O simpoziju 

U organizaciji Hrvatskog filozofskog društva i Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu, u ožujku 2007. godine u Splitu je pokrenut godišnji znanstveni simpozij Mediteranski korijeni filozofije. Od tada se redovito održava. 

Simpozij je u proteklih 18 godina okupio niz domaćih i inozemnih znanstvenika, a prilozi sa skupa su objavljeni u znanstvenim časopisima Filozofska istraživanja, Metodički ogledi i Synthesis Philosophica te u trima zbornicima radova: Filozofija Mediterana (2009), Mediteranski korijeni filozofije (2016) i Filozofija i kultura Mediterana (2023)


Zašto Mediteranski korijeni filozofije? 

Mediteran je kolijevka zapadno-europske filozofije i znanosti koja, zajedno s također mediteranskim naslijeđem hebrejsko-kršćanske religijske tradicije udara temelje zapadno-europske kulture i civilizacije. Zapadna filozofija i znanost započinju svoj povijesni razvoj početkom 6. st. pr. Kr. na istočnoj obali Mediterana, u maolazijskim grčkim kolonijama Miletu i Efezu, te obližnjim otocima, potom se šire do Eleje i Sicilije, da bi svoj vrhunac postigle u Ateni, jednom od središta antičkog Mediterana. Daljnji razvoj antičke filozofije, od helenizma do srednjovjekovne epohe, preko novih središta filozofske misli Aleksandrije, Antiohije, Kartage i Rima također je sudbinski vezan za Mediteran. Stvaranje, sukobljavanje i međusobno prožimanje mediteranskih kultura, kao i specifični mediteranski multikulturalizam, bitno su obilježje daljnjeg razvoja filozofije Zapada. Grčka i rimska antika, helenističko-rimsko naslijeđe, Bizant, orijentalne arapske tradicije, uz pečat nove islamske religije, stapaju se u islamsko-arapsku srednjovjekovnu filozofiju, kulturu i civilizaciju. Bizantinci su grčku filozofiju prenijeli Arapima, a oni, posredstvom križarskih ratova, preko svojih vodećih filozofa, Avicene, Averroesa, Ibn Halduna, vratili Europi u njoj već zaboravljeno naslijeđe Aristotelove filozofije.

To su samo neke od početnih premisa simpozija Mediteranski korijeni filozofije. Sljedeći aspekt koji ulazi u tematski okvir simpozija odnosi se na utemeljenje hrvatske filozofije, koja se, kako u svojim početcima, tako i u najsjajnijim vrhuncima, korijeni u mediteranskom dijelu svojega višeregionalnoga kulturnog identiteta. Počevši od Hermana Dalmatina, preko Marka Marulića, pa do Matije Vlačića Ilirika, Frane Petrića i Ruđera Boškovića, da spomenemo samo najznamenitija imena.

Treći sklop što ulazi u okvir teme simpozija odnosi se na filozofsko, ali i interdisciplinarno promišljanje specifičnosti mediteranskog multikulturnog prostora koji je iznjedrio aktualne međucivilizacijske napetosti koje prijete globalnim sukobom civilizacija, ali otvaraju i mogućnosti dijaloga i pomirenja (Sredozemno more nas razdvaja, ali i spaja). S tim u vezi, otvaraju se različite teme na koje ovaj simpozij nastoji ponuditi odgovore, kao što su: