Embedded Files
Evaluacija predavanja i radionice povodom Međunarodnog dana svjesnosti gubitka i bacanja hrane
Evaluacija predavanja i radionice povodom Međunarodnog dana svjesnosti gubitka i bacanja hrane
Učenici 5.b razreda evaluacijskim su smajlićima ocijenili predavanje i radionicu koje su imali 30. rujna 2025. Predavanje i radionicu je vodila učiteljica Žana Jusup, a tema je bila vezana uz Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane.
Evaluacija predavanja i radionice povodom obilježavanja Dana Erasmusa
Evaluacija predavanja i radionice povodom obilježavanja Dana Erasmusa
Učenici 8.a razreda evaluacijskim su smajlićima ocijenili predavanje i radionicu koje su imali 15. listopada 2025. Predavanje i radionicu Recept za sretnu školu vodila je učiteljica Petra Čorko Lukić, a bili su vezani uz obilježavanje Dana Erasmusa i temu europskih vrijednosti.
Evaluacija predavanja i radionice povodom obilježavanja Dana Erasmusa
Evaluacija predavanja i radionice povodom obilježavanja Dana Erasmusa
Učenici sedmog razreda naše područne škole u Vidovcu evaluirali predavanje i radionicu koje su imali 17. listopada 2025. "palcem gore" ili "palcem dolje". Predavanje i radionicu Ljudska prava za sve vodila je učiteljica Marija Brcković, a bili su vezani uz obilježavanje Dana Erasmusa i temu europskih vrijednosti.
Dani Erasmusa 2025. – evaluacijski plakat
Učenici 7.b razreda napravili su evaluacijski plakat za radionice koje su učiteljice Marija Brcković, Žana Jusup, Marija Buhin Huzanić, Petra Čorko Lukić i Gordana Kranjčević održale s petim, sedmim i osmim razredima tijekom Dana Erasmusa od 13. do 18. 10.2025.
Evaluacija radionice Održivi razvoj u svakodnevnom životu
Učenici 6.b i 7.a razreda napravili su evaluacijske plakate za radionicu Održivi razvoj u svakodnevnom životu koju je učiteljica Žana Jusup održala 14.11.2025. i 9.12.2025.
Evaluacija radionice Zbrinjavanje otpada i zaštita okoliša
Učenici 8.b razreda evaluacijskim su smajlićima ocijenili predavanje i radionicu koje su imali 8. prosinca 2025. Predavanje i radionicu je vodila učiteljica Žana Jusup, a tema je bila Zbrinjavanje otpada i zaštita okoliša.
Evaluacija radionice Ekološka pismenost
Učenici 7.b i 5.a razreda napravili su evaluacijski plakat za radionicu Ekološka pismenost koju je učiteljica Žana Jusup održala 4.12.2025. i 9.12.2025.
Evaluacija radionice Otpad nije smeće
Učenici 8.b razreda napravili su evaluacijski plakat za radionicu Otpad nije smeće koju je učiteljica Žana Jusup održala 8.12.2025.
Evaluacija radionice Ekološka pismenost
Evaluacija radionice Ekološka pismenost
16.12.2025. učiteljica Marija Buhin Huzanić održala je radionicu u 6.v razredu na temu ekološke pismenosti. Cilj radionice je mijenjanje navika, trendova i stavova pojedinaca o zaštiti okoliša te razumijevanje utjecaja čovjekovih odluka i radnji na okoliš.
Učenici su napravili evaluacijske plakate na kojima su ispisali mjere zaštite vode, zraka, tla i primjere posljedica klimatskih promjena.
Računi za energente u 2025. - evaluacija trećeg cilja Erasmus plana
Treći cilj našeg Erasmus plana je promicanje vrijednosti koncepta održivog razvoja u svrhu poboljšanja ekonomske i energetske učinkovitosti škole te zaštite okoliša.
Projektom podupiremo inovativne načine na koje će učenici, učitelji, osoblje i stručna služba doista donijeti pozitivne promjene u svakodnevnom životu (ušteda resursa, smanjenje potrošnje energije i ugljičnog otiska, odabir održivih opcija kad je riječ o hrani itd.).
Jedan od načina praćenja i vrednovanja našeg napretka u ostvarivanju ovog cilja su izvješća o uštedi energije u ustanovi radi čega smo sakupili račune o potrošnji plina, struje i vode u školi tijekom 2025. godine te ćemo ih sljedeće godine usporediti s istima iz 2026. godine kako bismo vidjeli koliko smo bili uspješni u ostvarivanju ovog cilja.
Struja 2025.: 31.165, 63 eura
Voda 2025.: 4.240, 26 eura
Plin 2025.: 42.131,23 eura
Polugodišnja anketa učitelja i učenika o održivom razvoju
Polugodišnja anketa učitelja i učenika o održivom razvoju
Tijekom siječnja 2026. odradili smo polugodišnju anketu učitelja i učenika o održivom razvoju.
U anketi je sudjelovalo 98 učenika šestih, sedmih i osmih razreda kao i 30 učitelja.
Rezultati učeničke ankete su pokazali da samo 38 učenika zna što znači pojam održivi razvoj (39%) iako se, prema odgovorima na pitanje što im prvo padne na pamet kad čuju pojam održivi razvoj, vidi da veći postotak njih razumije pojam, samo ga nisu znali definirati (brinuti, održati okoliš takav kakav je, pripaziti na trošenje prirodnih resursa, čuvati prirodu, da se nešto održava da ostane za budućnost, recikliranje...).
Na pitanje na što najprije pomisle kad čuju pojam održivi razvoj učenici su još napisali:
- priroda
- štednja
- ne bacanje smeća u okoliš/čisti okoliš
- očuvanje prirode/okoliša
- pravilno razvrstavanje otpada
- ekologija
- održavanje ljudskog razvoja
- briga o Zemlji
- očuvanje stvari.
40 učenika (41%) smatra da ne učimo o održivom razvoju u školi. Svi učenici smatraju da je važno brinuti se o okolišu. 18 učenika (18%) misli da se u našoj školi ne razvrstava otpad, dok svi učenici razvrstavaju otpad kod kuće. Samo 21 učenik (21%) ne pazi na potrošnju vode i električne energije, a njih 37 (38%) ne koristi višekratne boce i pribor te torbe za kupovinu. Više od polovine, njih 62 (63%) smatra da se u našoj školi održavaju aktivnosti vezane uz ekologiju i održivi razvoj. Velika većina učenika (njih 84, 86%) kažu da ih učitelji potiču na ekološki odgovorno i održivo ponašanje. Gotovo 2/3 učenika (njih 60) bi voljeli imati više projekata/radionica o održivom razvoju (ostali smatraju da ih je dovoljno).
Prijedlozi učenika za poboljšanje održivosti škole (neki se ponavljaju):
- da svi više razvrstavaju otpad
- da imamo bolju hranu jer se onda ne bi toliko hrane bacalo
- više kanti za smeće po hodnicima i oko škole
- papirnati pribor
- da učenici čiste školu
- više projekata s tom temom
- gasiti svjetla prilikom izlaska iz učionice ili na hodniku ako je dan
- više spremnika za različite vrste otpada
- solarni paneli na krovu škole
- raditi vlastiti kompost
- ne uništavati školske stvari i ne ostavljati smeće ispod klupa
- uzgajati svoju hranu.
Učiteljska anketa je pokazala da je 92% učitelja upoznato s pojmom i ciljevima održivog razvoja, a svi smatraju da je obrazovanje za održivi razvoj važno u školskom kurikulu. Isto tako, 92% učitelja misli da održivi razvoj treba biti zastupljen u svim nastavnim predmetima. Svi učitelji potiču učenike na kritičko razmišljanje o ekološkim i društvenim pitanjima te na odgovorno korištenje prirodnih resursa. 77% učitelja misli da im je potrebna dodatna edukacija i materijali za poučavanje o održivom razvoju. Na pitanje misle li da postoji dobra suradnja između učitelja vezano uz ove teme 61,5% učitelja je odgovorilo potvrdno dok ih 38,5% misli da ta suradnja nije dobra. 92% učitelja smatra da im škola pruža dovoljnu podršku za provođenje aktivnosti održivog razvoja.
Neki od odgovora na pitanje na koje načine uključuju održivi razvoj u svoje nastavne sate su:
- praktičnom primjenom: odvajanjem otpada, recikliranjem, ponovnom uporabom,sadnjom biljaka u školskom okolišu i unutar škole
- poticanjem učenika na očuvanje okoliša i očuvanje prirodnih resursa
- razgovorom, plakatima, radionicama, praktičnom provedbom
- kroz redovne teme zaštite okoliša u 6.razredu (GEO) te zaštite vode u 5. razredu (GEO)
- predavanjima/radionicama na Satu razrednika; najviše kroz razgovor s učenicima ili sudjelovanjem u određenim projektima i obilježavanjem određenih datuma
- radionicama, TV emisijama
- sakupljanjem starih baterija, odvojenim prikupljanjem otpada i plastičnih čepova, sakupljanjem plastičnih boca
- pomaganjem potrebitima, doniranjem
- konkretnim primjerima iz života
- kroz pjesme vezane uz tu temu
- posjetima i radionicama u staračkom domu
- izvanučioničkom nastavom.
Učitelji su naveli i neke izazove s kojim se susreću u poučavanju o održivom razvoju:
- nerazumijevanje i nedovoljna educiranost ljudi u zajednici kao i djelatnika
- učenici ne shvaćaju važnost teme
- materijalni izazovi
- nedostatak vremena – problem integracije međupredmetne teme Održivi razvoj u redovnu nastavu za potpuno ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva i očekivanja
- manjak vremena za provedbu konkretnijih aktivnosti na otvorenom
- učenicima je tema jako zanimljiva pa uvijek nedostaje vremena za sve što bi htjeli napraviti
- slabija zainteresiranost učenika
- promjena navika učenika u svakodnevnom životu u školi i unutar njihovih obitelji
- odgovornost prema sebi i drugima, odgoj i edukacija
- premalo materijala za pučavanje.
Prijedlozi učitelja za unapređenje održivog razvoja u školi:
- edukacija na svim razinama (ne samo učitelja)
- uključivanje više učitelja u aktivne projekte
- veći broj sati izvanučioničke nastave - neposredno upoznavanje s primjerima dobre prakse u lokalnoj zajednici i društvu
- veća/bolja suradnja s muzejima, parkovima prirode, nacionalnim parkovima kao i obilazak gospodarskih subjekata, institucija i organizacija čije je poslovanje i djelovanje u skladu s načelima održivosti
- kao što smo jednom godišnje uveli obilježavanje Outdoor daya, tako uvesti i jedan dan koji bi svi u školi posvetili održivom razvoju
- manje pisanja, više konkretnog djelovanja
- uspješnije odvajanje otpada
- više ekoloških akcija i radionica s konkretnim aktivnostima koje svatko od nas može provesti kako bi živio održljivije
- edukacija, uključivanje čitavog kolektiva u programe
- gašenje projektora i svjetla (napraviti naljepnice koje na to podsjećaju)
- zajednički školski projekti na tu temu
- dodatna edukacija učitelja.
Evaluacija radionice Erasmus+ program: Putovanje u Europu za učenike
Evaluacija radionice Erasmus+ program: Putovanje u Europu za učenike
Učenici petih razreda naše škole sami su izrazili želju za radionicom koja bi im omogućila da bolje razumiju program Erasmus+ i sve mogućnosti koje taj program nudi. Učiteljice Gordana Kranjčević i Žana Jusup su 5.veljače2026. učenicima 5.b i 5.c razreda održale radionicu Erasmus+ program: Putovanje u Europu za učenike.
Nakon radionice učenici su ispunjavali evaluacijski listić kojim su ocijenili uspješnost radionice. U radionicama je sudjelovalo 35 učenika.
PITANJE PROSJEČNA OCJENA
Kako su ti se svidjele provedene aktivnosti? 4,31
Aktivnosti su bile jasne i razumljive. 4,48
Naučio/naučila sam nešto novo. 4,25
Tijekom aktivnosti sam se osjećao/osjećala:
LOŠE – 0 DOBRO – 25 IZVRSNO - 10
Ocjena radionice: 4,37
Evaluacija radionice Lov na blago u prirodi – učenje kroz igru i istraživanje
U srijedu, 4. ožujka 2026., učenici 5.b razreda zajedno sa svojom učiteljicom Žanom Jusup sudjelovali su u zanimljivoj radionici pod nazivom Lov na blago u prirodi (Nature Walk Bingo – Scavenger Hunt). Radionica je bila osmišljena kao spoj igre, istraživanja i učenja na otvorenom, a cilj je bio potaknuti učenike na pažljivo promatranje prirode te razvijanje ekološke svijesti.
Radionica je prošla izuzetno uspješno. Učenici 5.b razreda pokazali su znatiželju, timski duh i kreativnost. Uživali su u svakom zadatku, a boravak u prirodi dodatno je obogatio njihovo iskustvo. Svi su se složili da bi ovakvu radionicu rado ponovili jer ih učenje kroz igru i istraživanje najviše motivira.
Na kraju radionice učenici su ispunili kratku samoprocjenu u kojoj su trebali razmisliti o tome što su naučili, koliko su bili uspješni te što im je bilo najzanimljivije. Najčešće su isticali da su uživali u istraživanju, u potrazi za tragovima životinja, u samoj šetnji i uživanju u prirodi.
Terenski rad i outdoor učenje - evaluacija outdoor učenja s učenicima petih razreda
Učenici petih razreda naše matične i područne škole u travnju 2026. sudjelovali su u terenskom radu koji je organizirala učiteljica Marija Brcković tijekom satova Geografije. Za lokalitet rada izabrani su potoci koji teku uz obje naše škole.
Aktivnosti su bile podijeljene u tri dijela.
Aktivnosti u pripremnome dijelu sata obuhvaćale su sljedeće: pomoću topografske karte odrediti i imenovati vode u zavičaju; razvrstati vode zavičaja na tekućice i stajaćice, a tekućicama odrediti slijev i porječje; odrediti lokalitet rada na topografskoj karti i udaljenost od škole do lokaliteta; pripremiti mjerne instrumente i ostali pribor potreban za rad.
Aktivnosti na terenu: odrediti na topografskoj karti svoje stajalište i odredište; izraditi jednostavnu skicu kretanja po terenu; odrediti lijevu i desnu obalu tekućice u prirodi te ih opisati; izmjeriti temperaturu zraka i temperaturu vode te ih usporediti; uzorkovati i fotografirati na terenu biljne vrste; opisati utjecaj čovjeka na tekućicu i način njezina iskorištavanja
Aktivnosti nakon terenskoga izlaska (u učionici): provjera riješenosti zadanih listića, usporedba crteža i skica, ispunjavanje evaluacijskih listića.
Analiza rezultata evaluacijskih listića
Učenici svih petih razreda su nakon terenskog nastavnog sata ispunili evaluacijske listiće.
Od ukupno 50 ispunjenih listića, čak 48 ih je bilo zadovoljno outdoor nastavom Geografije. Neke od izjava učenika čime su bili zadovoljni su:
bila sam zadovoljna jer smo isprobali nove stvari
bilo je zabavno
novo iskustvo
zadovoljna sam što smo bili vani i što nam je profesorica objasnila neke stvari uživo
nešto novo smo naučili
opisivanje prirode i učenje o potocima
to što smo se šetali i bili na zraku i bilo je sunce
Također, 80 posto učenika smatra da je bolje i lakše učiti na otvorenom, a oni koji smatraju da je lakše učiti u učionici kao razlog navode bolju disciplinu.
Na pitanje "Biste li željeli ponovo učiti na otvorenom u sklopu nastave Geografije?" 90 posto učenika je zaokružilo odgovor DA.
Rezultati evaluacijskog listića daju nam poticaj da češće koristimo outdoor metode u nastavi!
Evaluacija radionice Dan planeta Zemlje
Povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje učenici 3.v i 5.v razreda 22.4.2026. sudjelovali su u prigodnoj ekološkoj aktivnosti uređenja školskog okoliša. Uz vodstvo učiteljica Marije Buhin Huzanić i Danijele Horvat vrijedne ruke naših učenika zasukale su rukave i posvetile se sadnji lavande i ružmarina u žardinjere ispred glavnog ulaza u školu. Dizanjem ruku u zrak ocijenili su aktivnosti uspješnima.
Rezultati ankete o mentalnom zdravlju učenika uključenih u outdoor aktivnosti
Tijekom svibnja u našoj školi provedena je anketa s ciljem ispitivanja mentalnog zdravlja učenika uključenih u outdoor aktivnosti. U istraživanju je sudjelovalo 60 učenika sedmih razreda koji su ispunili evaluacijski obrazac samoprocjene mentalnog zdravlja pod nazivom „Kako se osjećam?“. Učenici su odgovarali na pitanja koristeći skalu od 1 do 5 (1 – nikad, 5 – uvijek).
Rezultati ankete pokazuju da se većina učenika osjeća pozitivno – čak 72% učenika često ili uvijek osjeća sreću i zadovoljstvo dok se 28% tako osjeća ponekad ili rijetko. S druge strane, samo 20% učenika često osjeća tugu i nezadovoljstvo dok većina te osjećaje doživljava rjeđe ili povremeno, a niti jedan učenik ne osjeća se tako stalno.
Kada je riječ o emocijama poput ljutnje i zabrinutosti, najviše učenika (38%) navodi da se ponekad lako naljuti te da se ponekad osjeća zabrinuto ili nervozno. Manji broj učenika te osjećaje doživljava često ili uvijek.
Podaci o samopouzdanju i samovrijednosti pokazuju određeni prostor za napredak. Samo 36% učenika često ili uvijek osjeća da su vrijedni dok čak 59% to osjeća samo ponekad ili rijetko, a 5% učenika nikada nema taj osjećaj. Slično je i s osjećajem sigurnosti u sebe – 44% učenika osjeća se sigurno često ili uvijek dok se 51% tako osjeća povremeno ili rijetko.
Pozitivno je da se većina učenika uspješno nosi s problemima – 52% učenika to čini često ili uvijek, a dodatnih 38% ponekad. Samo mali broj učenika (10%) ima poteškoće u suočavanju s problemima.
Uspoređivanje s drugima prisutno je kod dijela učenika – trećina to čini ponekad dok 24% to radi često ili uvijek.
Što se tiče zadovoljstva školskim uspjehom, 43% učenika je zadovoljno, dok 30% izražava nezadovoljstvo u manjoj ili većoj mjeri.
Jedan od značajnijih nalaza ankete odnosi se na pritisak zbog ocjena – čak 63% učenika osjeća ga često ili uvijek što ukazuje na važnost daljnjeg rada na smanjenju školskog stresa.
Također, koncentracija na nastavi varira – dvije trećine učenika navodi da se mogu koncentrirati ponekad ili često dok samo 10% to može uvijek.
Briga o mišljenju drugih prisutna je kod velikog broja učenika – 39% učenika često ili uvijek razmišlja o tome što drugi misle o njima.
Kada je riječ o opuštanju, rezultati su ravnomjerno raspoređeni što pokazuje da učenici imaju različite strategije nošenja sa stresom.
Osjećaj preopterećenosti obavezama također je prisutan – 14% učenika uvijek osjeća da ima previše obaveza dok ostali to osjećaju u različitim stupnjevima.
Vrlo ohrabrujući su podaci o socijalnoj podršci. Čak 83% učenika često ili uvijek ima prijatelje s kojima mogu razgovarati, a isti postotak učenika osjeća se prihvaćeno u razredu. Niti jedan učenik ne osjeća se potpuno neprihvaćeno što ukazuje na pozitivnu razrednu klimu.
Većina učenika (68%) može se obratiti odrasloj osobi kada ima problem što također predstavlja važan zaštitni čimbenik za mentalno zdravlje.
Što se tiče životnih navika, većina učenika dobro spava (63% često ili uvijek) dok 45% učenika ima dovoljno energije tijekom dana. Ipak, 42% učenika smatra da samo ponekad ima dovoljno vremena za odmor i zabavu.
Velik broj učenika (75%) često ili uvijek sudjeluje u aktivnostima koje vole što potvrđuje pozitivan utjecaj outdoor aktivnosti. S druge strane, korištenje digitalnih uređaja je umjereno – većina učenika (43%) ponekad provodi previše vremena na mobitelu ili računalu.
Zanimljivo je da društvene mreže i objave drugih relativno malo utječu na raspoloženje većine učenika. Također, većina učenika (58%) nije doživjela neugodne situacije na internetu.
Na pitanje tko im najviše pomaže kada imaju problem, učenici su najčešće navodili roditelje (40%), prijatelje (32%) i majku (22%), dok su rjeđe spominjali braću i sestre ili vlastite načine suočavanja.
Kao prijedloge za poboljšanje školskog okruženja učenici su najčešće isticali potrebu za manjim brojem ispita (22%) i manjim pritiskom oko ocjena (22%). Također su spominjali promjene vezane uz nastavu, domaće zadaće, početak nastave te međuljudske odnose.
Zaključno, rezultati ankete pokazuju da se većina učenika osjeća zadovoljno i podržano, no istovremeno postoji potreba za dodatnom pažnjom u području samopouzdanja, školskog stresa i organizacije obaveza. Outdoor aktivnosti i kvalitetni odnosi s vršnjacima i odraslima pokazali su se kao važni čimbenici očuvanja mentalnog zdravlja učenika.
Evaluacija sata Hrvatskog jezika Proljeće, poezija i održivi svijet
U okviru Erasmus+ programa mobilnosti naša je škola imala čast ugostiti dvije učiteljice iz osnovne škole CEIP Nuestra Señora de los Dolores koja se nalazi u Cartageni u Španjolskoj. Posjetile su nas ravnateljica škole María Victoria Martínez Cegarra i učiteljica Antonia María Carreño Pedreñ.
Tijekom tjedan dana job shadowinga gošće su aktivno sudjelovale u nastavnom procesu, upoznale hrvatski obrazovni sustav te razmijenile primjere dobre prakse s našim učiteljima.
Učiteljica Žana Jusup organizirala je dva sata Hrvatskog jezika s učenicima 8.b razreda 28. svibnja 2026.
Tema satova Proljeće, poezija i održivi svijet uspješno je povezala književnost s konceptom održivog razvoja, potičući učenike na promišljanje o odnosu čovjeka i prirode te vlastitom utjecaju na okoliš.
Nastava je djelomično realizirana kroz outdoor učenje pri čemu su učenici inspiraciju za pisanje pronalazili u neposrednom prirodnom okruženju budući da su se satovi održali u školskom parku. Boravak na otvorenom prostoru dodatno je potaknuo senzibilitet prema prirodi i produbio doživljaj poetskog izražavanja.
Ujedno je primijenjena i CLIL metoda jer su učenici svoje pjesme stvarali ne samo na hrvatskom, već i na engleskom i španjolskom jeziku. Na taj način povezani su sadržaji iz jezika i književnosti s učenjem stranih jezika čime su učenici razvijali višejezične kompetencije, kreativnost i samopouzdanje u izražavanju.
Nakon satova učenici su ispunili evaluacijski listić kojim su ocijenili uspješnost satova. Evaluacijski je listić ispunilo 20 učenika.
TVRDNJA
DA DJELOMIČNO NE
Aktivno sam sudjelovao u radu skupine. 14 6 0
Slušao sam druge članove skupine. 14 6 0
Dao sam svoje prijedloge i ideje. 15 4 1
Osjećao sam se uključen u rad. 15 4 1
Ocjena sata:
ODLIČAN – 13 VRLO DOBAR – 6 DOBAR – 1 DOVOLJAN - 0 NEDOVOLJAN - 0
Prosječna ocjena sata: 4,60
Na pitanje što ime se najviše svidjelo na satu većina je učenika odgovorila da im se svidjelo to što su sat imali vani, izvan učionice te što su radili u grupama. Svidjelo im se i to što su na satu sudjelovale i učiteljice iz Španjolske te što su s njima čitali pjesme na španjolskom jeziku.
Odgovori na pitanje što su naučili na satu uglavnom su se vezali uz održivi razvoj i potrebu očuvanja prirode i svijeta ovakvim kakvog ga poznajemo. Naučili su nešto o španjolskoj kulturi te neke riječi iz španjolskog jezika.
Na pitanje što bi sljedeći put uradili drugačije najčešći je odgovor bio da ništa ne bi uradili drugačije, a zanimljiv je bio i prijedlog da bi voljeli više tražiti nešto u prirodi.
Evaluacija posjeta Domu za starije osobe Dubrava u Markuševcu
Učenici 5.b, 5.c i 7.c razreda, u pratnji svojih učiteljica Suzane Ramljak i Žane Jusup, 10. lipnja 2026. godine posjetili su štićenike Doma za starije osobe Dubrava u Markuševcu. Posjet je protekao u izuzetno toploj i ugodnoj atmosferi, a učenici su imali priliku razgovarati sa štićenicima te iz prve ruke čuti njihova životna iskustva i priče.
Kako bi se dobio uvid u doživljaje i dojmove učenika, nakon posjeta proveden je evaluacijski upitnik koji je ispunilo 22 učenika. Rezultati evaluacije pokazali su da je većina učenika posjet ocijenila vrlo pozitivno, pri čemu su najčešće ocjene bile 5 i 4 što ukazuje na visok stupanj zadovoljstva.
Učenicima je najzanimljiviji dio posjeta bio razgovor sa štićenicima, osobito slušanje njihovih priča o životu nekada, zanimanjima kojima su se bavili te usporedbe života u prošlosti i danas. Mnogi učenici istaknuli su kako su kroz ove razgovore naučili nešto novo, primjerice o drugačijem načinu života, vrijednostima koje su nekada bile naglašenije te važnosti međusobnog poštovanja i strpljenja.
Tijekom susreta učenici su se osjećali ugodno, opušteno i ispunjeno. Posebno su naglasili osjećaj zadovoljstva zbog prilike da provedu vrijeme sa starijima i uljepšaju im dan. Emocije poput empatije, poštovanja i zahvalnosti bile su prisutne kod većine sudionika.
Na pitanje o važnosti ovakvih susreta, učenici su istaknuli kako oni doprinose boljem razumijevanju starijih osoba, razvijanju empatije te očuvanju međugeneracijske povezanosti. Smatraju da ovakvi posjeti pomažu u rušenju predrasuda i potiču osjećaj zajedništva.
Velika većina učenika izrazila je želju za ponovnim sudjelovanjem u sličnim aktivnostima, naglašavajući kako su ovakva iskustva vrijedna i poučna. Kao prijedloge za buduće aktivnosti, učenici su naveli organiziranje zajedničkih radionica, društvenih igara ili češće posjete domu.
Poseban dojam na sve ostavila je podjela poruka koje su učenici viših razreda pripremili za štićenike. Ova mala, ali značajna gesta dodatno je obogatila susret i izazvala iskrene osmijehe.
Zaključno, evaluacija pokazuje kako je posjet Domu za starije osobe bio iznimno uspješan, edukativan i emocionalno vrijedan za sve sudionike te predstavlja primjer kvalitetne međugeneracijske suradnje koju je poželjno nastaviti i u budućnosti.
Evaluacija aktivnosti održivog razvoja 2025./2026.
Evaluacija aktivnosti održivog razvoja 2025./2026.
IZVJEŠĆE O PROVEDBI AKTIVNOSTI IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA I ODRŽIVOG RAZVOJA
Tijekom školske godine 2025./2026. u našoj su školi sustavno provođene aktivnosti usmjerene na očuvanje okoliša, razvoj ekološke svijesti učenika te promicanje održivog razvoja i programa ekoškole.
1. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom
Učenici su redovito sudjelovali u akcijama čišćenja školskog dvorišta i uređenja prostora uz potok Mrzljak (9 akcija čišćenja).
U svim su učionicama izrađeni spremnici za odvojeno prikupljanje papira i plastike (23 učionice), a kontinuirano se provodilo razvrstavanje otpada.
Poseban naglasak stavljen je na:
sakupljanje starih baterija i njihovo pravilno odlaganje
zbrinjavanje elektroničkog otpada
recikliranje papira, plastike, stakla i tekstila
Učenici 5.a i 5.b razreda tijekom cijele godine provodili su aktivnosti prikupljanja plastičnih boca.
U prostorima škole (23 učionice i 11 wc-a) postavljeni su edukativni natpisi o štednji vode i električne energije.
2. Projekti i terenske aktivnosti
Škola je sudjelovala u više projekata i aktivnosti vezanih uz održivi razvoj:
provedena je akcija pošumljavanja Parka Maksimir
realiziran je projekt održivog razvoja u sklopu ekoškole u Parku Zrinjevac
realizirana je radionica u surdnji s djelatnicima Parka prirode Medvednica koja povezuje učenike sa zavičajem
pokrenut je i provodi se eTwinning projekt „Igraj odgovorno – društvene igre od recikliranih materijala“ u kojem sudjeluju učenici i učitelji iz Češke, Turske, Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Srbije, Španjolske, Poljske, Slovenije, Makedonije i Hrvatske
3. Odgojno-obrazovne aktivnosti
Tijekom izvještajnog razdoblja održano je:
39 radionica o očuvanju okoliša, štednji energije, recikliranju i pravilnom gospodarenju otpadom
7 radionica o ljudskim pravima
13 predavanja i radionica vanjskih stručnjaka
4. Humanitarne i društveno odgovorne aktivnosti
U okviru školskog božićnog sajma provedena je humanitarna akcija prikupljanja donacija za pomoć psima o kojima skrbi udruga Nada za slavonske pse.
Također su organizirane tri radionice i druženja u Domu za starije osobe Dubrava u Markuševcu.
5. Diseminacija i suradnja
Rezultati aktivnosti redovito su diseminirani kroz stručna tijela škole i na županijskim vijećima:
6 diseminacija na Učiteljskom vijeću
6 diseminacija na Razrednom vijeću
3 diseminacije na Vijeću roditelja
5 diseminacija na roditeljskim sastancima
3 diseminacije na županijskim vijećima
Škola je bila domaćin job shadowing mobilnosti dvjema učiteljicama iz osnovne škole u Cartageni u Španjolskoj te je dogovorena daljnja suradnja i mobilnost učenika sljedeće školske godine.
Dvije učiteljice naše škole bile su na job shadowing mobilnosti u osnovnoj školi Velika Dolina u Sloveniji te je dogovrorena daljnja suradnja u eTwinning projektu „Igraj odgovorno – društvene igre od recikliranih materijala“ .
6. Briga o unutarnjem prostoru škole
Učenici kontinuirano skrbe o biljkama u učionicama, što doprinosi stvaranju poticajnog i zdravog okruženja za učenje te razvoju odgovornosti i svijesti o važnosti prirode.
Zaključak
Provedene aktivnosti doprinijele su razvoju ekološke svijesti učenika, usvajanju odgovornog ponašanja prema okolišu te jačanju kompetencija za održivi razvoj. Škola se kontinuirano razvija kao odgojno-obrazovna ustanova koja aktivno promiče održive vrijednosti i odgovorno djelovanje u zajednici.
Evaluacija predavanja na Županijskom stručnom vijeću učitelja Geografije
Evaluacija predavanja na Županijskom stručnom vijeću učitelja Geografije
Na Županijskom stručnom vijeću učitelja Geografije, održanom 25. lipnja 2026. godine u Osnovnoj školi Jabukovac u Zagrebu, učiteljice naše škole Marija Buhin Huzanić i Marija Brcković predstavile su primjere dobre prakse koji su među sudionicima izazvali velik interes i vrlo pozitivne reakcije.
Marija Buhin Huzanić održala je predavanje o mobilnostima učenika u okviru Erasmus projekta, tijekom kojeg je istaknula važnost međunarodne suradnje u obrazovanju. Sudionicima je predstavila iskustva učenika stečena tijekom mobilnosti, naglašavajući njihov doprinos razvoju jezičnih, međukulturnih i socijalnih kompetencija te stjecanju novih znanja i iskustava. Evaluacijski upitnici pokazali su da su sudionici prepoznali vrijednost Erasmus projekata kao snažnog poticaja za osobni i obrazovni razvoj učenika te važan alat za internacionalizaciju škola.
Marija Brcković predstavila je temu Outdoor učenje i održivi razvoj u OŠ Markuševec istaknuvši prednosti učenja na otvorenom kao suvremenog pristupa poučavanju. Kroz konkretne primjere aktivnosti pokazala je kako se nastavni sadržaji mogu povezati s neposrednim okruženjem učenika te kako takav način rada doprinosi razvoju odgovornosti prema okolišu, aktivnom sudjelovanju učenika i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Sudionici su posebno istaknuli praktičnu primjenjivost prikazanih aktivnosti i mogućnost njihove prilagodbe različitim nastavnim predmetima.
Rezultati evaluacije pokazali su visok stupanj zadovoljstva sudionika sadržajem i kvalitetom oba predavanja. Posebno su pohvaljeni jasnoća izlaganja, bogatstvo konkretnih primjera iz školske prakse te poticaj za promišljanje o novim mogućnostima unapređenja nastave. Sudionici su istaknuli kako su predavanja bila inspirativna, korisna i primjenjiva u svakodnevnom radu te su izrazili želju za daljnjim predstavljanjem sličnih primjera dobre prakse.
Pozitivne evaluacije potvrđuju kvalitetu rada naših učiteljica te njihovu predanost razvoju inovativnih i suvremenih obrazovnih pristupa koji učenicima omogućuju stjecanje znanja i vještina potrebnih za uspješno snalaženje u suvremenom društvu.
Godišnja anketa učitelja i učenika o održivom razvoju
Godišnja anketa učitelja i učenika o održivom razvoju
Tijekom lipnja 2026. odradili smo godišnju anketu učitelja i učenika o održivom razvoju.
U anketi je sudjelovalo 112 učenika petih, šestih, sedmih i osmih razreda kao i 42 učitelja.
Rezultati učeničke ankete su pokazali da 84 učenika (od 112) zna što znači pojam održivi razvoj (75%) što je bitno veći postotak od rezultata polugodišnje ankete (tada je bilo 39%), a 28 se izjasnilo da ne zna (25%). Po odgovorima učenika na pitanje što im prvo padne na pamet kad čuju pojam održivi razvoj može se ipak prepoznati kod skoro svih učenika razumijevanje tog pojma, odnosno, da veći postotak (više od 75%) njih razumije pojam (odgovorna potrošnja i proizvodnja bez štete za okoliš, biljke i životinje) samo ga ne znaju objasniti.
Na pitanje na što najprije pomisle kad čuju pojam održivi razvoj učenici su još napisali:
- korištenje obnovljivih izvora energije
- očuvanje prirode
- pravilno razvrstavanje otpada
- ekologija, recikliranje
- zaštita životinja
- štednja vode i energije
25 učenika (22%) smatra da ne učimo o održivom razvoju u školi. Svi učenici smatraju da je važno brinuti se o okolišu. 15 učenika (13%) misli da se u našoj školi ne razvrstava otpad dok svi učenici razvrstavaju otpad kod kuće. Samo 18 učenika (16%) ne pazi na potrošnju vode i električne energije, a njih 20 (17%) ne koristi višekratne boce i pribor te torbe za kupovinu. Skoro svi, njih 105 (93%), smatra da se u našoj školi održavaju aktivnosti vezane uz ekologiju i održivi razvoj. Velika većina učenika, njih 98, (88%), kažu da ih učitelji potiču na ekološki odgovorno i održivo ponašanje. Više od 2/3 učenika (njih 87) bi voljeli imati više projekata/radionica o održivom razvoju (ostali smatraju da ih je dovoljno).
Prijedlozi učenika za poboljšanje održivosti škole:
- postaviti više kanti za smeće po hodnicima, u učionicama i oko
škole
- da za užinu imamo bolju hranu jer se onda ne bi toliko hrane
bacalo
- da učenici čiste školu
- gasiti svjetla prilikom izlaska iz učionice
- više spremnika za različite vrste otpada
- ugraditi solarne panele na krov škole
- raditi školski vrt i vlastiti kompost
- ne uništavati školske stvari i ne ostavljati smeće ispod klupa.
Rezultati učiteljske ankete su pokazali da je 97% učitelja upoznato s
pojmom i ciljevima održivog razvoja, svi misle da je obrazovanje za održivi razvoj važno u školskom kurikulu. Njih 95% misli da održivi razvoj treba biti zastupljen u svim nastavnim predmetima. Svi učitelji potiču učenike na kritičko razmišljanje o ekološkim i društvenim pitanjima te na odgovorno korištenje prirodnih resursa. 62% učitelja misli da im je potrebna dodatna edukacija i materijali za poučavanje o održivom razvoju. Na pitanje misle li da postoji dobra suradnja između učitelja vezano uz ove teme 85% učitelja je odgovorilo potvrdno dok ih 15% misli da ta suradnja nije dobra. 97% učitelja smatra da im škola pruža dovoljnu podršku za provođenje aktivnosti održivog razvoja.
Neki od odgovora na pitanje na koje načine uključuju održivi razvoj u svoju nastavu:
- odvajanjem otpada u učionici nakon praktičnog rada, sadnjom biljaka u školskom okolišu i unutar škole
- razgovorom i poticanjem učenika na očuvanje okoliša, brigu za životinje očuvanjem prirodnih staništa
- razgovorom, plakatima, radionicama, praktičnim djelovanjem
- kroz redovne teme zaštite okoliša u 6 .razredu (GEOGRAFIJA) te zaštite vode u 5. razredu (GEOGRAFIJA), zbrinjavanje elektroničkog otpada, 5. razred (INFORMATIKA)
- predavanjima/radionicama na Satu razrednika, razgovorom s učenicima ili sudjelovanjem u projektima i obilježavanjem određenih datuma
- radionicama, TV emisijama
- sakupljanjem starih baterija, odvojenim prikupljanjem otpada i plastičnih čepova, sakupljanjem plastičnih boca
- pomaganjem starijima i potrebitima, doniranjem hrane i igračaka
- konkretnim primjerima iz života
- kroz pjesme vezane uz tu temu
- posjetima i radionicama u staračkom domu
- izvanučioničkom nastavom.
Učitelji su naveli i neke izazove s kojim se susreću u poučavanju o održivom razvoju:
- manjak vremena i materijalnih sredstava za konkretniju provedbu aktivnosti na otvorenom
- učenici ne shvaćaju važnost teme
- nedostatak vremena – problem integracije međupredmetne teme Održivi razvoj u redovnu nastavu za potpuno ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva i očekivanja
- promjena navika učenika u svakodnevnom životu u školi i unutar njihovih obitelji
- nedostatak aktualnih materijala za poučavanje.
Prijedlozi učitelja za unapređenje održivog razvoja u školi:
- uključivanje više učitelja u aktivne projekte
- veći broj sati izvanučioničke nastave - neposredno upoznavanje s primjerima dobre prakse u lokalnoj zajednici i društvu
- bolja suradnja s muzejima, parkovima prirode, nacionalnim parkovima kao i obilazak gospodarskih subjekata, institucija i organizacija čije je poslovanje i djelovanje u skladu s načelima održivosti
- uspješnije odvajanje otpada
- više ekoloških akcija i radionica s konkretnim aktivnostima
- edukacija, uključivanje čitavog kolektiva u programe
- gašenje projektora i svjetla (napraviti naljepnice koje na to podsjećaju)
- više zajedničkih školskih projekata
- dodatna edukacija učitelja.
IZVJEŠĆE O RADU EKOŠKOLE ZA ŠKOLSKU GODINU 2025./2026.
Osnovna škola Markuševec i PŠ Vidovec
Uvod
Tijekom školske godine 2025./2026. u Osnovnoj školi Markuševec i Područnoj školi Vidovec provodile su se brojne aktivnosti usmjerene na razvoj ekološke svijesti, odgovornog odnosa prema prirodi te promicanje održivog načina života. Program Eko škole bio je integriran u redovitu nastavu, izvannastavne aktivnosti, projektne dane i obilježavanje važnih datuma iz područja zaštite okoliša.
Aktivnosti su provodili učenici i učitelji u suradnji s roditeljima i lokalnom zajednicom, a poseban naglasak stavljen je na učenje iskustvom, boravak u prirodi te razvijanje svakodnevnih navika koje pridonose očuvanju okoliša.
Provedene aktivnosti
Razvrstavanje otpada i odgovorno gospodarenje otpadom
Tijekom cijele nastavne godine učenici su redovito razvrstavali papir, plastiku i ostali otpad te razvijali navike odgovornog postupanja s otpadom. U nastavi su se koristili reciklirani i prirodni materijali, a učenici su kroz različite radionice učili o mogućnostima ponovne uporabe predmeta i smanjenju nastanka otpada.
Uređenje školskog okoliša
Učenici su sudjelovali u održavanju školskog okoliša, brinuli o zelenim površinama i sadili ukrasno bilje. Posebna se pozornost posvećivala očuvanju urednosti školskog dvorišta i razvoju svijesti o važnosti zelenih površina za kvalitetu života.
Obilježavanje značajnih ekoloških datuma
Tijekom godine obilježeni su važni međunarodni i nacionalni datumi povezani sa zaštitom okoliša, među kojima su:
Dan planeta Zemlje
Svjetski dan voda
Svjetski dan zaštite okoliša
Dan jabuka
Svjetski dan hrane
Europski tjedan mobilnosti.
Učenici su sudjelovali u istraživačkim zadacima, radionicama, izradi plakata, likovnih radova i edukativnih prezentacija kojima su razvijali znanja o očuvanju prirode i održivom razvoju.
Dan planeta Zemlje posebno je obilježen nizom kreativnih i edukativnih aktivnosti u kojima su sudjelovali učenici škole i Područne škole Vidovec, naglašavajući važnost odgovornog odnosa prema okolišu i očuvanja prirodnih bogatstava.
Nastava na otvorenom
Boravak u prirodi bio je sastavni dio odgojno-obrazovnog rada. Učenici su sudjelovali u terenskoj nastavi, promatranju prirodnih promjena tijekom godišnjih doba te upoznavanju biljnih i životinjskih vrsta. Aktivnosti su doprinosile razvijanju istraživačkog duha, odgovornosti i poštovanja prema prirodi. Škola je tijekom godine provodila i aktivnosti u prirodnom okruženju Medvednice.
Razvoj ekoloških navika
Kontinuirano se poticalo racionalno korištenje energije i vode te odgovorno ponašanje u učionicama. Učenici su razvijali navike gašenja rasvjete, štednje vode, održavanja urednosti prostora i brige o zajedničkoj imovini.
Suradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom
Roditelji su podržavali provođenje ekoloških aktivnosti sudjelovanjem u prikupljanju potrebnih materijala, radionicama i zajedničkim akcijama. Suradnja s lokalnom zajednicom dodatno je obogatila odgojno-obrazovni rad te poticala učenike na aktivno građanstvo.
Ostvareni ciljevi
Provedbom planiranih aktivnosti ostvareni su sljedeći ciljevi:
razvijanje ekološke svijesti učenika,
usvajanje navika odgovornog ponašanja prema okolišu,
poticanje održivog načina života,
razvoj suradnje između škole, roditelja i lokalne zajednice,
jačanje odgovornosti učenika za očuvanje prirodnih resursa,
povezivanje nastavnih sadržaja s praktičnim iskustvima u prirodi.
Evaluacija outdoor aktivnosti 2025./2026.
Evaluacija outdoor aktivnosti 2025./2026.
IZVJEŠĆE O PROVEDBI OUTDOOR AKTIVNOSTI
Tijekom školske godine 2025./2026. u našoj su školi sustavno provođene outdoor aktivnosti.
Evaluacija aktivnosti i ostvarenih ishoda
Tijekom provedbe Erasmus+ akreditacije Osnovna škola Markuševec sustavno je razvijala i provodila aktivnosti učenja na otvorenom (outdoor learning) s ciljem unapređenja kvalitete odgojno-obrazovnog procesa, jačanja kompetencija učenika i učitelja te promicanja održivog razvoja, zdravih životnih navika i socijalne uključenosti. Outdoor pristup integriran je u redovitu nastavu, izvannastavne aktivnosti, terensku nastavu, stručno usavršavanje učitelja i suradnju s lokalnom zajednicom.
Provedene aktivnosti obuhvatile su učenike svih dobnih skupina, učenike s manje mogućnosti, učitelje različitih nastavnih područja te roditelje i lokalnu zajednicu čime je ostvaren jedan od temeljnih ciljeva Erasmus akreditacije – razvoj uključive i suvremene škole koja učenje temelji na iskustvu, istraživanju i aktivnom sudjelovanju.
Provedba aktivnosti
Program outdoor aktivnosti započeo je zajedničkim planinarskim pohodom učenika, roditelja i učitelja do Medvedgrada te gledanjem predstave Tomislav i Adriana u povodu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Aktivnost je uspješno povezala kulturnu baštinu, povijest, tjelesnu aktivnost i zajedničko iskustvo učenja izvan učionice te pridonijela jačanju suradnje između škole i roditelja.
Tijekom školske godine provedene su brojne kreativne radionice u prirodi u kojima su učenici koristili prirodne materijale za likovno i dramsko izražavanje te za različite igre u prirodi. Razvijali su maštu, komunikacijske vještine, kreativnost i sposobnost suradnje, istovremeno usvajajući odgovoran odnos prema prirodnim resursima. Tijekom 2025./2026. školske godine održano je 17 takvih radionica.
Posebno mjesto zauzelo je obilježavanje Outdoor Classroom Daya u kojem su sudjelovali učenici svih razreda škole (600 učenika) kao i svi učitelji (52 učitelja). Aktivnosti su bile prilagođene dobi učenika i nastavnim sadržajima te su uključivale:
umjetničko izražavanje prirodnim materijalima
određivanje starosti stabala primjenom matematičkih izračuna
orijentaciju pomoću prirodnih znakova i kompasa
matematiku na otvorenom
istraživanje biljnog i životinjskog svijeta
izradu herbarija
terensku geografsku nastavu
posjet Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja
istraživanje Parka prirode Medvednica.
Nastavni sadržaji uspješno su povezani s neposrednim iskustvom učenika čime je povećana motivacija za učenje i razvijene funkcionalne kompetencije.
Izvannastavne aktivnosti Škola u šumi, Mali Sljemenaši, Geohistrioni i Mladi geografi tijekom cijele godine omogućile su kontinuirano provođenje outdoor pedagogije. Redovitim boravkom na Medvednici učenici su razvijali planinarske vještine, sposobnost snalaženja u prirodi, odgovorno ponašanje prema okolišu, istraživačke kompetencije te međusobnu suradnju. Edukativne igre i istraživački zadaci dodatno su pridonijeli razvoju kritičkog mišljenja i iskustvenog učenja. Tijekom 2025./2026. školske godine u sklopu tih izvannastavnih aktivnosti održano je 11 radionica u Parku prirode Medvednica.
Važan segment projekta predstavljalo je stručno usavršavanje učitelja. Sudjelovanjem na Erasmus+ tečaju Outdoor Education to Promote Environmental and Social Inclusion Values na Tenerifima tri učiteljice škole stekle su nova znanja o suvremenim metodama outdoor obrazovanja, održivom razvoju, društvenoj uključenosti i primjeni digitalnih alata u učenju na otvorenom. Stečena znanja uspješno su diseminirana svim učiteljima škole kroz radionice i praktične primjere rada čime je osigurana održivost projektnih rezultata.
Outdoor pristup dodatno je unaprijeđen provedbom radionica Outdoor vještine – priroda u učionici i Lov na blago u prirodi (3 radionice) koje su pokazale kako se načela outdoor obrazovanja mogu uspješno primijeniti i u neposrednom školskom okruženju.
Posebno vrijedan primjer iskustvenog učenja predstavlja terenski rad (4 terenska rada s učenicima petih razreda) iz Geografije tijekom kojega su učenici istraživali lokalne vodotoke koristeći topografske karte, mjerne instrumente i istraživačke metode rada. Aktivnost je povezala teorijska znanja s praktičnim iskustvom te razvijala prirodoslovne, geografske i istraživačke kompetencije učenika.
Diseminacija i održivost
Rezultati projekta predstavljeni su na:
- sjednicama Učiteljskog vijeća (Žana Jusup, Gordana Kranjčević i Petra Čorko Lukić)
- međunarodnom stručno-znanstvenom skupu Mentalno i tjelesno zdravlje u Opatiji (Danijela Horvat)
- Županijskom stručnom skupu učitelja Geografije (Marija Brcković).
Time je omogućena razmjena primjera dobre prakse i širenje razvijenih metoda outdoor obrazovanja među odgojno-obrazovnim djelatnicima.
Stečena znanja i razvijeni nastavni materijali integrirani su u školske kurikule navedenih četiriju izvannastavnih aktivnosti koje su postale važan nositelj daljnjeg razvoja outdoor pedagogije u školi. Primjena novih metoda i digitalnih alata nastavit će se i sljedećih godina kao i nakon završetka projekta čime je osigurana dugoročna održivost ostvarenih rezultata.
Evaluacija
U svrhu vrednovanja utjecaja outdoor aktivnosti na dobrobit učenika tijekom svibnja 2026. godine provedena je evaluacijska anketa među 60 učenika sedmih razreda koji su tijekom školske godine redovito sudjelovali u aktivnostima učenja na otvorenom. Učenici su ispunili upitnik samoprocjene mentalnog zdravlja Kako se osjećam? procjenjujući vlastita iskustva na ljestvici od 1 do 5.
Sveukupno gledajući, rezultati evaluacije potvrdili su da provedene outdoor aktivnosti imaju pozitivan učinak na emocionalnu dobrobit, osjećaj pripadnosti, razvoj otpornosti i kvalitetu međuljudskih odnosa među učenicima. Istodobno su identificirana područja koja zahtijevaju daljnji razvoj, prvenstveno jačanje samopouzdanja, smanjenje školskog stresa te razvoj učinkovitih strategija upravljanja obvezama. Dobiveni pokazatelji predstavljaju vrijedan temelj za planiranje budućih aktivnosti u okviru Erasmus+ akreditacije te potvrđuju da outdoor učenje, uz potporu škole, obitelji i lokalne zajednice, značajno doprinosi očuvanju mentalnog zdravlja i cjelovitom razvoju učenika.
Projekt je pridonio i jačanju suradnje s roditeljima, lokalnom zajednicom i vanjskim partnerima, uključujući Hrvatsku gorsku službu spašavanja, Park prirode Medvednica te stručne institucije koje promiču kvalitetno obrazovanje i održivi razvoj.
Zaključak
Evaluacija provedbe outdoor aktivnosti potvrđuje da je Erasmus+ akreditacija značajno pridonijela razvoju inovativnog, uključivog i održivog modela poučavanja u Osnovnoj školi Markuševec. Projekt uspješno ostvaruje planirane ciljeve kroz povećanje kvalitete nastave, razvoj ključnih kompetencija učenika i učitelja te jačanje europske dimenzije škole.
Outdoor učenje pokazalo se kao učinkovita metoda povezivanja nastavnih sadržaja sa stvarnim životnim iskustvima učenika. Istodobno pridonosi razvoju ekološke osviještenosti, zdravih životnih navika, suradničkih odnosa i aktivnog građanstva. Sustavna provedba aktivnosti tijekom cijele školske godine pokazuje da je outdoor pedagogija postala sastavni dio odgojno-obrazovne prakse škole te predstavlja čvrst temelj za daljnji razvoj Erasmus+ aktivnosti i međunarodne suradnje.
Evaluacija CLIL aktivnosti 2025./2026.
Evaluacija provedenih aktivnosti
Tijekom provedbe Erasmus+ projekta u školskoj godini 2025./2026. u Osnovnoj školi Markuševec sustavno su planirane i provedene aktivnosti temeljene na CLIL metodologiji s ciljem unapređenja kvalitete nastave, razvoja višejezičnih kompetencija učenika te jačanja profesionalnih kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika.
Provedene aktivnosti u potpunosti su bile usklađene s projektnim ciljevima koji se odnose na primjenu inovativnih metoda poučavanja, internacionalizaciju škole, razvoj međukulturnih kompetencija te jačanje europske dimenzije odgoja i obrazovanja.
Prva CLIL aktivnost provedena je 26. rujna 2025. obilježavanjem Europskog dana jezika. Učenici petih razreda upoznali su osamnaest europskih jezika te usvojili osnovne jezične izraze kroz integrirano učenje jezika i kulturnih sadržaja. Aktivnost je pridonijela razvoju višejezične svijesti, razumijevanju europske kulturne raznolikosti te pozitivnim stavovima prema učenju stranih jezika.
4. ožujka 2026. provedena je radionica Lov na blago u prirodi (Nature Walk Bingo – Scavenger Hunt) u kojoj su učenici kroz istraživačko i iskustveno učenje povezivali sadržaje prirodoslovlja, ekologije i stranoga jezika. Aktivnost je uspješno integrirala elemente CLIL metodologije s outdoor učenjem te razvijala komunikacijske, istraživačke i suradničke kompetencije učenika.
Važan segment projekta predstavljala su međunarodna stručna usavršavanja djelatnika. Ravnateljica škole sudjelovala je na Erasmus+ tečaju Teacher Training Course: Content and Language Integrated Learning (CLIL) u Malagi, dok je pedagoginja škole pohađala Erasmus+ CLIL tečaj u Ateni. Sudjelovanjem na međunarodnim edukacijama unaprijeđene su profesionalne kompetencije sudionica u području planiranja, provedbe i vrednovanja CLIL nastave te primjene suvremenih metoda poučavanja usmjerenih na učenika.
Stečena znanja uspješno su diseminirana unutar ustanove tijekom sjednice Učiteljskog vijeća održane 6. srpnja 2026. godine. Predstavljeni su teorijski temelji CLIL metodologije, primjeri dobre prakse te mogućnosti implementacije u različitim nastavnim predmetima. Diseminacija je pridonijela jačanju profesionalnih kompetencija učitelja, povećanju njihove spremnosti za primjenu inovativnih metoda rada te osiguravanju održivosti projektnih rezultata na razini cijele škole.
Primjena stečenih kompetencija bila je vidljiva i tijekom Erasmus+ aktivnosti job shadowinga učiteljica iz španjolske škole CEIP Nuestra Señora de los Dolores. U sklopu njihova boravka organizirana je ogledna nastava Hrvatskoga jezika pod nazivom Proljeće, poezija i održivi svijet, tijekom koje su integrirani sadržaji jezika i književnosti, održivoga razvoja te engleskoga i španjolskoga jezika. Aktivnost je istodobno omogućila razmjenu primjera dobre prakse između hrvatskih i španjolskih učitelja te pridonijela internacionalizaciji škole.
Pokazatelji ostvarenosti projektnih ciljeva
Provedbom planiranih aktivnosti ostvareni su sljedeći pokazatelji uspješnosti:
uspješno provedene CLIL aktivnosti u različitim nastavnim i izvannastavnim okruženjima
povećana motivacija učenika za učenje stranih jezika i aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu što je potvrđeno evaluacijskim listićima nakon aktivnosti
uspješno provedena međunarodna stručna usavršavanja djelatnika u području CLIL metodologije
provedena diseminacija stečenih znanja i primjera dobre prakse svim članovima Učiteljskog vijeća
ostvarena međunarodna suradnja i razmjena iskustava kroz Erasmus+ job shadowing
povećana spremnost učitelja za primjenu CLIL pristupa u različitim nastavnim predmetima
osigurana održivost projektnih rezultata kroz prijenos znanja, planiranje novih aktivnosti i uključivanje većeg broja učitelja u primjenu CLIL metodologije.
Na temelju provedene analize može se zaključiti da su planirani ciljevi vezani uz razvoj i primjenu CLIL metodologije ostvareni u planiranom opsegu. Tijekom sljedeće školske godine CLIL metode i aktivnosti će se uključiti i provoditi u većem opsegu (kako je i planirano).
Page updated
Google Sites
Report abuse