Aktivnosti
2025./2026.
2025./2026.
Učenici 3.b razreda su nakon čitanja lektirnog djela spisateljice Sanje Polak: "Dnevnik Pauline P." samostalno napravili stripove prema Paulininim doživljajima iz romana. Spojili su hrvatski jezik s likovnom kulturom, čitanje sa zabavom i ugodno s korisnim. Jako su se potrudili i oko literarnog i oko likovnog rješenja, a pritom se i dobro zabavili. Njihove radove pogledajte u nastavku.
26. ožujka 2026.
Gabrijela Capan
S veseljem smo dočekali Mjesec hrvatskoga jezika (21. veljače – 17. ožujka) jer je to razdoblje koje je našoj skupini, koja se bavi našim materinskim jezikom i očuvanjem ljepote hrvatskoga jezika, posebno važno. Ove smo godine odlučili skrenuti pozornost na to koliko se u govoru mladih pojavljuju engleske riječi i izrazi pa smo pripremili izložbu „Izgubljeni u prijevodu – umire li hrvatski jezik u 'brain rotu'?”. Sve češće imamo osjećaj da se u razgovoru „gubimo” u izrazima koji dolaze s društvenih mreža, a pritom nam hrvatske riječi nekako lakše izmiču.
Budući da je „brain rot” vrlo raširen izraz na internetu, odlučili smo ga iskoristiti kao polazište za razgovor o jeziku i navikama u komunikaciji. „Brain rot” (engl. brain: mozak + rot: trulež) pejorativni (pogrdni) je naziv za stanje kognitivnog opadanja ili mentalne otupljenosti uzrokovano pretjeranim konzumiranjem niskokvalitetnoga, hiperaktivnoga ili besmislenoga internetskog sadržaja – postajemo rastreseni, ponavljamo fraze bez razmišljanja i sve češće posežemo za gotovim riječima koje nam ekran nameće.
Istaknuli smo kako nas društvene mreže često udalje od stvarnoga razgovora i bogatstva vlastitoga jezika. Jezik je živ organizam koji trebamo „hraniti” dobrim riječima kako bi ostao zdrav pa svaka strana riječ koju rabimo bez potrebe može značiti jednu domaću koju polako zaboravljamo. Stoga smo ususret Danima hrvatskoga jezika (11. – 17. ožujka) svima predložili mali izazov ‒ pokušajte jedan dan bez nepotrebnih engleskih riječi i svjesno birajte hrvatske riječi u razgovoru, porukama i objavama.
Pozivamo sve da pogledaju izložbu i zapitaju se ‒ govorimo li hrvatski ili samo skrolamo*?
Jezik nije trend ‒ jezik je identitet.
Mladi jezikoslovci – čuvari baštine
i Mila Pandžić
*skrolanje (od engl. scroll) – označava radnju pomicanja sadržaja (teksta, slika, videa) gore-dolje ili lijevo-desno na zaslonu digitalnoga uređaja dok pregledavamo objave
Ljubičica
Ljubičasta, predivna.
Umiruje, gleda, rumeni se.
Voli pažnju i sjaj sunca.
Proljetnica.
Lucija
Nakon duge, hladne zime učenici članovi izvannastavne aktivnosti "Mali čitači" su se poželjeli proljeća. Kako bi otjerali snijeg i tmurno vrijeme odlučili su "namamiti" proljeće proljetnim stihovima. Zato su se primili posla i napisali svoje prve činkvine o vjesnicima proljeća.
Činkvina (petostih) je talijanska narodna pjesma od pet stihova koji se pišu po točno određenim pravilima.
Prvi stih - jedna riječ (tema) - imenica
Drugi stih - dvije priječi - pridjevi koji opisuju temu
Treći stih - tri riječi - glagoli ili glagolske imenice
Četvrti stih - misao (rečenica) - izražava osjećaj prema temi
Peti stih - jedna riječ (bit teme) - imenica
Svoje pjesme učenici su i oslikali.
26. veljače 2026.
Gabrijela Capan
Visibaba
Bijela, tužna.
Savija se, samuje, raste.
Visibaba je usamljena.
Sunce.
Ante
Visibaba
Bijela, mala.
Raste, savija se, visi.
Zaštićena biljka.
Proljeće.
Patrik
Visibaba
Bijela, hvalisava.
Miriše, raste, pjeva.
Voli sunčevu toplinu.
Proljetnica.
Dominik
Ljubičica
Ljubičasta, sretna.
Raste, miriše, smije se.
Voli prijateljice proljetnice.
Proljeće.
Helena
Visibaba
Bijela, mala.
Raste, miriše, samuje.
Voli spavati.
Proljeće.
Iva
Visibaba
Bijela, visoka.
Miriše, raste, zvoni.
Voli se savijati.
Proljeće.
Ivan
Visibaba
Bijela, lijepa.
Miriše, razvija se, samuje.
Voli spavati.
Proljeće.
Ivano
Drijemovac
Bijel, radostan.
Smije se, spava, raste.
Jako voli spavati.
Proljetnica.
Jerko
Visibaba
Bijela, mirišljava.
Miriše, smije se, visi.
Voli cvijeće i sunce.
Proljeće.
Maris
Visibaba
Bijela, zaštićena.
Miriše, raste, savija se.
Voli se hvalisati.
Snijeg.
Mirza
Šafran
Ljubičast, lijep.
Razvija se, miriše, raduje se.
Voli biti s drugima.
Proljetnica.
Anni
Visibaba
Bijela, sretna.
Visi, raste, miriše.
Voli imati spuštenu glavu.
Proljeće.
Sara
Dominik
Učenici članovi izvannastavne aktivnosti "Mali čitači" su se oprostili sa zimom izradom zimskih slikopriča. One su svojevrsna zahvala "baki zimi" koja je ove godine bila velikodušna i podarila dječici dosta snijega i obilje zimskih radosti. Zato su njihove slikopriče vesele i šarene, a teme su im upravo zimske radosti i omiljeni zimski sportovi.
9. veljače 2026.
Gabrijela Capan
Lucija
Helena
Gabriela
Iva
Sara
Ivano
Jerko
Ante
Maris
Mirza
Patrik
Sara
S velikim vas veseljem pozivamo da nam se i ove godine priključite u obilježavanju Svjetskog dana čitanja naglas koji se tradicionalno slavi prve srijede u veljači (ove godine 4. veljače)!
Svjetski dan čitanja naglas globalna je inicijativa koja slavi radost pismenosti i moć izgovorene riječi povezujući ljude diljem svijeta te ističući važnost dijeljenja priča bez obzira na godine. Upravo u tom povezivanju leži prava snaga knjige jer nas podsjeća da su priče namijenjene svima – od najmlađih koji tek otkrivaju slova do onih najstarijih koji u njima pronalaze mudrost i utjehu.
Čitanje naglas gradi snažne veze među ljudima i stvara poseban trenutak u kojem mašta oživljava, a međusobno razumijevanje raste. Dovoljno je izdvojiti samo 15 minuta čitanja naglas dnevno kako bismo osjetili veliku promjenu u našem raspoloženju i načinu na koji doživljavamo svijet oko sebe.
Stoga vas pozivamo da odaberete svoje najdraže knjige, pjesme ili pak vlastite priče te podijelite njihove najljepše dijelove s prijateljima, kolegama ili članovima obitelji. Svaki pročitani redak doprinosi stvaranju zajedništva i veselja. Neka vaš glas oživi stranice i podsjeti nas na moć pripovijedanja koja nadahnjuje. Pridružite nam se u ovom slavlju koje nas sve spaja na najljepši način.
Čitanje naglas mijenja svijet. Svaki put kad podijelimo priču, gradimo most prema drugome. – poručuju iz organizacije LitWorld.
30. siječnja 2026.
.
.
Učenici članovi izvannastavne aktivnosti "Mali čitači" su oživjeli jedan, pomalo zaboravljeni, blagdanski običaj. Izradili su i napisali božićne čestitke za svoje najmilije. Tekst čestitke su smišljali sami. Neki su bili vrlo kreativni pa se njihove lijepe želje čak i rimuju. Uživajte u čitanju ovih toplih poruka i neka božićna blagost i radost obuhvati i sve vas!
15. prosinca 2025.
Gabrijela Capan
Tijekom studenoga i prosinca, na satima Hrvatskog jezika, učenici 5. razreda sudjelovali su u kreativnoj strip-radionici, a inspiracija su im bile omiljene lektire Uzbuna na Zelenom vrhu i Pipi Duga Čarapa. Nakon čitanja knjiga učenici su odabrali zanimljive događaje iz djela te ih pretvorili u vlastite stripove – od osmišljavanja kadrova do pisanja dijaloga.
Također, u okviru školskog projekta Dobre priče učenici su se okušali u stvaranju stripova uz pomoć umjetne inteligencije. Digitalni alati omogućili su im da na suvremen način istraže vizualno pripovijedanje i spoje književnost s tehnologijom.
Ipak, posebno su se istaknuli stripovi nastali vlastitom rukom. Upravo se u tim crtežima vidjela osobna nit svakog učenika – nesavršene, ali iskrene linije, maštoviti izrazi lica i originalni detalji koji su njihovim radovima dali posebnu toplinu i „dušu“.
Radionice su potaknule maštu i razvile vještine vizualnog pripovijedanja, a učenici su kroz zabavu pokazali kako književni likovi i njihove avanture mogu živjeti i izvan stranica knjiga. Stripovi će biti izloženi u učionici, na ponos svih autora.
10. prosinca 2025.
Anita Kobas i Sandra Škarpa
Učenici 2.SA razreda su obradili lektirno djelo Nade Iveljić: "Božićna bajka" na jedan vrlo zanimljiv način.
Lektira iz vrećice za njih je bio nov pojam. S veseljem su donijeli svoje vrećice ispunjene predmetima. Kod svih učenika bio je vidljiv uložen trud. Prednju stranu vrećice prikazali su kao naslovnicu pročitane bajke, dok su stražnju stranu ispunili osnovnim podatcima o bajci.
Zatim je slijedio njima najzanimljiviji dio, izvlačenje ubačenih predmeta. Učenici su u svojim vrećicama imali pet do deset predmeta povezanih s radnjom bajke. Nasumično izvlačenje predmeta učinilo je njihovu prezentaciju još zanimljivijom. Neki su pokazali izniman trud izrađujući predmete sami (ljestve od grančica, bor od borovih grana, i sl.).
Učenicima je bilo zanimljivo prezentirati drugima svoju lektiru, ali i međusobno slušati tuđe prezentacije i osmišljene rečenice. Jako im se svidio ovaj način obrađivanja lektirnog djela te ćemo sigurno ponoviti obradu na ovaj način.
9. prosinca 2025.
Klara Lončarić
Učenici 3.b razreda su za lektiru čitali "Čudnovate zgode šegrta Hlapića". Cijeli su se tjedan družili s Hlapićem, Gitom i ostalim likovima iz tog legendarnog dječjeg romana.
Prepričavali su događaje iz knjige uživljavajući se u ulogu glavnog lika, gledali fim "Šegrt Hlapić" i uspoređivali ga s knjigom te izrađivali razrednu slikovnicu o Hlapićevim dogodovštinama. Slikovnicu su obogatili citatima iz romana, a možete ju pročitati klikom na sliku.
28. studenog 2025.
Gabrijela Capan
Ove godine obilježavamo značajne obljetnice u književnosti, među kojima se posebno ističe 100. obljetnica smrti Antuna Branka Šimića, jednog od najvažnijih hrvatskih pjesnika.
U skladu s ciljevima Strategije poticanja čitanja o povećanju dostupnosti knjiga učenicima profesorica Pandžić donirala je školskoj knjižnici zbirku pjesama A. B. Šimića pod naslovom "Rane pjesme" u vlastitoj nakladi.
Zbirka sadrži pjesme koje je Šimić napisao tijekom svojih osnovnoškolskih i srednjoškolskih dana pa će učenici imati mogućnost istražiti stvaralaštvo ovoga velikog pjesnika u okviru nastave književnosti.
Učenici osmih razreda već su s entuzijazmom prionuli analizi Šimićevih stihova pokazujući pritom zreo i kreativan pristup raščlambi njegovih pjesama.
20. studenoga 2025.
Obilježili smo Svjetski dan znanosti (10. studenoga) virtualnim predavanjima za učenike osnovnih i srednjih škola „Sat za znanost“ u organizaciji Udruge stemKA uz potporu Agencije za odgoj i obrazovanje.
Učenici su imali priliku poslušati znanstvenike i popularizatore znanosti koji su pokazali kako znanost može biti itekako zanimljiva i kreativna. Posebno ih je oduševila radionica „Crtajmo matematikom“, a rezultat su izvrsni radovi! Jasno se pokazalo koliko je hrvatski jezik temelj svakog učenja. Hrvatski jezik nije samo predmet o književnosti i gramatici. On je temeljni alat kojim učenici stječu i izražavaju znanja u svim područjima, uključujući i prirodoslovne predmete. Kroz čitanje i aktivno slušanje djeca razvijaju sposobnost usvajanja i interpretacije informacija, što je izravno utjecalo na njihovu sposobnost da tako dobro razumiju i kreativno primijene matematičke zadatke.
10. studenoga 2025.
Mila Pandžić
Laura, 6. a
Nika, 6. a
Lana, 6. a
Učenici članovi izvannastavne aktivnosti "Mali čitači" su pisali pjesme o jeseni. Bili su vrlo kreativni i maštoviti, a svoje uratke su i oslikali.
Njihove radove možete pročitati u nastavku.
7. studenog 2025.
Gabrijela Capan
Čitanje naglas nije samo obrazovna aktivnost; to je i prilika za dijeljenje ljubavi, radosti i otkrića između odraslih i djece. Ovi trenuci su dragocjeni, stvarajući trajne uspomene i polažući temelje za ljubav prema knjigama i učenju koja će trajati cijeli život.
Ministarstvo kulture i medija objavilo je nove mrežne stranice programa "Rođeni za čitanje" s ključnim ciljem: naglasiti i popularizirati neprocjenjivu važnost čitanja naglas djeci od najranije dobi.
Na novim mrežnim stranicama roditelji mogu pronaći brojne stručne savjete, preporuke i korisne materijale o razvijanju čitalačkih navika.
Knjiga je moćan alat i važan saveznik u odgoju, stoga je poziv Ministarstva jasan: "Svaka priča započinje prvom stranicom" ‒ čitajmo djeci naglas od najranije dobi!
Čitamo zajedno i u 2025./2026.!
Knjiga nije hrana, ali je poslastica.
Tin Ujević