Priručnici
Sudjeluješ li u donošenju odluka u tvom razredu?Na koji način?
Svake školske godine sudjeluješ u biranju razrednog predstavnika, na taj način i ti doprinosiš demokraciji u školi.
Demokracija je oblik vladavine u kojem građani biraju predstavnike vlasti. U demokraciji se podjednako vodi računa o pravima većine i pravima manjina. Na koji način možeš sudjelovati i donositi odluke u razredu, školi i zajednici možeš saznati u našoj Školi demokracije.
Građanski odgoj i obrazovanje je izvannastavna aktivnost koja uključuje različite oblike rada kao što su proučavanje slučajeva, igranje uloga, razgovor o vrijednostima, brainstorming (oluja ideja), kružno odgovaranje, rješavanje problema i projektne aktivnosti. Ovakve aktivnosti razvijaju kreativne i poduzetničke sposobnosti. Kroz debatni klub koji djeluje u okviru Škole demokracije možeš raspravljati o temama koje te zanimaju i na taj način iskazati svoje stavove.
Budi pametan, kreći se održivo ovogodišnji je projekt učenika osmih razreda i učenika koji pohađaju izvannastavnu aktivnost Građanski odgoj. Također, navedeni učenici sudjeluju na projektu za darovite učenike STEM grad pod vodstvom mentora: Nera Batina, Božena Ukić i Bosiljko Đerek.
Na izvannastavnoj aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje učenici su raspravljali o aktualnim problemima u gradu Zagrebu. Tema gužve uzrokovane prometom i kao posljedicu sve veću zagađenost zraka u Zagrebu, činila se kao logičan nastavak pametnih rješenja koje su učenici osmislili u svrhu projekta Kućni ljubimac nije igračka. Nakon odabira problema, učenici su pristupili detaljnom prikupljanju informacija.
Vozači često stoje u kolonama, kasne na posao te na kraju satima nepotrebno provedu u automobilu. Ispušni plinovi iz automobila zagađuju zrak i ugrožavaju zdravlje ljudi, a Zagreb se često nalazi na listi najzagađenijih gradova svijeta. Održivi promet podrazumijeva smanjenje primjene osobnih automobila i povećanje korištenja drugih načina prijevoza kao što su javni prijevoz, bicikl ili pješačenje. Korištenje bicikla i pješačenje važno je za naše zdravlje i važno za razvoj ekoloških i održivih gradova.
Učenici su istražili glavne probleme, a to su:
zagađenje okoliša (zagađenje zraka, tla, svjetlosno onečišćenje, onečišćenje bukom)
gužve u prometu
stariji vozni park –stari tramvaji i autobusi
tramvajski prijevoz koji nije odvojen od automobilskog prijevoza
neadekvatna prometna povezanost
prljavi javni prijevoz
slabije korištenje održivih prijevoznih sredstava
nepovezane, oštećene i nesigurne biciklističke staze.
Istraživanjem problema zaključiti su da je smanjenje opterećenosti prometnica, smanjenje nezgoda i zagađenja veliki izazov grada Zagreba. Nakon što su utvrdili najvažnije probleme nametnulo se pitanje mogućih rješenja. Ovaj dio projekta je vrlo zanimljiv, ali i zahtjevan. Glavna pitanja koja su nam pomogla da osmislimo rješenja su:
Postoji li javna politika ili strategija za rješavanje problema?
Kako je ovaj problem riješen u ostalim gradovima Hrvatske i Europe?
Najbolje rješenje
Do odabira najboljeg rješenja došli su metodom oluja ideja te raspravom. Rješenja koja učenici predlažu su sljedeća:
povećanje pješačkih zona i ograničenja broja automobila
odvajanje javnog prometa od
poticaji za korištenje održivih oblika prometa
Nakon što su se usuglasili oko najboljeg rješenja, učenici su istraživali kako će rješenja provesti u djelo, stoga su osmislili plan djelovanja pomoću kojeg će ukazati na problem i pokušati predstaviti rješenja.
Plan djelovanja obuhvaća sljedeće aktivnosti:
odabir naziva projekta
izrada loga, brošure, dokumentacijske mape, portfelja
upoznavanje učenika, učitelja i roditelja naše škole s projektom
organiziranje biciklijade na Dan planeta Zemlje
suradnja s udrugama koje promiču održivi razvoj
izrada aplikacije za poticanje kretanja i izrada pametnog semafora
predstavljanje projekta predstavnicima vlasti, medijima, udrugama koje promiču održivi razvoj
Predstavljanje projekta
Projekt je predstavljen učenicima, učiteljima, ravnateljici te stručnoj službi. Projekt smo predstavili udruzi Odraz, lokalnoj vlasti i lokalnoj zajednici.
Projekt planiramo predstaviti i na javnoj raspravi koju ćemo organizirati u svibnju.
Učenici naše škole koji pohađaju izborni predmet Moj doprinos održivom razvoju i izvannastavnu aktivnost Mali volonteri posjetili su edukativno – izložbeni prostor Hrvatskog Crvenog križa. Imali su priliku upoznati djelovanje društva i kroz radionicu Priprema za izvanredne situacije naučiti kako se snaći u takvim situacijama.
Dinamičnim sadržajem i aktivnostima te stalnim poticanjem na aktivno sudjelovanje učenici su imali priliku unaprijediti socijalne, društvene, komunikacijske i praktične vještine te vrijednosti i stavove koje će moći primijeniti u svakodnevnom životu. Obogaćeni novim znanjima, vještinama i iskustvom učenici imaju priliku širiti ideju humanosti u obitelji, školi i lokalnoj zajednici.
Učiteljice Nera i Antonija
Učenici koji pohađaju Građanski odgoj i obrazovanje te učenici osmog razreda, u pratnji profesorica Nere Batine, Tajane Beribak Gačić i Ivane Trucek, posjetili su Hrvatski sabor.
Edukativni posjet Saboru, osim same šetnje kroz predvorje saborske zgrade i protokolarnih prostorija, uključuje i stručno vodstvo koje učenike upoznaje s osnovnim činjenicama iz povijesti Sabora, ustrojstvom državne vlasti te unutarnjim ustrojem i načinom rada Sabora.
Vrhunac posjeta bila je mogućnost da nazočimo sjednici Sabora na kojoj su nas prisutni zastupnici pozdravili pljeskom.
Puni dojmova, praćeni laganom zimskom kišom i božićnim adventskim ugođajem zaokružili smo izvanučioničku nastavu.
Ivana Trucek
25.11.2022.
PROJEKT ZAKON U RAZREDU-SIMULIRANO SUĐENJE DRŽAVA GRIMM PROTIV MARICE
Projekt Zakon u razredu- simulirano suđenje, dio je učenja i stjecanja kompetencija iz područja građanskog odgoja i obrazovanja na temelju simulacija sudskih slučajeva prema pravosudnom modelu Republike Hrvatske. Simulacija suđenja omogućuje učenicima upoznavanje načina rada sudbenog sustava, učenici se uče ulogama tužitelja, tuženika, svjedoka, odvjetnika i vještaka, redoslijedu izvođenja dokaza, ispitivanju i protuispitivanju. Projekt se provodio na izvannastavnoj aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje, pod vodstvom prof. Nere Batina. Projektni tim činili su učenici Ena Čavrak, Žan Devčić, Dena Dumančić, Heda Fresl, Lana Licitar, Sara Primorac, Sara Škunca, Anja Knežević, Borna Kaurčić, Sara Zegnal i Patrik Kolarec.
Skupina je marljivo radila na slučaju Država Grimm protiv Marice. Riječ je o poznatoj dječjoj bajci o Ivici i Marici. Ivicu i Maricu otac i maćeha ostavljaju u šumi zbog financijskih teškoća. U šumi nailaze na vješticu Slatkozubić koja ih hrani brojnim slatkišima i slasnom hranom kako bi se udebljali i kako bi ih ona sama mogla pojesti. Kako bi spasila brata i sebe Marica gurne vješticu u peć, a u bijegu navodno ukrade dragulje koje je pronašla u vještičinoj kući. Učenici su zamislili da su okolnosti priče stvarne, a učionica likovne kulture nakratko je postala sudnica. Poznati zagrebački odvjetnik Dario Jozić odigrao je ulogu sudca. Suđenje je bilo poput pravog suđenja: čitanje optužnice, izjašnjavanje o krivnji, ispitivanje svjedoka optužbe i obrane itd. Učenici su vjerno odigrali svoje uloge zbog čega je sudcu zaista bilo teško donijeti odluku. Sudac je naposljetku donio presudu prema kojoj je Marica bila oslobođena svih optužbi.
Dana 29.9. 2022., učenici koji pohađaju eksperimentalni izborni program Moj doprinos održivom razvoju, posjetili su izložbu Hrana nije otpad i ja mogu utjecati u pratnji učiteljica Katarine Peterlin i Nere Batina. Izložbu i ove godine organizira Ministarstvo poljoprivrede u svrhu podizanja svijesti i informiranosti potrošača o sprječavanju i smanjenju otpada od hrane. U organizaciji Izložbe uključili su se učenici srednjih škola koji su kroz kreativno stvaralaštvo na zadanu temu educirali posjetitelje o problematici otpada od hrane i potrebi mijenjanja navika.
Naši učenici će se u školi dodatno educirati na temu, pogledati će animirani film koji kroz jednostavne savjete prikazuje kako potrošač može utjecati i pridonijeti smanjenju otpada od hrane. Izraditi će edukativni materijal u obliku letka te ih podijeliti učenicima u školi i unutar svojih obitelji.
13.3.2022.
ČIŠĆENJE OKOLIŠA ŠKOLE
Projekt Kućni ljubimac nije igračka ovogodišnje je istraživanje skupine učenika koji pohađaju izvannastavnu aktivnost Građanski odgoj i obrazovanje pod vodstvom profesorice Nere Batina. Na projektu su intenzivno radili učenici Sara Škunca, Sara Zegnal, Karlo Katulić, Erik Mohorović i Anja Martinović. Projekt je usmjeren na stjecanje znanja o različitim životinjama i načine na koji se pravilno brinuti o njima. Životinje nisu igračke i ne mogu se odbaciti kada dosade učenicima. Učenici su istražili što zapravo znači imati kućnog ljubimca te da posjedovanje kućnog ljubimca znači odgovornost. Utvrdili su određene probleme kao što su napuštanje životinja, psi koji su stalno na lancu ili pseći izmet na javnim površinama, a kao pravi mali aktivni građani za probleme su ponudili rješenja.
Rješenja koja su ponudili su sljedeća:
-povećanje novčanih kazni za napuštanje životinja
-potpuna zabrana držanja psa na lancu
-povećanje podsjetnika za skupljanje za psom
-pametne kante za odlaganje psećeg izmeta
-informiranje/edukacija vlasnika o osjećajima, potrebama kućnih ljubimaca i zakonskim obavezama.
Za potrebe projekta ugostili smo voditelja televizijske emisije Kućni ljubimci gospodina Antona Ponoša s gostima te je organizirano snimanje emisije Kućni ljubimci. Doktorica veterine Martina Borčić prezentirala je učenicima što znači biti odgovoran vlasnik kućnog ljubimca. U prezentaciji su joj pomogli pričljiva papiga tigrica i patuljasti zec.
Članovi Kinološke udruge Zaprešić, zajedno sa svojim psima predstavili su učenicima svoj program Budi pametna njuška. Predstavnica udruge gospođa Manuela Lulić Galović objasnila je učenicima pravilan odnos prema psima te što je odgovoran uzgoj pasa. Učenicima su na kraju podijeljeni edukativni letci.
Trenerica pasa gospođa Ana Jurenić iz udruge K-9 Nosework Hrvatska, uz pomoć simpatičnog psa Jote, prezentirala je rad svoje udruge koja uči pse i njihove vodiče disciplini nosa.
Učenici su postavljali zanimljiva i poticajna pitanja, a na kraju su se imali prilike poigrati s kućnim ljubimcima koji su nam došli u goste.
10.12.2021.
Međunarodni se dan ljudskih prava obilježava svake godine 10. prosinca, na dan kada je potpisana Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima 1948. godine. Tada je prvi put u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na „život, slobodu , sigurnost bez ikakvih razlika.“
U našoj školi Dan ljudskih prava obilježili smo radionicom za učenike 5.a razreda Ljudska prava očima djeteta i prezentacijom projekta Zakon u razredu-simulirano suđenje.
Na radionici Ljudska prava očima djeteta, razrednica 5.a razreda, kroz kratko predavanje predočila je učenicima značenje Opće deklaracije o ljudskim pravima. Razred je podijeljen u pet grupa. Svaka je grupa prezentirala zadanu temu na plakatu, a zatim su predstavnici grupa izložili svoj rad.
Projekt Zakon u razredu- simulirano suđenje, dio je učenja i stjecanja kompetencija iz područja građanskog odgoja i obrazovanja na temelju simulacija sudskih slučajeva prema pravosudnom modelu Republike Hrvatske. Simulacija suđenja omogućuje učenicima upoznavanje načina rada sudbenog sustava, učenici se uče ulogama tužitelja, tuženika, svjedoka, odvjetnika i vještaka, redoslijedu izvođenja dokaza, ispitivanju i protuispitivanju. Projekt se provodio na izvannastavnoj aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje, pod vodstvom prof. Nere Batina, a skupina je marljivo radila na građanskoj parnici: Uznemiravanje i naknada štete – “Slučaj Garo”. U simulaciji građanske parnice sudjelovali su učenici: Foška Božić, Heda Fresl, Tino Fresl, Karlo Katulić, Patrik Kolarec, Anja Martinović, Erik Mohorović, Sara Zegnal i Josip Zeljko. Na Međunarodni dan ljudskih prava učenici su simulaciju parnice izveli ostalim učenicima i ravnateljici škole. U pripremi parnice i igranju uloge sutkinje pomogla nam je odvjetnica Mirela Turkalj Fresl, kojoj se zahvaljujemo na stručnoj pomoći i vremenu koje je uložila u nas.
Što je demokracija?
Riječ demokracija dolazi od dvije poznate grčke riječi demos=narod i kratein = vladati. Stari su nam Grci podarili demokraciju, no grčka demokracija se uvelike razlikovala od one današnje. Suvremene demokracije su uglavnom parlamentarne, odnosno predstavničke demokracije.
U našoj školi njeguje se demokracija jer učenici na razne načine sudjeluju u kreiranju školske zajednice. Jedan od načina ravnopravnog sudjelovanja učenika u životu škole je odabir razrednog predstavnika u Vijeće učenika.
Međunarodni dan demokracije obilježava se od 2008. godine s ciljem poticanja i jačanja demokracije u svijetu. Često se koristi kao prilika za procjenu stanja demokracije u svijetu. Sloboda, poštivanje ljudskih prava i osiguravanje slobodnih izbora ključni su elementi demokracije.
Učenici 5.a, 5. b i 8.b razreda obilježili su Međunarodni dan demokracije na satu razrednog odjela. Učenici su pogledali edukativni animirani film Ah, ta demokracija, koji im je pomogao u boljem razumijevanju pojma demokracija. Učenici 8.b razreda razgovarali su o početcima demokracije u antičkoj Grčkoj te su povezali teme i pojmove povijesti i građanskog odgoja i obrazovanja. Kroz edukativni plakat osvijestili su i prikazali što za njih znači demokracija.
Učenici 5.a i 5.b raspravljali su zašto su nam potrebna pravila te na koji način možemo donijeti zajednička pravila. Učenici su se potom postavili u ulogu malih parlamentaraca te su zajedničkim snagama donijeli svoja razredna pravila i prikazali ih na plakatu.
Učiteljice:
Tajana Beribak Gačić
Tina Copot
Nera Batina
U sklopu projekta naučili smo koliko je važna briga o okolišu i koja je razlika između otpada i smeća. Jedan od ishoda projekta „Misli globalno, djeluj lokalno“ je pronaći rješenje kako smanjiti količinu smeća i kako potaknuti ostale građane da budu odgovorniji i da recikliraju.
Tijekom projekta shvatili smo kako je jedan mali korak dovoljan da potakne i ostale na razmišljanje o održivom razvoju. Ostalim učenicima naše škole, ali i njihovim roditeljima izložili smo aktivnosti i ciljeve projekta i time ih potaknuli na razmišljanje o očuvanju prirode i okoliša kao i važnosti recikliranja.
Dobro je naglasiti kako je od iznimne važnosti da svatko od nas papirić baci u za to predviđeno mjesto jer jedino na taj način, naš svijet, planet Zemlja i naš dom bio bi ljepše i čišće mjesto za živjeti.
Ana Abramović, 8.A
Naši učenici izradili video prezentaciju i dokumentacijsku knjigu projekta Misli globalno, djeluj lokalno! koji će biti prikazan na Županijskoj smotri projekata iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja.
Učenici koji pohađaju izvannastavnu aktivnost Škola demokracije obilježili su Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Uz pomoć PowerPoint prezentacije učenicima je objašnjeno što je holokaust. Potom su dobili popis zakona kojima je njemačka nacistička vlada sustavno ukidala sva ljudska i građanska prava Židova u Njemačkoj i okupiranim područjima. Kroz diskusiju kritički su promišljali i analizirali popis rasnih zakona.
U zadnjoj aktivnosti promislili su o važnosti poštivanja drugih i drugačijih te su napisali svoje poruke tolerancije u padletu.