL je novčana zarada, višak vrijednosti → kapitalizam

• kapitalizam se temelji na privatnom vlasništvu na tvrtkama i slobodnoj prodaji robe i usluga

• PRIVATNO PODUZETNIŠTVO - poduzetnici nude svoje proizvode i usluge na tržištu

• POTROŠAČKO DRUŠTVO - srednji sloj ima višak novca i kupuje sve više proizvoda

• kupnja automobila - Henry Ford uvodi 'tekuću vrpcu'

• 'Lude dvadesete' - razvoj srednjeg sloja, potrošnja, glazba, ples

• za radnička prava bore se sindikati i socijalističke/radničke stranke

• SINDIKAT - udruženje koje se bori za radnička prava

• ŠTRAJK - obustava rada

• opći štrajk - potpuna obustava rada u državi

Gospodarski razvoj Hrvatske u sklopu prve Jugoslavije

e-Klio: Znanost i tehnologija u međuratnom razdoblju 

Rat u sjevernoj Africi (kolonijalni posjedi Italije, F, UK), Bliskom istoku i Sredozemlju

Italija ratuje u Albaniji i Grčkoj - neuspješno - pomaže Njemačka (Grčka okupirana u travnju 1941.)

Za ponavljanje i učenike koji nisu na nastavi:

DRUGI SVJETSKI RAT - ŠIRENJE RATNIH SUKOBA - 1941.

BORBE NA JI EUROPE

- Italija - osvaja Albaniju (1939.), napad na Grčku (1940.)

- 1940. Trojnom paktu pristupile: Mađarska, Rumunjska, Slovačka; 1941. Bugarska i Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Jugoslavija

- 25. 3. 1941. pristupa Trojnom paktu - 27. 3. 1941. državni udar - smijenjena vlada Cvetković - Maček - nova vlada: general Dušan Simović (podrška UK)

- napad Njemačke na Jugoslaviju (i Grčku) 6. 4. 1941. - Travanjski rat - nakon 11 dana kapitulacija Jugoslavije - podjela teritorija (Nj, It, Bug, Mađ.)

NJEMAČKI NAPAD NA SSSR - 22. 6. 1941. - operacija Barbarossa

- kolovoz 1941. - Roosevelt (SAD) i Churchill (UK) potpisuju Atlantsku povelju

SAD ULAZI U RAT (8. 12. 1941.) - nakon napada Japana na američku luku Pearl Harbour na Havajima 7. 12. 1941.)

Washingtonska konferencija - 26 država prihvaća načela Atlantske povelje - stvorena Antifašistička koalicija

Ponavljanje: 

Na crtu vremena učenici dodaju sljedeće podatke: 1936. Osovina Rim - Berlin, 1939. Italija osvojila Albaniju, 1940. Italija napala Grčku (osvojena 1941.), 1940. Antikominterna pakt (1936.) - Trojni pakt (Njemačka, Italija, Japan, Mađarska, Rumunjska, Slovačka), 1941. Trojni pakt potpisale Bugarska i Jugoslavija, 6. 4. 1941. napad na Jugoslaviju, 10. 4. 1941. stvorena NDH

👉🏻kolaboracija - suradnja s okupatorima 

POKRETI OTPORA: PARTIZANSKI POKRET

- antifašizam (demokratski, komunistički) - predratni antifašizam u Hrvatskoj jača u vrijeme okupacije - djelovanje protiv okupatora i kolaboracionista - borba hrvatskog naroda dio je svjetske antifašističke borbe

- KPJ - nameće se antifašističkom pokretu (+SKOJ) - od 1937. g. na čelu KPJ Josip Broz Tito - kasnije postaje vrhovni komandant partizanskih odreda Jugoslavije - partizanski pokret otpora - partizani

- otpor prerasta u oružanu borbu: 1. partizanski odred u Hrvatskoj - Sisački partizanski odred, 22. 6. 1941. - Dan antifašističke borbe

- partizanska borba - diverzije

- širenje partizanskog ratovanja - potreba stvaranja središnjeg rukovodećeg tijela koje će usmjeravati i objedinjavati partizanske ratne akcije: Glavni štab Hrvatske, 10. mj. 1941. - djeluje u skladu s odlukama Vrhovnog štaba Jugoslavije - cilj: oslobođenje i obnova Jugoslavije na federativnim načelima

- savezničko priznanje partizanskog pokreta 1943. g.

Jačanje partizanskog pokreta

AVNOJ - vrhovno političko tijelo partizanskog pokreta u Jugoslaviji

ZAVNOH - vrhovno političko tijelo partizanskog pokreta u Hrvatskoj (podređeno AVNOJ-u)

Drugo zasjedanje AVNOJ-a 29. 11. 1943. - odluke:

1. stvorena Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ)

2. osnovana privremena vlada NKOJ - na čelu J. Broz Tito

3. potvrđena odluka ZAVNOH-a o vraćanju teritorija pod talijanskom okupacijom

- HSS - Vladko Maček - "politika čekanja"

- Sporazum Tito - Šubašić 1944. g. - stvorena zajednička vlada (između izbjegličke vlade i NKOJ-a) - međunarodno priznanje Jugoslavije

Kraj rata - Europa, Hrvatska, Pacifik

Europa

• iskrcavanje Saveznika u Normandiji, 1944. g.

• oslobađanje zapadne Europe

• Crvena armija oslobađa istok i JI Europe

• saveznička konferencija u Jalti, veljača 1945. g.

• Dan pobjede 8./9. svibnja 1945. g.

• saveznička konferencija u Potsdamu, srpanj 1945. g.

Hrvatska

• partizani oslobađaju Hrvatsku

• ustaše i ostali bježe prema Austriji

• slom NDH - 8. svibnja 1945. g. partizani ulaze u Zagreb

Pacifik - Japan

• kamikaze

• američka vojska osvaja Pacifik

• atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki, 6./9. kolovoza 1945. g. 

• kapitulacija Japana - kraj rata 2. rujna 1945. g.

Posljedice totalnog rata na stanovništvo. Holokaust

Delegati iz 32 zemlje i predstavnici 24 organizacije za pomoć izbjeglicama sastali su se u gradu Evian-les-Bains, lječilištu u Francuskoj, od 6. do 15. lipnja 1938. godine da bi raspravili pitanje njemačkih Židova u izbjeglištvu. Sjedinjene države i druge zemlje nisu voljne smanjiti ograničenje dozvoljenog broja useljenika, i navode različite izgovore o tome zašto ne mogu primiti veći broj izbjeglica. Većina zemalja se boji da će povećani broj izbjeglica uzrokovati daljnje ekonomske probleme. SAD se složio da će cjelokupna godišnja kvota od 30.000 imigranata biti rezervirana za židovske izbjeglice. U tri godine, od 1938. do 1940, SAD će zapravo i premašiti ovu kvotu za dodatnih 10.000 imigranata. U tom je istom razdoblju Velika Britanija prihvatila gotovo jednak broj njemačkih Židova, dok je Bijelim papirom iz svibnja 1939. godine smanjila kvotu za useljavanje Židova u svoj protektorat Palestinu na 15.000 godišnje. Australija se obvezala prihvatiti 15.000 tijekom tri godine, dok je Južna Afrika odlučila prihvatiti samo one koji imaju bliske rođake u zemlji. Kanada je odbila preuzeti bilo kakve obveze, te je tijekom ovog razdoblja prihvatila vrlo mali broj izbjeglica. Jedine zemlje koje su bile spremne prihvatiti veliki broj Židova bile su Dominikanska Republika, koja je ponudila prihvat do 100.000 izbjeglica uz velikodušne uvjete, te kasnije Costa Rica. Chaim Weizmann i David Ben-Gurion iz Židovske agencije čvrsto su se opirali tome da se Židovima dopusti da se nasele u zemlje Zapadne Europe, u nadi da će pritisak stotina tisuća izbjeglica koje nemaju kamo prisiliti Veliku Britaniju da otvori Palestinu za useljavanje Židova. Za Adolfa Hitlera i nacistički režim Evianska je konferencija predstavljala zeleno svjetlo. Reakcije različitih zemalja koje su u njoj sudjelovale jasno su im pokazale da svijet nije spreman djelovati da bi spasio židovski narod. To je bila prijelomna točka, koja je dovela do druge faze iseljavanja.

Pitanja za učenike:

Pročitajte tekst i odgovorite na pitanja. Zašto je sazvana Evianska konferencija? Zašto nisu povećane kvote? Koje su zemlje bile voljne otvoriti svoja vrata izbjeglicama? Iz kojeg je razloga Židovska agencija bila protiv bijega Židova u zapadne zemlje? Koja dva rezultata Konferencije se spominju u tekstu?

Domaća zadataća – analizirajte  karikaturu Konferencije  . Napišite kratki esej od 200 riječi u kojem ćete odgovoriti na pitanje “Hoće li ga Evianska konferencija odvesti u slobodu?”.

Plan ploče:

• totalni rat - posljedice za civilno stanovništvo

• Holokaust = sustavan progon i uništenje Židova 1933. - 1945.

• genocid = uništavanje cijelog naroda (čistoća njemačkog naroda - arijaca)

• geto = dio grada u potpunosti odvojen od ostatka svijeta - Varšavski geto

• siječanj 1942. Wannsee konferencija (predgrađe Berlina) - odluka o provođenju "konačnog rješenja" - predviđa ubojstvo 11 mil. europskih Židova - provodi SS - otvaranje logora za istrebljenje (logori smrti) - najveći je Auschwitz - Birkenau ("Arbeit macht frei")

• 27. siječnja 1945. - dan oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz - obilježava se kao Dan sjećanja na žrtve holokausta

• spomen žrtvama holokausta - memorijalni centar Yad Vashem u Jeruzalemu (pogledati stranicu na internetu!)

• Pravednik među narodima = odlikovanje države Izrael za pripadnike drugih naroda koji su spašavali Židove u holokaustu

• Dnevnik Ane Frank

• Lea Deutsch

• "kamen spoticanja"

• Projekt Šafran

Gospodarske razlike u svijetu podijeljenom na blokove

- posljedice Drugog svjetskog rata - uništeni gradovi i sela, prometnice, mostovi, elektrane, industrija...

- Istok - loša gospodarska situacija, spora obnova

- Zapad - užurbana obnova, financijska pomoć SAD-a

KAPITALISTIČKI SUSTAV

- višestranačka demokracija

- privatno vlasništvo

- tržišno gospodarstvo

SOCIJALISTIČKI SUSTAV

- jednostranačje

- državno vlasništvo

- plansko gospodarstvo

Berlinski zid

- glavni simbol blokovske podjele svijeta

- komunistička vlast Istočne Njemačke sagradila ga je 1961. g.

- cilj - spriječiti bježanje ljudi iz Istočne Njemačke u Zapadnu Njemačku

- zvan je i Antifašistički zaštitni zid

- srušen 1989. g.

Obračun s neistomišljenicima

- komunistička vlast se obračunavala s neistomišljenicima - optuživali su ih za suradnju s ____________, a sudski procesi protiv njih bili su _____________ (namješteni)

- na udaru nove vlasti našle su se i ___________ zajednice, a posebno __________ crkva

- jedan od razloga bio je ___________ pismo u kojem je Crkva prosvjedovala protiv komunističkog režima

Politički i nacionalni odnosi u drugoj Jugoslaviji

- 1952. - KPJ mijenja ime u Savez komunista Jugoslavije (SKJ)

- država se zalagala za nacionalnu ravnopravnost - federalne jedinice (republike)

- napadi na Crkvu, vjeru, uklanjanje spomenika - 1947. uklonjen spomenik banu Josipu Jelačiću

- "bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti Jugoslavije" // ograničavanje izražavanja nacionalnih osjećaja

- TITO - kult ličnosti - najveći autoritet u državi, doživotni predsjednik

- pjesme, kipovi, slike, svečani dočeci, "štafeta mladosti", slavljenje rođendana

- zabranjeno kritiziranje

- 1963. - FNRJ mijenja ime u SFRJ - Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija - veća ravnopravnost unutar države

Poslijeratni svijet. Društveni pokreti u drugoj polovici XX. stoljeća

Slom komunizma u Europi

DETANT = popuštanje napetosti između dvaju blokova

PERESTROJKA (obnova) = obnova sovjetskog gospodarstva, ali i politike

GLASNOST (otvorenost) = veća sloboda govora, smanjenje cenzure i pritiska na medije u SSSR-u i socijalističkim državama

Mihael Gorbačov (SSSR) i Ronald Regan (SAD) - potpisali sporazum o uklanjanju nuklearnih projektila srednjega i kraćeg dometa 1987. godine

Europska krizna žarišta - U/karta