Kristijan Šimović, 6. d

Garčin

Ove godine Mjesec hrvatskog jezika obilježili smo učenjem o narječjima. Kako bi nam sati Hrvatskoga jezika bili zanimljiviji i dojmljiviji, naša profesorica Mila Pandžić pozivala je na sate izvorne govornike pojedinog narječja. Na poziv naše profesorice, u posjet nam je došao profesor matematike Dario Mišanec. Predstavljeno nam je štokavsko narječje koje i nismo baš u potpunosti odmah razumjeli, no naravno uz pomoć profesora kroz zabavu smo ponešto i shvatili.

U svojoj svakodnevnici rabim štokavicu, no ne ovakvu kakva se rabi u Garčinu (mjesto odakle je naš profesor) koje se nalazi istočno od Slavonskog Broda. Izrazito mi je bilo zanimljivo što je profesor većinu sata govorio na svome narječju jer je u meni budio znatiželju o značenju riječi koje izgovori. Osim što smo saznali uistinu svašta o govoru mjesta Garčina, saznali smo i svakakve zanimljivosti toga mjesta. Garčin nije veliko naselje, no otamo potječu brojne poznate osobe kao što su biskup Antun Akšamić, Vjekoslav Klaić te Zdenko Runjić. Bilo je zanimljivo saznati ponešto i o njima. Cijeli je sat bio sam po sebi zanimljiv, no još su zanimljiviji bili detalji koje nam je iznosio profesor što se tiče općenito Slavonije, Slavonki i Slavonaca te njihovih tradicija koje se protežu u zadnjih nekoliko desetljeća unazad. Kulin, vrijedni dukati, narodne nošnje ‒ sve su to osobitosti koje sadrži Slavonija. Neizmjerno mi je drago da i danas snaše i bake drže do običaja te ih čuvaju kao oči u glavi. Lijepo je čuti da se tradicija prenosi s koljena na koljeno. Slavonija osim što je bogata dukatima i veseljacima, ima i svoje prirodne ljepote. Misleći da je Slavonija ravna, griješili smo. Profesor nam je dokazao da i Slavonija ima bogatstvo brežuljaka što ju krasi. Slavonija je "taman"! Ima i brda i doline, kulinarske ponude veće nego li bilo koji drugi dio Hrvatske, a tradicija se osjeti na svakome kutu što daje pravi čar Slavonije. Čuti bećarac i vidjeti snaše u nošnjama, srcu je milina. Drago mi je da sam nakon sata s profesoricom Pandžić i profesorom Mišancem dobila dojam o Slavoniji kakav se ne zaboravlja.

Drago mi je što se svako hrvatsko narječje razlikuje i ima nešto posebno u sebi. Slavonska štokavica izrazito je posebna sa specifičnim naglaskom i riječima koje su nama donekle poznate. Trebamo biti svjesni da svaka specifičnost narječja daje svima do znanja koliko je naš hrvatski jezik veliko područje suhoga zlata. I također trebamo biti zahvalni na mogućnostima koje nam omogućuju da čujemo prave izvorne govornike te na primjerima učimo o narječjima našeg jezika. Kroz život se trebamo usavršavati i doprinositi našem govoru kako bi na što bolji način očuvali sva narječja i njihovo veliko značenje.

3. ožujka 2020. 

Manuela Bilobrk, 8. d

Mjesec hrvatskoga jezika traje od 21. veljače do 17. ožujka. Kako bismo obilježili Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače, na satu Hrvatskog jezika proučili smo, nacrtali i obojili početno slovo svojega imena na glagoljici. Glagoljica je povijesno hrvatsko pismo za koje se smatra da se u Hrvatskoj koristilo od sredine devetog pa sve do devetnaestog stoljeća. Na satu je bilo jako zabavno jer su svi drugačije ukrasili svoje slovo i pritom se smijali dok smo međusobno dijelili bojice. Radovi su kasnije postavljeni na pano u holu škole pa su svi mogli vidjeti naša mala umjetnička djela. Važno je učiti glagoljicu jer tako istražujemo naš materinji jezik koji je jako bitan. Ako naučimo glagoljicu, lakše nam je razumjeti i mnoge hrvatske spomenike poput Bašćanske ploče.

22. veljače 2020.

 Ana Kaniža, 6. c