Izvješća s mobilnosti

Od 20. do 24. ožujka 2023. boravio sam u Barceloni na tečaju „Eco-Schools: Education for a Sustainable Planet“ u organizaciji Euromentor Education u sklopu našeg školskog Erasmus+ projekta S.T.E.P.S. (Sustainable teacher's enrichment with practical skills).

PONEDJELJAK, 20.03.2023.

Tečaj je započeo u ponedjeljak. U isto vrijeme održavala su se 3 različita tečaja: o upotrebi digitalnih aplikacija u nastavi, učenju izvan učionice te naš – „Eko škola: Edukacija za održivi planet“. Na samom početku imali smo upoznavanje sa sudionicima iz sva tri tečaja te prezentaciju države iz koje dolazimo, grada, škole… Tako sam doznao da, koliko god se mi učitelji žalili na našu podršku države, je u drugim sustavima stanje za neke stvari još gore. Npr. u njemačkoj školi koja je namijenjena učenicima s posebnim potrebama jedva da imaju internetsku vezu, jako su loše informatički opremljeni, učitelji koji tamo rade nisu po struci edukatori-rehabilitatori, u mađarskoj srednjoj školi razredni odjeli su s preko 30 učenika, u talijanskom vrtiću djeca nose hranu od kuće, u Grčkoj mlađi učitelji bivaju premještani iz škole u školu te u različite dijelove države, u rumunjskoj školi nemaju školsku kuhinju, jede se u učionici ono što se donese od kuće. Ostali su iznenađeni kad sam im rekao da u Republici Hrvatskoj svi učitelji imaju laptop na korištenje, svi učenici od 5. do 8. razreda tablete te od 1. i 4. razreda da imamo komplete tableta za korištenje po potrebi.

Naša voditeljica tečaja, mlada eko aktivistica Xènia Elias, predstavila nam je aktivnosti po danima. U našoj grupi osim mene su još 4 učiteljice iz jedne rumunjske škole (mene je ponovno začudilo kako na isti tečaj mogu doći 4 učitelja iz iste škole). Na kraju dana smo dobili savjete koje zanimljivosti posjetiti u Barceloni.

UTORAK, 21.03.2023. (prvi dan proljeća)

Dan smo započeli razgovorom o tome kako se razvrstavaju i recikliraju različiti materijali. Svatko je dao primjer iz svoje države, grada. Doznao sam da je stanje u Rumunjskoj slično onom kako je razvrstavanje bilo kod nas prije nekoliko godina, tj. ljudi razvrstavaju i na kraju sve završi zajedno. U Španjolskoj je isti sustav razvrstavanja kao u Hrvatskoj: kanta zelene boja za staklo, plave za papir, žute za plastiku i metal, smeđe za organski otpad te „zatvorena“ za ostali otpad.

Nakon toga upoznali smo se sa internetskom stranicom Sustainable Development Goals koja se može koristiti u radu s učenicima. Naime, u rujnu 2015. zemlje su usvojile niz ciljeva održivog razvoja kako bi okončale siromaštvo, zaštitile planet i osigurale prosperitet za sve. Ima ukupno 17 ciljeva koji se mogu pojedinačno obrađivati.

Zatim smo govorili o „odbacivanju“ tehnološki zastarjelih uređaja kao npr. mobitela. Predstavljena nam je firma „Fair phone“ koja proizvodi mobitele koji imaju većinu dijelova koji se mogu zamijeniti ako se pokvare.

Voditeljica nas je upitala znamo li što znači pojam „Zero waste“, odgovorio sam naravno potvrdno jer i sam pokušavam živjeti u skladu s time, tj. ne proizvoditi otpad. Nastavili smo temu s drugim pojmom: 3R – reuse, reduce & recycle, tj. ponovno upotrijebiti, smanjiti otpad i reciklirati.

Nakon toga smo, bi se još bolje upoznali, odigrali igru „2 istine i 1 laž“, tj. svatko je trebao o sebi reći po dvije stvari koje su istinite i jedna koja to nije. Ostali sudionici su trebali otkriti što je laž.

Zatim smo s upoznali s igrom CL!MATE FRESC. Ona se sastoji od niza kartica koje treba poslagati na stolu s ciljem da se vidi povezanost jedne pojave s drugom, tj. kako čovjek utječe na klimatske promjene koje se događaju na Zemlji. Postoje verzije na mnogim jezicima pa tako i hrvatskim. Pogodne su za korištenje u radu s učenicima, pogotovu s onima koji su posebno nadareni za to područje, npr. Grupa prirodnjaka, a mogu se koristiti i na engleskom ili talijanskom jeziku tako da se ostvari korelacija među predmetima.

Na kraju dana predstavljena nam je Mapa Barcelona + Sostenible. Radi se o mapi na internetu u kojoj su označene sve institucije, firme, hoteli, restorani i slično koji na neki način brinu o održivosti.

SRIJEDA, 22.03.2023. (Svjetski dan voda)

Dan smo proveli u jednom od gradskih vrtova koji se nalazi na krovu zgrade, navodno najveći takav u Europi. Na sam krov je postavljen sloj od 38 cm zemlje na koji se sade biljke. Cijela površina je pod navodnjavanjem. Stanovnici Barcelone se mogu prijaviti da uzmu jedan djelić i uzgajaju povrće, cvijeće, aromatske biljke i sl. Vrt također služi za razne edukacije učenika.

Zadatak nam je bio da se dokučimo čemu sve može služiti ono što se u vrtu uspije uzgojiti. Tako smo, osim što se mogu razne biljke koristiti za jelo, pomalo otkrili da se npr. može raditi ulje od lavande, dekoracije od cvijeća i još puno toga.

Sljedeći zadatak je bio da se prošećemo vrtom i nacrtamo nekoliko biljaka olovkom na papir. Zatim smo trebali pokazati crtež ostalim sudionicima, opisati biljku te su morali pogoditi o kojoj se radi.

Na kraju smo izrađivali dekoraciju od lavande. Ubrali smo 15 cvjetova, stavili ih u stručak te pomoću vrpce presavili stabljike prema dolje. Nakon toga smo vrpcu provlačili kroz stabljike nešto kao na tkalačkom stanu. Broj cvjetova mora biti neparan tako da vrpca ide jednom s vanjske te u sljedećem redu s unutarnje strane. Vrpca se provlači do kraja cvjetova i zatim veže.

Na kraju dana smo posjetili tržnicu koja se nalazi u prizemlju zgrade.

ČETVRTAK, 23. 03.2023.

Dan smo započeli motivacijskom aktivnošću, trebali smo odabrati jednu sliku od jučerašnjeg dana i reći zašto smo baš nju odabrali, opisati…

Prva tema koju smo obrađivali je primjena održivosti u razrednom odjelu, tj. koristiti reciklirani papir, iskoristiti ga s obje strane, također i plakate, ne koristiti jednokratnu plastiku i sl.

Zatim smo na YouTube pogledali nekoliko edukacijskih kratkih video uradaka koji se također mogu koristiti u nastavi.

Nakon toga nam je objašnjen pojam Eco anxiety ili Eko strah. Zaključili smo da treba razgovarati s djecom realno, bez uveličavanja i umanjivanja, potaknuti ih da promišljaju o toj temi, da se ne boje nego spoznaju što sami mogu učiniti za očuvanje života na Zemlji. Poticajno je također da mladi pričaju o tome, a ne da ispadne da odrasli „sole pamet“ pa nam je za primjer dana aktivistica iz Švedske Greta Tamberg, tj. ona može biti uzor mladima, na internetu se može naći puno njenih govora, članaka i sl.

Zatim smo se dotaknuli teme bacanja hrane. Voditeljica nas je upoznala da se u Barceloni u večernjim satima može kupiti hrana za trećinu prave cijene, tako da se ne baca.

AMB je zanimljiva internetska stranica koja se može također koristiti u radu s djecom. Upiše se neko jelo koje želimo pripremiti, treba dodati sve sastojke i nakon toga se dobije ocjena od 1 do 10 koja nam govori koliko smo uspješnu u doprinosu očuvanju klimatskih promjena. Savjeti su da se koriste lokalne i sezonske namirnice, što manje mesa i sl.

Nakon toga smo trebali predstaviti tipična jela iz našeg kraja. Kolegice iz Rumunjske su navele i opisale pripremu tripica i kiselog kupusa, a ja istarske pljukance, fritule i supu.

Za kraj dana nam je voditeljica tečaja predstavila projekt u kojem je i sama, kao aktivistica u očuvanju okoliša, sudjelovala: Waste autopsy – obdukcija otpada. Ona i drugi kolege otvarali su vreće otpada i izdvajali što sve ljudi bacaju a može se reciklirati. Našli su puno plastike, papira, metala, boca, organskog otpada…

PETAK, 24.03. 2023.

Dobili smo zadatak da izradimo mentalnu mapu primjene stečenog znanja na tečaju. Ja sam se odlučio za dio tečaja koji se odnosi na pojam 3R, tj. reciklirati, ponovno upotrijebiti i smanjiti otpad. Taj mini projekt sam nazvao „R-espect“. Mentalnu mapu sam podijelio na 5 dijelova: 1. Plan, 2. Kreativnost, 3. Suradnja, 4. Diseminacija i 5. Dobrobit. Za svaki dio sam naveo nekoliko aktivnosti.

Nakon toga smo prionuli izradi ljekovitog pripravka koji služi za masažu u slučaju bolova mišića, upala i sl. Najprije smo što više usitnili listove s nekoliko grančica ružmarina i zatim ih stavili u posudice s maslinovim uljem te ih na kraju začepili. Pripravak će biti spreman za upotrebu za mjesec dana.

Zatim smo se upoznali sa igrom „Serious games for the climate“. Radi se o tome da učenici sami izmisle društvenu igru koja se tiče održivosti i podjele je s drugim školama putem društvenih mreža.

Zadnje čega smo se dotakli je internetska stranica PLAYS.ORG koja nudi niz online igrica. Među njima imam dosta onih koje se odnose na očuvanje okoliša te se mogu koristiti za rad s učenicima.

Na kraju tečaja dobili smo zaslužene potvrde i svi zajedno zaključili da je bio vrlo uspješan.

Maja Užarević, učiteljica razredne nastave provela je Job shadowing aktivnost od 13. do 17. veljače 2023. u osnovnoj školi VS Triester u Grazu.

PONEDJELJAK, 13. VELJAČE 2023.

Prvi dan mog boravka u školi započeo je koncertom dobrodošlice koji su učenici trećeg razreda pripremili za mene. To je samo jedan od šest razreda koji su uključeni u projekt „Superar“ financiran od strane Caritasa. U tim razredima postoji veća satnica nastave glazbene kulture, a nastavu glazbenog održavaju profesori glazbene kulture, a ne učiteljica razredne nastave. Često naučene pjesme prezentiraju u školskom holu ostalim učenicima i pripremaju se za javne nastupe. Pjesme se izvode na više stranih jezika (uključujući hrvatski), zato što je to škola koju pohađaju učenici različitih nacionalnosti, kojima njemački nije materinji jezik.

Nakon koncerta ravnateljica škole Sonja Barti i koordinatorica europskih projekata Adida Oprešnik upoznale su me s načinom organizacije rada u njihovoj školi. Školu pohađa oko četiristo učenika od 1. do 4. razreda. Nastava se održava u jednoj smjeni, a nakon nastave je organiziran produženi boravak s ručkom za sve učenike (kao i kod nas).

Samo jedan od 16 razreda ima drugačiju organizaciju od ostalih. Specifičan je po tome što ga pohađaju učenici od 6 do 11 godina (od 1. do 4. razreda) koji dolaze iz različitih govornih područja. Također, to je razred s najviše učenika s posebnim potrebama. Zbog toga su u njemu stalno zaposleni dvoje učitelja i jedna asistentica, a rad je organiziran u formi cjelodnevne nastave. Provodi se jako malo frontalnog rada. Učenike se usmjerava na samostalni rad i disciplinu. Na početku tjedna svaki učenik dobiva radni listić s popisom zadataka koje do kraja tjedna treba odraditi. Učenici ih rješavaju željenim redoslijedom, prema raspoloženju toga dana. Jedino je važno da svi zadatci trebaju do petka biti riješeni. Učenici koji riješe sve na vrijeme, dobivaju dodatne zadatke i nagrađeni su naljepnicom. Učenici koji ne riješe sve zadatke, trebaju ih odraditi preko vikenda. Učitelj pregleda riješeno i označi na listiću razinu uspješnosti, a roditelj tijekom vikenda treba isti listić potpisati. Ovi tjedni listići se skupljaju u učeničku mapu, koja ujedno predstavlja jedino praćenje učenika od strane učitelja.

Svaki učitelj ima slobodu izabrati način na koji će učenik biti praćen tijekom godine. Važno je napomenuti da dobivaju svjedodžbe dva puta godišnje (u veljači i srpnju) i da u prvom razredu i prvom polugodištu drugog razreda postoji samo opisno ocjenjivanje. U kasnijim razredima se učenici ocjenjuju brojčanom ocjenom, pri čemu je 5 najniža ocjena a 1 najviša.

         Nakon što sam se upoznala s načinom organizacije rada u školi, prisustvovala sam nastavnom satu (Werken - radionica). Učenici kombiniranog / integriranog razreda bili su podijeljeni u dvije grupe. Mlađi su izrađivali rekvizite od papira za predstavu Snjeguljica koju će izvesti na podjeli svjedodžbi, a stariji su učenici tehnikom filcanja izrađivali torbice. Takav praktični rad vodi učiteljica ručnog rada u specijaliziranoj učionici / radionici, u kojoj se nalazi pregršt alata, materijala i pribora za ručni rad (vuna, staklo, drvo, karton). Ovakva učionica je ono što priželjkujemo tijekom nadogradnje naše škole 😊.

UTORAK, 14. VELJAČE 2023.

         Današnji dan započeo je, kako za učenike tako i za mene, lutkarskom kazališnom predstavom. Stefan Karach, autor priča za djecu, ilustrator i glumac, predstavio je svoju knjigu Emil und die Monster lutkarskom predstavom.

Potom sam prisustvovala satu glazbenog u prvom „Superar“ razredu pod vodstvom profesorice glazbe. Već od prvog razreda učenici uče svirati i pratiti zadani ritam na instrumentu (ksilofon). Kroz igru učenici trebaju učiniti naučeni pokret ako su prepoznali odgovarajući ton koji učiteljica zadaje (kreću se u „vlakiću“, izvode čučanj ili okret).

Nastava materinjeg jezika (njemačkog) ima satnicu od 7 sati tjedno. Prisustvovala sam i satu njemačkog jezika u drugom razredu, gdje je nastavu održala učiteljica Barbara, koja je specijalizirana za učenje njemačkog kao drugog jezika. Na nastavi je bila prisutna i redovna učiteljica ovog razreda, koja je također sudjelovala na satu.

Dio školskog hola ima funkciju knjižnice. Opremljen je modernim namještajem na kojem se nalaze knjige razvrstane po razredima i prostor za čitanje. Škola nema knjižničara, već knjige učenici posuđuju sami i vraćaju nakon čitanja. Redovno posjećuju i gradsku knjižnicu koja se nalazi u blizini. Važno je napomenuti da učenici svih razreda svakodnevno čitaju za vrijeme nastave.

         Škola posjeduje i jednu prostoriju u kojoj se nalaze zajednički dodatni materijali rad. U njoj se nalaze police na kojima su razvrstani materijali po predmetima (didaktički materijali, igre i plastificirani listići), a svaka učiteljica se upisuje u predviđenu tablicu evidencije kad posudi materijal.

SRIJEDA, 15. VELJAČE 2023.

         U ulaznom holu škole danas sam srela gospođu koja je učenicima prodavala zdravi doručak. Na stolu se našla košarica s voćem i sirni namaz na crnom kruhu posipan začinima. Budući da je cijena pristupačna (manje od 1 euro) gotovo svi učenici kupe srijedom zdravu užinu, a ostalim danima nose od doma i jedu u razredu, već nakon prvog sata. Kao i u Balama, i u ovoj školi u razredima se nalazi umivaonik. Osim toga, pored umivaonika se nalazi drvena polica na kojoj su staklene čaše s imenima učenika. U učionicama se nalaze kante za odvojeno prikupljanje otpada (i to četiri) u koje učenici bez greške razvrstavaju otpad.

Odmah po dolasku u učionice slijedi jutarnje čitanje – svaki učenik čita knjigu, a učiteljica ovog razreda ih obilazi i sluša odabrane učenike kako čitaju. Nakon pročitanog odlomka učenik prepriča pročitano. Ako uspješno odradi zadatak dobiva pečat u za to predviđenu knjižicu – „Lesepass“ (putovnica za čitanje). Uslijedila je proslava rođendana jedne učenice. Slavljenik tog dana ne nosi slatkiše, već voće. Djevojčica je donijela tacnu punu narezanog voća i ananas s voćnim ražnjićima te je puhala svjećicu.

Na satu tjelesnog posjetila sam kombinirani odjel 2. i 4. razreda. To je bilo nešto što me posebno veselilo jer sam htjela usporediti moj sat sa satom kolegice iz Graza. Već pri samom ulazu u dvoranu primijetila sam da se i te kako razlikuju - učenici ne oblače opremu i u dvorani borave bosi ili u čarapama, a najvažnije je da se tijekom nastave tjelesnog opuste, zabave i međusobno surađuju. Igra je na satu najvažnija aktivnost. Iako postoji plan i program u kojem su predloženi elementi sportova i ostale aktivnosti, učiteljica slobodno izabire što će od ponuđenog koristiti u nastavi. Učiteljica ne provodi nikakva testiranja ni mjerenja učenika, a ocjenjuju se brojčano samo odgojni element. U kombiniranom razredu postoje dvije učiteljice, koje se izmjenjuju u radu, a veći dio nastave su zajedno na satu. Kad jedan od razreda ima obradu ili treba dodatno pojašnjenje, učiteljica izvodi učenike izvan učionice (u prošireni prostor hodnika) gdje se nalazi kutak za učenje. Nakon toga se ponovno vraćaju u razred i nastavljaju s radom. Učiteljice vide brojne prednosti ovakvog načina rada u kombinaciji, zbog međusobne suradnje učenika i učiteljica.

Svakog dana boravka u školi ručala sam u školskoj kuhinji po cijeni od tri eura.

Za vrijeme neformalnog druženja s učiteljima i asistentima saznala sam da i učitelji i asistenti imaju puno veće plaće od nas u Hrvatskoj. Na primjer, asistentica s punom satnicom ima plaću od 1700 eura.

ČETVRTAK, 16. VELJAČE 2023.

Zadnji dan mog boravka u školi bio je planiran za posjet lokalnom kinu. Pogledali smo vrlo zanimljiv dječji film u kino dvorani koja nije otvorena redovno za javnost, nego se iznajmljuje za projekcije prema potrebi. Moji su se domaćini potrudili da se film prikaže u jutarnjim satima kako bi kasnije mogla još nešto novo ili barem drugačije vidjeti.  

Po povratku u školu učenici su ponovno imali probu za sutrašnju predstavu na kojoj sam naravno prisustvovala kao i satu matematike nakon toga.

U popodnevnim satima s učiteljima iz škole bio je organiziran razgled gradske četvrti Triester-Siedlung (Tršćansko naselje) gdje se nalazi i škola. Radi se o dijelu grada u kojem su građeni radnički stanovi u vrijeme između dva rata. Još uvijek je većina stanovništva koje je tu naseljeno nižeg socijalnog statusa te najrazličitijih nacionalnosti i vjeroispovijesti. Zbog toga je otvoren taj centar kojemu je glavni cilj osigurati održiv razvoj ovog gradskog kvarta te povećati kvalitetu življenja njegovih stanovnika i postići njihovu identifikaciju s mjestom stanovanja.   Socijalna radnica koja nas  je srdačno dočekala upoznala  nas je s radom centra od samog početka do današnjih dana. Ona je na raspolaganju svim stanovnicima četvrti i pronalazi odgovore na sva njihova pitanja: od odlaska liječniku, ispunjavanja službenih obrazaca za posao, dječji doplatak, školu i ostalo do sakupljanja svakodnevnih potrepština za potrebite obitelji…

Potom smo posjetili gradsku knjižnicu, koja je po građi i veličini druga najveća knjižnica u Grazu i zaista me očarala. Tamo nude na posudbu knjige na brojnim jezicima, a učenici osnovne škole na taj način imaju priliku čitati knjige na svojem materinjem jeziku. Svim učenicima i ostalim građanima slabijeg socijalnog statusa omogućen je besplatan ulaz i korištenje svih kulturnih ustanova u naselju.

Pješice smo nastavili šetnju naseljem prema bivšoj tvornici gaziranih pića u kojoj je sada smještena galerija Shaumbad. U njoj se nalaze i brojni ateljei u koje dolaze umjetnici iz svih krajeva svijeta. Kroz trenutni postav nas je provela umjetnica rodom iz Sarajeva i ispričala nam svoju neobičnu životnu priču, koja potvrđuje socijalni status ovog kvarta.

Nakon toga domaćini su me počastili u poznatoj gradskoj pivnici Glockl Brau.

Puna dojmova i novih zanimljivih iskustava krenula sam putem Rovinja.

U okviruU okviru Erasmus+ projekta S.TE.P.S učiteljica engleskog jezika Suzana Poljak i učiteljica talijanskog jezika Kristina Matika Ferrara boravile su na mobilnosti u školi „Colegio de la Milagrosa“ u La Orotavi, na kanarskom otoku Tenerife.

Škola je to koja broji nešto manje od 500 učenika od 3 – 16 godina (predškolski, osnovna i srednja škola). U Španjolskom obrazovnom sustavu osnovna škola traje do 6. razreda, a nakon toga su učenici srednja škola i istu pohađaju do 16 godine. Nakon toga odlaze u višu srednju školu u trajanju od dvije godine.

Naša mobilnost započela je u nedjelju, 15. siječnja kada smo imale prvi sastanak s koordinatoricom Erasmus+ projekata Marijom Begoñom Regalando Expósito. Koordinatorica nam je predstavila program mobilnosti t smo dogovorile detalje o istoj.

U ponedjeljak, 16. siječnja 2023. upoznale smo ravnateljicu, većinu učitelja te nas je koordinatorica provela kroz školu.

„Colegio de la Milagrosa“ smještena je u zgradi koja predstavlja jedan od najljepših primjera arhitekture na Kanarskim otocima. U zgradi se, osim učionica, nalaze kapelica, prostori za mjesnu zajednicu te dio u kojem borave opatice.

Škola ima bogato iskustvo u prijašnjem Erasmus+ programu (projekti S.O.F.T – Start our Future Today; The Streets of my Town) te je akreditirana  škola (2021. – 2027.).

Nakon što smo obišle školu i koordinatorica nas je upoznala s radom, planom i programom, odradile smo prve sate job shadowinga na nastavi engleskog jezika te je Suzana također odradila prve sate teaching assignmenta na kojima je predstavila našu školu, grad i zemlju te nastavila s obradom vokabulara i gramatike koju kolege započele na prethodnim satima. Kristina se upoznala s aktivnostima, udžbenicima i kurikulumom stranih jezika. Osim engleskog, u školi se poučava i francuski jezik.

Također smo prisustvovale nastavi tjelesne kulture na kojoj učitelj odrađuje „crossfit“ aktivnost. Cilj je tijekom sata izvoditi različite sportove kako bi se učenici orijentirali kojim sportom se baviti.

Ono što je bilo zanimljivo je da je učitelj upute davao učenicima 3. razreda osnovne škole na engleskom jeziku. Na poslijepodnevnom sastanku smo saznale da je grupa učitelja uključena u CLIL projekt. U projekt je uključeno 34 škola iz Španjolske, a samo s Kanarskog otočja je 3. Cilj projekta je poučavanje drugih predmeta na engleskom jeziku te su u ovoj školi uključeni učitelji tjelesne, glazbene i likovne kulture te prirode. Učitelji sami vježbaju svoje jezične kompetencije te učenicima daju upute na engleskom jeziku. To je projekt koji je tek započeo te će se rezultati istoga znati kroz neko vrijeme, ali postoji sumnja u to da je dobro učenike poučavati predmet kao što je priroda na engleskom jeziku, odnosno učitelj istog predmeta se boji hoće li učenici usvojiti gradivo na nematerinjem jeziku.

Učitelji su se danas sastali kako bi dogovorili aktivnosti za idući tjedan kada dolazi koordinatorica za cijelu Španjolsku.

U utorak, 17. siječnja 2023.g. nastavile smo sa svojim aktivnostima. Osim job shadowinga, Suzana je opet odradila teaching assignment u 6. razredima te s kolegom podijelila nastavne metode koje koristi u radu.Kako škola ima svoju radio stanicu, bile smo pozvane na snimanje emisiju gdje su nas intervjuirali učenici srednje škole. Učenici su htjeli znati razlog našeg dolaska, kako nam se svidjela škola i sl.

Zanimljiva je bila i aktivnost „School garden“ na kojoj učenici uređuju školski vrt te sade salatu.  Kada salata naraste, učenici mogu ubrati i odnijeti kući.       

U srijedu i četvrtak (18. i 19. siječnja) nastavile smo s aktivnostima. Slušale smo nastavu engleskog jezika, Suzana je oba dana odradila sate teaching assignmenta, upoznale smo se s radom učiteljice Yasmine koja je na satu likovne kulture s učenicima predstavila izradu tzv. kanarskih „pintaderas“ – oblika izrađenih od gline ili drva koji su se nekad koristili za dekoracije i sl. Svaki otok Kanarskog otočja ima svoj oblik pa se tako na otoku Tenerife izrađuju „pintaderas“ u obliku trokuta. „Pintaderas“ su se koristili kako bi se identificirale obitelji, ali ne postoji dokumentacija danas kako bi se pokazalo koje obitelji su imale svoj „pintaderas“.     

Također smo prisustvovale satu drame s učiteljicom Yasminom, koja učenike poučava pravilnom disanju, pokretu, ritmu te glazbenim terminima na zanimljiv način.

Također smo se upoznale s radom s učenicima s poteškoćama. Škola ima tzv „multisensorial class“ u kojem postoje stanice za učenike koji imaju poteškoća s jednim od pet osjetila. Mnoga pomagala su izrađena od recikliranih materijala, ali soba također obiluje raznim didaktičkim materijalima, svjetlosnim efektima i         

U srijedu smo također imale oblazak grada La Orotave s koordinatoricom. Upoznala nas je s glavnim znamenitostima i običajima grada te smo posjetile gradsku vijećnicu.

U petak, 20. siječnja 2023. učenici 3. razreda srednje škole išli su na terensku nastavu u Nacionalni park „Las Cañadas del Teide“. Učenici su upoznati s vulkanskim tlom tom područja, vegetacijom i životinjskim svijetom. Mogle smo primijetiti da su učenici svugdje isti – vole učiti „na terenu“. Aktivnost je veća, učenici su zainteresirani i postavljaju brojna pitanja. Također, jedna od učenica nam je prevela najvažnije informacije na engleski jezik.                                                                                                                                                                                                    

Mobilnost smo završile ručkom koji je koordinatorica Maria Begoña Regalando Expósito organizirala s učiteljima koji su sudjelovali u našoj mobilnosti.

Iskustvo u školi „Colegio de la Milagrosa“ bilo je vrlo korisno. Domaćini su se potrudili predstaviti nam sve aktivnosti koje provode, nesebično su podijelili svoja iskustva i nastavne metode s nama koje su slične kao u našoj školi, ali je iskustvo i kompetencije koje smo usvojile velike i primjenjive na našoj nastavi. Razmjena iskustva s kolegama je vrlo važna i svaki odlazak na ovakvu mobilnost doprinosi našoj nastavi u koju ćemo uključiti ideje iz tamošnje škole.

Važno je i da je Suzana odradila prvi teaching assignment u okviru naših Easmus+ projekata, što se pokazalo kao odlično iskustvo te možemo nastaviti takvu praksu i u drugim europskim školama. Poučavanje učenika u okruženju koje nije naše je izazovno i zanimljivo te svakako podiže ljestvicu naših kompetencija.

Također smo zaključile da je škola na Tenerifama odličan budući partner te smo s koordinatoricom dogovorile buduću suradnju kroz Akreditaciju (mobilnost učenika).

Nekoliko zanimljivosti o organizaciji rada u školi:

-   školski sat traje 55 minuta

-   između sati nema malog odmora

-   učenici borave u svojim učionicama; tako sat realno nikad ne traje 55 minuta, jer e potrebno vrijeme da se učitelji prebace iz jedne učionice u drugu

-   veliki odmor traje 30 minuta

-   učenici nose sa sobom svoju marendu – nema školske kuhinje

-   učenici nose uniformu.

U srijedu i četvrtak (18. i 19. siječnja) nastavile smo s aktivnostima. Slušale smo nastavu engleskog jezika, Suzana je oba dana odradila sate teaching assignmenta, upoznale smo se s radom učiteljice Yasmine koja je na satu likovne kulture s učenicima predstavila izradu tzv. kanarskih „pintaderas“ – oblika izrađenih od gline ili drva koji su se nekad koristili za dekoracije i sl. Svaki otok Kanarskog otočja ima svoj oblik pa se tako na otoku Tenerife izrađuju „pintaderas“ u obliku trokuta. „Pintaderas“ su se koristili kako bi se identificirale obitelji, ali ne postoji dokumentacija danas kako bi se pokazalo koje obitelji su imale svoj „pintaderas“.

 Također smo prisustvovale satu drame s učiteljicom Yasminom, koja učenike poučava pravilnom disanju, pokretu, ritmu te glazbenim terminima na zanimljiv način.

Također smo se upoznale s radom s učenicima s poteškoćama. Škola ima tzv „multisensorial class“ u kojem postoje stanice za učenike koji imaju poteškoća s jednim od pet osjetila. Mnoga pomagala su izrađena od recikliranih materijala, ali soba također obiluje raznim didaktičkim materijalima, svjetlosnim efektima i sl.

U sklopu projekta S.T.E.P.S., učiteljica prirode i biologije Iva Dujmović, učiteljica likovne kulture Arijana Dobrila Barbaro i ravnatelj škole Marin Mihovilović boravili su tjedan dana u porugalskoj školi na Azorima, u školi Escola Básica e Secundária Tomás de Borba u gradu Angra do Heroísmo. Evo njihovog izvješća.

PONEDJELJAK, 7.11.2022.

Prvi radni dan započeli smo upoznavanjem s koordinatoricom Erasmus+ školskog tima, Elsom, koja nas je provela kroz školske prostore i upoznala s Erasmus školskim timom. Škola je prilično nova (14 godina) i dobro opremljena što nije slučaj u ostalim portugalskim školama, kako je napomenula koordinatorica. Školu pohađa oko 1500 učenika od vrtićke do srednjoškolske dobi, a jedan dio zgrade pripada glazbenoj školi (ples, pjevanje, instrumenti). Škola posjeduje zatvoreni bazen, veliku sportsku dvoranu, judo dvoranu, vanjske sportske terene za košarku, nogomet i atletiku, koncertnu dvoranu, muzički studio, TV studio, knjižnicu, kuhinju i blagovaonu, kantinu, papirnicu itd. Prilikom ulaska u školu učenici se moraju prijaviti pomoću čip kartice.

Koordinatorica nas je upoznala s razinama obrazovanja u Portugalu (u 4 ciklusa), kurikulumom, načinima ocjenjivanja učenika te nam je kratko predstavila učitelje kod kojih ćemo boraviti sljedećih dana.

Naš je ravnatelj dio dana proveo u razgovoru s ravnateljem škole kako bi doznao detalje portugalskog obrazovnog sustava. Učenici imaju nastavu od 8.10 do 15.45, uz pauzu za ručak između 13.00 i 14.00 sati. Nastava je koncipirana u sate od 45 odnosno 90 minuta, s 10 minutnim odmorima i jednim dužim odmorom od 15 minuta. Različite dobne skupine imaju različite rasporede rada i odmora, kako bi se smanjila gužva na hodnicima i u blagovaoni. Nema zvona. Učenici se samo pod odmorom smiju koristiti mobilnim telefonima.

U školu kreću sa 6 godina. Osnovna škola traje od 1. do 4. razreda (1. ciklus), zatim slijedi 2. ciklus od 5. – 6. te treći ciklus od 7. do 9. razreda. Srednjoškolsko obrazovanje počinje u 10. razredu i traje do 12. razreda. U 10. razredu biraju skupinu predmeta između društvenih, prirodnih, umjetničkih i ekonomskih ovisno o tome koji fakultet žele upisati. Samim time imaju puno manje predmeta nego naši učenici, ali pojačanih – npr. 7 sati biologije i geologije u 11. razredu, te još 7 sati fizike i kemije, uz ostale osnovne predmete. Matura se polaže u dva navrata (nakon 11. i nakon 12. razreda – što olakšava pripremu).

Učiteljica biologije prisustvovala je nastavi 11. razreda biologije – tema mitoza i mejoza. Kako u desetom razredu učenici biraju 'smjer' u ovom ih je razredu bilo samo 10, čime je rad s učenicima kvalitetniji. Imaju 7 sati biologije tjedno i u jednom semestru pišu 5 ispita čije ocjene ne mogu ispravljati. Nakon 11. razreda polažu maturu iz biologije koji im vrijedi 1/3 konačne ocjene, dok ocjene iz biologije u 10. i 11. razredu čine 2/3. Ocjene su u rasponu od 1-5 u osnovnoj školi (do 9. razreda) te od 1-20 u srednjoj školi (od 10 -12. razreda).

U 9. razredu učenici su danas učili o piramidi pravilne prehrane te ih je na satu također bilo samo 10, jer je to bio sat u laboratoriju, a tada se jedan razred dijeli na dvije grupe. Tijekom tjedna razred ima predavanje i u 'običnoj' učionici na kojoj sudjeluje cijeli razred od 20 učenika. Pristup radu je dosta ležeran. Učiteljica povezuje gradivo sa svakodnevnim životom, religijom i tradicijom, te posebni naglasak daje na mediteranski način prehrane.

Učiteljica likovne kulture provela je dan s učenicima 11. razreda koji su odabrali umjetnički smjer u srednjoškolskom obrazovanju. Dio učenika je dobio zadatak likovno interpretirati svoju viziju odabrane haiku pjesme, dok je drugi dio učenika radio prikaz učionice linearnom perspektivom s dva očišta. Učiteljica je s kolegom podijelila svoja iskustva u pristupu i metodama nastave likovne kulture kod nas.

UTORAK, 8.11.2022.

Ravnatelj je danas imao priliku razgovarati s voditeljem Eko škole – prof. portugalskog, povijesti i geografije. Dvije su godine imali status eko-škole, no razočarani sistemom odustali su od daljnje prijave. Eko-škole predvodi javna ustanova koja svake godine predlaže provođenje određenog projekta u cijeloj državi. Zadnji se projekt zvao 'More počinje ovdje' i trebao je senzibilizirati učenike i lokalnu zajednicu na problem onečišćenja morskog ekosustava mikroplastikom i ostalim otpadom. U tu su svrhu učenici oslikavali šahtove u školskom okruženju. Zbog preopširne dokumentacije koja je uslijedila nakon provedenih aktivnosti, problema oko okupljanja članova eko-odbora, nepotrebne članarine te loših povratnih informacija od strane organizatora škola je odustala od daljnje prijave.

Biti učitelj u Portugalu nije lako, s obzirom na to da se stalno radno mjesto u jednoj školi čeka godinama. Naime, učitelje svake godine Ministarstvo raspoređuje po različitim školama neovisno o mjestu prebivališta, ne vodeći računa o njihovom obiteljskom statusu. Tek nakon 10ak godina, kada skupe dovoljno bodova, učitelji mogu dobiti stalno radno mjesto u jednoj školi (na otocima taj proces traje kraće). Radno mjesto učitelja podrazumijeva 26 – satni tjedni boravak u školi (22 sata nastave + 4 sata dodatnog rada u obliku dopunske nastave, rada s učenicima koji tijekom dana ometaju nastavu i sl.). Ostatak radnog vremena obavljaju u školi ili kod kuće.

Da postoji manjak učitelja dokazuje i činjenica da za učitelja koji je na bolovanju manje od 30 dana Ministarstvo ne osigurava zamjenu. U slučaju razredne nastave učenici se raspoređuju po drugim razrednim odjelima ili u krajnjem slučaju nemaju nastavu te ostaju kod kuće (vrlo rijetko!), a u predmetnoj nastavi jednostavno nema zamjene. Ukoliko se zbog navedenog ne odrade svi predviđeni nastavni sati, ništa zato, ne moraju se nadoknađivati.

Učiteljica biologije provela je dio dana u 10. razredu (praktična nastava) gdje se obrađivalo bolesti probavnog sustava. Zaključila je da se učiteljica koristi klasičnim metodama poučavanja – zapisuje plan ploče te povremeno koristi digitalni pdf udžbenik i fotografije s interneta. Aktivno komunicira s učenicima te se koristi i engleskim jezikom zbog stranih učenika iz Ukrajine i Rusije.

Učiteljica likovne kulture bila je u 7. razredu na satu likovnog, na kojem su učenici 2 crno bijele fotografije svog portreta trebali različito obojati drvenim bojama te redefinirati. Rad će poslužiti za izradu osobne mape svakog učenika.

Zadnji dio radnog dana proveli smo na satu francuskog jezika u 5. razredu, kako bismo se pobliže upoznali s uvođenjem IKT tehnologije u svakodnevnu nastavu. Učenici su dobili zadatak napraviti kratki video o tome kako provode slobodno vrijeme i navesti barem 4 aktivnosti. Naime, od ove školske godine svi učenici 5. i 8. razreda na satu koriste isključivo tablete i digitalne udžbenike.

SRIJEDA, 9.11.2022.

Učiteljica likovne kulture danas je bila s petašima koji su imali zadatak napraviti svoj autoportret s Picassovim elementima. Rad će im poslužiti za izradu osobnih likovnih mapa. Satovi likovne kulture izmjenjuju se sa satima tehničke kulture za koju također izrađuju svoju osobnu mapu. Razlika u nastavi likovne kulture je u broju sati (2 sata tjedno) i pristupačnom materijalu za rad koji nabavlja škola.

Ravnatelj je u razgovoru s pedagoškim timom saznao kako se postupa s učenicima koji se neprimjereno ponašaju u školi. Ukoliko učenik ometa nastavu biva poslan u posebnu učionicu u kojoj uvijek dežura jedan učitelj te piše izjavu o svom prijestupu. U slučaju težeg neprihvatljivog ponašanja učenik može biti suspendiran sa nastave na 1 ili više dana te po njega dolazi roditelj. U krajnjem slučaju može biti premješten u drugu školu, no to se događa vrlo rijetko.

Ravnatelj je detaljnije upoznao školske prostore te posjetio posebni razredni odjel s učenicima s većim poteškoćama. Razred se sastoji od 7 učenika, u dobi od 11. do 18. godina. Jedna učiteljica je cijelo vrijeme s njima, a pridružuju joj se predmetni učitelji prema rasporedu. Nakon toga ravnatelj je s voditeljem eko-škole obišao školsko dvorište i upoznao se s novim projektom u kojem učenici i učitelji izrađuju spremnike za prikupljanje otpada iz školskog okruženja. Otpad će nakon toga iskoristiti učitelji likovne kulture za izradu skulptura od recikliranog materijala.

Učiteljica biologije je s učenicima 7. razreda provela nekoliko nastavnih sati izvan učionice, u obližnjoj šumi. Učenici su imali zadatak odrediti što više biljnih vrsta uz pomoć digitalne aplikacije PlantNet te pripremljenih radnih listića.

Zadnja dva sata proveli smo zajedno sa znatiželjnim šestašima na satu portugalskog jezika. Predstavili smo im svoj grad, školu i sebe same, te smo učenicima podijelili hrvatske slatkiše. Učenici su bili vrlo komunikativni te su se pojedinačno predstavili. Razred pohađa i učenica u invalidskim kolicima koja na zahtjevnijim satima ima pomoćnika u nastavi – učiteljicu koju redovno predaje u školi (svi su pomoćnici u nastavi učitelji, i taj im dio ulazi u satnicu).

Poslijepodne smo proveli istražujući kulturne i prirodne znamenitosti otoka. Upoznali smo se s tradicijom lova na kitove, koja je u današnje doba zabranjena. Također smo se iznenadili da na otoku postoje tradicionalne ulične borbe s bikovima koje se odvijaju u razdoblju od svibnja do listopada i važan su dio otočkog života.

ČETVRTAK, 10.11.2022.

Učiteljica likovnog bila je na nastavi 8. razreda gdje su učenici izrađivali most od špageta. Riječ je o grupnom radu koji se provodi kroz cijelo polugodište – prvih mjesec dana učenici istražuju zadanu temu, potom izrađuju skicu od papira i zatim prelaze na praktični dio. Cilj projekta je pokazati da se pravilnom upotrebom krhkog materijala može postići čvrstoća i stabilnost (gotovi most mora izdržati težinu od najmanje 2 kilograma). Ishod projekta je uvijek isti, no tema se iz godine u godinu mijenja i zadaje ju Ministarstvo.

Učiteljica biologije bila je u 12. razredu na satu geologije – na satu je bilo samo 9 učenika (pola razreda) jer se za laboratorijske vježbe razred dijeli na pola. Učenici su samostalno rješavali radne listiće, uz individualnu podršku učitelja. Između dviju učionica nalaze se 3 dobro opremljena kabineta s mikroskopima, modelima, laboratorijskim vagama, posebnom prostorijom za otrovne kemikalije s ventilacijom itd. Nakon toga provela je nekoliko sati s četvrtašima koji su imali outdoor aktivnosti. Cilj aktivnosti bio je povezati važnost fizičke tjelovježbe za zdravlje organizma. Pomoću radnih kartica ponavljali su dijelove i organe ljudskog tijela.

Ravnatelj je usporedio fond sati naših učenika od 1. do 8. razreda s njihovim sustavom obrazovanja i uočio neke razlike – veći broj nastavnih sati tjelesne, likovne i tehničke kulture te povijesti, te samo jedan sat informatike i religije tjedno. U višim razredima učenici biraju određenu skupinu predmeta i broj predmeta se smanjuje (s većom satnicom). Također je doznao nešto o sustavu nagrađivanja učenika. Na osnovu ocjena i odnosa prema radu i vršnjacima u svakoj se generaciji bira najbolji učenik koji dobiva diplomu i medalju. Novčane nagrade dodjeljuje lokalna zajednica samo u višim razredima.

Na kraju dana prisustvovali smo sastanku Erasmus tima gdje smo razmijenili dosadašnja iskustva. Portugalska je škola također akreditirana te se suočava s nekim novim izazovima u kojima smo i mi pomogli našim savjetima.

PETAK, 11.11.2022.

Posljednjeg smo dana prisustvovali satu engleskog jezika u 9. razredu. Učenici su obrađivali lekciju iz udžbenika uz audio materijale, te samostalno rješavali određene zadatke. Ustanovili smo da su naši učenici aktivniji na satu te da u ovoj dobi obrađuju teže tekstove te se lakše izražavaju.

Nakon toga je učiteljica biologije bila na satu biologije u 7. razredu te je s predmetnom učiteljicom razgovarala o radnim materijalima. Učenici posuđuju knjige od škole na početku školske godine te ostavljaju kauciju u visini 20% cijene, koju dobivaju natrag nakon što udžbenike vrate. Radne bilježnice nisu obavezne i nabavlja ih tko želi, o svom trošku, no učiteljica putem platforme Teams šalje svim učenicima zadatke za vježbu. Učiteljica često povezuje nastavni program sa svakodnevnim životom i više se bavi neformalnim kurikulumom, bez obzira što ponekad nastavne cjeline ne obradi do kraja nastavne godine.

Učiteljica likovne kulture bila je u 3. razredu na satu oblikovanja. Učenici su znanje stečeno na satu znanosti, gdje su učili o svom otočkom reljefu, trebali upotrijebiti prilikom izrade glinene makete otoka. Na sljedećem satu reljef će oslikati engobama. U portugalskim školama satove likovne kulture predaje predmetni učitelj, a ne učiteljica razredne nastave. Isto je i sa satovima tjelesne i glazbene kulture.

Ravnatelj je usporedio način upravlja i rukovođenja školom. U Portugalu se ravnatelj bira na period od 3 godine i to najviše tri puta zaredom, iz redova učitelja. Njegov prvi zadatak je da izabere svoje suradnike – dva zamjenika i pedagoški tim koji su također učitelji. Ukoliko se nitko ne javi na natječaj, Školski odbor bira jednu osobu iz svojih redova koja ne može odbiti ponuđenu funkciju nego mora raditi taj posao sljedećih godinu dana, kao i njen novoizabrani tim. Čest je slučaj da se ravnatelji i vodstvo škole mijenjaju iz godine u godinu što nije učinkovito za razvoj škole i donosi brojne frustracije.

Na kraju zanimljivog i ispunjenog tjedna dobili smo priliku predstaviti našu školu, grad i državu portugalskom Erasmus timu i ostalim učiteljima. Upoznali smo ih s hrvatskim obrazovnim sustavom te usporedili sličnosti i razlike. Rastali smo se u dobrom raspoloženju sa željom da ih ugostimo u našoj školi u nekom sljedećem projektu.

Prve rujanske dane edukator rehabilitator Ana Mihaljević i učiteljica razredne nastave Gabrijela Vlah boravile su na job shadowing aktivnosti u finskoj školi u Vaanti.

PONEDJELJAK, 12. RUJNA 2022.

Škola Hämeenkylän koulu je sve, samo ne uobičajena škola. Prilikom dolaska pred školu nisam skrivala oduševljenje. Škola je nova, izgrađena 2020. godine. Moderne je arhitekture, s velikim i prostranim igralištem na kojem djeca slobodno uživaju tijekom odmora. Od košarke, nogometa, hokeja, do pravog igrališta s ljuljačkama, ležaljkama , do iscrtanog nogostupa s različitim aktivnostima i igrama popust šaha - sve je to na raspolaganju zaigru i učenje finskim učenicima.

Na vratima nas je dočekala profesorica Paula po struci edukacijski rehabilitator  koja nas je upoznala s ostalim profesorima s kojima smo bili u kontaktu prije dolaska - s kolegom  Juhom i Joonasom. Nakon tople dobrodošlice dvojica učenika provela su  nas kratko kroz školu. Škola ima veliku dvoranu za skoro četiri razreda, razredi su trasnparentni, otvoreni i povezani, nema strogo zatvorene učionice i jednog razreda već je mogući prelazak iz jednog razreda u drugi, spajanje više razreda ovisno o učeničkim sposobnostima što je i cilj ove škole. Način rada škole tj. njezin organigram jest da se što više prilagodi učeničkim sposobnostima, idejama, talentima, načinu razmišljanja, njihovoj samostalnosti koje onda on/ona kroz godine sam otkriva i razvija. Obrazovanje u Finskoj je besplatno. Učenicima su osigurani udžbenici i hrana, njihovo je samo da pohađaju nastavu i da se trude u radu.

Pokazane su nam još  i učionice likovnog, domaćinstva, tehničkog, velika blagovaona i studio za glazbenu kulturu. Školske klupe su većinom jednosjedi s kotačićima isto kao i stolice tako da se stolovi lako mogu razmještani. Učenici slobodno sjede i da loptama, posebnim stolicama za ljuljanje čak i foteljama, separeima iz kojih mogu pratiti nastavu. Učionice su opremljene najmodernijom tehnologijom, od pametne ploče, projektora, a negdje i 3d printera. Postoji i takozvana oaza gdje učenici slobodno odmaaju na foteljama ili provode igrajući stolni nogomet.

Nakon malog odmora i slaganja dojmova imali smo priliku upoznati se s ravnateljem škole  koji nas je ukratko upoznao sa samim načinom rada škole. Škola se zalaže za učenika kao individuu, u kojoj nema strogog plana i programa po kojima djeca prate nastavu, već se sve usklađuje s djetetovim interesima i mogućnostima. Oblik rada kakav se provodi u ovoj školi možemo vidjeti u samo nekolicini škola u Finskoj. Učenik je aktivni sudionik u nastavnom procesu. Ukoliko im neki predmet ne ide, ili se ne žele pretjerano truditi oko njega, pokušavaju naći nešto drugo što mu više odgovara.

Učiteljica Gabrijela od kolegice razredne nastave saznaje način praćenja učenika u nižim razredima - na temelju njihovog zapažanja učiteljice predlažu stručnoj službi da se učenik koji je napredniji u matematici prebacuje  u viši razred kako ne bi bilo zakinuto i slušalo ono znanje koje već zna od ranije. Tzv. zamjene po razredima rade se dva puta tjedno iz matematike i finskog.

Škola ima oko 60 - ak zaposlenih i  oko 800 učenika. Par puta bila je proglašena školom godine zbog samog načina rada i ideja za koju se zalažu.

Poslije razgovora s ravnateljem na red je došlo da vidimo kako taj program djeluje u praksi. Otišli smo do 1.i 2. razreda na sat matematike. Atmosfera je bila opustajuća, djeca se slobodno kreću učionicom,  nema klasičnih stolova i stolica, učenik moze sjediti i na malim foteljama. Učili su brojanje i prepoznavanje brojeva igrajući igru “Otrovna gljiva”.  Učenici broje kockice od kojih je jedna otrovna te učenici tako dugo broje dok ne dodju do kockice koja je otrovna.

Za završetak dana vidjeli smo kako je predavati u paru. Dva profesora povijesti predaju učenicima u grupi od njih 50-ak. Jedan učitelj ponavlja gradivo dok drugi pazi na disciplinu u razredu te kasnije  podučava novo gradivo. Zajedničko podučavanje jedno je od novijih metoda učenja te zahtjeva mnogo zajedničkog planiranja, dogovaranja i osmišljavanja sata. Dojmilo me se nadopunjavanje učitelja tijekom sata, no broj od 50 učenika ponekad zna biti veliki broj, posebice ako netko od učenika ometa nastavu. Kako kažu profesori, to je jedan od nedostataka ovakvog otvorenog i transparentnog načina podučavanja.

UTORAK, 13. RUJNA 2022.

Drugi dan bio je rezerviran za upoznavanje svaka svog područja rada. Ana je započela dan promatranjem učitelja edukatora u “malom” razredu ili posebnom razrednom odjelu. U Malom razredu na satu matematike trenutno je osam učenika od 1. do 5. razreda. Četvero ih je integrirano u druge razrede dok ih je četvero stalno u razredu. Za svaki od njih pišu se takozvani HOJKS programi, kao kod nas individualizirani ili prilagođeni. Učenici prate redoviti program, no uz prilagodbu postupka i sadržaja. Kod njih postoji sistem tzv. male pomoći, generalne podrške i specijalne podrške. Učenici koji se školuju po specijalnoj podršci su većinom u posebnom razrednom odjelu.  

Kako učitelj edukator kaže, četvero učenika je u razredu na stalnom boravku radi prilagodbe, iz razloga jer im se teško prilagoditi u redovnom razredu (impulzivnost i agresivnost) dok ih ostalo četvero dolazi na sate matematike koju uče i dalje po redovnom programu, no prilagođeni njihovim mogućnostima  i sposobnostima.

U razredu e edukatoro rehabilitatorom stalno je jedan pomoćnik koji pomaže učenicima ovisno o potrebi. Trenutno je na obuci još jedan pomoćnik koji uz edukaciju za pomoćnika mora proći i praksu. Stoga, ovo nije klasičan poseban odjel već u njega dolaze učenici  koji se i dalje školuju po redovnom programu no, potrebna im je dodatna podrška, a u redovnom razredu uz dodatnih 25 učenika nisu bile prepoznati od strane učitelja. U ovom razredu dobiju onu dodatnu podršku koja ima je potrebna kako bi napredovali.

Od materijala dosta se služe vizalnim pomagalima tzv. PECS sustavom, za raspored, zadaci koji slijede te sistem nagrada kada učenik napravi zadatak ili nešto pozitivno. Ukoliko dođe do nepoželjnog ponašanja učenik izlazi iz razreda gdje se u miru smiruje uz učitelja, gdje ima u mogucnosti biti prekriven otežanom dekom ili pak otežanim jastukom koji su pokazani kao didaktička pomagala koja uvelike djeluju na smiravanje negativnih ponašanja. Svakako nešto što bismo i mi rado koristili u svom radu.

Dok Ana promatra rad učitelja u ‘malom’ razredu, učiteljica Gabi promatra sat glazbenog s učenicima 3. razreda. Učenicima je to kao pojačani glazbeni kojeg slušaju 3 sata tjedno i većinom uče teoriju. Učenici se u 2. razredu odlučuju što žele učiti pojačano - je li to glazbeni ili sport te nakon odluke taj program moraju slušati do kraja osnovno školskog školovanja. Na satu kojem sam prisustvovala učenici su učili note. Razred je opremljem najmodernijim muzičkim instrumentima u kojem nema klupa, djeca su u grupama radila zadatke bez prevelikog pritiska, sa slobodom razmišljanja i kretanja.

Za kraj toga dana obje kolegice pohađaju sat tehničke kulture. Ponovno, moderno opremljena učionica sa svim mogućima instrumentima za oblikovanje drveta, metala, i jednostavnih električnih instalacija. Prisustvovali smo satu u kojem su se učenici 3. razreda upoznali s aluminijem i njegovom lakom obradom. Također, učenici su izrađivali drvene kocke koje su ovog puta bojali. Učenici se slobodno kreću, svaki sam izabire što će raditi taj sat te nema nikakvog pritiska od strane učitelja. 

SRIJEDA, 14. RUJNA 2022. 

Trećeg dana sudjelovali smo na tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi 1. i 2. razreda koji se odvijao zajedno s posebnim razrednim odjelom. Učiteljica edukatorica vodila je sat. Učenici ne nose opremu za tjelesni te su na satu bosi. Njihova je odluka hoće li ponijeti rezervnu odjeću. Njihova je sloboda kako će se odijevati, nitko ne vodi brigu oko toga.

Kasnije smo pričali s Paulom o načinu rada škole karakterizira ga otvorenost prema učenicima, briga i zalaganje za svakog pojedinca, briga o njihovom mentalnom zdravlju. Učenici jednom tjednom imaju savjetovanje te rješavaju evaluaciju o tome kako se osjećaju u školi.

Paulin posao u višim razredima je podrška profesoru u radu za učenike s teškoćama. Pomaže im na satu, osmišljava individualizirani program te brine o njihovom napretku. U redovnom razredu ima po 4 - 5 učenika s tzv. lakšim teškoćama, kao što su disleksija, disgrafija, ADHD.

Ravnatelj, socijalna radnica te edukacijski rehabilitator, medicinska sestra, svaki tjedan imaju sastanak u vezi učenika s teskoćama na kojem traže  način kako da se učnicima kojima je potrebna podrška pruži ona prava, adekvatna za njih.

U školi postoji i aplikacija preko koje učenici mogu prijaviti nasilje među vršnjacima ili preko socijalnih medija  vezana uz njihovo područje Vantuu preko koje dobivaju podatke što se zapravo događa u školi. Kako bi pokušali riješiti neki problem organiziraju se radionice na tu temu, izvode dramatizacije zamišljenih događaja i sl.

Bili smo i na satu finskog jezika. Baš u to vrijeme učenici su mijenjali prostorije, učili su finski prema njihovim sposobnostima. I tako dva puta u tjednu.

Ono što nas se dojmilo jest da ne kategoriziraju učenike po njihovima mogućnostima, već kada prelaze iz jedan razred u drugi govore im da idu npr. u plavi razred (koji je za naprednije), zeleni (za učenike koji moraju više učiti). Ne govori se djetetu koliko je tko dobar već se to kategorizira po bojama i životinjama (za matematiku).

Također, ispiti se pišu 2 puta na godinu. Vise se pažnje pridaje evaluaciji učitelja i njihovoj procjeni kako i koliko je dijete napredovalo. Učeniku se ne daju ocjene već im se kaže npr. lijepo si to naučio, moraš još malo naučiti, ili ponovi ovo gradivo. Roditelji su sa svime upoznati i vode računa te rade s djetetom.

Na satu religije učenici uče u 7. razredu o svim religijama u svijetu. Najviše pričaju o Luteranskoj crkvi, no i o drugim religijama. U 9. razredu slušaju i etiku.

Za kraj dana sudjelovali smo kratkoj evaluaciji tzv. “Mini society” - u kojoj učenici pišu  kako se osjećaju, što im se sviđa u školi, a što ne. Izvodi se jednom tjedno.

ČETVRTAK, 15. RUJNA 2022.

Danas je bio dan rezerviran za promatranje kako finski učenici usvajaju životne vještine na predmetu koji se zove Home economics. U osmom razredu učenici biraju između tri predmeta koji žele usavršiti dalje: tjelesna kultura,  domaćinstvo ili pak likovni sa zanatom. Kada odaberu predmet on je obavezan dvije godine.

Uče kako crtati, kako osmisliti, dizajnirati i napraviti dizajn, uče cijeli proces kako doći do proizvoda od početka do kraja. Učenike se uči kako sami doći do nekog rezultata, na temelju toga zaoštravaju se njihove vještine stvaranja nekog procesa.

Evaluacija i ocjenjivanje ovisi o procjeni učitelja. Učitelj prati učenikov rad od početka te na kraju zajedno sa završnim proizvodom učeniku daje ocjenu. Prilikom izrade nekog proizvoda, npr. u šivanju, učenici sami izaberu predmet koji će izraditi. Kompleksniji predmet - viša ocjena.

Predmet -  Zanati  (Crafts) obavezan je za učenike od 3. Razreda. Učeih kako šivati, heklati, štrikati, bojati tkanine i slično.

Na likovnoj kulturi upoznavaju se različitim tehnikama crtanja, korištenjem različitih materijala te njihovo zajedničko komponiranje u radu, dok kroz zanate uče o različitim tekstilima, njihovoj upotrebi te ih u 8. Razredu kombiniraju zajedno kako bi još više razvili svoju kreativnost, te svoje ideje razvili u djelo.

Škola domaćin omogućio nam je i razgovor s učenikom Kristianom- podrijetlom iz Hrvatske. Kristianu smo postavili par pitanja kako mu je u školi, da li bi nešto mjenjao u vezi škole te  ima li nešto što mu predstavlja problem vezan uz školu. Kristian kaže da je uglavnom zadovoljan školom, da mu škola ne predstavlja preveliki stres, nema toliko puno za učiti, ovisno koliko prati na satu ili kada je neki ispit. Ispita nema toliko puno. Jedino što je naveo kao negativnu stranu jest dugo bivanje u školi - od 8 do 16 sati. Kad završi školovanje htio bi postati doktor, no, kako kaže ovisi o njegovoj volji i učenju. Zadovoljan je školom - na skali od 1 do 5 ocijenio bi ju četvorkom. 

Učenici u 7. razredu obavezno pohađaju nastavu domaćinstva, gdje uče osnove kuhanja, čišćenja, brige o sebi- pranje odjeće. Ovaj puta radili su jednostavan kruh te ga na kraju sata i pojeli. Na licima učenika vidi se koliko uživaju u ovom predmetu te znanja koja steku nose kući. U 8.-9. razredu domaćinstvo je  izborni predmet.

PETAK, 16. RUJNA 2022.

Peti dan ostavili smo za posjet drugoj redovnoj školi koja uz redovne razredne odjele ima i 7 posebnih razrednih odjela za učenike s većim teškoćama od 1. do 6. razreda. Postoji i poseban razred koji podučava djecu svakodnevnim vještinama kao oblačenje i svlačenje, hranjenje i sl.

Škola kao takva ima sličan sustav obrazovanja kao i škola domaćin, uz redovne razrede procjenjuju djecu prema njihovim sposobnostima te ih na temelju toga razmještaju u druge razrede iz finskog i matematike, tako da i u redovnim razredima imaju posebne razrede za učenike kojima treba malo više vremena za usvajanje gradiva.

Škola je opremljena mnoštvom didatkičkih materijala kao pomoć i podrška u radu. Takoder postoje i tzv. sobe za opuštanje gdje učenici mogu doći u bilo kojem trenutku ako su rastreseni ili senzorički uznemireni.

Razredi su napravljeni po godištu djeteta, nema velikih kobiniranih razrednih odjela s razlikom u sposobnostima i godinama. Te temeljem toga i različitog gradiva. Učitelj edukator tako tamo predaje predmete iz jednog razreda npr. trećeg razreda, prilagođavajući se, naravno, sposobnostima učenika.

Učiteljima su na raspolaganju i sredstva s kojima onda slobodno kupuju materijale za koje smatraju da su djeci potrebna. Imaju i već gotov razradeni program tzv. boardmaker koji riječi automatski pretvara u slike.

Ne postoji strogi plan i program, učitelj sam procjenjuje i evaluira učenika. Ukoliko je dijete novo u śkoli za njega postoji razdoblje prilagodbe gdje je cilj upravo to: prilagodba na školu, novi prostor… ne mora se strogo pratiti kurikul.

Po povratku u školu učiteljica Gabi promatra rad učitelja u četvrtom razredu. Primjećuje da u školi nema pravila odijevanja. Učenici u školu dolaze odjeveni kako god žele i nitko se ne opterećuje zbog toga. Mogu imati obojanu kosu, šminku i duge noge. Njihova sloboda se ne ograničava.

Također, u školi ima dosta djece različitih etničkih podrijetla. Svi mogu nositi svoju tradicionalnu odjeću. i da - mogu koristiti mobitele. Nakon ručka može se vidjeti veliki broj učenika koji sjede u zajedničkim prostorima i koriste se mobitelom ( slikaju se, dopisuju, igraju igrice).

Razgovori s roditeljima nisu česti. Obavezan je jedan grupni roditeljski sastanak na početku školske godine, i obično u prosincu budu individualni razgovori s roditeljima na kojima budu nazočni i učenici.

Imaju svoj oblik e–dnevnika po nazivu Wilma. Preko Wilme i komuniciraju s roditeljima.

Kao veliki problem ovakvog načina rada učitelji navode prevelike grupe učenika.

Navode, što je i sama primijetila, da je škola premala za broj učenika. Drugi problem koji bi ona navela je nemogućnost prozračivanja svih prostorija.

Dobra strana je što puno vremena provode na otvorenom. Imaju veliko školsko igralište koje je oslikano i opremljeno različitim spravama. Prolazeći dvorištem može se vidjeti da je svaki učenik okupiran nekom aktivnošću, samostalno ili u grupi.

Ostaje da vidimo hoće li se ovakav način rada proširiti u cijeloj Finskoj.

U razdoblju od 27.6.-3.7.2022., kao školska psihologinja sudjelovala sam na edukaciji “Stress management in schools“ u Heraklionu na Kreti.

PONEDJELJAK, 27. lipnja 2022.

Startalo se upoznavanjem grčke kulture, običaja, samog grada i kulturnih građevina, nekoliko osnovnih riječi kao i odlične hrane za pozitivnu dobrodošlicu. Od sudionika tečaja tu su bili i kolege iz Španjolske, Njemačke, Rumunjske, Francuske pa čak i Hrvatske.

UTORAK, 28. lipnja 2022.

Nakon upoznavanja i prezentacija naših  država i škola, uslijedilo je učenje o efektivnoj komunikaciji, vrijednostima team buildinga, razvijanju komunikacijskih vještina, neverbalna komunikacija i govor tijela, te učenje aktivnog slušanja i empatija. 

SRIJEDA, 29. lipnja 2022.

Sljedeći je dan na redu bila svijest o sebi, kreiranje JA-poruke, razumijevanje povezanosti unutar razreda i učenje otpornosti kao i shvaćanje učenika vlastitih vrijednosti i samo motivacije.  Te iste večeri, imali smo priliku zajedno večerati u lokalnoj grčkoj taverni i isprobati tradicionalna grčka jela.

ČETVRTAK, 30. lipnja 2022. 

Dan nakon, uslijedio je posjet arheološkom muzeju Krete kao dio programa upoznavanja kulture i povijesti Grčke te povijesti civilizacije što je imalo i studijski, ali i terapeutsko-relaksacijski učinak na sudionike. Team building i posjet kulturnoj ustanovi je zasigurno pridonio rješavanju stresa i lakšem i bržem povezivanju grupe.

PETAK, 1. srpnja 2022. 

Sljedeći je dan bio rezerviran za detaljnije proučavanje stresa - što su stresori, identifikacija istih, tehnike stress managementa, vođenje dnevnika stresa, stress management u školskom okruženju, relaksacija i tehnike disanja, specifični stresni događaji i vještine nošenja s istim (javni govori, ispiti...), podrška prilikom stresnih situacija te učenje kako promijeniti tijek misli i smanjiti pritisak.

SUBOTA, 2. srpnja 2022.

Pred sam kraj tečaja usmjerili smo se i na vlastite snage, ciljeve i vrijednosti, načine razvijanja otpornosti na stres, prihvaćanje i minfulness, pozitivne emocije, samo refleksiju i osobne korake kako spriječiti da stres upravlja našim životom.

NEDJELJA, 3. srpnja 2022.

Posljednji dan tečaja razmjenjivali smo iskustva, buduće planove i ciljeve rada, komentirali uspješnost i korisnost naučenog te proslavili podjelu certifikata i nova iskustva. Cijeli je tečaj prošao u veselom i pozitivnom tonu, što u uredima, predavaonicama, na zajedničkoj večeri tako i na terenu i u muzejima kao nosiocima svjetske kulture.  Radilo se grupno, u parovima i individualno, predavači su bili iz raznih područja i raznog  obrazovanja (psiholozi, terapeuti, savjetnici, turistički vodiči, manageri…). Nove vještine će svako pomoći u daljnjem radu, a uporabi istih s početkom nove školske godine te mogućim promjenama i poboljšanjima u svakome od nas se veoma veselim! 

Otok Kreta - kolijavka grčke civilizacije, bio je odredište mobilnosti koju su realizirale učiteljica razredne nastave Dolores Beloč Ćorković i školska knjižničarka Samanta Matejčić Čotar. Tijekom deset dana mobilnosti imale su priliku posjetiti dvije osnovne škole na sjeveru i jugu Krete te upoznati grčki obrazovni sustav. Evo njihovog izvješća:

SRIJEDA, 4. SVIBNJA 2022.

Nakon gotovo dvije godine od početka komunikacije s partnerskim školama na Kreti, konačno smo stigle na taj najveći grčki otok. Sam put bio je prilično naporan zbog tri presjedanja koja smo imale, no želja za upoznavanjem nove kulture i kolega ipak je jača pa se nismo dale obeshrabriti tom činjenicom. Plan je mobilnosti bio da svaka od nas posjeti po jednu školu na Kreti, no zbog situacije oko COVID-a, to nije bilo moguće jer nam je domaćin u Sitii rekao da nas može ugostiti najviše na četiri dana, dok je kolega Alexandros Roniotis s kojim je knjižničarka komunicirala za hosting, otišao iz škole u Heraklionu, a nitko nije htio preuzeti shadowing aktivnost. Tada smo zapravo došle na ideju da obje posjetimo po dvije škole na četiri dana i na taj način dobijemo još i bolji uvid u funkcioniranje grčkog obrazovnog sustava.

Krenule smo iz Trsta, pa preko Rima i Atene stigle u Heraklion, glavni grad Krete. Heraklion je od Sitie, grad u kojem se nalazi naša prva škola koju ćemo posjetiti, udaljen više od dva sata vožnje, no naši domaćini, Ionanna i Dimitris čekali su nas na aerodromu. Da kojim slučajem nisu bili tako ljubazni i ponudili nam transfer, noćile bismo u Heraklionu pa sutradan ujutro krenule autobusom za Sitiu jer su autobusne linije i javni prijevoz do početka sezone jako rijetki.

Domaćini su nas ostavili pred hotelom i zakazali sastanak za sutra u 9 sati u školi. Pokušale smo im reći da ćemo pješke naći put do škole jer Sitia nije velik grad (smješten je u zaljevu i ima svega 12 000 stanovnika)...no, oduprijeti se grčkoj gostoljubivosti bilo je gotovo nemoguće :-)

ČETVRTAK, 5. SVIBNJA 2022.

Sutradan, dolazimo u školu koja se zove 3rd Primary school of Sitia . U zbornici nas je dočekalo malo iznenađenje (stol sa porukama dobrodošlice, baloni, baklave…) i vrlo simpatična ravnateljica Erofili Vasarmidi. 

Usput saznajemo kako sve grčke škole nose u svom imenu brojeve umjesto naziva i to tako kako su se osnivale. Najstarija škola u gradu ima naziv 1. Osnovna škola, druga sagrađena broj 2 i tako redom. U Sitii su ukupno 4 osnovne škole, sve podjednake veličine. Ova škola koju smo posjetili ima oko 220 učenika i 30-tak učitelja. Samim dolaskom vidimo da su škole mnogo skromnije uređene od naših. Svoj ured ima samo ravnateljica, dok je tajnica smještena u jednom kutu u zbornici. Nemaju stručnu službu, tek povremeno ih posjećuje psiholog kada imaju nekakav problem s učenicima. 

Samim dolaskom u školu, domaćini su nas vodili kroz školu kako bismo vidjeli njihove učionice i okoliš. Saznajemo kako je škola izgrađena 2002. godine i da ju pohađaju učenici od 1. do 6. razreda. U razredima je prosječno 15 do 20 učenika io njima rasol učiteljica razredne nastave. Zanimljivo je da učiteljice u grčkoj školi predaju grčki jezik, matematiku, prirodu i religiju, dok informatiku, engleski, tjelesni, likovni i glazbeni predaju predmetni učitelji. Informatika kao i engleski jezik obavezna je za sve učenike i uče se od prvog razreda. Informatike imaju jedan, a engleskog dva sata tjedno. Prve dvije godine engleski se jezik uči kroz igru, a latinična slova počinju se učiti tek u 3. razredu kada počinju s učenjem čitanja i pisanja engleskog jezika. 

Primjećujemo da su učionice opremljene puno skromnije od naših. Nemaju inovativnih didaktičkih pomagala, pametnih ploča... Svaka učionica ima projektor i on je osnovno sredstvo grčkim učiteljima. Knjige se ne mijenjaju svake godine. Za svaki predmet postoji tek jedan program kojeg učitelji ne moraju birati već knjige bira Ministarstvo. Knjige su za učenike besplatne, a financira ih Ministarstvo. Po završetku školske godine udžbenici se vraćaju, a radne bilježnice naručuju nove svake godine. 

Ravnateljica nam u svojoj prezentaciji daje još neke zanimljive podatke o grčkom obrazovnom sustavu:

- osnovnoškolsko obrazovanje obavezno je do djetetova 15. godine života;

- osnovnu školu pohađaju učenici od 6. do 12. godine, a nakon toga učenici upisuju srednje škole;

- prvi i drugi razred nemaju ocjene;

 - u trećem i četvrtom razredu učenici se ocjenjuju slovima A, B i C gdje A označava najlošije, a C najbolje usvojene ishode učenja;

- u petom i šestom razredu učenici dobivaju povijest i geografiju te se počinju brojčano ocjenjivati ​​i to od 1-10 (od 1-5 znači da nije položio, a prva pozitivna ocjena je 6).

Učenici nemaju testove toliko često koliko ih imaju učenici u Hrvatskoj. Triput godišnje šalje se izvješće roditeljima kako bi znali kako napreduju njihova djeca, a aplikacija poput našeg e-dnevnika ne postoji. Učitelji vode dokaze o napredovanju učenika svatko na svoj način - netko u bilježnici, netko u word dokumentu…, ali to nikome ne prilaže niti to itko pregledava. Ne upisuju satove, niti bilješke učenicima. Kažu da bi to bilo puno papirologije koja bi oduzimala vrijeme koje im ostaje da se bave učenicima. Što onda reći za naš sustav, pitamo se? :-)

Škola ima i lijepu veliku dvoranu, no rekvizita je upola manje od onoga što mi imamo na raspolaganju u našoj školi. Učenici puno vanjska igrališta do kojih dolaze izravno iz učionice koje imaju izlaz na dvorište. Zato za vrijeme odmora nema buke i gužve na hodnicima jer su svi na dvorištu.

Nastava počinje u 8.15 i traje do 13.15 sati. Organizirano je tako da su prva dva sata učenika na nastavi, onda slijedi pauza od 20 minuta, pa opet dva sat nastave, pauza od 10 minuta, zatim sat nastave, pauza od 10 minuta i onda zadnji sat. Učenici koji ne idu kući mogu ostati u produženom boravku do 16 sati, no od 220 učenika, svega njih 30-tak ostaje poslijepodne u školi.

Škola nema kuhinju već učenici naručuju hranu u kiosku u sklopu škole koji je u privatnom vlasništvu ili si hranu nose od kuće.

Na samom ulazu nalazi se disimilacijski zid s informacijama o provedenim Erasmus+ projektima, a prolazeći kroz školu domaćini nam pokazuju koje su se sve stvari realizirale kroz projekte. U školi se njeguje kreativno stvaralaštvo pa unatoč slabijoj opremljenosti, vidljivo je da se učitelji dosita trude u radu s učenicima.

Nakon obilaska škole naši domaćini vodili su nas u obilazak Kazarme - tvrđave iz venecijanskog doba izgrađene u 13. stoljeću koje su sagradili Mlečani. Slijedi nam odmor, no on traje samo dva sata jer već u pet sati imamo zakazan susret u samom gradskom središtu te nas kroz dvosatnu šetnju Ionanna i Dimitris vode gradom i pričaju o povijesti i kulturi ovog zanimljivog grada na istočnom dijelu Krete. 

PETAK, 6. SVIBNJA 2022.

Drugi dan job shadowinga bio je zahtjevan, ali vrlo uspješan. Domaćini su se potrudili organizirati nastavu na način da nam predstave kako oni poučavaju učenike održivom razvoju. 

Prvi nastavni sat promatrala sam rad učiteljice u trećem razredu gdje se odvijala nastava prirode i društva. Cijeli mjesec učenici uče o ekologiji i energiji. Na satu likovnog osmislili su društvenu igru koju su nacrtali na hamer papir i koja je danas bila spremna za igru. Cijeli je nastavni sat bio međupredmetno povezan. Učiteljica je najprije učenike uvela u nastavnu cjelinu postavljajući im pitanja o recikliranju i razvrstavanju otpada. Dobivenim odgovorima, dobila je povratnu informaciju u kojoj su mjeri učenici usvojili znanje. Učenici su potom otpjevali pjesmicu o odvajanju otpada uz pratnju zvukova harmonike koju je svirala učiteljica. Iako glazbenu kulturu u školi predaje učiteljica glazbenog, moja je mentorica za ovaj sat pripremila pravu malu predstavu. Bilo je baš lijepo vidjeti kako učenici s veseljem pjevaju. Nakon otpjevane pjesmice uslijedila je prezentacija kako od papira koji se reciklira nastaje knjiga koju su prezentirali učenici i na kraju svoje vršnjake pozvali na recikliranje. Za kraj sata, učiteljica je pripremila igru s plastičnim bocama koja bi se, da nije bilo jakog vjetra bila održala vani. Od 10 plastičnih boca za vodu i lopte napravljene od pik trake osmislila je igru kuglanja. Cilj je bio u što manje bacanja srušiti sve boce. Učenici su se lijepo zabavili, čekali svoj red za igru, a učiteljica je na kraju zaključila kako i prazne boce koji put mogu biti iskorištene za zabavu. 

Nakon sata prirode i društva, promatrala sam nastavu likovne kulture u petom razredu. Učitelj likovnog, najprije je učenike naveo na razmišljanje o tome u kojoj mjeri čovjek svojim djelovanjem uništava prirodu i okoliš u kojem živi. Učenici su nakon zajedničke diskusije dobili zadatak da se svatko za sebe prisjeti mjesta koje je posjetio, a u kojem čovjek nije ničim djelovao, koje izgleda netaknuto, a zatim da se prisjete mjesta koje je uništeno ljudskim djelovanjem. Zatim je učitelj podijelio veliki papir te su oni u paru trebali slikati ono što su zamislili. Rad u paru omogućuje učenicima da se nauče poštivati prostor na papiru, da zajedno nađu način kako će komunicirati i izreći svoje ideje kroz crtež te to oslikati. Učenici su koristili olovku, flomastere i bojice koje se kao i kod nas, drže u ormarima u razredu. Ovaj je sat bio puno opušteniji jer učitelj dopušta raspravu i razgovor među učenicima tijekom sata jer to doprinosi boljem povezivanju učenika. Likovni radovi nisu bili gotovi na ovom satu pa će ih završiti na sljedećem. No, ono što je drugačije nego kod nas je to što učenici neće biti ocijenjeni za svoj rad jer ocjena u školi nema. 

Slijedio je sat glazbene kulture i to na otvorenom. Učiteljica je svirala harmoniku, a učenici su pjevali metaforičku pjesmu o biciklu. Dok su učenici petog razreda pjevali, nekolicina njih svojim je biciklima kružila po školskom dvorištu dajući izvedbi aktivniju notu 

Školska je knjižničarka tog dana promatrala nastavu informatike. Učenici su dobili zadatak izračunati svoj digitalni otisak i razmisliti o tome kako mogu smanjiti emisiju štetnih plinova u okoliš. Potom su trebali na svojim računalima u najkraćem mogućem roku složiti puzle u alatu Jigsaw Puzzle, naravno, vezane uz ekološku temu. Jigsaw Puzzle je vrlo jednostavan i besplatan alat koja je učenicima zanimljiva za korištenje jer ih potiče na brzo promišljanje i logičko zaključivanje. Izvrsna ideja koju ćemo iskoristiti po dolasku naših učenika iz Graza. 

Nakon sata informatike, održan je sat pričanja priče. Iako škola nema knjižničara, posjeduje školsku knjižnicu s oko 2 000 knjiga. O knjižnici brine svake godine novi učitelj koji za to iskaže želju i za taj je posao zadužen 3 sata tjedno. Učenici nemaju obaveznu lektiru niti su dužni išta čitati pa su sati čitanja na glas jedina prilika gdje učenici mogu usvajati čitalačke vještine. Obzirom da je knjižnica mala, čitateljski se kutak nalazi u školskom holu s puno jastučića i zanimljivom kulisom. Na satu, učenici 6. razreda učenicima 1. razreda čitali su ljubavni roman kretske renesanse koji je pisan u stihovima - Erotokritos poznatog grčkog pisca Vitsentzos Kornaros. 

Dok je učenica čitala, učenik je svirao frulu kako bi dočarao atmosferu, a učiteljica je učenicima pokazivala oslikane scene navedenog djela kojeg su prošle godine oslikali učenici 5. razreda. 

Dva smo sata zajedno provele u promatranju izvođenja nastave geografije i prirode. Učenici dvaju šestih razreda dobili su zadatak odigrati društvenu igru na temu Energija i okoliš. Samu igru pripremili su učitelji kako bi na aktivan način ponovili naučeno gradivo. Igra se sastojala od 4 različite aktivnosti; učenici su bili podijeljeni u grupe i zadatak je bio u što kraćem roku

- odgovoriti na postavljeno pitanje o štednji električne energije;

- opisati zadani pojam pomoću njegovih sinonima i sličnih pojmova (po uzoru na igru Alias);

- nacrtati zadani pojam (topljenje leda, poplava, erupcija, erozija) - Pictionary

- poslagati fotografije po redu kako bi se opisao ciklus dobivanja proizvoda od njegovog nastajanja da korištenja;

- navesti pet savjeta kako štedjeti energiju (u kuhinji, kupaoni, dnevnom boravku i uredu).

Cijela je igra bilo vrlo dinamična, a ono što nas se najviše dojmilo je da su sve upute i kartice plastificirane i spremne za korištenje nekim drugim učenicima i učiteljima.

Odlazimo iz škole i učitelji nam dogovaraju susret u 20.30 sati jer su nam organizirali večeru u tradicionalnom kretskom restoranu. Osim naših domaćina, Ioanne, Dimitrisa i ravnateljice, pridružuje se još petnaestak učitelja iz škole. Hrane nije nedostajalo, a zanimljivo je da uz svako jelo Krećani piju raki, što bi bila naša rakija. Kroz večer smo uspjele probati dvadesetak različitih kretskih specijaliteta - sarmice u listu od vinove loze, pite sa svježim sirom, grčku salatu, artičoke, puževe, jastučiće s blitvom....sve redom bilo je prefino, a za kraj smo još uz zvukove lire i zaplesale tradicionalni kretski ples. 

SUBOTA, 7. SVIBNJA 2022.

Iako je subota, naši su nam domaćini odlučili organizirati izlet na istočni dio otoka. Ukupno pet učitelja zajedno s nama krenulo je u upoznavanje Geoparka Sitia . Opremljeni treking opremom, učiteljica tjelesnog koja je ujedno i planinarski vodič, ispričala nam je priču o parku, razlozima zašto je upisan na UNESCO-ov popis geoparkova te nas je provela kratkom šetnjom kako bismo upoznali posebitosti Parka. 

Nakon Parka posjetile smo obližnji samostan koji je imao važnu ulogu u borbi za neovisnost Grčke. 

Najljepši dio izleta bio je posjet Vaj plaži , jednoj od najvećih atrakcija na Kreti. Tisuće palminih stabala i predivna pješčana plaža svojevremeno su poslužile kao kulisa za snimanje reklame za čokoladicu Bounty jer je mjesto doista posebno. Ljeti na ovoj plaži bude nekoliko tisuća turista i domaćini nam kažu kako domicilno stanovništvo ovu plažu zaobilazi u širokom luku. 

Odmah na plaži nalazi se restoran u koji nas domaćini vode kako bismo kušale pravu kretsku kuhinju. Restoran pripada certificiranom lancu The Cretan cuisine gdje garantiraju da se jela spravljaju o lokalnim i autohtonim proizvodima pa nam kolege kažu da su cijene malo skuplje. No, od velikog izbora jela poput grčkih salata, musake, janjetine, tjestenine i morskih plodova, gotovo nijedno ne prelazi 15 EUR što je za takvu kvalitetu jako prihvatljivo. Uspoređujući lokaciju i kvalitetu s našom zemljom, odmah zaključujemo da je Hrvatska kao turistička destinacija kao skup. 

Povratak s izleta predviđen je bio u popodnevnim satima. Na povratku posjećujemo plažu gdje ljeti svoja jaja polažu morske kornjače pa je na plaži zabranjeno kupanje, a nakon toga slijedi popodnevna šetnja Sitijom.

Još jedan predivan sunčan dan s našim domaćinima.

PONEDJELJAK, 9. SVIBNJA 2022.

Novi tjedan donio je nove ideje za poučavanje iz grčke škole. Dan smo započele svaka na svom nastavnom satu - ja sam sudjelovala na nastavi grčkog jezika u 2. razredu, a knjižničarka je pratila sat Engleskog jezika u 5. razredu.

Nastava grčkog započela je razgovorom o emocijama. Učenici su u jednoj rečenici trebali izreći kako se osjećaju. Svoje osjećaje zapisivali su na papir (sretan, veseo, razigran, ushićen,...). Zatim su krenuli s uvodom u nastavnu jedinicu - Pridjevi. Učiteljica im je objasnila nastavke koji se koriste u grčkom jeziku za pojedini rod te su učenici, nakon kraćeg objašnjenja, samostalno rješavali zadatke u svojim radnim bilježnicama. Nakon što su riješili zadatke, učiteljica je učenicima pokazala ono što su pisali o svojim osjećajima te su zajedno zaključili da su i to pridjevi.

U razredu koji sam promatrala nalazi se i učenik s teškoćama koji ima svog asistenta, kao i u našim školama. Razlika je jedino ta, da su ovi asistenti zapravo učitelji razredne nastave koji ponekad mogu zajedno s učiteljicom odraditi neke aktivnosti jer su za to osposobljeni. Plaća asistenata neznatno je manja od učiteljeve, oko 150 EUR (no oni nisu plaćeni preko ljeta pa je želja svakog asistenta dobiti stalan posao u školi što prije). Učitelj s oko 20 godina staža dobiva oko 950 EUR. Upravo je ova asistentica, inače mlađa učiteljica, tijekom obrade pridjeva s učenicima odigrala nekoliko kvizova u Wordwallu kako bi uz igru provjerili naučeno. Učenici su bili vrlo disciplinirani i strpljivi u odgovaranju - dizali su ruku i čekali da ih učiteljica prozove (nije bilo vike ni galame).

Školska knjižničarka bila je na satu Engleskog jezika na kojem su učenici obrađivali ekološku temu i to o Greti Thunberg. Učenici su vježbali slušanje i ispunjavali fotokopirane radne listiće, a zatim su pogledali snimku Gretinog govora na Skupštini UN-a. Učenici su vrlo pozorno slušali i potom odgovarali na postavljena pitanja. Pred kraj sata dobili su zadatak da razmisle što oni mogu učiniti kako bi sačuvali planet. Nakon 10-tak minuta, učiteljica je prozvala jednog po jednog učenika i snimala njihove odgovore. Taj videozapis, odnosno njihovi odgovori, poslužit će joj za izradu kratkog filma i evaluaciju stečenog znanja - ona ne vrednuje svaku nastavnu jedinicu zasebno, već prati njihovo napredovanje i sve aktivnosti uzima u obzir kod pisanja završnog izvješća što čini triput godišnje. 

Uslijedio je sat glazbene kulture kojeg je vodila učiteljica glazbene kulture. Učenici su pjevali Odu radosti, a potom ju na ksilofonu svirali. 

Zanimljivo je bilo koliko su pitanja imali učenici o Hrvatskoj, kako naši učenici uče, koliko imaju zadaće, znaju li engleski jezik i sl. Učenici su slobodni i vrlo ponosni kad se mogu sa strancima sporazumijevati na stranom jeziku.

Za kraj smo Samanta i ja sudjelovale na nastavi engleskog jezika kod naše koordinatorice Ioanne. Ioanna je imala sat u šestom razredu gdje je nastavila s obradom - upcycle i recycle. Kroz mjesec dana učenici su na nastavi rješavali kvizove, gledali dokumentarne filmove i učili o tome zašto je važno reciklirati i koje predmete možemo ponovno upotrijebiti.

Na prethodnom su satu engleskog jezika učenici na papir napisali ideje na temu kako reciklirati i ponovnu upotrijebiti taj predmet, a danas su predstavili svoje radove.

Uslijedio je vrlo kreativan zadatak - svaki učenik od kuće je donio škare i staru majicu koju više ne koristi, a koja mu je danas poslužila za izradu platnene torbe. Učiteljica im je pustila video kako od majice napraviti torbu. Učenici su slijedili upute s video lekcije, bili strpljivi i uporni te izradili svoju prvu platnenu torbu.

Doista predivna aktivnost koja potiče kreativnost i finu motoriku te čuva planet. Za kraj su nam učenici pokazali što su do sada sve napravili reciklirajući i ponovno upotrebljavajući predmete koji im više ne trebaju - našlo se tu glazbenih instrumenata, jastuka, namještaja od paleta, i ono najzanimljivije, klupe za sjedenje od dasaka i starih guma što ćemo i mi pokušati napraviti s našim učenicima. 

Sigurno ćemo neke od ovih ideja provesti s našim učenicima povratkom u školu. 

UTORAK, 11. SVIBNJA 2022.

Posljednji dan u osnovnoj školi u Sitii prošao je u razmjeni ideja s kolegama i planiranju zajedničkihaktivnosti. Učiteljica Dolores promatrala je rad prvog i trećeg razreda i to satove matematike. Obzirom da je nastava organizirana u prvoj smjeni, raspored sati uvijek se nastoji planirati na način da prvi i drugi sat učenici imaju grčki i matematiku, no naravno da to nije uvijek moguće realizirati. Učenici u školu kreću sa šest godina i koncentracija im je najbolja upravo ujutro, u što smo se i uvjerile tijekom našeg boravka - učenici su smireni, rado surađuju i aktivni su na satu. Udžbenici za matematiku prilično su zahtjevni pa učitelji često za učenike pripremaju fotokopije za vježbu. Prvašići kao i u našem sustavu uče brojeve do 100, u trećem razredu počinus geometrijom...Nema baš kreativnih alata za poučavanje matematike paje nastava bila klasičnog tipa - uvoda u nastavnu cjelinu, obrada i nakon toga vježba.

Knjižničarka je promatrala učenike šestog razreda na satu francuskog. Francuski učenici počinju učitiu petom razredu kao izborni i to biranjem izmeđudvije opcije - njemačkog ilifrancuskog. Nastava se izvodi kroz pjesme i pokret, kao što se, npr. poučava engleski učenike prvih razreda. Učenici rado surađuju u nastavi, no s komunikacijom na francuskom započinju tek u srednjoj školi.

Nakon job shadowinga, odlazimo u posjet vrtiću koji se nalaziu neposrednoj blizini škole. Vrtić pohađa oko 50 djece okojima brinu dvije odgajateljice. Vrtić djeluje kao samostalna institucija na čelu koje je ravnateljica. Na naše zaprepaštenje, i mala djeca kontinuirano nose maske čak i na otvorenom i to traje unatrag dvije godine. Igralište za igruprostrano je, ne tako opremljeno kao i naše - nema antistress podloge, suvremenih didaktičkih igara i sprava - tek šljunak, nekoliko lopatica, ljuljačke i nekoliko dječjih igračaka. Fascinantno je da vrtić radi do 13.30, a za onu djecu koju nema tko preuzeti, radi do 15,30. Tijekom dva mjeseca - srpnja i kolovoza, vrtić ne radi, a o djeci brinu rositelji ili djedovi i bake. Od prošle godine engleski je obavezan dva sata u vrtiću i poučavaju ga učiteljice enfleskog pa su i zidovi ukrašeni engleskim riječima, pjesmicama i sl. Učenici u vrtiću ne nose papuče i svi moraju odmarati 30 minuta nakon ručka. Kratki posjet vrtiću završavamo prezentacijom hrvatskom predškolskog sustava i razmjenom ideja s kolegicama i ravnateljicom.

Nakon obilaska vrtića uslijedila je prezentacijaErasmus akreditacije, što ona omogućuje sudionicima i kako se prijaviti za dobivanje akreditacije. Pitanja su to koja su naše domaćine jako zanimala jer nisu upoznatis novim programomskim razdobljem  Erasmus+. Do sada je škola bila dvaput partner u projektu, no nikada kao vodeći niti je prijavljivala KA1 projekte. Dogovorena je pomoć oko prijave na akreditacijus naše škole, a domaćini nam već treći put kažu da bi rado surađivali ukoliko budemo imali potrebe za novim partnerom iz Grčke.

Podjela certifikata, potpis ugovora i razmjena sitnih poklončića označila je kraj ovog našeg novog iskustva! Pamtit ćemo ovu školu po iznimnoj gostoljubivosti, pozitivnoj energiji cijelog kolektiva i neopisivog truda da svojim učenicima osiguraju bolje školovanje.

U popodnevnim satima nastavile smo naš put prema Heraklionu jer je naša sljedeća destinacija grad Chania na samom zapadu Krete, udaljena od Sitie oko 4 sata vožnje...

SRIJEDA, 12. SVIBNJA 2022.

Na putu prema Chaniji nekoliko je mjesta koje je valjalo posjetiti - prva je Lassithi plato koje je zapravo veliko krško polje. To je područje poznato po starim vjetrenjačama koje su služile za isušivanje područja od vode kako bi se stvorila plodna rannica. U samom području nalazi se i tematski park grčke mitologije i čvela jama Dikti u kojoj je, navodno, rođen Zeus.

Nezaobilazna postaja bio je Heraklion, najveći grad na otoku Kreti koji je vjerojatno najpoznatiji po Knososovoj palači koju smo također posjetile, a zatim do Chanije uživale u predivnim vidicima i pješčanim plažama koje prema zapadu otoka postaju sve ljepše.

Dolazimo u Chaniu u poslijepodnevnim satima i odmah se susrećemo s Reniom, našom koordinatoricom u drugoj grčkoj školi. To je 2. osnovna škola u Chaniji koju smo kratko obišle te smo na kraju pozvane na zajedničko druženje s kolegama u tradicionalni restoran gdje smo imale priliku pobliže upoznati naše domaćine, organizaciju rada u školi, grčki sustav i sl. te razmijeniti dosadašnja Erasmus+ iskustva.

Dogovorili smo detalje našeg sutrašnjeg posjeta i zakazale sastanak u školi u 8.30 sati.

ČETVRTAK, 13. SVIBNJA 2022.

Kao što smo i do sada pisale, škola u Sitii očerala nas je svojim gostoprimstvom, no obzirom da je Chania bogati turističkigrad, očekivanja od ove škole bila su puno veća. Očekivale smo prostranije, opremljenije učionice s modernijim namještajemi didaktikom, no dočekalo nas je upravo suprotno - skromniji uvjeti i skromniji standard. Škola u Chaniji ima oko 120 učenika od 1. do 6. razreda, dva školska dvorišta na kojima borave djeca za vrijeme odmora, ali i mjesto gdje se odvija nastava tjelesnog. Škola nema dvoranu, ali ima malo veću školsku knjižnicu, no, naravno, bez knjižničara. Unutrašnjost škole skromna je, po zidovima nalazimo fotografije i djela realizirana kroz prijašnje Erasmus projekte jer je škola do sada provela ukupno 2 projekta, no samo mobilnosti učitelja kroz KA2 aktivnost.

Kolegica Renia učiteljica je engleskog jezika koja nam je organizirala obilazak škole te sunam učenici ukratko objasnili što se gde nalazi. Ni ova škola nema školsku kuhinju već samo kisosk koji se nalazi u dvorištu škole u kojem učenici mogu naručiti neki snack - tost, kroasan, sok i sl. Nastava započinje u 8.15 i završava u 13.15, a do 16 sati organiziran je rad produženog boravka. Zanimljivo je i očekivano da u ovoj školi gotovo polovica učenika ostaje na produženom boravku jer roditelji rade, a o njima brinu 3 učiteljice. No, svakog dana u boravku ostane još po jedan predmetni  učitelj (informatike, engleskog, likovnog, glazbenog) koji pomažu učiteljicama u radu. Produženi boravak koncipiran je kao naš boravak - učenici najprije imaju ručak (ono što si donesu od kuće), zatim pišuzadaću, aaonda imaju organizirano vrijeme, igru, aktivnosti  koje vode predmetni učitelji i sl.

Učenici šestog razreda predstavili su nam kratko svoju zemlju, otok i školu kroz video prezentaciju, a zatim je uslijedila prezentacija Hrvatske i naše škole. Učenici su sa zanimanjem slušali o zemlji iz koje dolazimo, no bili su dosta sramežljivi oko postavljanja pitanja na engleskom. Primijetili smo i u petom razredu da su učenici slabijih govornih sposobnosti od naših i da engleski, unatoč činjenici da ga uče od prvog razreda, ne pričaju tečno. Učenici su, npr. na satu engleskog imali zadatak istražitii predstaviti poznate ličnosti, no njihova prezentacija svela se na prepisivanje podataka s wikipedije i čitanje teksta koje je bilo za našusrednju trojku. No, učitelji su nagradili svaki trud učenika i pohvalili ga za njihov uradak.

Peti sat podijelile smo se na dva različita nastavna sata - ja sam pratila nastavu likovne kulture u petom razredu koji je stvarao likovne radove od plastičnih čepova. Priznajem, ne baš kreativna tema za tako veliki uzrast, no učiteljica likovnog bila je odsutna pa je njezinu nastavu preuzela učiteljica raredne nastave.

Knjižničarka je pratila rad učiteljice Renie na engleskom jeziku i to u prvom razredu - učenici su bili jako živahni, čak i nemirni, ali s velikom željom da upoznaju goste iz Hrvatske. Engleski u prvom razredu kaoi kod nas uči se kroz pjesmu, glaznu, pokret. U prvom i drugom rezredu još ne čitaju ni ne pišu jer latinična slova počinju učiti tek u trećem razredu.

Cijelog dana s nama je bila i gospođa Anabel, predstavnica Udruge roditelja koji u grčkim školamaima veliku ulogu. Od Anabel saznajemo da Udrugu čine svi roditelji upisane djece i da im je cilj raditi za opći boljitak i podizanje kvalitete rada u školi. U dogovorus ravnateljima, Udruga skuplja novac za neke važne projekte,pomaže radu škole, uključuje se u aktivnosti i sl. Anabel je roditeljica srpskom podrijetla koja nam kaže da ukupno na području grada Chanie ima oko 20ak učenika srpske nacionalnosti te je za njih nedjeljom organizirana nastava srpskog jezika koju vodi učiteljica, inače zaposlena preko Ministarstva obrazovanja Republike Srbije. U školi susrećemo još jednog roditelja koji od rujna svake subote učenicima volonterski tri sata drži nastavu informatike i koji nastojisvoje znanje podariti djeci ove škole kroz izvannastavnu aktivnost. Primjećujemo da je ovakav slučaj uvelike različit od našeg poimanja Vijeća rositelja, a za kraj dana Anabel nam poručuje da nas mora ostaviti jer je išla u nabavu namirnica za sutrašnju zakusku koju će prirediti za nas.

Ostavljamo školu i Reniu koja danas ostaje u produženom boravku i odlazimo istražiti Chaniju. Samo deset minuta šetnje bilo je dovoljno da se zaljubimo u ovaj predivan gradić koji jako podsjeća na Rovinj svojim pioresknim kućama u boji i velikom lukom, no Chania ima dodatan šarm...Ulice su pune autohtonih restorana, suvenirnica, trgovina koje npošto nisu kič već daju dodatan šarm gradiću koji je najposjećeniji na Kreti. Odlazimo na ručak kod Dragana, oca dječaka iz Srbije koji vodi restoran u centru grada koji nam kroz dva sata priča kako je stigao u Grčku, kako se živi i kako je biti stranac u Grčkoj...Divno iskustvo, divno gostoprimstvo, baš onako kako Srbi to rade na poseban način...

PETAK, 14. SVIBNJA 2022.

Treći dan u Chaniji protekao je u outdoor učenju. Odmah po dolasku u školu Renia nam govori kako ćemo s učenicima prvih razreda otići u eko akciju na gradsku plažu. Učenici su ve spremnina školskom dvorištu - imaju svojubocuvode, tek poneki ima šiltericu. Vruće je, no gotovo nitko nije u kratkimreukavima. Učiteljica je započela s dijelenjem plastičnih rukavica i pomaže im da ih stave na ruke. Naravno, maske su na licu, i čak uz pokret rukom i prijedlog da ih sada mogu maknuti, učenici ne reagiraju već nastavljaju dalje s maskama na licu. Sad kad su svi stavili one latex rukavice na ruke, mislili smo da je možda neka druga plaža u pitanju, jer pomisao da s rukavicama sada šeću gradom ak minuta, malo bi nambula iznenađujuća.

Nakon razgovora, knjižničarka odlazi na sat robotike - izvannastavnu aktivnost koju vodiravnateljica - učenici su programirali strojeve koji u poljuskupljaju grožđe i prerađuju u visno. To su učenici šestih razreda koji jednom tjedno od 13.15 do 14 i subotom dolaze u školu i uče o robotici. Aktivnost vodi ravnatejica i to na volonterskoj osnovi, a to radi isključivo zato što smatra da robotika omogućuje učenicima rad u timu, učenje na greškama i puno pokušaja prije nego stignu do rezultata.

Nakon robotike slijedisat tjelesnog u školkom dvorištu. Škola nema dvoranu pa su vanjska igrališta poligoni za učenje. Prilično je već vruće, no na rasporedu je trčanje i spretnost na poligonu. Učenici vole tjelesni, no ne želimo pomišljati kako izgledaju nastavni sati u lipnju po ovim vrućinama...

I za kraj ovog tjedna - ponovno zakuska koju nam je organizirala Anabel u ime Udruge roditelja. U zbornici smo imale priliku razmijeniti zadnja iskustva s kolegama iz ove škole i kušati tradicionalne grčke proizvode - souvlaki, skutu, rajčicu, grčku salatu, ovčji sir, slatke i slane punjene jastučiće i još mnogo toga. Nesebična gesta koju valjda samo južna Europa još ima u ovakvoj mjeri :-)

Ravnateljica nam dijeli certifikate te se rastajemo od ove škole uz poziv da ih uključimo u neki budući projekt ukoliko budemo trebali partnera s Krete.

Jedno predivnoiskustvo stiglo je do svog kraja. Za popodne smo ostavile posjet poznatim kretskim plažama - Elafonissi plaži i Balos laguni i dosita smo sretne što smo u proteklih desetak dana imale priliku vidjeti iusporediti kako funkcionira grčki obrazovni sustav i kako viđene ideje prenijeti u svoj rad.

No, iznenađenju nikad kraja! Krećemo do plaže,  minuta šetnje i stižemo do pješčane uvale. Učiteljice dijele vreće i učenici kreću s prikupljanjem smeća - u jednu stavljaju plastiku, u drugu ostali otpad. Učenici su jako motivirani, kopaju po pijesku, razvrstavaju otpad. Zanimljivo je kako na plažama i nema pretjerano smeća - naše su plaže u predsezoni puno prljavije s velikom količinom drva, plastičnih boca, čepova, plastičnih štapića i sl...Očito je Kreta drugačija - otvoreno je more pa smeće otpliva na neku drugu obalu.

Nakon jedno pola sata skupljanja, pitamo Reniu što je kod njih potrebno za realizacijuovakve aktivbosti. Kaže da su učiteljice napisale poruku roditeljima o odlasku van učionice s molbom da donesu u kape za zaštitu od sunca, no svega nekoliko učenika od njih donijelo je kape. Ravnateljica jejavila u gradski ured za prosvjetu da idu izvan učionice i dobila dozvolu. I to je to. Nitko ne upisuje nikakav sat, nikakve bilješke, ishode, ne mora međupredmetno korelirati, ne mijenja se raspored, ne treba nikakvi listići, evaluacije i sl. jer ni ovdje dnevnika službenog nema, a učitelji vode nastavau onako kako smatraju da je najbolje za djecu. Opet shvaćamo da naš sustav dosita pretjeruje s tom papirologijom i administracijom koja sama sebi postaje svrhom.

Po završetku akcije, učenici skidaju rukavice, dezinsficiraju ruke s antiseptičkim sprejom i krećemo prema školi. Putem učiteljica nalazi kontejener te pita učenike u koji ćemo kontejner staviti plastičan, a u koji miješani otpad. Učenici odgovaraju i učenica ubacuje otpad u kontejnere. Moramo primijetitida je pitanje ekologije ovdje na vrlo niskoj razini - malo je kontejnera za reciklažu, u školi nema čak ni kanti za odvajanje otpada. Za razliku od ove škole, u onoj na istoku Krete u svakoj učionici postoje kante za skupljanje plastičnih čepova koje se doniraju udruzi za osobe s teškoćama, a priupljaju se i stare baterije na mjesta u školi. U ovoj školi toga nema pa su ovakve aktivnosti tek počeci nekakvom ekološkog odgoja.

Nakon povratka u školu dočekuje nasoko pet učiteljica na čijim satovima nismo bile, informiraju se o našem sustavu, pitaju kakose kod nas poučava i naravno, kako se živi. Financijski smo nekako podjednaki - učiteljeva plaća je oko 1000 EUR, kvadrat stana oko 2000 EUR, troškovi života slični. Što se škole tiče, oni se čude cijeloj vojsci ljudi kaju naša škola ima - od tajnice, računovotkinje, pedagoga, psihologa, socijalnog pedagoga, knjižničara, kućnog majstora...Kod njih postoji samo ravnateljica, jedna zamjenica ravnateljice koja brine o administraciji i to je to. Imaju oni pedagga, odnosno savjetnia, koji je zaposlen u gradskoj upravi za obrazovanje, ali on dolazi po pozivu ako ga trebaju zbog ponašanja nekog učenika, prati rad učitelja i sl. To je nešto kao savjetnik u naem usustavu, a za tu poziciju prijavljuje se sljedeće godine i naša ravnateljica Nektaria obzirom na uspješno vođenje škole unatrag nekoliko godina, što je prepoznao i Grad Sitia.

Prvi dan boravka u Požarevcu, koordinator euro projekata me je upoznao s kolegama i upravom Škole. Nastava se odvija u 3 odvojena objekta koji dijele dvorište, a također postoji i područna škola u obližnjem selu Ćirikovcu. Postoje dva razreda za učenike s teškoćama u razvoju s kojima rade dvije stručne osobe. Organiziran je i produženi boravak te kuhinja s toplim obrokom. Sportska dvorana je nedavno izgrađena. Škola provodi izobrazbu odraslih u poslijepodnevnim satima za osobe koje nemaju završeno osnovnoškolsko obrazovanje, što je prilično velik problem u Požarevcu. Također, nastavnici s nepunom satnicom odlaze u obližnji zatvor gdje rade na opismenjavanju zatvorenika i zatvorenica.

Isti dan imala sam priliku prisustvovati nastavi 2. razreda. Učionice su slabije opremljene tehnologijom od naših, ali je nastavni proces vrlo sličan. Što se tiče programa, učenici su mnogo više opterećeni sadržajima iz matematike i materinjeg jezika, ali za razliku od naših, imaju manje izbornih predmeta: Građanski odgoj ili Vjeronauk i to jedan sat tjedno.

Drugi dan imala sam priliku posjetiti područnu školu u Ćirikovcu. Tamo postoje 3 razreda – dva čista i jedan kombinirani razredni odjel. Učiteljice međusobno surađuju i spajaju razrede prema potrebi i planovima za ostvarivanje tematskih dana. Učiteljice su istaknule da imaju sve manje učenika i za očekivati je da će se s vremenom zatvoriti ovaj područni odjel, budući da roditelji gravitiraju prema gradu i voze djecu u vrtić u Požarevac, pa postoji sve manja potreba za seoskom školom.

Po povratku u matičnu školu razgovarala sam s voditeljicom svih aktivnosti vezanih za status Eko škole. Upoznala me s procedurom traženja statusa, te aktivnostima koje su potrebne kako bi se taj status održao svake godine. U holu škole je opremljen eko kutak u kojem se može naći zanimljiva naprava za prešanje limenki u obliku bicikla, koju učenici rado koriste. Učenici 6. i 7. razreda su uključeni u eko patrolu.

Primijetila sam, da iako se radi o velikoj školi po broju učenika, nastavnici i stručna služba su vrlo direktni u komunikaciji s učenicima i pokazuju veoma prijateljski i topao pristup. Zauzvrat, učenici su veoma pristojni i zahvalni za pažnju koja im se pokazuje.

Treći dan je održana prezentacija naše škole učenicima 8. razreda, od kojih su neki sudjelovali u KA2 aktivnostima i posjetili našu školu i Rovinj ove godine. Učenice su prenijele svoje oduševljenje mobilnošću. Vlada mišljenje da su putovanja tamošnjoj djeci realno nedostupna, budući da velika većina dolazi iz socijalno ugroženih obitelji.

Uslijedilo je promatranje rada 1. razreda. Većinom je frontalni rad, učenici su aktivni, pokazuju zainteresiranost za rad, pažnja im je usmjerena na gradivo. U 1. razredu uče tiskana i pisana ćirilićna slova, a u 2. razredu latinična. Učiteljice smatraju da postoji preveliko opterećenje na učenike. Također, ističu da nemaju dovoljno slobode u planiranju nastave, jer moraju pratiti plan i program zadan od države. Navode da su inspekcije česte i nenajavljene.

Sljedeći dan posjetila sam razredne odjele s učenicima sa smetnjama u razvoju. Bilo je dosta odsutnih, pa su dva razreda spojena u jedan. Prezentirali su jednostavnu pjesmicu uz pokret kako bi me pozdravili. Učenici imaju razne i teške dijagnoze, s kojima nije moguće biti integriran u redovnu nastavu. Neki ne govore uopće i ne pokazuju interes za promjene u okolini.

Učenici četvrtih razreda imali su likovnu radionicu izrade uskršnjih ukrasa.

Zadnji dan boravka u ovoj školi upoznala sam se s radom produženog boravka i odjela za obrazovanje odraslih. U produženi su boravak uključeni učenici 1. i 2. razreda, čiji roditelji sudjeluju u financiranju plaće za učiteljicu produženog boravka. Obrazovanje odraslih je važan dio aktivnosti ove škole. Ono se odvija kroz projekt „Druga šansa“ u poslijepodnevnim satima i postoji velika potreba za tim budući da određeni dio radno sposobnog stanovništva nije funkcionalno pismen. Također, postoji problem s izbjeglicama koji ne znaju jezik. Prisustvovala sam satu grupe izvannastavne aktivnosti dramske grupe, za koju postoji toliki interes da nastavnik srpskog jezika organizira audiciju svake godine, a u priredbama i dramskim predstavama redovno sudjeluju i učitelji, tehničko osoblje i učenici.

Uslijedila je razmjena informacija s kolegama, evaluacija i podjela certifikata.

Od 20. do 29. travnja 2022. učiteljice Sandra Boljunčić i Karmen Ignoto bile su u Belgiji na mobilnosti – job shadowingu. Boravile su u dvije belgijske škole, najprije u  katoličkoj školi – Picardschool u Beringenu, a zatim u basic school GO!De Driesprong - Wijkschool De Rakkertjes u Maldegemu. Učitelji domaćini su već boravili u našoj školi pa je ovo bila dosmjerna razmjena iskustava. Prije samog polaska s učiteljem kordinatorom Hoydonckx Jasperom iz Picardschool dogovorile smo da bismo se predstavile kroz okuse i mirise zavičaja odnosno kroz radionicu pripremanja tradicionalne istarske tjestenine – pljukanci. Domaćini su bili oduševljeni našom idejom predstavljanja te su dali sve od sebe da se radionica i ostvari obzirom da je Picardschool škola koja nema školsku kuhinju.

Obje škole bile su  smještene u  manjim sredinama okružene zelenilom pa je za ovu mobilnost najuputnije bilo kretati se iznajmljenim vozilom. Do škola  nema javnog prijevoza pa se učenici i učitelji uglavnom koriste biciklima. Svako, pa i najmanje mjesto ima obilježenu biciklističku stazu, a djecu se od najranije dobi uči pravilnom prometovanju biciklima. Biciklima se kreću u svim vremenskim uvjetima, a kaciga i prsluk neizostavni su dio opreme.

Obzirom da je Karmen imala za cilj upravo iskustveno učenje kroz izvanučiončke aktivnosti već i sam dolazak u školu na ovakav način postaje dio Job Shadowinga o kojem će se podrobnije govoriti. Svakodnevno kretanje biciklima uvelike pridonosi zdravlju učenika što je bila jedna od glavnih odrednica Sandrine mobilnosti.

ČETVRTAK, 21. TRAVNJA 2022.

Prvog dana mobilnosti bile smo srdačno primljene od strane kolega i ravnateljice. Uz njihove tradicionalne vafle započela je naša mobilnost. Picardschool je katolička dijaloška škola koja obuhvaća i vrtić. U njoj se odgajaju i poučavaju djeca od 2,5 do 12 godina. Školske zgrade, kojih ima više, smještene su u idiličnom okružju zelenila u blizini šume. Škola je dobila ime po pastoru Picardu koji je pokrenuo otvaranje vrtića i škole 1950. godine, a njegova poznata uzrečica, koja je uvijek aktualna je „Ni najbolje nije dovoljno dobro za djecu.“ Od tada se otvorilo mnoštvo škola diljem Belgije po uzoru na njegov model poučavanja.

U njihovoj školi potiče se suradnja i rad u skupinama. Učionice su opremljene pametnim pločama koje omogućuju interaktivno učenje. Učenici do 3. razreda ne nose pernice u školu već pribor dobivaju u školi, a kroz program Tjelesne i zdravstvene kulture idu na plivanje na bazen dva puta tjedno kroz tri mjeseca. O zdravlju, učenju na otvorenom, svjesnosti o važnosti kretanja govori i prepun natkriveni parking za bicikle kojima učenici dolaze u škole.

Karmen je već prvog dana imala priliku vidjeti kako aktivnosti na otvorenom imaju utjecaj na razvoj koordinacije i ritma. U šumi su dramatizirane poznate bajke uz aktivno sudjelovanje djedova i baka.

Zajedno s učenicima i učiteljicama, Sandra je u okružju škole tražila biljke, a zatim i sudjelovala u sadnji suncokreta čiji će rast učenici aktivno pratiti i bilježiti u posebno pripremljene mape.

PETAK, 22. TRAVNJA 2022.

Drugi dan Job Shadowinga  za Karmen je protekao  u matematičkom ozračju. Koristeći plastificirane novčanice i kovanice učenici drugog razreda improvizirali su mali sajam školskog pribora i učili  kako vraćati ostatak. Vrlo rado i uspješno koriste igraće karte pri automatizaciji zbrajanja do 20 u prvom razredu. Učionice su dobro opremljene didaktičkim materijalima kojima se dočaravaju razlomci, a njima se počnu baviti u trećem razredu.

Sandra je boravila na svježem zraku i upoznala način rada učiteljice Tjelesne i zdravstvene kulture koja kroz igre na otvorenom potiče razvoj koordinacije, spretnosti i suradnje. Nastava se uvijek odvija na otvorenom, osim u slučaju ekstremnih vremenskih nepogoda. Također je imala priliku vidjeti i brigu za mentalno zdravlje učenika kroz druženje uz knjige i stripove u čitalačkom kutku.

Također smo toga dana upoznale sustav vrednovanja u njihovoj školi. Izvješće o napredovanju učenika se roditeljima dijeli tri puta godišnje. Tijekom prvog razreda nema sumativnog vrednovanja U  Picardschool se zadaća zadaje jednom tjedno za sve nastavne predmete kroz cijeli tjedan. Cilj je da učenici samostalno organiziraju vrijeme koje će provesti u izradi zadaća. Vodi se velika briga o izostancima koji se u pravilu moraju opravdati liječničkom ispričnicom, a četiri puta mogu izostati uz opravdanje roditelja.

PONEDJELJAK, 25. TRAVNJA 2022.

U ponedjeljak je Hrvatska prezentirana  kroz tradicionalnu istarsku tjesteninu - pljukance. Sandra je zamijesila tijesto, a zatim su učenici samostalno oblikovali pljukance. Oduševljeni su bili učenici i učitelji, gotovo ne vjerujući da samo uz brašno, sol i vodu nastane tako ukusna tjestenina. Pljukance su jeli uz sir parmezan i nekoliko se puta vraćali po još. Naučili su riječ hvala i mnogostruko je koristili. Interesantno je bilo vidjeti kako se trude naučiti nešto novo, slijede upute, ali i kako nakon radionice pljukanaca i objeda učionica ostaje čista i uredna. Organiziranost vremena, rada i prostora vidljiva je na svakom koraku.

Za to vrijeme Karmen je imala prilike vidjeti kako se učenici samoorganiziraju u pripremi humanitarnog sajma. Pripreme su bile dvosmjerne. Trebalo je osmisliti svoj štand i motivirati kupce, a potencijalni kupci iz mlađih razreda su donijeli novčiće i torbe za kupovinu. Vodilo se računa o svakom centu, pazilo na vraćanje ostataka i raspoloživu sumu. Cjelokupni iznos prikupljenih priloga otići će u krajeve Belgije koji su stradali u poplavama.

UTORAK, 26. TRAVNJA 2022.

Posljednji dan u Picard školi pokazao nam je koliko im je važna briga o zdravlju te koliko cijene povijesnu baštinu svoga kraja. Bez obzira na vremenske prilike, četvrti razredi krenuli su na vožnju biciklima do rudnika udaljenog 6 km. U izvanučioničku nastavu bili su uključeni i roditelji, djedovi i bake koji su biciklima pratili djecu do rudnika.

Obilazak je organiziran u tri skupine. Vodiči su bili bivši učitelji koji su živopisnim rječnikom dočarali život  i rad u rudniku i oko njega. U rudniku su učenici saznali koliko je težak i opasan posao rudara bio u prošlosti. Učili su o ulasku radara u jamu, opremi, provjeri prisutnosti opasnih plinova u rovovima, konjskoj zaprezi koja je vukla vagone te signalizaciji u slučaju nezgode. Izvrstan vodič je i nama na engleskom jeziku objašnjavao ključne činjenice. Cjelokupni dojam pojačale su kacige sa svjetiljkama i radno odijelo koje je dobio svaki sudionik. Na kraju obilaska učenici su dobili svoju " rudarsku nadnicu" u čokoladnim eurima.

S obilaskom rudnika završile smo Job Shadowing u Picardschool. Kolege su nas počastile tradicionalnim le friteur-om, a mi smo im za uspomenu poklonile slatkiše po kojima je Hrvatska poznata u svijetu: Bronhi, Kiki, Bajadera, Mikado i Životinjsko carstvo.

Pune dojmova krenule smo autocestom prema 150 km udaljenom Maldegemu. Cijelim putem pozdravljale su nas stotine vjetrenjača ukazujući na visok stupanj korištenja obnovljivih izvora energije.

SRIJEDA, 27. TRAVNJA 2022.

Job Shadowing nastavile smo u GO!De Driesprong - Wijkschool De Rakkertjes u Maldegemu u Belgiji. Tu školu pohađaju učenici do 12 godina, a u obližnjoj zgradi je srednja škola s kojom usko surađuju. Učionice su uređene tako da imaju komunikaciju između dva razreda s dva učitelja koji se svakodnevno u dijelu nastave i rada spajaju u jednu učionicu. Prisustvovale smo integriranoj provjeri znanja u kojoj su učenici pokazali znanje iz matematike, jezika i prirode.

I u ovoj školi pridaje se važnost zdravim životnim navikama, pa se nastava često odvija izvan učionice gdje učenici čitaju, glume i međusobno surađuju. Dan započinju 20 minutnim čitanjem još od vrtićke dobi. Zeleno okružje škole koriste za izvanučioničku nastavu te organizirane tjelesne aktivnosti.

ČETVRTAK, 28. TRAVNJA 2022.

Drugog dana saznale smo da u cijeloj školi dan započinje čitanjem, po mogućnosti na svježem zraku. Isto vrijedi i za vrtićke skupine. Odgajateljica je čitala edukativnu priču o nekorištenju mobitela u vožnji, a oni su se aktivno uključili u razgovor sa svojim pitanjima.  Primijetila sam da se djeca ne udaljavaju od vrtićke zgrade, iako odgajatelji nisu u neposrednoj blizini, zahvaljujući povjerenju  koje se gradi poštivanjem pravila od najranije dobi. Preferira se rad u skupinama koje se bave istraživanjem svim osjetilima, jednostavnim  programiranjem, kuhanjem, grafomotoričkim predvježbama i sl.

Sandra je pratila nastavak jučerašnjeg rada na tekstu prvog razreda. Tekst kojega su učenici jučer čitali danas su dramatizirali u kamishibai tehnici, putem kazališta marioneta, kazališta sjena i snimanjem glume uživo uz pomoć iPoda.  Nastava se dijelom održavala u učionici, hodniku i dvorištu škole. Učiteljica je istakla da takav način rada koristi za razvijanje kreativnosti, likovne i govorne izražajnosti  te komunikacijskih vještina. Djeca su pritom uživala.

Nakon nastave imale smo online evaluaciju job shadowinga s kordinatorom iz Picardschool, Jasperom Hoydonckx. Susret je upriličen na taj način jer je koordinator bio spriječen susresti se s nama u školi zbog covida kojim se zarazio netom prije našeg dolaska u Belgiju. Odgovarajući na njegova pitanja izrazile smo zadovoljstvo cjelokupnim tijekom Job Shadowinga. Istaknule smo pristupačnost njegovih kolega koji su rado odgovarali na naša brojna pitanja i omogućili pristup pedagoškoj dokumentaciji. Primijetile smo da jako dobro koriste pomoćne prostore škole i dvorišta te da je rad u skupinama dominantni oblik rada. Briga o zdravlju započinje od najranije dobi (2,5 godina) i provodi se kroz sve aktivnosti u školi uključujući obitelj učenika i lokalnu zajednicu. Koordinatoru je posebno bilo žao što nije nazočio radionici pripremanja istarske tjestenine-pljukanaca koja je bila pohvaljena od strane učitelja. Detalje je objavio na njihovom školskom portalu.

PETAK, 29. TRAVNJA 2022.

Kako bismo na vrijeme stigli u zračnu luku Charleroi i vratili iznajmljeno vozilo morale smo rano krenuti iz Maldegema. Prema preporuci domaćina uputno je izbjeći gužvu koja nastaje u ranim jutarnjim satima oko Brisela. Shvatile smo da se Belgijanci dosljedno drže propisanih prometnih pravila. U zračnoj luci dobile smo dojam „starog normalnog“, maske nisu bile potrebne i pune dojmova krenule smo prema našem odredištu, Puli. Tijekom leta razgovarale smo o tome kako jedva čekamo primijeniti nova stečena iskustva u svom radu.

Druga po redu mobilnost realizirana je u veljači 2022. godine u školi VS Tiester u Grazu. Obzirom na blizinu destinacije, učiteljica razredne nastave Dolores Beloč Ćorković uputila se na put autobusom. Cilj posjeta austrijskoj školi bila je mobilnost kroz aktivnost job shadowing s ciljem dobivanja novih znanja o tome kako poučavati učenike razredne nastave.  Mobilnost je realizirana umjesto kolegice razredne nastave koja je na porodiljnom dopustu, a koja je trebala u talijanskoj školi promatrati poučavanje učenika s teškoćama i metode rada s takvim učenicima.

VS Triester osnovna je škola koja je pravi primjer multikulturalne škole. Školu pohađa oko tristo učenika, a većini njih njemački nije materinji jezik. Nastava za učenike organizirana je u jednoj smjeni, a školu pohađaju učenici od 6-13 godina. U školi se učiteljica susrela s kolegicom Adidom Oprešnik koja joj je bila mentorica tijekom tri dana posjeta školi. Adida vodi kombinirani razredni odjel koji pohađaju učenici od 6-12 godina. U razredu je 25 učenika, nekima od njih njemački je materinji jezik, a neki ga jedva i govore. To je jedini integracijski razred u kojem se nalaze i učenici s teškoćama u učenju i ponašanju pa se nastava provodi koristeći različite metode poučavanja te izradom diferenciranih nastavnih listića i materijala.

Već na samom ulasku u razred primjećuje se šarenilo boja, dječja kreativnost i razmještaj namještaja koji se uvelike razlikuje od našega. Učenici su grupirani po sposobnostima jer im je ovisno o sposobnostima i znanju njemačkog jezika i prilagođen nastavni sadržaj. Svakog dana po dolasku u školu učitelji s učenicima dogovaraju radnu rutinu. U razredu su dva učitelja, Adida i Lukas koji rade po principu co-teachinga. I jedan i drugi ravnopravni su u svojoj ulozi, a nastavne sate realiziraju po dogovoru. Pripreme za takav način rada u početku su zahtjevne, ali kad se nauče na takav način rada, priprema gotovo da i nema već svatko od njih uskače i poučava učenike. Dok jedan učitelj poučava, drugi provjerava bilježnice, piše obavijesti, izrađuje nastavne listiće. 

Svaki dan prvi sat obavezno je čitanje - svaki učenik ima svoju knjigu koju odabire u razrednoj knjižnici, ovisno o svojim afinitetima i nivou čitalačkih vještina. Učenici imaju svoju čitateljsku putovnicu u koju učitelji svakoga dana bilježe napredak učenika nakon što svakog ponaosob poslušaju. To je doista jedini način na koji se čitanje može poboljšati.

Nastava u razredu realizira se kroz međupredmetnu korelaciju više nastavnih predmeta - svaki tjedan jedna definira se zajednička tema oko koje se koreliraju svi nastavni predmeti. To znači da se svakog ponedjeljka učenicima prvog nastavnog sata predstavi što će tog tjedna raditi. Učitelji učenicima podijele radne listiće u kojima stoji što svakog dana trebaju napraviti, koji su im zadaci i rok do kojeg zadatke treba napraviti. Predavanje učitelja svodi se na kratko uvođenje u sat, a potom učenici samostalno biraju što će i kada raditi. U školi nema zvona već se promjena nastavnog sata označava laganim zvoncem.

U školi je učiteljica imala priliku promatrati rad u integriranim i kombiniranim razrednim odjelima, upoznati drugačije načine praćenja i vrednovanja učenikovih postignuća te rad kroz međupredmetnu korelaciju svih predmeta. Jedna od stvari koju će zasigurno uvesti u svoj rad je definiranje dnevne rutine - svakog dana učiteljica na ploču uz sat stavljaju predmet koji je po rasporedu 

S učenicima ove škole naši će se učenici imati priliku i osobno upoznati kada nas prijatelji iz Graza budu posjetili u svibnju ove godine kroz zajednički projekt istraživanja vode i energije. 

NEDJELJA, 8. kolovoza 2021.

Unatoč hrpi restrikcija, novih mjera koje su na snazi i koje treba svakodnevno provjeravati, niza testova, covid putovnice i bar kodova za ulazak na Island, uspjela sam organizirat se i krenuti na ovaj najsjeverniji europski otok. Ovo je moje drugo putovanje u ovu zemlju vatre i leda, a povod je prva mobilnost u sklopu našeg projekta S.T.E.P.S. Kroz sedam dana pohađat ću tečaj Smart teachers play more kojem je cilj ovladati nekim novim znanjima kojima se kod učenika može podignuti motivacija za učenje izvan učionice, koristeći resurse koji nas okružuju.

Krećem iz pulske zračne luke na +34 stupnja Celzijusovih, no kofer je spreman za svježa islandska ljeta. Letim preko Kopenhagena i u popodnevnim satima slijećem u zračnu luku Keflavik. Provjera COVID putovnica je obavezna uz hrpu informacija o mjestu boravka, imenu hotela i sl. zbog situacije oko virusa. Još iz aviona imala sam prilike uživati u islandskim ledenjacima, termalnim vodama i modroplavoj boji daleko poznate Plave lagune te svjedočiti plesu kitova koje su opkolili turistički brodovi nudeći posjetiteljima Islanda nezaboravno iskustvo promatranje kitova. 

Istog dana po dolasku na otok, oko 17 sati sati po islandskom vremenu (po hrvatskom bi to bilo 19), okupili smo se u Olimpijskom centru gdje je organiziran tečaj za više od trideset sudionika iz Grčke, Poljske, Rumunjske, Španjolske, Estonije i Slovenije. Dočekale su nas sarah i Kristin, voditeljice tečaja. Sarah je Britanka i kreatorica je Learn to play more metode dok je Kristin učiteljica tjelesne kulture na Islandu. Odmah po dolasku odradili smo uvodne aktivnosti, predstavili se jedni drugima i onda uz snack i piće nastavili s međusobnim upoznavanjem i onime što nas očekuje kroz tjedan koji je pred nama.

Islandske večeri ljeti su duge...sunce zalazi tek oko 22.30, a nakon cjelodnevnog puta veseli me odlazak na spavanje oko ponoći jer sutra ujutro novi je radni dan. Hotel je smješten blizu centra u kojem se tečaj održava, a mjesto boravka dijelim s još dvije slovenske kolegice koje su odsjele u istom smještaju.

PONEDJELJAK, 9. kolovoza 2021.

Drugi dan u Reykjaviku prošao je u predstavljanju metoda učenja koje koriste Sarah u svojoj školi u Alicanteu i Kristin u islandskim školama. Radi se o metodi Smart English koju Sarah kostisti u radu s djecom za učenje engleskog jezika kroz pokret i pjesmu. Osim metode rada, Sarah nam je pokazala i materijale koje ona sama izrađuje i koristi u radu te smo kroz nekoliko aktivnosti imali priliku upoznati se s igrama koje potiču motivaciju za učenjem. Razveselila sam se kad sam vidjela da su male bijele ploče neizostavan alat za svakodnevni rad, ponajprije izvan učionice jer smo upravo njih uveli i u naš nastavni proces kao inovaciju kroz prethodni Erasmus+ projekt The 5i school  i uočili da ih učenici jako vole.

Kristin nam je pokazala igru In the middle koju možemo koristiti za savladavanje bilo kojeg nastavnog sadržaja koje možemo kategorizirati u skupine. Mi smo npr. kroz takvu igru učili o zemljama Europe, slagali rečenice, klasificirali imenice, glagole i pridjeve i sl. Zanimljiv način učenja i igre koje je lako provesti i u našoj školi.

Popodne je bilo rezervirano za posjet Plavoj laguni. Opuštajuća kupka i druženje s kolegema bila je izvrsna aktivnost za pobliže upoznavanje sudionika tečaja.

UTORAK, 10. kolovoza 2021.

Današnji dan bio je rezerviran za storytelling. Predivno islandsko sunčano jutro iskoristili smo za outdoor aktivnost - Sarah nas je uvela u osnove storytellinga predstavljajući nam način na koji se kod učenika potiče znatiželja. Glavni rekviziti za ovu aktivnost je story bag - vrećica u kojoj se nalaze predmeti povezani s pričom koju želimo ispričati djeci. Nama je kao predložak poslužil priča o tri praščića. Najprije smo uz Sarah naučili kako uvesti likove u priču, a zatim je svaka grupa trebala osmisliti svoju priču u četiri rečenice pazeći na ritmičnost.

Osim storytelling metode, Kristin nam je pokazala kako aktivirati učenike za učenje izvan učionice. Na livadu u blizini škole postavila je nekoliko nastavnih listića koje smo trebali pronaći i odgovoriti na pitanja pazeći pritom pravila kretanja od točke do točke. Cilj je bio ne samo rješavanje zagonetki, već pokret i kretanje koje potiče razmišljanje.

Popodne je bilo rezervirano za razgledavanje Reykjavika, upoznavanje s njegovom kulturom i tradicijom uz kušanje tradicionalnog hot-doga. Janjećeg, naravno :-)

SRIJEDA, 11. kolovoza 2021.

Posjet školama uvijek je najzanimljiviji dio svakog tečaja. Mi smo se ove srijede zaputili u školu u kojoj Kristin predaje tjelesni. To je škola koja je sagrađena prije dvije godine i nalazi se na dvadesetak minuta od Reykjavika. Okružena je novim zgradama kakvih na Islandu ima sve više  pa se onaj islandski pejzaž uvelike gubi, no mnogo ljudi dolazi na Island zbog posla pa se uvijek i traži stan više. U školi nam je Kristin pokazala učionice za razrednu nastavu, objasnila malo kako učitelji kombiniraju rad u učionicama u ojima ima po 50 djece (po dva odjeljenja). Škola, nažalost, nema dvoranu pa je stoga učiteljima tjelesnog pravi izazov osmišljavati sat kojeg često povezuju s nastavnim gradivom drugih predmeta. Iz tog je tazloga vrlo važna korelacija i svakodnevna suradnja učitelja iz svih predmeta koji zajedno dogovaraju nastavu za sljedeći dan. Učionice likovnog/tehničkog/domaćinstva opremljene su svim pomagalima i praktična nastava važna je u islandskom obrazovnom susatvu. Nažalost, novi dio zgrade je u izgradnji pa nismo mogli vidjeti učionice predmetne nastave. Učenici se na ulazu u školu izuvaju i tijekom dana budu u čarapama ili papučama. Svaka učionica ima tepih i relax zonu za učenike s poremećajima pažnje uz puno vreća za sjedenje, kutaka za čitanje…Tepisi su must have za carpet time kojima počinju nastavu i na kojima provode puno vremena.

Nakon obilaska škole krenuli smo u upoznavanja islandskih prirodnih ljepota. Organizator nam omogućuje terensku nastavu pod imenom Island Secrets/The Golden Circle: Thingvelir, Geysir, Gullfoss. Sunce nas prati tijekom cijelog tjedna što je prilično neuobičajeno za ovu sjevernu zemlju. No, osim po čestim i brzim izmjenama vremena, Island je poznat po svom vodenom bogatstvu - svojim rijekama, jezerima i nacionalnim parkovima, a bogatstvo i ljepota najbolje se očituje po vodotocima i slapovima Nacionalnog parka Tingvellir i slapova Gullfoss. No, najviše se svima dojmio Geysir (termalni izvor). Na tom području ima puno malih gejzira, no aktivan je samo jedan po imenu Strokkur. U pravilnim razmacima od 5-7 minuta aktivira se te izbacuje vodu 25 metara visoko u zrak. U tom trenutku vas erupcija totalno iznenadi i dok se snađete za izradu jedinstvene fotografije, njega više nema. No, ljudi neumorno čekaju na njegovo ponovno eruptiranje i u niskom startu sa svojim fotoapartaima čekaju pojavu tog jedinstvenog prizora.

Valja napomenuti kako su posjeti svim nacionalnim ljepotama besplatne čime je omogućeno svima da se upoznaju s prirodnim bogatsvom svoje zemlje.

Nakon zajedničkog izleta, upućujemo se u Kristininu kuću gdje nas čeka tradicionalna islandska hrana  - janjetina i riba, no taj smo svečani stol mi sudionici obogatili našim domaćim tradicionalnim jelima i slatkišima čime smo proširili svoje kulturne kompetencije. Uz druženje, ples i zabavu priveli smo kraju jedan predivan dan u kojem smo puno vidjeli i puno naučili.

ČETVRTAK, 12. kolovoza 2021. 

Današnji dan bio je rezerviran za upoznavanje islandskog obrazovnog sustava. Na Islandu djeluje oko 170 osnovnih škola te su gotovo sve one financirane državnim novcem. Privatnih škola gotovo da i nema. Nastava započinje u 8.30 i traje do 13.30 sati. Ručak koji je učenicima osiguran plaćaju roditelji kao i produženi boravak u koji su djeca uključena do 17 sati. Učenici s teškoćama integrirani su u razrede pa specijalnih škola nema.

U vrtić se djeca upisuju s navršenih godinu dana gdje ostaju do pete godine života te njih 97% pohađa vrtić kojeg islandski roditelji plaćaju oko 200 eura mjesečno. U vrtiću djeca borave osam sati te su im osigurana dva obroka dnevno.

Od 6 do 16. godine djeca pohađaju osnovnu školu koja je obavezna i besplatna za sve dok  srednju školu pohađaju učenici od  16 do 19 godine koja je također besplatna, ali nije obvezna. Prosječno u razredu ima 22 učenika, a uz učitelja često u razredima postoje i tzv. Teacher assisstants koji pomažu učiteljima u svakodnevnom radu. Učenici tjedno imaju od 30 – 35 sati u trajanju od 40 minuta, dva sata tjedno imaju TZK, jedan sat plivanja te po jedan sat likovnog, tehničkog (woodwork), tekstilnog //(textiles) i domaćinstva (home economics). Ta se nastava odvija u posebno opremljenim kabinetima, često u ciklusima od po 6 tjedana. Islandski se uči kao materinji jezik, od trećeg razreda uči se engleski, od sedmog danski i u srednjoj školi biraju jedan od tri izborna predmeta: španjolski, francuski ili njemački)

Nacionalni testovi polažu se na kraju 4., 7. i 9. Razreda. Brojčanih ocjena nema, učenike se vrednuje opisno na temelju stečenih kompetencija. Na način da na završnom radu učitelji navode u kojoj su mjeri postignuti ishodi poučavanja. Ukupno se ostvaruje oko 180 radnih dana.

Norma učitelja na punom radnom vremenu je 26 sati (nastavni sat traje 40 minuta). Pripreme učiteljima odvijaju se u školi pa u školi učitelji tjedno provode od 36-38 sati tjedno. Učitelji imaju 10 tjedana godišnjeg odmora ljeti, dva tjedna za Božić i desetodnevni odmor za Uskrs.

Prosječna plaća učitelja (45 godina starosti i 15 gpodina staža) iznosi oko 2600 eura netto (usporedbe radi, litra lijeka košta oko 1,2 eur, najam stana od 90 kvadrata u predgrađu Rejkyavika stoji oko 1400 eura). Stručno usavršavanje od 130 sati godišnje obvezno je za sve učitelje o čemu izvješćuju ravnatelja te su obvezni stečena znanja diseminirati svojim kolegama. To može biti  knjiga koju su pročitali, tečaj koji su pohađali i sl. Za stručno usavršavanje svaki učitelj godišnje ima na raspolaganju iznos od oko 900 eura što mu se ne isplaćuje na račun već je to novac koji može zatražiti od ravnatelja za pohađanje tečaja, nabavu literature, stručni izlet i sl.

Nakon upoznavanja s islandskim obrazovnim sustavom, uslijedilo je kratko predavanje o važnosti pokreta i njihovoj implementaciji u svakodnevni rad koju je održala odgajateljica iz vrtića. Kako bismo teoretski dio spojili s praksom, na zelenoj površini osmislila je poligon s 8 stanica te prikazala kako se učiti i ponavljati može i kroz igru. Na taj smo način ponavljali dijejjenje, množenje, prepoznavali glagole i imenice, zaokruživali brojeve, učili slova i sl. Mnoštvo ideja jednostavnih za implementacuju u svakom razredu.

Radno popodne je bilo rezervirano za dijeljenje primjera dobre prakse pa su tako sudionici prikazali po jednu igru koju koriste u nastavi i koju možemo i mi lako iskoristiti u svom radu (Running dictation, boom number i sl.). 

PETAK, 13. kolovoza 2021.

Posljednji dan službenog djela tečaja započeli smo meditacijom i igrom opuštanja. Nakon toga ponovno smo se vratili našoj priči od prije dva dana i zaigrali bingo. Zadatak je bio 3 od 12 pojmova vezanih uz priču nacrtati na bijele ploče. Potom je voditeljica započela s čitanjem priče te smo svi mi, nakon što smo čuli riječ koju smo nacrtali na ploči trebali istu precrtati na ploči i glasno ju izgovoriti i tako redom dok nismo pronašli sve riječi na ploči. Klasična bingo igra za storytelling aktivnost.

Druga aktivnost koju smo povezali s istom pričom bilo je slaganje priče prema redoslijedu radnje po principu Move to the middle metodi. U sredinu kruga Sarah je postavila 28 papirića na kojima je bilo zapisano 28 rečenica, po sedam istih za četiri grupe učenika. Učenike je podijelila u grupe i zadatak je bio da svaki sudionik iz svake grupe krene prema središnjem krugu uz različiti pokret koji nam je zadala te iz hrpe od 28 papira odabere po jednu rečenicu. Kada je svaka grupa u svom krugu imala 7 papirića od kojih niti jedan nije smio biti dupli, trebali smo ih poredati prema redoslijedu događaja u priči koju smo čitali.

Posljednja u nizu aktivnosti bilo je kretanje s preprekama. Kristin je u učionici uz pomoć rekvizita (uže, kolutovi, okrugle podloge) napravila mali poligon. Zadatak je bio iz vrećice odabrati jedan pojam, prema zadanim pravilima kretanja (hodanje po crvenom užetu unaprijed, pa po zelenom otraga, skakanje na jednoj nozi i sl.) pronaći mjesto  riječi u rečenicama koje su stajale na papiru te zatim tu istu riječ zapisati na veliku bijelu ploču. Kada su svi sudionici pronašli mjesto i zapisali riječ na ploču, uslijedio je kreativni zadatak smišljanja novih rečenica uz pomoć riječi koje su napisane na ploči. Kratka aktivnost kreativnog stvaranja i vježbe pamćenja.

Tjedan učenja priveli smo kraju sumiranjem svega naučenog. Doista, bio je to divan tjedan u kojem smo učili, družili se, igrali, stvarali...Mnoge aktivnosti jednostavno je za implementirati i u naš sustav te po povratku u školu s učiteljicama razredne nastave planiram napraviti brošuru igara za realizaciju nastavnog kurikuluma  izvan učionice koje će kod učenika potaknuti motivaciju i dati jednu novu dimenziju učenja.

Uslijedila je evaluacija i podjela certifikata, naravno...uz pokret. Tečaj je dobio čistu peticu, a voditeljice 5+. O Islandu kao destinaciji ne treba ni pričati jer tko nije bio, svakako mu želim da jednom u životu posjeti tu divnu zemlju. Ipak, za kraj, priuštila sam si posjet atrakciji Fly over Iceland - nezaboravno iskustvo u kojem iz ptičje perspektive u 3d formatu lebdite nad ovom magičnom zemljom, rukama dirate lavu, nogama gejzire i vulkansko tlo - doista očaravajuće i vrijedno svake islandske krune :-)

SUBOTA, 14. kolovoza 2021. 

Povratak kući započeo je već u četiri ujutro. Let je bio u 7:00 sati iz zračne luke Keflavik, a na aerodromu smo trebali biti već u 5:00 zbog provjere statusa COVID putovnica i poštivanja ostalih restrikcija koje su bile na snazi. Let preko Amsterdama pa natrag za Pulu iskoristila sam za pisanje izvješća i ispunjavanje materijala koji su nam potrebni za praćenje napredovanja sudionika - Reflective journal, Monitoring obrazac i sl, ali nakon ovakvog divnog tjedna, ništa nije bilo teško. Ne bih se bunila kad bi me put opet odveo na Island na nekoliko dana :-)