Embedded Files
Evaluacija predavanja i radionice povodom Međunarodnog dana svjesnosti gubitka i bacanja hrane
Evaluacija predavanja i radionice povodom Međunarodnog dana svjesnosti gubitka i bacanja hrane
Učenici 5.b razreda evaluacijskim su smajlićima ocijenili predavanje i radionicu koje su imali 30. rujna 2025. Predavanje i radionicu je vodila učiteljica Žana Jusup, a tema je bila vezana uz Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane.
Evaluacija predavanja i radionice povodom obilježavanja Dana Erasmusa
Evaluacija predavanja i radionice povodom obilježavanja Dana Erasmusa
Učenici 8.a razreda evaluacijskim su smajlićima ocijenili predavanje i radionicu koje su imali 15. listopada 2025. Predavanje i radionicu Recept za sretnu školu vodila je učiteljica Petra Čorko Lukić, a bili su vezani uz obilježavanje Dana Erasmusa i temu europskih vrijednosti.
Evaluacija predavanja i radionice povodom obilježavanja Dana Erasmusa
Evaluacija predavanja i radionice povodom obilježavanja Dana Erasmusa
Učenici sedmog razreda naše područne škole u Vidovcu evaluirali predavanje i radionicu koje su imali 17. listopada 2025. "palcem gore" ili "palcem dolje". Predavanje i radionicu Ljudska prava za sve vodila je učiteljica Marija Brcković, a bili su vezani uz obilježavanje Dana Erasmusa i temu europskih vrijednosti.
Dani Erasmusa 2025. – evaluacijski plakat
Učenici 7.b razreda napravili su evaluacijski plakat za radionice koje su učiteljice Marija Brcković, Žana Jusup, Marija Buhin Huzanić, Petra Čorko Lukić i Gordana Kranjčević održale s petim, sedmim i osmim razredima tijekom Dana Erasmusa od 13. do 18. 10.2025.
Evaluacija radionice Održivi razvoj u svakodnevnom životu
Učenici 6.b i 7.a razreda napravili su evaluacijske plakate za radionicu Održivi razvoj u svakodnevnom životu koju je učiteljica Žana Jusup održala 14.11.2025. i 9.12.2025.
Evaluacija radionice Zbrinjavanje otpada i zaštita okoliša
Učenici 8.b razreda evaluacijskim su smajlićima ocijenili predavanje i radionicu koje su imali 8. prosinca 2025. Predavanje i radionicu je vodila učiteljica Žana Jusup, a tema je bila Zbrinjavanje otpada i zaštita okoliša.
Evaluacija radionice Ekološka pismenost
Učenici 7.b i 5.a razreda napravili su evaluacijski plakat za radionicu Ekološka pismenost koju je učiteljica Žana Jusup održala 4.12.2025. i 9.12.2025.
Evaluacija radionice Otpad nije smeće
Učenici 8.b razreda napravili su evaluacijski plakat za radionicu Otpad nije smeće koju je učiteljica Žana Jusup održala 8.12.2025.
Evaluacija radionice Ekološka pismenost
Evaluacija radionice Ekološka pismenost
16.12.2025. učiteljica Marija Buhin Huzanić održala je radionicu u 6.v razredu na temu ekološke pismenosti. Cilj radionice je mijenjanje navika, trendova i stavova pojedinaca o zaštiti okoliša te razumijevanje utjecaja čovjekovih odluka i radnji na okoliš.
Učenici su napravili evaluacijske plakate na kojima su ispisali mjere zaštite vode, zraka, tla i primjere posljedica klimatskih promjena.
Računi za energente u 2025. - evaluacija trećeg cilja Erasmus plana
Treći cilj našeg Erasmus plana je promicanje vrijednosti koncepta održivog razvoja u svrhu poboljšanja ekonomske i energetske učinkovitosti škole te zaštite okoliša.
Projektom podupiremo inovativne načine na koje će učenici, učitelji, osoblje i stručna služba doista donijeti pozitivne promjene u svakodnevnom životu (ušteda resursa, smanjenje potrošnje energije i ugljičnog otiska, odabir održivih opcija kad je riječ o hrani itd.).
Jedan od načina praćenja i vrednovanja našeg napretka u ostvarivanju ovog cilja su izvješća o uštedi energije u ustanovi radi čega smo sakupili račune o potrošnji plina, struje i vode u školi tijekom 2025. godine te ćemo ih sljedeće godine usporediti s istima iz 2026. godine kako bismo vidjeli koliko smo bili uspješni u ostvarivanju ovog cilja.
Struja 2025.: 31.165, 63 eura
Voda 2025.: 4.240, 26 eura
Plin 2025.: 42.131,23 eura
Polugodišnja anketa učitelja i učenika o održivom razvoju
Polugodišnja anketa učitelja i učenika o održivom razvoju
Tijekom siječnja 2026. odradili smo polugodišnju anketu učitelja i učenika o održivom razvoju.
U anketi je sudjelovalo 98 učenika šestih, sedmih i osmih razreda kao i 30 učitelja.
Rezultati učeničke ankete su pokazali da samo 38 učenika zna što znači pojam održivi razvoj (39%) iako se, prema odgovorima na pitanje što im prvo padne na pamet kad čuju pojam održivi razvoj, vidi da veći postotak njih razumije pojam, samo ga nisu znali definirati (brinuti, održati okoliš takav kakav je, pripaziti na trošenje prirodnih resursa, čuvati prirodu, da se nešto održava da ostane za budućnost, recikliranje...).
Na pitanje na što najprije pomisle kad čuju pojam održivi razvoj učenici su još napisali:
- priroda
- štednja
- ne bacanje smeća u okoliš/čisti okoliš
- očuvanje prirode/okoliša
- pravilno razvrstavanje otpada
- ekologija
- održavanje ljudskog razvoja
- briga o Zemlji
- očuvanje stvari.
40 učenika (41%) smatra da ne učimo o održivom razvoju u školi. Svi učenici smatraju da je važno brinuti se o okolišu. 18 učenika (18%) misli da se u našoj školi ne razvrstava otpad, dok svi učenici razvrstavaju otpad kod kuće. Samo 21 učenik (21%) ne pazi na potrošnju vode i električne energije, a njih 37 (38%) ne koristi višekratne boce i pribor te torbe za kupovinu. Više od polovine, njih 62 (63%) smatra da se u našoj školi održavaju aktivnosti vezane uz ekologiju i održivi razvoj. Velika većina učenika (njih 84, 86%) kažu da ih učitelji potiču na ekološki odgovorno i održivo ponašanje. Gotovo 2/3 učenika (njih 60) bi voljeli imati više projekata/radionica o održivom razvoju (ostali smatraju da ih je dovoljno).
Prijedlozi učenika za poboljšanje održivosti škole (neki se ponavljaju):
- da svi više razvrstavaju otpad
- da imamo bolju hranu jer se onda ne bi toliko hrane bacalo
- više kanti za smeće po hodnicima i oko škole
- papirnati pribor
- da učenici čiste školu
- više projekata s tom temom
- gasiti svjetla prilikom izlaska iz učionice ili na hodniku ako je dan
- više spremnika za različite vrste otpada
- solarni paneli na krovu škole
- raditi vlastiti kompost
- ne uništavati školske stvari i ne ostavljati smeće ispod klupa
- uzgajati svoju hranu.
Učiteljska anketa je pokazala da je 92% učitelja upoznato s pojmom i ciljevima održivog razvoja, a svi smatraju da je obrazovanje za održivi razvoj važno u školskom kurikulu. Isto tako, 92% učitelja misli da održivi razvoj treba biti zastupljen u svim nastavnim predmetima. Svi učitelji potiču učenike na kritičko razmišljanje o ekološkim i društvenim pitanjima te na odgovorno korištenje prirodnih resursa. 77% učitelja misli da im je potrebna dodatna edukacija i materijali za poučavanje o održivom razvoju. Na pitanje misle li da postoji dobra suradnja između učitelja vezano uz ove teme 61,5% učitelja je odgovorilo potvrdno dok ih 38,5% misli da ta suradnja nije dobra. 92% učitelja smatra da im škola pruža dovoljnu podršku za provođenje aktivnosti održivog razvoja.
Neki od odgovora na pitanje na koje načine uključuju održivi razvoj u svoje nastavne sate su:
- praktičnom primjenom: odvajanjem otpada, recikliranjem, ponovnom uporabom,sadnjom biljaka u školskom okolišu i unutar škole
- poticanjem učenika na očuvanje okoliša i očuvanje prirodnih resursa
- razgovorom, plakatima, radionicama, praktičnom provedbom
- kroz redovne teme zaštite okoliša u 6.razredu (GEO) te zaštite vode u 5. razredu (GEO)
- predavanjima/radionicama na Satu razrednika; najviše kroz razgovor s učenicima ili sudjelovanjem u određenim projektima i obilježavanjem određenih datuma
- radionicama, TV emisijama
- sakupljanjem starih baterija, odvojenim prikupljanjem otpada i plastičnih čepova, sakupljanjem plastičnih boca
- pomaganjem potrebitima, doniranjem
- konkretnim primjerima iz života
- kroz pjesme vezane uz tu temu
- posjetima i radionicama u staračkom domu
- izvanučioničkom nastavom.
Učitelji su naveli i neke izazove s kojim se susreću u poučavanju o održivom razvoju:
- nerazumijevanje i nedovoljna educiranost ljudi u zajednici kao i djelatnika
- učenici ne shvaćaju važnost teme
- materijalni izazovi
- nedostatak vremena – problem integracije međupredmetne teme Održivi razvoj u redovnu nastavu za potpuno ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva i očekivanja
- manjak vremena za provedbu konkretnijih aktivnosti na otvorenom
- učenicima je tema jako zanimljiva pa uvijek nedostaje vremena za sve što bi htjeli napraviti
- slabija zainteresiranost učenika
- promjena navika učenika u svakodnevnom životu u školi i unutar njihovih obitelji
- odgovornost prema sebi i drugima, odgoj i edukacija
- premalo materijala za pučavanje.
Prijedlozi učitelja za unapređenje održivog razvoja u školi:
- edukacija na svim razinama (ne samo učitelja)
- uključivanje više učitelja u aktivne projekte
- veći broj sati izvanučioničke nastave - neposredno upoznavanje s primjerima dobre prakse u lokalnoj zajednici i društvu
- veća/bolja suradnja s muzejima, parkovima prirode, nacionalnim parkovima kao i obilazak gospodarskih subjekata, institucija i organizacija čije je poslovanje i djelovanje u skladu s načelima održivosti
- kao što smo jednom godišnje uveli obilježavanje Outdoor daya, tako uvesti i jedan dan koji bi svi u školi posvetili održivom razvoju
- manje pisanja, više konkretnog djelovanja
- uspješnije odvajanje otpada
- više ekoloških akcija i radionica s konkretnim aktivnostima koje svatko od nas može provesti kako bi živio održljivije
- edukacija, uključivanje čitavog kolektiva u programe
- gašenje projektora i svjetla (napraviti naljepnice koje na to podsjećaju)
- zajednički školski projekti na tu temu
- dodatna edukacija učitelja.
Evaluacija radionice Erasmus+ program: Putovanje u Europu za učenike
Evaluacija radionice Erasmus+ program: Putovanje u Europu za učenike
Učenici petih razreda naše škole sami su izrazili želju za radionicom koja bi im omogućila da bolje razumiju program Erasmus+ i sve mogućnosti koje taj program nudi. Učiteljice Gordana Kranjčević i Žana Jusup su 5.veljače2026. učenicima 5.b i 5.c razreda održale radionicu Erasmus+ program: Putovanje u Europu za učenike.
Nakon radionice učenici su ispunjavali evaluacijski listić kojim su ocijenili uspješnost radionice. U radionicama je sudjelovalo 35 učenika.
PITANJE PROSJEČNA OCJENA
Kako su ti se svidjele provedene aktivnosti? 4,31
Aktivnosti su bile jasne i razumljive. 4,48
Naučio/naučila sam nešto novo. 4,25
Tijekom aktivnosti sam se osjećao/osjećala:
LOŠE – 0 DOBRO – 25 IZVRSNO - 10
Ocjena radionice: 4,37
Evaluacija radionice Lov na blago u prirodi – učenje kroz igru i istraživanje
U srijedu, 4. ožujka 2026., učenici 5.b razreda zajedno sa svojom učiteljicom Žanom Jusup sudjelovali su u zanimljivoj radionici pod nazivom Lov na blago u prirodi (Nature Walk Bingo – Scavenger Hunt). Radionica je bila osmišljena kao spoj igre, istraživanja i učenja na otvorenom, a cilj je bio potaknuti učenike na pažljivo promatranje prirode te razvijanje ekološke svijesti.
Radionica je prošla izuzetno uspješno. Učenici 5.b razreda pokazali su znatiželju, timski duh i kreativnost. Uživali su u svakom zadatku, a boravak u prirodi dodatno je obogatio njihovo iskustvo. Svi su se složili da bi ovakvu radionicu rado ponovili jer ih učenje kroz igru i istraživanje najviše motivira.
Na kraju radionice učenici su ispunili kratku samoprocjenu u kojoj su trebali razmisliti o tome što su naučili, koliko su bili uspješni te što im je bilo najzanimljivije. Najčešće su isticali da su uživali u istraživanju, u potrazi za tragovima životinja, u samoj šetnji i uživanju u prirodi.
Terenski rad i outdoor učenje - evaluacija outdoor učenja s učenicima petih razreda
Učenici petih razreda naše matične i područne škole u travnju 2026. sudjelovali su u terenskom radu koji je organizirala učiteljica Marija Brcković tijekom satova Geografije. Za lokalitet rada izabrani su potoci koji teku uz obje naše škole.
Aktivnosti su bile podijeljene u tri dijela.
Aktivnosti u pripremnome dijelu sata obuhvaćale su sljedeće: pomoću topografske karte odrediti i imenovati vode u zavičaju; razvrstati vode zavičaja na tekućice i stajaćice, a tekućicama odrediti slijev i porječje; odrediti lokalitet rada na topografskoj karti i udaljenost od škole do lokaliteta; pripremiti mjerne instrumente i ostali pribor potreban za rad.
Aktivnosti na terenu: odrediti na topografskoj karti svoje stajalište i odredište; izraditi jednostavnu skicu kretanja po terenu; odrediti lijevu i desnu obalu tekućice u prirodi te ih opisati; izmjeriti temperaturu zraka i temperaturu vode te ih usporediti; uzorkovati i fotografirati na terenu biljne vrste; opisati utjecaj čovjeka na tekućicu i način njezina iskorištavanja
Aktivnosti nakon terenskoga izlaska (u učionici): provjera riješenosti zadanih listića, usporedba crteža i skica, ispunjavanje evaluacijskih listića.
Analiza rezultata evaluacijskih listića
Učenici svih petih razreda su nakon terenskog nastavnog sata ispunili evaluacijske listiće.
Od ukupno 50 ispunjenih listića, čak 48 ih je bilo zadovoljno outdoor nastavom Geografije. Neke od izjava učenika čime su bili zadovoljni su:
bila sam zadovoljna jer smo isprobali nove stvari
bilo je zabavno
novo iskustvo
zadovoljna sam što smo bili vani i što nam je profesorica objasnila neke stvari uživo
nešto novo smo naučili
opisivanje prirode i učenje o potocima
to što smo se šetali i bili na zraku i bilo je sunce
Također, 80 posto učenika smatra da je bolje i lakše učiti na otvorenom, a oni koji smatraju da je lakše učiti u učionici kao razlog navode bolju disciplinu.
Na pitanje "Biste li željeli ponovo učiti na otvorenom u sklopu nastave Geografije?" 90 posto učenika je zaokružilo odgovor DA.
Rezultati evaluacijskog listića daju nam poticaj da češće koristimo outdoor metode u nastavi!
Evaluacija radionice Dan planeta Zemlje
Povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje učenici 3.v i 5.v razreda 22.4.2026. sudjelovali su u prigodnoj ekološkoj aktivnosti uređenja školskog okoliša. Uz vodstvo učiteljica Marije Buhin Huzanić i Danijele Horvat vrijedne ruke naših učenika zasukale su rukave i posvetile se sadnji lavande i ružmarina u žardinjere ispred glavnog ulaza u školu. Dizanjem ruku u zrak ocijenili su aktivnosti uspješnima.
Rezultati ankete o mentalnom zdravlju učenika uključenih u outdoor aktivnosti
Tijekom svibnja u našoj školi provedena je anketa s ciljem ispitivanja mentalnog zdravlja učenika uključenih u outdoor aktivnosti. U istraživanju je sudjelovalo 60 učenika sedmih razreda koji su ispunili evaluacijski obrazac samoprocjene mentalnog zdravlja pod nazivom „Kako se osjećam?“. Učenici su odgovarali na pitanja koristeći skalu od 1 do 5 (1 – nikad, 5 – uvijek).
Rezultati ankete pokazuju da se većina učenika osjeća pozitivno – čak 72% učenika često ili uvijek osjeća sreću i zadovoljstvo dok se 28% tako osjeća ponekad ili rijetko. S druge strane, samo 20% učenika često osjeća tugu i nezadovoljstvo dok većina te osjećaje doživljava rjeđe ili povremeno, a niti jedan učenik ne osjeća se tako stalno.
Kada je riječ o emocijama poput ljutnje i zabrinutosti, najviše učenika (38%) navodi da se ponekad lako naljuti te da se ponekad osjeća zabrinuto ili nervozno. Manji broj učenika te osjećaje doživljava često ili uvijek.
Podaci o samopouzdanju i samovrijednosti pokazuju određeni prostor za napredak. Samo 36% učenika često ili uvijek osjeća da su vrijedni dok čak 59% to osjeća samo ponekad ili rijetko, a 5% učenika nikada nema taj osjećaj. Slično je i s osjećajem sigurnosti u sebe – 44% učenika osjeća se sigurno često ili uvijek dok se 51% tako osjeća povremeno ili rijetko.
Pozitivno je da se većina učenika uspješno nosi s problemima – 52% učenika to čini često ili uvijek, a dodatnih 38% ponekad. Samo mali broj učenika (10%) ima poteškoće u suočavanju s problemima.
Uspoređivanje s drugima prisutno je kod dijela učenika – trećina to čini ponekad dok 24% to radi često ili uvijek.
Što se tiče zadovoljstva školskim uspjehom, 43% učenika je zadovoljno, dok 30% izražava nezadovoljstvo u manjoj ili većoj mjeri.
Jedan od značajnijih nalaza ankete odnosi se na pritisak zbog ocjena – čak 63% učenika osjeća ga često ili uvijek što ukazuje na važnost daljnjeg rada na smanjenju školskog stresa.
Također, koncentracija na nastavi varira – dvije trećine učenika navodi da se mogu koncentrirati ponekad ili često dok samo 10% to može uvijek.
Briga o mišljenju drugih prisutna je kod velikog broja učenika – 39% učenika često ili uvijek razmišlja o tome što drugi misle o njima.
Kada je riječ o opuštanju, rezultati su ravnomjerno raspoređeni što pokazuje da učenici imaju različite strategije nošenja sa stresom.
Osjećaj preopterećenosti obavezama također je prisutan – 14% učenika uvijek osjeća da ima previše obaveza dok ostali to osjećaju u različitim stupnjevima.
Vrlo ohrabrujući su podaci o socijalnoj podršci. Čak 83% učenika često ili uvijek ima prijatelje s kojima mogu razgovarati, a isti postotak učenika osjeća se prihvaćeno u razredu. Niti jedan učenik ne osjeća se potpuno neprihvaćeno što ukazuje na pozitivnu razrednu klimu.
Većina učenika (68%) može se obratiti odrasloj osobi kada ima problem što također predstavlja važan zaštitni čimbenik za mentalno zdravlje.
Što se tiče životnih navika, većina učenika dobro spava (63% često ili uvijek) dok 45% učenika ima dovoljno energije tijekom dana. Ipak, 42% učenika smatra da samo ponekad ima dovoljno vremena za odmor i zabavu.
Velik broj učenika (75%) često ili uvijek sudjeluje u aktivnostima koje vole što potvrđuje pozitivan utjecaj outdoor aktivnosti. S druge strane, korištenje digitalnih uređaja je umjereno – većina učenika (43%) ponekad provodi previše vremena na mobitelu ili računalu.
Zanimljivo je da društvene mreže i objave drugih relativno malo utječu na raspoloženje većine učenika. Također, većina učenika (58%) nije doživjela neugodne situacije na internetu.
Na pitanje tko im najviše pomaže kada imaju problem, učenici su najčešće navodili roditelje (40%), prijatelje (32%) i majku (22%), dok su rjeđe spominjali braću i sestre ili vlastite načine suočavanja.
Kao prijedloge za poboljšanje školskog okruženja učenici su najčešće isticali potrebu za manjim brojem ispita (22%) i manjim pritiskom oko ocjena (22%). Također su spominjali promjene vezane uz nastavu, domaće zadaće, početak nastave te međuljudske odnose.
Zaključno, rezultati ankete pokazuju da se većina učenika osjeća zadovoljno i podržano, no istovremeno postoji potreba za dodatnom pažnjom u području samopouzdanja, školskog stresa i organizacije obaveza. Outdoor aktivnosti i kvalitetni odnosi s vršnjacima i odraslima pokazali su se kao važni čimbenici očuvanja mentalnog zdravlja učenika.
Evaluacija sata Hrvatskog jezika Proljeće, poezija i održivi svijet
U okviru Erasmus+ programa mobilnosti naša je škola imala čast ugostiti dvije učiteljice iz osnovne škole CEIP Nuestra Señora de los Dolores koja se nalazi u Cartageni u Španjolskoj. Posjetile su nas ravnateljica škole María Victoria Martínez Cegarra i učiteljica Antonia María Carreño Pedreñ.
Tijekom tjedan dana job shadowinga gošće su aktivno sudjelovale u nastavnom procesu, upoznale hrvatski obrazovni sustav te razmijenile primjere dobre prakse s našim učiteljima.
Učiteljica Žana Jusup organizirala je dva sata Hrvatskog jezika s učenicima 8.b razreda 28. svibnja 2026.
Tema satova Proljeće, poezija i održivi svijet uspješno je povezala književnost s konceptom održivog razvoja, potičući učenike na promišljanje o odnosu čovjeka i prirode te vlastitom utjecaju na okoliš.
Nastava je djelomično realizirana kroz outdoor učenje pri čemu su učenici inspiraciju za pisanje pronalazili u neposrednom prirodnom okruženju budući da su se satovi održali u školskom parku. Boravak na otvorenom prostoru dodatno je potaknuo senzibilitet prema prirodi i produbio doživljaj poetskog izražavanja.
Ujedno je primijenjena i CLIL metoda jer su učenici svoje pjesme stvarali ne samo na hrvatskom, već i na engleskom i španjolskom jeziku. Na taj način povezani su sadržaji iz jezika i književnosti s učenjem stranih jezika čime su učenici razvijali višejezične kompetencije, kreativnost i samopouzdanje u izražavanju.
Nakon satova učenici su ispunili evaluacijski listić kojim su ocijenili uspješnost satova. Evaluacijski je listić ispunilo 20 učenika.
TVRDNJA
DA DJELOMIČNO NE
Aktivno sam sudjelovao u radu skupine. 14 6 0
Slušao sam druge članove skupine. 14 6 0
Dao sam svoje prijedloge i ideje. 15 4 1
Osjećao sam se uključen u rad. 15 4 1
Ocjena sata:
ODLIČAN – 13 VRLO DOBAR – 6 DOBAR – 1 DOVOLJAN - 0 NEDOVOLJAN - 0
Prosječna ocjena sata: 4,60
Na pitanje što ime se najviše svidjelo na satu većina je učenika odgovorila da im se svidjelo to što su sat imali vani, izvan učionice te što su radili u grupama. Svidjelo im se i to što su na satu sudjelovale i učiteljice iz Španjolske te što su s njima čitali pjesme na španjolskom jeziku.
Odgovori na pitanje što su naučili na satu uglavnom su se vezali uz održivi razvoj i potrebu očuvanja prirode i svijeta ovakvim kakvog ga poznajemo. Naučili su nešto o španjolskoj kulturi te neke riječi iz španjolskog jezika.
Na pitanje što bi sljedeći put uradili drugačije najčešći je odgovor bio da ništa ne bi uradili drugačije, a zanimljiv je bio i prijedlog da bi voljeli više tražiti nešto u prirodi.
Evaluacija posjeta Domu za starije osobe Dubrava u Markuševcu
Učenici 5.b, 5.c i 7.c razreda, u pratnji svojih učiteljica Suzane Ramljak i Žane Jusup, 10. lipnja 2026. godine posjetili su štićenike Doma za starije osobe Dubrava u Markuševcu. Posjet je protekao u izuzetno toploj i ugodnoj atmosferi, a učenici su imali priliku razgovarati sa štićenicima te iz prve ruke čuti njihova životna iskustva i priče.
Kako bi se dobio uvid u doživljaje i dojmove učenika, nakon posjeta proveden je evaluacijski upitnik koji je ispunilo 22 učenika. Rezultati evaluacije pokazali su da je većina učenika posjet ocijenila vrlo pozitivno, pri čemu su najčešće ocjene bile 5 i 4 što ukazuje na visok stupanj zadovoljstva.
Učenicima je najzanimljiviji dio posjeta bio razgovor sa štićenicima, osobito slušanje njihovih priča o životu nekada, zanimanjima kojima su se bavili te usporedbe života u prošlosti i danas. Mnogi učenici istaknuli su kako su kroz ove razgovore naučili nešto novo, primjerice o drugačijem načinu života, vrijednostima koje su nekada bile naglašenije te važnosti međusobnog poštovanja i strpljenja.
Tijekom susreta učenici su se osjećali ugodno, opušteno i ispunjeno. Posebno su naglasili osjećaj zadovoljstva zbog prilike da provedu vrijeme sa starijima i uljepšaju im dan. Emocije poput empatije, poštovanja i zahvalnosti bile su prisutne kod većine sudionika.
Na pitanje o važnosti ovakvih susreta, učenici su istaknuli kako oni doprinose boljem razumijevanju starijih osoba, razvijanju empatije te očuvanju međugeneracijske povezanosti. Smatraju da ovakvi posjeti pomažu u rušenju predrasuda i potiču osjećaj zajedništva.
Velika većina učenika izrazila je želju za ponovnim sudjelovanjem u sličnim aktivnostima, naglašavajući kako su ovakva iskustva vrijedna i poučna. Kao prijedloge za buduće aktivnosti, učenici su naveli organiziranje zajedničkih radionica, društvenih igara ili češće posjete domu.
Poseban dojam na sve ostavila je podjela poruka koje su učenici viših razreda pripremili za štićenike. Ova mala, ali značajna gesta dodatno je obogatila susret i izazvala iskrene osmijehe.
Zaključno, evaluacija pokazuje kako je posjet Domu za starije osobe bio iznimno uspješan, edukativan i emocionalno vrijedan za sve sudionike te predstavlja primjer kvalitetne međugeneracijske suradnje koju je poželjno nastaviti i u budućnosti.
Evaluacija aktivnosti održivog razvoja 2025./2026.
Evaluacija aktivnosti održivog razvoja 2025./2026.
IZVJEŠĆE O PROVEDBI AKTIVNOSTI IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA I ODRŽIVOG RAZVOJA
Tijekom školske godine 2025./2026. u našoj su školi sustavno provođene aktivnosti usmjerene na očuvanje okoliša, razvoj ekološke svijesti učenika te promicanje održivog razvoja i programa ekoškole.
1. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom
Učenici su redovito sudjelovali u akcijama čišćenja školskog dvorišta i uređenja prostora uz potok Mrzljak.
U svim razredima izrađeni su spremnici za odvojeno prikupljanje papira i plastike, a kontinuirano se provodilo razvrstavanje otpada.
Poseban naglasak stavljen je na:
sakupljanje starih baterija i njihovo pravilno odlaganje
zbrinjavanje elektroničkog otpada
recikliranje papira, plastike, stakla i tekstila
Učenici 5.a i 5.b razreda tijekom cijele godine provodili su aktivnosti prikupljanja plastičnih boca.
U prostorima škole postavljeni su edukativni natpisi o štednji vode i električne energije.
2. Projekti i terenske aktivnosti
Škola je sudjelovala u više projekata i aktivnosti vezanih uz održivi razvoj:
provedena je akcija pošumljavanja Parka Maksimir
realiziran je projekt održivog razvoja u sklopu ekoškole u Parku Zrinjevac
pokrenut je i provodi se eTwinning projekt „Igraj odgovorno – društvene igre od recikliranih materijala“ u kojem sudjeluju učenici i učitelji iz Češke, Turske, Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Srbije, Španjolske, Poljske, Slovenije, Makedonije i Hrvatske
3. Odgojno-obrazovne aktivnosti
Tijekom izvještajnog razdoblja održano je:
39 radionica o očuvanju okoliša, štednji energije, recikliranju i pravilnom gospodarenju otpadom
7 radionica o ljudskim pravima
13 predavanja i radionica vanjskih stručnjaka
4. Humanitarne i društveno odgovorne aktivnosti
U okviru školskog božićnog sajma provedena je humanitarna akcija prikupljanja donacija za pomoć psima o kojima skrbi udruga Nada za slavonske pse.
Također su organizirane tri radionice i druženja u Domu za starije osobe Dubrava u Markuševcu.
5. Diseminacija i suradnja
Rezultati aktivnosti redovito su diseminirani kroz stručna tijela škole:
6 diseminacija na Učiteljskom vijeću
6 diseminacija na Razrednom vijeću
3 diseminacije na Vijeću roditelja
5 diseminacija na roditeljskim sastancima
6. Briga o unutarnjem prostoru škole
Učenici kontinuirano skrbe o biljkama u učionicama, što doprinosi stvaranju poticajnog i zdravog okruženja za učenje te razvoju odgovornosti i svijesti o važnosti prirode.
Zaključak
Provedene aktivnosti doprinijele su razvoju ekološke svijesti učenika, usvajanju odgovornog ponašanja prema okolišu te jačanju kompetencija za održivi razvoj. Škola se kontinuirano razvija kao odgojno-obrazovna ustanova koja aktivno promiče održive vrijednosti i odgovorno djelovanje u zajednici.
Page updated
Google Sites
Report abuse