Poziv

Hrvatsko filozofsko društvo i Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu 

pozivaju Vas na međunarodnu znanstvenu konferenciju

XX. Mediteranski korijeni filozofije 

Mediteran je kolijevka zapadno-europske filozofije i znanosti koja, zajedno s također mediteranskim naslijeđem hebrejsko-kršćanske religijske tradicije udara temelje zapadno-europske kulture i civilizacije. Zapadna filozofija i znanost započinju svoj povijesni razvoj početkom 6. st. pr. Kr. na istočnoj obali Mediterana, u maolazijskim grčkim kolonijama Miletu i Efezu, te obližnjim otocima, potom se širi do Eleje i Sicilije da bi svoj vrhunac postigla u Ateni, jednom od središta antičkog Mediterana. Daljnji razvoj antičke filozofije, od helenizma do srednjovjekovne epohe, preko novih središta filozofske misli Aleksandrije, Antiohije, Pergama i Rima također je sudbinski vezan za Mediteran. Stvaranje, sukobljavanje i međusobno prožimanje mediteranskih kultura, specifični mediteranski multikulturalizam dao je bitno obilježje daljnjem razvoju filozofije Zapada. Grčka i rimska antika, helenističko-rimsko naslijeđe, Bizant, orijentalne arapske tradicije, uz pečat nove islamske religije stapaju se u islamsko-arapsku srednjovjekovnu filozofiju, kulturu i civilizaciju. Bizantinci su grčku filozofiju prenijeli Arapima, a oni, posredstvom križarskih ratova, preko svojih vodećih filozofa, Avicene, Averoesa, Ibn Halduna, vratili Europi u njoj već zaboravljeno naslijeđe Aristotelove filozofije.

To su neke od početnih premisa i naputaka koji su se, tijekom protekla dva desetljeća, tematizirali u raznovrsnim priopćenjima i raspravama na Mediteranskim korijenima filozofije, s posebnim naglaskom na odnose antičke filozofije spram sofistike, medicine i teologije, te na obljetnice Protagore, Aristotela i Tome Akvinskoga. 

Sljedeći aspekt koji ulazi u tematski okvir simpozija odnosi se na utemeljenje hrvatske filozofije, koja se, kako u svojim početcima, tako i u najsjajnijim vrhuncima, korijeni u mediteranskom dijelu svojega višeregionalnoga kulturnog identiteta. Od Hermana Dalmatina, do Matije Vlačića Ilirika i Frane Petrića, te poglavito Marka Marulića i Ruđera Boškovića, čije smo obljetnice posebno obilježili.

Treći sklop što ulazi u okvir teme simpozija odnosi se na filozofsko i interdisciplinarno promišljanje specifičnosti mediteranskog multikulturnog prostora koji je iznjedrio aktualne međucivilizacijske napetosti koje prijete globalnim sukobom civilizacija, ali otvaraju i mogućnosti dijaloga i pomirenja. S tim u svezi otvarala su se pitanja na koja je ovaj simpozij tijekom svojega dosadašnjeg dvadesetogodišnjeg održavanja nastojao ponuditi odgovore:

• Utječu li mediteranski korijeni filozofije na nastanak i razvoj suvremene filozofije Mediterana?

• Filozofsko promišljanje mediteranskog multikulturalizma

• Poticaji mediteranske filozofije za utemeljenje globalnog ethosa kao pretpostavke međucivilizacijskog dijaloga

• Filozofija Mediterana kao globalizacijska paradigma

U tome kontekstu moderne i suvremene filozofije Mediterana posebnu pozornost posvetili smo mediteranskom mišljenju Alberta Camusa i filozofiji prakse na Mediteranu: o 60. obljetnici Korčulanske ljetne škole. 

Jubilarna dvadeseta obljetnica Mediteranskih korijena filozofije prilika je da uvijek iznova analitički promišljamo navedene teme Simpozija, kao i da sintetički zaokružimo naša viđenja te otvorimo nove vizure analitičko-sintetičkog pristupa. U tome duhu pozivamo vas da svojim priopćenjem i raspravom doprinesete sljedećem razdoblju promišljanja mediteranskih korijena filozofije. 

Datum i mjesto:

16. - 18. travnja 2026. godine

Konferencija se održava na adresi: 

Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet

Poljička cesta 35, 21 000 Split.

Napomena: Lokacija je prilagođena za osobe s invaliditetom.