Poslednjih decenija u obrazovanju je ključno pitanje kako ostvariti što bolji učinak nastave, a za prosvetne radnike, kako motivisati učenike za rad i kako im svrsishodno povezati školske sa vanškolskim aktivnostima i interesovanjima. U osnovi projektne nastave je interdisciplinarni pristup sa otvorenim mogućnostima da se na originalan način pristupi realizaciji nastavnih sadržaja. Kroz timski rad, unapređenje medijske kulture i informacione pismenosti se stavljaju u aktivan položaj, čime se povećava lična odgovornost za rezultate učenja, ali i dinamika rada. Sve ovo zajedno, stavlja nastavnike pred velike profesionalne izazove u kojima je potrebno pružiti im odgovarajuću stručnu pomoć i podršku.
Biblioteka plus sa mrežom saradnika istražuje i razvija model budućeg školskog centra za razvoj projektne nastave koji bi bio odgovor na takav izazov. Tokom perioda od 2019. do 2022. planiran je rad sa 10 srednjih škola u Srbiji. Iskustva bi bila prenesena i na ostale škole i stvorena otvorena mreža školskih centara koja bi neprekidno mogla unapređivati postojeće i razvijajući nove resurse što i jeste suštinska potreba projektnog učenja.
Uloga: koordinator, autor obuka, realizator
https://www.bibliotekaplus.rs/centar-za-razvoj-projektnog-ucenja/
Učešće na Gimnazijskom autorskom festivalu je jedno od najlepših iskustava u toku moje karijere. Osmišljen je kao festival učeničkog filmskog stvaralaštva i prvi put zaživeo 2023. godine.
Gimnazijski autorski festival kratkog filma projekat je Gimnazije „20. oktobar“ u Bačkoj Palanci. Ideja je potekla od učenika koji pohađaju izborni program umetnost i dizajn. Pored nas, projektu su se pridružili i drugi učenici, kao i profesori naše škole. Naša ideja je da GAF postane tradicija škole, ali da se moto menja iz godine u godinu. Želimo da mladi kroz svoje filmove ispolje kreativnost i slobodu. Ovo je mesto gde nema žanrovskog određenja, nema cenzure, svako ima svoj stil, pravac i vidik.
GAF poziva sve gimnazijalce na teritoriji Republike Srbije da se pridruže. Festival će biti izmešten iz školskog ambijenta i trajaće dva dana, u toku kojih ima dovoljno mesta za druženje, razmenjivanje ideja i iskustava. Dragi naši gimnazijalci, pozivamo vas od srca.
Posle višegodišnje saradnje sa Bibliotekom plus u okviru projekta Internest, ukazala se nova prilika za saradnju. Mada kroz sasvim novu koncepciju, projekat Digitalni pogon je, kao i raniji projekti, usmeren na razvijanje medijske pismenosti.
U avgustu 2018. učestvovali smo u medijskom kampu u Sirogojnu, gde smo učili od najboljih. Gosti kampa bili su Saša Radojević, Milutin Petrović, Ljubica Arsić, Vladislava Vojnović, Luj Todorović i drugi. Učenici su, i pored teškoća sa tehnikom, napravili kreativne video materijale. Našu školu predstavljali su Mila Kolundžija i David Novakov, a osim mene, mentorka je bila Mirjana Vještica, nastavnica srpskog jezika i književnosti. Kasnije su nam stručnjaci došli u školu i održali seminar i za nastavnike.
U avgustu 2019. učestvovali smo u drugom medijskom kampu, ovog puta na Kopaoniku. Našu školu predstavljali su Miloš Bajić, Dunja Kovačević i Ivana Karanović. I opet nas dve: Mirjana i ja. Novina koju je doneo ovaj kamp je takmičarski karakter i individualni rad. Napor, nedoumica, pritisak, a sa druge strane čarolija čistog vazduha i četinara, kao rezultat doneli su sjajne učeničke radove, od kojih su među nagrađenima i dva rada naših učenica.
Drugi kamp imao je još jedan produkt: osnovanje pilot projekta Centar za razvoj projektne nastave. Ideja je potekla od nastavnika gimnazije, a inspirisana uvođenjem izbornih programa u gimnazije i nedoumica koje oni donose.
Uloga: kooridnator, mentor učeničkog tima
Pogled unazad
Kopaonik. Medijski kamp. Početak.
Večernja sesija. Deca se zagledaju. Još uvek se ne poznaju. Nastavnici - pozdravljaju se neki stari znanci iz Internesta. Govori gost. Milan Vlajičić - o svakojakim medijima, o vrednim naslovima naše kinematografije. Deca nikad čula. Usput, toplim tonom pominje Popoviće: Pecu, Aleksandra, pa uzgred i suprugu. Deci došlo nekako familijarno, pa nestala nelagoda zbog godina i autoriteta.
Onda počinje Hamović. Kaže... uradićete po dva video priloga, jedan na temu tu i tu, drugi na temu tu i tu. Kraj. Deca zbunjena. I mi sa njima. Slede glupa pitanja. Naravno.
Šuškamo po ćoškovima. Ogovaramo Hamovića. Ne zna šta hoće... smislio zadatke usput... voli da muči.
Sledećeg jutra okupljamo decu. Objašnjavamo. Delimo zadatke, rokove. Konsultujemo se između sebe. Tabanamo u mestu. Dan bez rezultata. Klinci jurcaju po hotelu. Odrasli bistre školske teme. Bar nam je lepo. I to je neki rezultat. Onda, kao... nešto počinjemo da radimo. Usput saznajemo da će se nagrađivati najbolji radovi.
Sledećeg dana dečurlija se baca na domaći. Veri, veri slouv. U stilu generacije. Kako ćemo - lako ćemo. Polako ulaze u temu. I postaju svesni brisanog prostora ispred sebe. Vreme curi.
Odjednom - čudna promena. Panika. Krešendo. Četrdeset i osam sati radnog krešenda. Dve noći bez sna. Svi prikopčani na struju. Delimo ideje, slušalice, decu, laptopove. Lični predmeti rasuti na sve strane. Novčanici, telefoni. Kome je do toga?! Marija Vukić gleda radne verzije. Delje klince komentarima iz kojih uče za ceo život. A onda Ljubica Arsić mekim sugestijama leči rane. Stvaralaštvo kao lek protiv takmičarstva, zavisti i sujete.
Veče prikazivanja radova. Izabrano je 10 od 60, a zatim 1 od 10. Oni koji su nagrađeni iskreno srećni. Oni koji nisu, iskreno čestitaju. Srce nam puno.
Ovo nije priča o domaćim zadacima. To je pomeranje granica. Ova deca će sutra zaboraviti umor. A nikada neće zaboraviti šta mogu da urade za tri dana.
Gimnazija "20. oktobar" je višegodišnji učesnik projekta Izdavačke kuće Klio i Biblioteke Plus "Internest". Projekat Internest baziran je na kreativnom i istraživačkom načinu učenja zasnovan na čitanju. Iz čitanja razvijaju se krivudavi putevi istraživanja teme i njenog prezentovanja kroz najrazličitije umetničke i tehnološke izraze. Neprimetna višeslojnost učenja u projektu Internest kao ishod ima napredak u faktografskim, konceptulanim, proceduralnim i metakognitivnim znanjima kako učenika tako i mentora.
Projekat "Multiplikacija - živeti tolerantno" je zajednički projekat Građanskog fonda Panonija iz Novog Sada i Pestaloci fonda za decu iz Švajcarske. Gimnazija "20. oktobar" je bila učesnik projekta zajedno sa tehničkom školom "9. maj" od 2006. do 2015. godine, a lokalni partner bio je Festival ekološkog pozorišta za decu iz Bačke Palanke.
"Multiplikacija - živeti tolerantno" je dugoročni, devetogodišnji projekat ciljan na razvijanje multikulturalnosti, poštovanje prava deteta i mladih i jačanje uloge mladih u procesu odlučivanja. Projekat je realizovan u tri trogodišnje faze, a obuhvato je mnogobrojne obuke mladih i nastavnika, akcije mladih, a svake godine grupa učenika je pohađala dvonedeljnu obuku multikulturalnosti u Pestaloci dečjem selu u Trogenu (Švajcarska).
Istraživanja u okviru projekta
U okviru projekta realizovana su dva velika istraživanja participacije mladih koje sam organizovala i rukovodila. Istraživanja su izvedena putem onlajn upitnika, a u svakom je učestvovalo preko 1000 mladih iz 9 gradova Vojvodine. Prvo istraživanje izvedeno je 2009. godine, na početku druge dekade projekta, a drugo 2014. na kraju projekta. Cilj istraživanja je bio utvrđivanje stanja u vezi sa pravima i participacijom mladih u gradovima u kojima se projekat realizuje, kao i utvrđivanje efekata projekta.
Posle devet godina
Snaga projekta Multiplikacija je u njegovoj dugoročnosti. (Negde sam pročitala da se efekat na učenike može očekivati samo od onih programa koji u kontinuitetu traju najmanje 9 meseci. Sve što je manje intenzivno od toga predstavlja rasipanje energije, vremena, pa na kraju, i novca.)
Za proteklih devet godina u našoj školi održane su desetine radionica, pokrenuto mnogo učeničkih akcija, proradio je klub učenika, skoro 200 učenika bilo je na interkulturalnoj razmeni u Švajcarskoj... Tema multikultiralnosti ušla je u redovnu nastavu. Projekat se granao i iz njega je izraslo više malih projekata.
Nije bilo lako izvesti projekat do kraja. Nailazili smo na prepreke najčešće vezane za motivaciju. Zbog toga su potprojekti dobro došli, jer su nekako osvežavali, dolazili sa novim idejama, a Multiplikacijaje bio projekat koji je sve to nekako držao pod krovom iste ideje.