XVIII. Mediteranski korijeni filozofije
"Mediteranski humanizam: o 500. obljetnici smrti Marka Marulića"
XVIIIth Mediterranean Roots of Philosophy
"Mediterranean Humanism: On the 500th
Anniversary of the Death of Marko Marulić"
Velika vijećnica
Filozofski fakultet
Poljička cesta 35, 21 000 Split
The Great Hall of the Faculty
Faculty of Humanities and Social Sciences,
Poljička cesta 35, 21 000 Split, Croatia
Cjeloviti program
Full programme
Četvrtak, 11. travnja 2024. / Thursday, April 11, 2024
9.00–9.30 Otvaranje skupa i pozdravne riječi / Opening ceremony and welcoming speeches
Mislav Kukoč, predsjednik Programskog i Organizacijskog odbora simpozija / President of the Programme and Organizing Committee of the Symposium
Ivo Džinić, predsjednik Hrvatskog filozofskog društva / President of the Croatian Philosophical Society
Ljudevit Hanžek, pročelnik Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu / Head of the Department of Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Split
Ina Reić-Ercegovac, dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu / Dean of the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Split
9.30–10.00 Plenarno predavanje / Keynote lecture
Davor Balić (Hrvatska/Croatia): Marko Marulić: renesansni mislilac zaokupljen filozofima i filozofskim temama / Marko Marulić: A Renaissance Thinker Preoccupied with Philosophers and Philosophical Topics
10.00–10.15 Rasprava / Discussion
10.15–10.30 Pauza / Break
10.30–10.45 Zvonko Pandžić (Njemačka/Germany): Sveti Augustin i Boetije – dva učitelja Marka Marulića / St. Augustine and Boethius as teachers of Marko Marulić
10.45–11.00 Ivo Džinić (Hrvatska/Croatia): Erazmo Roterdamski i Marko Marulić o Kristovoj filozofiji / Erasmus of Rotterdam and Marko Marulić on the Philosophy of Christ
11.00–11.15 Ivan Bekavac Basić (Hrvatska/Croatia): Marulićeva latinska terminologija iz područja etike i moralne teologije u djelu De institutione… u prijevodu na hrvatski / Marulić’s Latin Terminology from the Field of Ethics and Moral Theology in the Work De institutione... Translated into Croatian
11.15–11.30 Ivana Dević (Hrvatska/Croatia): Humanistička biblioteka Marka Marulića – izazovi kataloške obrade i digitalizacije: o (ne)postojećim djelima u (ne)postojećim hrvatskim knjižnicama / Humanities Library of Marko Marulić – Challenges of Catalog Processing and Digitization: About (non)existent Works in (non)existent Croatian Libraries
11.30–11.45 Rasprava / Discussion
11.45–12.00 Pauza / Break
12.00–12.15 Mislav Kukoč (Hrvatska/Croatia): Etika laži u Marulića i Kanta / Ethics of Lie by Marulić and Kant
12.15–12.30 Mladen Živković (Hrvatska/Croatia): Marulić 1524. – 2024. hrvatski i europski suvremenik / Marulić 1524–2024 Croatian and European Contemporary
12.30–12.45 Nediljko Matić (Hrvatska/Croatia): Odnos pisanja i čitanja, odnosno pisca i čitaoca, kod Marka Marulića / Relations Between Reading and Writing, that is, the Writer/Author and the Reader in Relation to Marko Marulić
12.45–13.00 Ivan Vranješ (Hrvatska/Croatia): Kršćanstvo kao hladno oružje – Marulićev vapaj za političkim preustrojstvom Europe / Christianity as a Cold Weapon – Marulić’s Cry for the Political Reorganization of Europe
13.00–13.15 Rasprava / Discussion
13.15–14.30 Pauza za ručak / Lunch break
14.30–14.45 Dušan Krcunović, Gordana Krcunović (Crna Gora/Montenegro): Picco della Mirandola i kristijanizacija Epimetejskog čovjeka / Pico della Mirandola and the Christianization of Epimetheusian Man
14.45–15.00 Dafne Vidanec, Mile Marinčić (Hrvatska/Croatia): Transhumanizam: kako ga shvatiti? – moralno-filozofijski i bioetički pogled / Transhumanism: How to Explain it? – Ethical and Bioethical Approach
15.00–15.15 Marko Kos (Hrvatska/Croatia): Hitlerova pobjeda i pad humanizma / Hitler's Victory and the Fall of Humanism
15.15–15.30 Rasprava / Discussion
15.30–15.45 Pauza / Break
15.45–16.00 Sonja Tomović Šundić (Crna Gora/Montenegro): Njegoš kao mediteranski mislilac: filozofija čovjeka u Luči mikrokozma / Njegoš as a Mediterranean Thinker: Philosophy of Man in The Light of Microcosm
16.00–16.15 Mile Marinčić (Hrvatska/Croatia): Bolest i smrt te aspekti odgoja za zdravlje u Kierkegaardovu djelu Bolest na smrt / Illness and Death with Aspects of Upbringing for Health in Kierkegaard’s Work The Sickness Unto Death
16.15–16.30 Alen Tafra (Hrvatska/Croatia): Pedagoška misao Mije Mirkovića: kroz prizmu »filozofske geografije« / Pedagogical Thought of Mijo Mirković: Through the Prism of “Philosophical Geography”
16.30–16.45 Bruno Ćurko, Marina Milivojević Pinto (Hrvatska/Croatia): Možemo li govoriti o mediteranskim bajkama / Can we Talk about Mediterranean Fairy Tales?
16.45–17.00 Rasprava / Discussion
17.00–17.15 Pauza / Break
17.15–18.30 Predstavljanje publikacija / Presentation of publications
Mislav Kukoč & Anita Lunić (ur.), Filozofija i kultura Mediterana, Hrvatsko filozofsko društvo / Sveučilište u Split, Filozofski fakultet, Zagreb / Split, 2022.
Predstavljači / Presenters: Mislav Kukoč & Anita Lunić
Ivo Džinić, Dinamika razvoja kulture. Tragedija – drama – ironija, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2022.
Predstavljači / Presenters: Anita Lunić & Ivo Džinić
Ivo Džinić, Snaga Mita. Uz filozofiju Ernsta Cassirera, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2022.
Predstavljači / Presenters: Mislav Kukoč & Ivo Džinić
Josip Guć, Poticaji za bioetičko promišljanje odnosa kulture i prirode u djelu Nikole Viskovića, Pergamena / Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Zagreb, 2023.
Predstavljači / Presenters: Bruno Ćurko & Josip Guć
Petak, 12. travnja 2024. / Friday, April 12, 2024
9.00–9.30 Plenarno predavanje / Keynote lecture
Bratislav Lučin (Hrvatska/Croatia): Marulićevi pedagoški fragmenti / Marulić’s Pedagogical Fragments
9.30–9.45 Rasprava / Discussion
9.45–10.00 Pauza / Break
10.00–10.15 Petra Božanić (Hrvatska/Croatia): Komu treba Marulić? Humanistički i renesansni književnici u suvremenim hrvatskim obrazovnim tendencijama / Who needs Marulić? Humanist and Renaissance Writers and Contemporary Croatian Education Policy
10.15–10.30 Nikola Petković (Hrvatska/Croatia): Govoriti kao knjiga: jezik, dijalekt, varijetet i korijeni hrvatske književnosti / Speak Like a Book: Language, Dialect, Variant and Roots of Croatian Literature
10.30–10.45 Šaćir Filandra (Bosna i Hercegovina/Bosnia and Herzegovina): U Marulićevu zaleđu: dva tumačenja jedne kulture (Andrić i Bašagić) / In Marulić’s Hinterland: Two Interpretations of One Culture (Andrić and Bašagić)
10.45–11.00 Dora Ivanišević (Austrija/Austria): Pohvala mudrosti Ivana Stojkovića (oko 1390./5. – oko 1443.): argumentacija, etički ideal i mehanizmi širenja humanizma na istočnojadransku obalu / In Praise of Wisdom: The Argumentation and Ethical Ideal in Iohannes Stoycus’ Sermon “Erit tibi gloria” (1424) and the Spread of Humanism on the Eastern Adriatic Coast
11.00–11.15 Rasprava / Discussion
11.15–11.30 Pauza / Break
11.30–11.45 Gordan Matas (Hrvatska/Croatia): Fascinacija Mediteranom u američkoj i britanskoj književnosti / Fascination with the Mediterranean in American and British Literature
11.45–12.00 Nella Arambasin (Francuska/France): Asimetrije multikulturalizma u tri mediteranska filma 2021.: kako zalutati u mondijalizaciji, preokrenuti hijerarhije i pobjeći iz patrijarhata / Asymmetries of multiculturalism in Three Mediterranean Films in 2021: How to Get Lost in Globalization, Reverse Hierarchies and Escape Patriarchy
12.00–12.15 Mitar Radonjić (Crna Gora/Montenegro): Utjecaj globalizacije na multikulturalnost Mediterana / The Impact of Globalization on the Multiculturalism of the Mediterranean
12.15–12.30 Marin Beroš (Hrvatska/Croatia): Kozmopolitizam i granice – pogled na suodnos na početku 21. stoljeća / Cosmopolitanism and Borders – A Review of the Relationship at the Beginning of the 21st Century
12.30–12.45 Rasprava / Discussion
12.45–13.00 Pauza / Break
13.00–13.15 Marko Vučetić (Hrvatska/Croatia): Antropologija slike Božje, ništavila i mimetičkog nasilja / Anthropology of the Image of God, Nothingness and Mimetic Violence
13.15–13.30 Aneli Dragojević Mijatović, Aleksandar Mijatović (Hrvatska/Croatia): Više jezika jednog jezika: Bartoli, Gramsci i pojam hegemonije / The Multiplicity of Language within One Language: Bartoli, Gramsci, and the Concept of Hegemony
13.30–13.45 Vlaho Kovačević (Hrvatska/Croatia): Pučka religija između djelovanja globalizacije i lokalnog identiteta simboličke zajednice šibenskog kraja / Popular Religion Between the Effects of Globalization and the Local Identity of the Symbolic Community in the Šibenik Region
13.45–14.00 Bojana Lakićević-Đuranović (Crna Gora/Montenegro): Globalizacijski izazovi Mediterana s osvrtom na Crnu Goru / Globalization Challenges in the Mediterranean with a Focus on Montenegro
14.00–14.15 Rasprava / Discussion
14.15–15.30 Pauza za ručak / Lunch break
15.30–15.45 Vladimir Rismondo (Hrvatska/Croatia): Filozofija polisa i megalopolisa: egzistencijalistička pozicija čovjeka i antičke arhitekture u rasponu od Sokrata, preko Diogena iz Sinope do Marka Aurelija / The Philosophy of the Polis and Megalopolis: The Existentialist Position of a Human Being and Ancient Architecture from Socrates, through Diogenes of Sinope to Marcus Aurelius
15.45–16.00 Josip Ćapin (Hrvatska/Croatia): Ljudska prava u kontekstu Aristotelove teorije pravednosti / Human Rights in the Context of Aristotle’s Theory of Justice
16.00–16.15 Jelena Mijić, Tamara Plećaš (Srbija/Serbia): Intelektualne vrline i suvremena epistemologija / Intellectual Virtues and Contemporary Epistemology
16.15–16.30 Hrvoje Relja (Hrvatska/Croatia): Aristotelova knjiga O duši kao ishodiše novosti i problema / Aristotle's Book On the Soul as the Origin of News and Problems
16.30–16.45 Rasprava / Discussion
16.45–17.00 Pauza / Break
17.00–17.15 Vani Roščić (Hrvatska/Croatia): Kontemplacija i stvaralaštvo / Contemplation and Creativity
17.15–17.30 Vladimir Drekalović (Crna Gora/Montenegro): Molinini i neki problemi platonizma / Molinini and Some Problems of Platonism
17.30–17.45 Dževad Zečić (Bosna i Hercegovina/Bosnia and Herzegovina): Harmonija sfera Ihvan al-safe / The Harmony of the Spheres of the Ikhwan al-Safa
17.45–18.00 Rasprava / Discussion
18.00–18.15 Pauza / Break
18.15–18.30 Ivan Matijević (Hrvatska/Croatia): Politics in the Roman Republic during the age of Cicero / Politika u Rimskoj Republici u doba Cicerona
18.30–18.45 Maja Poljak (Hrvatska/Croatia): Porphyry’s Isagoge and the Problem of Universals in the Middle Ages / Porfirijeve Isagoge i problem univerzalija u srednjem vijeku
18.45–19.00 Ivan Peović (Hrvatska/Croatia): On Happiness in Republican Tradition or How Changing Paradigms of the 16th Century Brought Forth the Pursuit of Happiness of the 18th Century / O sreći u republikanskoj tradiciji ili kako je promjena paradigmi u 16. stoljeću dovela do potrage za srećom 18. stoljeća
19.00–19.15 Rasprava / Discussion
19.15 Zatvaranje simpozija / Closing ceremony
Subota, 13. travnja 2024. / Saturday, April 13, 2024
10.00 Razgledavanje Splita / Sightseeing of Split
Pozvana predavanja
Keynote lectures
Izv. prof. dr. sc./Assoc. Prof. Davor Balić
Dr. sc./PhD
Bratislav Lučin
Bratislav Lučin
Marko Marulić: renesansni mislilac zaokupljen filozofima i filozofskim temama
Upućenost Marka Marulića u nauk filozofā očituje su u njegovim brojnim djelima. Tu tvrdnju naročito dokazuju sadržaji triju opsežnih djela: Repertorija, Institucije i Evanđelistara. No, dokazuju je i sadržaji ostalih djela, pa tako i, primjerice, epova Judita i Davidijada, pjesme Suzana, Poslanice papi Hadrijanu VI. i Dijaloga o Herkulu. U svojem opusu Marulić je najčešće upućivao na stavove Platona, Aristotela, Cicerona i Seneke. Njihova je djela, o čemu najbolje svjedoči Repertorij, proučavao pomno i neprestano. Osim toga, iskazao je i upućenost u učenja brojnih filozofskih škola, posebice stoikā i epikurovaca, na što, uostalom, upućuje već i naslov enigmatskog epigrama Stihovi pročitani vodoravno – stoički, okomito – epikurovski.
U svojim djelima Marulić je bio zaokupljen i filozofskim, posebice etičkim temama. Njegovu višedesetljetnu zainteresiranost za takve teme izvrsno reprezentira Repertorij, kompendij ili, još preciznije, zbirka autorski obrađenih pojmova koju je stvarao od 1580-ih do 1620-ih godina. Marulić je, što se može zaključiti nakon analiziranja njegova opusa, neprestano bio zaokupljen naučavanjem o laži i mudrosti. Osim toga, naučavao je o dobru i zlu, o stalnim i nestalnim dobrima, o miru i ratu, kao i o blaženstvu te o načinima njegova stjecanja.
Ipak, Marulić se prema filozofiji i filozofima, posebice prema Platonu i Aristotelu, nije uvijek odnosio blagonaklono. Bio je, naime, uvjeren da filozofija i filozofi ne mogu čovjeku pružiti onakve spoznaje i onako kvalitetan način življenja kakve mu pruža teologija i kakve ostvaruju kršćani. Usprkos tome, nedvojbeno je da uz, primjerice Ivana Stojkovića, Nikolu Modruškog, Jurja Dragišića i Benedikta Benkovića, spada među one hrvatske renesansne mislioce koji su u svoje spise posvećene ponajprije teološkoj problematici redovito uključivali filozofske teme i obznanjivali svoja filozofska promišljanja.
Marko Marulić: A Renaissance Thinker Preoccupied with
Philosophers and Philosophical Topics
Marko Marulić’s familiarity with the teachings of philosophers is reflected in his numerous works. This claim is particularly supported by the contents of three extensive works: Repertorium, De institutione bene vivendi per exempla sanctorum, and Evangelistarium. However, it is also supported by the contents of his other works, such as, for example, the epics Judita (Judith) and Davidias, the poem Suzana (Susannah), the Epistola domini Marci Maruli Spalatensis ad Adrianum VI. Pont. Max., and the Dialogus de Hercule. In his opus, Marulić most often referred to the teachings of Plato, Aristotle, Cicero, and Seneca. He studied their works closely and incessantly, which is best evidenced by the Repertorium. In addition, he showed his familiarity with the teachings of numerous philosophical schools, especially the Stoics and the Epicureans, which is, after all, indicated in the very title of the enigmatic epigram Versus in directum stoici, in transversum Epicurei.
In his works, Marulić was also occupied with philosophical, especially ethical topics. His decades-long interest in such topics is vividly represented by the Repertorium, a compendium or, more precisely, a collection of author’s entries which he created from the 1580s to the 1620s. What emerges from analyzing his entire opus is that Marulić was constantly occupied with teaching on two ethical topics: lie and wisdom. Additionally, he taught on good and evil, permanent and impermanent goods, peace and war, as well as on beatitude and the ways of acquiring it.
However, Marulić did not always treat philosophy and philosophers, especially Plato and Aristotle, favorably. Namely, he was convinced that philosophy and philosophers cannot provide man with the kind of knowledge and the kind of quality way of life that theology can provide and Christians can achieve. Despite this, he undoubtedly belongs to those Croatian Renaissance thinkers, along with, for example, Johannes Stoyci de Ragusio, Nicolaus Modrussiensis, Georgius Benignus de Salviatis, and Benedictus Bencovich, who regularly included philosophical topics in their writings devoted primarily to theological issues and hence made their philosophical reflections known.
Marulićevi pedagoški fragmenti
Renesansni humanizam može se definirati kao kulturni i obrazovni pokret u sklopu renesanse kao nadređenoga periodizacijskog pojma (otprilike od g. 1350. do 1600). Ključna je odrednica humanizma novi obrazovni program, temeljen na studiju latinskog (u manjoj mjeri i grčkoga) jezika i antičke kulture, pri čemu središnje mjesto zauzima pet disciplina: gramatika, retorika, povijest, pjesništvo i moralna filozofija (zajednički nazvane studia humanitatis). Nije stoga neobično da su neki ugledni humanistički pisci (npr. Petar Pavao Vergerije Stariji, Leonardo Bruni, Battista Guarino) sastavili rasprave o obrazovanju. U opusu Marka Marulića nema sustavna razmatranja o toj temi, ali on se obrazovanja ipak dotiče na više mjesta. U ovom izlaganju analizirat će se nekoliko takvih ulomaka, koji potječu iz djela različitih žanrova: iz latinskog epa (Davidijada), iz moralno-teološke rasprave o etici (Evanđelistar) i jednoga privatnog pisma. Unatoč raznim kontekstima u kojima se pojavljuju, Marulićevi su edukacijski iskazi međusobno bliski, čime ukazuju na jasan autorov pogled i stav. Terminologija pak kojom se Marulić služi nedvojbeni je signal njegova poznavanja humanističkog obrazovnog programa. Upućenost u nova kulturna i intelektualna strujanja, najuže povezana s obrazovanjem, potvrđuje i uvid u Marulićevu osobnu knjižnicu, a u široj perspektivi o tome svjedoče i neke značajke njegova opusa.
Marulić's pedagogical fragments
Renaissance humanism can be defined as a cultural and educational movement within the Renaissance period (approximately from 1350 to 1600). The key characteristic of humanism is a new educational program based on the study of Latin (to a lesser extent, Greek) language and ancient culture. Central to this program are five disciplines: grammar, rhetoric, history, poetry, and moral philosophy, collectively referred to as studia humanitatis. It is not surprising that some renowned humanistic writers (e.g., Pier Paolo Vergerio the Elder, Leonardo Bruni, and Battista Guarino) composed treatises on education. Although Marko Marulić's works lack a systematic consideration of this topic, he touches upon education in various places. This presentation will analyse several such passages from works of different genres: a Latin epic (Davidias), a moral-theological treatise on ethics (Evangelistarium), and a private letter. Despite the different contexts in which they appear, Marulić's educational statements are closely related, indicating a clear authorial perspective and stance. The terminology Marulić uses is an unmistakable sign of his familiarity with the humanistic educational program. His knowledge of new cultural and intellectual currents, closely related to education, is confirmed by insights into Marulić's personal library and is also reflected in some features of his oeuvre.