Bacanje hrane odnosi se na sve veću količinu uništene hrane koja se može izbjeći, a posljedica je industrijske ili masovne proizvodnje hrane. Uzroci uništenja hrane su brojni, a pojavljuju se u fazama proizvodnje, prerade i trgovine iako je moguće izbjeći. - kako Google definira bacanje hrane.
Svake godine milijuni tona hrane završe u smeću – dok istovremeno milijuni ljudi gladuju. Bacanje hrane nije samo moralni problem, već i ogroman ekološki i ekonomski izazov. Vrijeme je da promijenimo način na koji razmišljamo o hrani.
Što je bacanje hrane?
Bacanje hrane odnosi se na hranu koja je ispravna za konzumaciju, ali se iz raznih razloga baca u kućanstvima, školama, restoranima i trgovinama. To su npr. ostatci s tanjura, proizvodi kojima je istekao rok, voće i povrće koje "ne izgleda savršeno", itd.
Zašto je bacanje hrane problem?
Ekološki utjecaj: Proizvodnja hrane zahtijeva vodu, energiju, zemlju i vrijeme. Kada bacimo hranu, bacamo i sve resurse uložene u njezinu proizvodnju. Hrana koja završi na odlagalištu stvara štetne plinove poput metana.
Ekonomski gubitci: Hrana koja završi u otpadu znači i izgubljen novac – kako za pojedince, tako i za čitave zajednice i države.
Društvene posljedice: Dok bacamo hranu, milijuni ljudi nemaju osnovne obroke. Smanjenjem otpada možemo pomoći potrebitima.
Što možemo učiniti?
Planiraj kupovinu: Kupi samo ono što ti zaista treba.
Pametno čuvaj hranu: Ispravno skladištenje produžuje svježinu i smanjuje kvarenje.
Koristi ostatke: Kreativno iskoristi preostalu hranu za nove obroke.
Razumij oznake: "Upotrijebiti do" nije isto što i "Najbolje upotrijebiti do".
Ovo su neki od radova učenika naše škole na temu bacanja hrane: