U godini obilježavanja 1100. obljetnice osnutka Hrvatskog Kraljevstva srednjovjekovna utvrda Medvedgrad postala je mjesto održavanja predstave Tomislav i Adriana Gradskog kazališta Trešnja, povijesno-ljubavne priče u autentičnom ambijentu koji oživljava duh jednog od najznačajnijih razdoblja hrvatske povijesti, razdoblje mladosti i odrastanja prvog hrvatskog kralja Tomislava.

15. rujna 2025., učenici četvrtih i petih razreda matične škole u Markuševcu te učenici trećeg i sedmog razreda područne škole u Vidovcu, zajedno sa svojim roditeljima i učiteljima, planinarili su od Šestina do Medvedgrada kako bi uživali u predstavi, a, nakon odgledane predstave, poseban je doživljaj bio noćni povratak planinarskom stazom osvjetljenom stotinama naših svjetiljaka. Tako smo uspješno spojili outdoor i kazališnu umjetnost.

https://www.facebook.com/os.markusevec/posts/pfbid02jQ577a5WYSkXWKkVqezLgehnxZ4EL3R8bmDMzeBm6e9Jyj8EjWvR7y7LLgZd1Rq3l

Dani Erasmusa održavaju se svake godine u cijelom svijetu tijekom listopada. Ove godine središnja tema Dana Erasmusa su europske vrijednosti: ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i ljudska prava. Uz slogan "Živimo naše vrijednosti, stvarajmo bolju budućnost" tijekom 6 dana bit će obilježen doprinos programa Erasmus+ i učinak na pojedince i organizacije. 

Naša se škola i ove godine pridružila obilježavanju Dana Erasmusa predavanjima i radionicama koje prate ovogodišnju temu.

https://www.erasmusdays.eu/event/erasmus-days-2025-os-markusevec-zagreb/

Facebook

Dane Erasmusa obilježili smo i radionicom Recept za sretnu školu. Radili smo na razvijanju građanskih kompetencija – znanja, vještina i stavova koji odlikuju djecu i mlade kao aktivne pripadnike zajednice u kojoj žive, a ujedno ih osnažuju za bolje poznavanje i izražavanje sebe i svog identiteta. Tako će bolje razumjeti svijet u kojem živimo, razvijati vrijednosti tolerancije i poštivanja različitosti te osjećaj međusobnog poštovanja.

Radionicom smo razvijali vještine kritičkog razmišljanja, aktivno promišljali o svojem školskom okruženju, bolje se upoznali i surađivali, uočili kako smo svi po nečemu različiti, ali i slični te se upoznali s konceptom sretne škole. Raspravljali smo o tome što za nas znači sretna škola, a što nesretna te dali svoje ideje kako bi naša škola mogla biti još sretnije mjesto za sve nas, mjesto u kojem se poštuju ljudska prava i pravo na različitost.

Naučili smo da zauzimanje za sebe i druge i za okolinu u kojoj živimo zaista može pokrenuti promjenu.

Radionice su provele naše učiteljice:

-          Marija Brcković  13.10.2025. u 7.b razredu

-          Žana Jusup 14.10.2025. u 5.b razredu

-          Marija Buhin Huzanić 15.10.2025. s Geohistrionima

-          Petra Čorko Lukić 15.10.2025. u 8.a razredu

-          Gordana Kranjčević  17.10.2025. u 7.a razredu

https://www.facebook.com/os.markusevec/posts/pfbid0pVpAerSTqVC3ApcKu4JznGLZn5UXaun1ZQ6Lxg8KaaPw4ZfmnLkk8zhfoS9vqExbl

Učiteljica Danijela Horvat je s 3.V razredom 15.10.2025. odradila radionicu Ja sam u pravu . Radionica je bila usmjerena učenju pravilnog izražavanja svog mišljenja. 

Učenici su bili podijeljeni u dvije grupe i svaka je zastupala suprotno mišljenje o zadanoj temi. Teme su bile od svakodnevnih sportskih (Hajduk je bolji od Dinama, Nike tenisice su lošije od Adidas tenisica) do onih u kojima ne može biti pobjednika (mamu se voli više od tate, moja baka najbolje kuha). 

Kroz pristojno slušanje, pažljivi odabir riječi i uvažavanjem tuđeg mišljenja, učenici su dolazili do zajedničkih zaključaka kako se treba odnositi prema nečijem mišljenju i onda kada se s njim ne slažemo.  

https://www.facebook.com/os.markusevec/posts/pfbid0pVpAerSTqVC3ApcKu4JznGLZn5UXaun1ZQ6Lxg8KaaPw4ZfmnLkk8zhfoS9vqExbl

Prehrambeni sustav suočava nas s brojnim izazovima. Ne samo da ima udio od 30% globalnih emisija stakleničkih plinova, već su i bolesti povezane s prehranom u porastu. 

Zato je naša obveza zajedno s učenicima i njihovim obiteljima pokušati oblikovati održiviju budućnost poduzimanjem koraka prema podizanju svijesti o važnosti hrane među učenicima na zabavan i edukativan način.

Učiteljica Žana Jusup je 15.10.2025., uoči Svjetskog dana hrane (koji obilježavamo 16. listopada), s učenicima 5.b razreda održala radionicu Što znači zdravo jesti potičući ih na istraživanje i usvajanje zdravih i održivih prehrambenih navika.

Outdoor Classroom Day  6.11.2025.  3.V razred je iskoristio za praktično učenje o orjentaciji uz pomoć znakova iz prirode - mahovine, sunca i godova na panjevima te uz pomoć kompasa. Pješice su s učiteljicom Danijelom Horvat otišli do Gorskog zrcala.

Također su iskoristili već stečeno znanje o energiji vode. Posjetili su dvije vodenice koje su u našem kraju. Jedna je, nažalost, toliko uništena da joj se ne da sigurno prići. Druga je u puno boljem stanju, no ne radi već dugo. Učenici su vidjeli vanjske dijelove vodenice, princip rada, a na sreću, mlinski kamen je bio vani pa su doživjeli njegovu težinu i veličinu.

#OutdoorClassroomDay

https://www.facebook.com/os.markusevec/posts/pfbid02vbmCrUdsFXZG9jn7sTHSYnSAk46cPrV6mAj3iFPfJJ6YqvJZCkZ5icG2H3vn6oYCl

14.11.2025. učiteljica  Žana Jusup je u 6.b razredu održala radionicu Održivi razvoj u svakodnevnom životu. Cilj radionice bio je upoznati učenike s pojmom održivog razvoja i potaknuti ih na promišljanje o ekološki prihvatljivom i održivom ponašanju u svakodnevnom životu.

Učenici su usvojili pojam održivog razvoja, prepoznali vlastite navike koje loše utječu na okoliš te razvijali ideje o tome kako se ekološki odgovorno ponašati u školi i u domu.

U radioničkom dijelu učenici su navodili svakodnevne situacije u mjestu u kojem žive, u školi i kod kuće koje nisu održive te su predlagali rješenja tih situacija. Osim toga, svatko je na papiriću napisao jednu stvar koju će promijeniti u svom ponašanju kako bi bio održiv.

Zaključili smo da male promjene, ako ih napravi veliki dio nas, mogu donijeti velike rezultate.

Otpad su stvari koje planiramo odbaciti jer nam više ne trebaju, ali se mogu ponovno iskoristiti ili reciklirati.

Smeće je otpad s kojim se neprimjereno ili pogrešno rukuje. Miješanjem različitih vrsta otpada nastaje smeće koje je teško i samo djelomično moguće reciklirati uz visoke troškove.

Recikliranje ili oporaba je proces obrade otpadnih materijala i iskorištenih proizvoda radi dobivanja sirovina i energije za ponovno iskorištavanje i uporabu. Glavni ciljevi recikliranja su smanjenje uporabe prirodnih izvora, smanjenje količina otpada te zaštita okoliša.

Recikliranjem se izbjegava zagađenje vode i zraka koje nastaje u potrazi za sirovinama, a za izradu novih proizvoda potrebno je i manje energije nego za preradu sirovina.

Stopa recikliranja otpada znatno je porasla u EU-u, no i dalje ima mnogo mjesta za poboljšanje. Cilj EU je dostići stope recikliranja od minimalno 65% do 2035. godine. Hrvatska gotovo 80% svog otpada i dalje odlaže bez ikakve obrade, a nije poznato koliko se od dvadesetak posto odvojeno sakupljenog otpada zaista i reciklira.

Učenici 8.b razreda 8.12.2025. sudjelovali su u radionici Otpad nije smeće. Radionicu je vodila učiteljica Žana Jusup.

Učenici su na početku radionice razgovarali o tome kako se brinu o prirodi, razvrstavaju li kod kuće otpad, kakvi sve spremnici za razvrstavanje otpada postoje, što sve možemo učiniti da okoliš bude očuvaniji, što ugrožava naš okoliš, kakva onečišćenja poznaju, što predstavljaju tri strelice na simbolu za recikliranje, što je kompostiranje te tko je odgovoran za zaštitu okoliša.

Na plakatu Otpad nije smeće zalijepljeno je šest papira raznih boja (žuta, plava, crvena, zelena, smeđa i crna), a učenici su izvlačili pojmove i sličice izrezane iz novina koje prikazuju boce, čaše, baterije, plastiku, metal, knjige… te sličice i pojmove lijepili na onaj papir u boji koji predstavlja određenu vrstu spremnika za odvojeno sakupljanje otpada komentirajući zašto ga lijepe baš na to mjesto.

11. prosinca 2025. obilježava se Međunarodni dan planina. Učenici 3.V razreda su ga s učiteljicom Danijelom Horvat obilježili odlaskom na vrh naše Zagrebačke gore.

Autobusima su došli do Gračana, a žičarom do vrha. Obišli su Sljeme te vježbali orijentaciju u prostoru. Iskoristili su ostatke umjetnog snijega za igru, a zatim su otišli na najvišu točku, na terasu otvorenog vidikovca na 1114 mnv i uvjerili se da (kad je vrijeme dobro) visina stajališta najvažnija za širinu obzora.

Učenici su boravili na svježem zraku, na sunčevoj svjetlosti te su, kad su se vratili u podnožje, sami zaključili kako su se "gore na vrhu" bolje osjećali i kako je na suncu sve lakše i ljepše. Razgovarali su o mentalnom zdravlju i prednostima boravka u prirodi i na sunčevoj svjetlosti.

Bonus terenske nastave je bio slučajan susret s našom najuspješnijom aktivnom skijašicom Zrinkom Ljutić koja se rado fotografirala s njima. 

https://www.facebook.com/os.markusevec/posts/pfbid0QfMrajuDekTsFn5YEU2wBNsYrQ9FLagoKR34nzVQCXxy9VprgfDPezsJx5feWi4kl

16.12.2025. učiteljica Marija Buhin Huzanić održala je radionicu u 6.v razredu na temu ekološke pismenosti. Cilj radionice je mijenjanje navika, trendova i stavova pojedinaca o  zaštiti okoliša te razumijevanje utjecaja čovjekovih odluka i radnji na okoliš. 

Učenici su osmislili plakate na kojima su ispisali mjere zaštite vode, zraka, tla i primjere posljedica klimatskih promjena. Plakate smo izložili kako bi potaknuli i druge učenike na razmišljanje i promjene. 

Elektronički otpad (EE otpad) spada među najrašireniji otpad zbog same primjene, ali i činjenice da se ne mijenja samo onda kad više nije u funkciji, nego i zbog tehnologije, noviteta, funkcionalnosti i sličnog.

U trenutku kad osoba odluči zamijeniti ili zbog kvara odbaciti elektronički uređaj, on postaje EE otpad koji zbog opasnih i po zdravlje štetnih elemenata spada u grupu opasnog otpada. Zbog toga ga moramo odvajati od komunalnog otpada.

EE otpad sakupljamo i zbrinjavamo zato što sadrži opasne tvari (olovo, živa, kadmij) koje zagađuju okoliš i ugrožavaju zdravlje, ali i zato što sadrži vrijedne materijale (metali, plastika, staklo) koje je potrebno reciklirati čime se štede prirodni resursi i smanjuje potreba za novom proizvodnjom. Pravilno zbrinjavanje EE otpada je zakonska obveza te je važno za zaštitu okoliša. 

Učiteljica Gordana Kranjčević je 18.12.2025. učenicima 5.a razreda održala radionicu Održivi razvoj – zbrinjavanje i recikliranje elektroničkog otpada.

Aktivnosti učenika tijekom radionice:

-učenici razlikuju elektronički otpad od običnog otpada; upoznaju pojam i oznaku EE otpad (opasni otpad koji sadržava za zdravlje opasne kemijske elemente koji se iz otpada moraju izdvojiti i zbrinuti na odgovarajući način); objašnjavaju pravilne načine njegova zbrinjavanja radi očuvanja okoliša i zdravlja

-učenici se upoznaju s pojmom oporabe (recikranja) elektroničkog otpada

-učenici praktičnim radom izdvajaju iz dotrajalih računala pojedine dijelove (tvrdi disk, RAM, grafičke kartice, matičnu ploču te razdvajaju plastične od metalnih dijelova) i time pripremaju elektronički otpad za pravilno zbrinjavanje kako bi se neopasni dijelovi od plastike i raznih metala ponovno mogli iskoristiti u proizvodnji

-učenici prepoznaju važnost očuvanja okoliša za opću dobrobit; razlikuju utjecaje čovjeka na prirodu i okoliš.

Nakon radionice bit će pozvana tvrtka za preuzimanje i zbrinjavanje elektroničkog otpada koja će pravilno odložiti sve razvrstane dijelove.

Aktivnostima u izvannastavnoj aktivnost Škola u šumi  iskustvenim pristupom kroz igru, istraživanje i druženje u prirodi nastoji se probuditi zanimanje i osjećaje prema šumi, naučiti voljeti šumu, biljke i životinje, povećati svijest o važnosti šume, probuditi istraživača u učenicima te potaknuti poštivanje pravila ponašanja u šumi.

30.12.2025. učenici 5.a i 5.b razreda zajedno s učiteljicom Žanom Jusup u skolopu izvannastavne aktivnosti Škola u šumi bili su na Sljemenu. 

Dok u gradu nema ni traga snijegu, na vrhu Medvednice je sasvim drugačija slika. Divni sunčani dan, snijeg na sve strane, veselo društvo, sanjkanje, topli čaj i vruća čokolada... recept je za veselo i dobro provedeno jutro. 

Učenice 5.a i 5.c razreda u našoj matičnoj školi marljivo su i kontinuirano tijekom cijelog prvoga polugodišta izrađivale spremnike za odvojeno prikupljanje plastičnog i papirnog otpada. Uz vodstvo učiteljice Marije Brcković ukupno su izradile desetak spremnika za papir te nekoliko spremnika za plastiku. Neke su spremnike izrađivale u školskome dvorištu spajajući na taj način outdoor aktivnosti i održivi razvoj.

Iako još nisu dostigle konačan cilj (a to je postaviti po jedan plavi i žuti spremnik u svaku učionicu u školi), motivacija im je visoka te u drugom polugodištu nastavljaju s istim aktivnostima.

Planiraju prije kraja nastavne godine kompletirati sve spremnike kako bi naše učionice bile čišće i urednije, a okoliš škole očuvaniji.

Učenici 5.a i 5.b razreda brinu za održiviju budućnost i pokazuju da i mali koraci mogu donijeti velike promjene. Od početka školske godine ova dva razreda, u dogovoru sa svojim razrednicima Ivanom Oštarčevićem i Žanom Jusup, provode akciju prikupljanja plastičnih boca i limenki kako bi doprinijeli zaštiti okoliša i podržali održivi razvoj, a ujedno predajom tih boca ostvarili i novčanu zaradu koju će iskoristiti za izlet ili nešto drugo za što se dogovore.

Osim toga, s plastičnih boca odvajaju čepove te tako sudjeluju u akciji Plastičnim čepovima do skupih lijekova kojim se nabavljaju skupi lijekovi oboljelima od teških malignih bolesti .

Ova hvalevrijedna inicijativa pokazuje kako se ekološka svijest može razvijati već od najranije dobi. Petaši su svojim primjerom dokazali da odgovorno ponašanje prema okolišu nije samo obveza, već i prilika za učenje, suradnju i stvaranje boljeg svijeta za buduće generacije.

Osim što brinu o okolišu, učenici razvijaju osjećaj odgovornosti, suradnje i zajedništva. Nadamo se da će njihova akcija potaknuti i ostale razrede da se uključe i budu primjer dobre prakse u promicanju ekološke svijesti i održivosti.

Plastični otpad postao je jedan od najvećih ekoloških problema 21. stoljeća. Svake godine u svijetu se proizvedu stotine milijuna tona plastike, a značajan dio završi u prirodi – u rijekama, morima, oceanima,  šumama i na odlagalištima otpada. Budući da se plastika razgrađuje jako sporo, može ostati u okolišu stotinama godina.

Mikroplastika su sitne čestice plastike manje od 5 milimetara. Nastaju raspadanjem većih komada plastike ili se proizvode namjerno (npr. u kozmetičkim proizvodima, sintetičkoj odjeći i industriji). Ove čestice su gotovo nevidljive golim okom, ali su prisutne svuda: u pitkoj vodi, morskoj soli, zraku pa čak i u hrani. Mikroplastika može ući i u ljudski organizam putem hrane, vode i disanja.

Plastični otpad ne ugrožava samo pojedinačne životinje, već čitave ekosustave. Kada plastika uđe u prehrambeni lanac, prenosi se s manjih organizama na veće, sve do čovjeka. Osim toga, proizvodnja plastike doprinosi emisiji stakleničkih plinova, čime dodatno pogoršava klimatske promjene.

Učiteljica Žana Jusup je 17.i 18.2.2026. učenicima 5.a i 5.b razreda održala  radionicu na temu smanjenja uporabe plastike. Cilj radionice bio je podići svijest o štetnosti plastike i promicati održive životne navike. Radionica je bila edukativnog i praktičnog karaktera, a učenici su imali priliku naučiti kako malim promjenama mogu doprinijeti očuvanju okoliša.

Plastika je postala sastavni dio svakodnevice, no njezina prekomjerna uporaba predstavlja ozbiljan ekološki problem. Milijuni tona plastike godišnje završe u morima i oceanima ugrožavajući biljni i životinjski svijet. Poseban problem predstavljaju jednokratni plastični proizvodi poput vrećica, slamki, boca i ambalaže za hranu.

Učenici su osvijestili činjenicu da se plastika razgrađuje stotinama godina te da se njezinim raspadanjem stvara mikroplastika koja ulazi u prehrambeni lanac te koliko je važno odgovorno se ponašati i smanjiti plastični otpad. U grupama su istraživali načine kako smanjiti količinu plastike koju koristimo u svakodnevnom životu.

Cilj radionice nije bio samo informirati, već i motivirati učenike da usvoje održive navike te ih prenesu u svoje obitelji i školu.

Zaključak radionice bio je da održivi razvoj nije prolazni trend, već nužnost. Smanjenjem uporabe plastike doprinosimo očuvanju prirodnih resursa, zaštiti zdravlja i stvaranju čišćeg okoliša za buduće generacije.

Učenici 5.b razreda zajedno sa svojom učiteljicom Žanom Jusup 23.2.2026. čistili su školsko dvorište i obližnji potok Mrzljak.

Učenici su podijelili rukavice i vreće za smeće te se organizirali u manje skupine. Jedna skupina čistila je travnate površine oko škole dok su drugi čistili okoliš potoka Mrzljak i uklanjali plastične boce, papire i ostali otpad koji je zagađivao prirodu.

Tijekom rada učenici su pokazali veliku odgovornost, suradnju i brigu za zajednicu. Posebno su bili ponosni kada su vidjeli koliko su otpada prikupili i kako je prostor nakon čišćenja izgledao urednije i ljepše. Ova akcija bila je i prilika za učenje o važnosti očuvanja prirode, pravilnom odlaganju otpada i zaštiti voda.

Učenici su pokazali da i male ruke mogu napraviti velike promjene. Važno je razvijati ekološku svijest od najranije dobi te svojim primjerom potaknuti i druge na odgovorno ponašanje prema okolišu. Njihov trud dokaz je da zajedništvo, dobra volja i briga za prirodu mogu učiniti svijet ljepšim mjestom za sve nas.

Kao i njihovi prijatelji iz 5.b i 7.c razreda, tako se i 7.b razred uključio u akciju čišćenja okoliša škole koju smo u veljači organizirali na razini škole. 27.2.2026. zajedno sa svojom razrednicom Marijom Brcković učenici su sakupili nekoliko vreća različitih vrsta otpada i na taj način uljepšali školsko dvorište. Naše igralište, parkić, kao i nedavno izgrađena učionica na otvorenom sada su čišći i uredniji, a učenici su akciju prihvatili s veseljem. 

Nakon obavljenog posla, dogovorili smo se kako ćemo ovakvu aktivnost održavati barem jednom u polugodištu i tako postati primjer koji će potaknuti i druge da se uključe u ovu hvalevrijednu akciju.

Učiteljica Geografije i Povijesti Marija Buhin Huzanić je od 23.2.2026. do 27.2.2026. sudjelovala na tečaju  Educating for a Sustainable Future: A Guide to Green Teaching  koji se održava u gradu Rimu.

Poseban naglasak bio je na razvoj načina razmišljanja usmjerenog na rast u području održivih praksi, izgradnju odnosa povjerenja radi poticanja kolektivnog djelovanja te vođenje drugih kroz procese zelenog učenja. Ključni ishod tečaja je osposobljenost sudionika za osnaživanje kolega i učenika u preuzimanju odgovornosti za ostvarivanje ciljeva održivosti te za razvoj strategija cjeloživotnog učenja o okolišu.

Tečaj izravno doprinosi razvoju građanske kompetencije promicanjem kulture ekološke odgovornosti, suradnje i međusobnog poštovanja. Potiče inicijativnost kroz osmišljavanje i provedbu zelenih projekata u školskom okruženju što uključuje prepoznavanje lokalnih okolišnih potreba, izradu strategija djelovanja (primjerice smanjenje otpada ili uspostavu školskog vrta) te vrednovanje učinaka provedenih aktivnosti.

https://www.facebook.com/os.markusevec/posts/pfbid0obUtWs25W9PuDtkK8rLxrYvHBKAfobbMs3hxh3Yy9JWC4NCNKuPcyWXxid6wJZ8l

https://www.facebook.com/groups/1972612829496918/permalink/25943529075311958/

U srijedu, 4. ožujka 2026., učenici 5.b razreda zajedno sa svojom učiteljicom Žanom Jusup sudjelovali su u zanimljivoj radionici pod nazivom Lov na blago u prirodi (Nature Walk Bingo – Scavenger Hunt). Radionica je bila osmišljena kao spoj igre, istraživanja i učenja na otvorenom, a cilj je bio potaknuti učenike na pažljivo promatranje prirode te razvijanje ekološke svijesti.

PREGLED AKTIVNOSTI

Učenici su dobili niz zadataka koji su ih vodili kroz prirodno okruženje. Svaki je zadatak poticao opažanje, kreativnost i razmišljanje:

• Nacrtati jedan list koji su pronašli u šumi i opisati ga

• Pronaći drvo s određenom vrstom kore

• Potražiti tragove životinja i zabilježiti ih

• Napisati kratku šumsku priču nadahnutu okolinom

• Zaključiti zašto je važno čuvati šumu

• Napisati tri pravila ponašanja u šumi

• Pronaći biljke, životinje i predmete prikazane na karticama koje su dobili

Svaki je učenik samostalno i u paru istraživao, promatrao i bilježio svoja otkrića. Priroda je postala učionica, a šetnja pravi mali istraživački izazov.

SAMOPROCJENA I DOJAM UČENIKA

Na kraju radionice učenici su ispunili kratku samoprocjenu u kojoj su trebali razmisliti o tome što su naučili, koliko su bili uspješni te što im je bilo najzanimljivije. Najčešće su isticali da su uživali u istraživanju, u potrazi za tragovima životinja, u samoj šetnji i uživanju u prirodi.

ZAKLJUČAK

Radionica je prošla izuzetno uspješno. Učenici 5.b razreda pokazali su znatiželju, timski duh i kreativnost. Uživali su u svakom zadatku, a boravak u prirodi dodatno je obogatio njihovo iskustvo. Svi su se složili da bi ovakvu radionicu rado ponovili jer ih učenje kroz igru i istraživanje najviše motivira.

Učenici 5.a, 5.b i 5.c razreda u pratnji svojih učitelja Žane Jusup, Viktorije Kopjar, Suzane Ramljak i Ivana Oštarčevića 11.3.2026. sudjelovali su u zanimljivoj i edukativnoj radionici o opasnim životinjama u Zoološkom vrtu grada Zagreba. Tijekom posjeta učenici su imali priliku saznati više o životinjama koje se u prirodi smatraju opasnima, ali i razumjeti njihovu važnu ulogu u očuvanju prirodne ravnoteže.

Radionicu su vodili edukatori zoološkog vrta koji su učenicima objasnili da mnoge životinje koje ljudi doživljavaju kao opasne – poput zmija, velikih mačaka ili krokodila – zapravo imaju ključnu ulogu u svojim ekosustavima. Učenici su naučili kako te životinje love, čime se hrane te kako pomažu održavanju ravnoteže u prirodi, primjerice kontroliranjem broja drugih životinjskih vrsta.

Poseban naglasak stavljen je na važnost razumijevanja i poštovanja prirode. Edukatori su istaknuli da životinje nisu opasne bez razloga, već se najčešće brane kada se osjećaju ugroženo. Učenici su kroz razgovor i promatranje životinja naučili kako se ljudi trebaju odgovorno ponašati u prirodi te zašto je važno očuvati njihova prirodna staništa.

Ova radionica povezana je i s konceptom održivog razvoja. Održivi razvoj podrazumijeva brigu o okolišu i očuvanje biološke raznolikosti kako bi i buduće generacije mogle živjeti u zdravom i uravnoteženom ekosustavu. Zaštita životinja, pa i onih koje smatramo opasnima, važan je dio tog procesa jer svaka vrsta ima svoju ulogu u prirodi.

Kroz ovakve terenske radionice učenici ne samo da proširuju svoje znanje, nego razvijaju i svijest o važnosti očuvanja prirode. Posjet zoološkom vrtu tako je bio više od zanimljive terenske nastave  – bio je to poticaj učenicima da razmišljaju o svom odnosu prema okolišu i o načinima na koje mogu pridonijeti održivijoj budućnosti.

Učiteljica Geografije i Povijesti Marija Brcković od 9.3.2026. do 13.3.2026. sudjelovala je na tečaju Education for sustainable development: Empowering communities for better future koji se održavao u gradu Malagi u Španjolskoj.

Ovaj tečaj osnažuje učitelje i stručnjake prilikom suočavanja s globalnim izazovima današnjice koristeći Ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda (SDG) kao okvir. Sudionici tečaja naučili su kako integrirati koncept održivog razvoja u svoju nastavu i rad u zajednici kroz praktične aktivnosti, interaktivne radionice i suradnički rad. Aktivnosti i ciljevi tečaja fokusirani su na poticanje odgovornog donošenja odluka i promicanje održivog načina života.

https://www.facebook.com/os.markusevec/posts/pfbid02PbiAxM6NzbwbBNr2ZF3XPkSg2dmwXvhSqW1id9pMr2WxBn1oc4LFrrkXBeE8YYnDl

https://www.facebook.com/groups/1972612829496918/permalink/26088652767466254/

Učiteljica razredne nastave Danijela Horvat sudjelovala je na tečaju Education for Sustainable Living. Tečaj se održao u gradu Funshal na Madeiri od 8. do 13. ožujka 2026. 

Cilj ovog tečaja bio je povećati znanje učitelja o pitanjima održivog razvoja i njihovu sposobnost primjene ciljeva i načela održivosti u svojim aktivnostima u učionici te planovima lekcija. 

Integriranjem obrazovanja za održivi razvoj u učionice, predmetne kurikulume i škole, ovaj tečaj je pomogao polaznicima da doprinesu provedbi ciljeva održivog razvoja. Novi načini razmišljanja i djelovanja ključni su za rješavanje današnjih globalnih izazova. Obrazovanje za održivi život igra vitalnu ulogu u poticanju društvene svijesti, poticanju transformacije i inspiriranju promjena paradigme potrebnih za održiviju budućnost. Da bi se to postiglo, potrebno je povećati doprinos obrazovanja i učitelja razvoju jačih, pravednijih, održivijih i mirnijih društava.

https://www.facebook.com/share/p/1DgJtuB52A/

https://www.facebook.com/groups/1972612829496918/permalink/26130353863296144/

25. ožujka 2026. od 12:00 do 14:00 sati u dvorištu Osnovne škole Markuševec održana je promocija STEM-a na temu ZELENI STEM – ZDRAV OKOLIŠ.

Ove aktivnosti organiziraju se u sklopu projekta SF.2.4.06.04.0015 – Znanje + Kreativnost = STEM Inspiracija, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda plus.

Učenici su se kroz interaktivne aktivnosti upoznali s mikroorganizmima, prirodnim biološkim procesima koji održavaju okoliš čistim i zdravim te ulogom mikroorganizama u pročišćavanju vode, tla i razgradnji otpada.

Imali su priliku saznati kako znanstvena otkrića i tehnologija mogu pridonijeti očuvanju okoliša, održivom razvoju i zdravijem načinu života.

https://youtu.be/8TTxq7QqL3Q?si=635MefnlOvJFCdyD

https://www.facebook.com/share/p/18GjFwJBb6/

Postavljanje natpisa o štednji vode i električne energije u školi

U suvremenom društvu, gdje su klimatske promjene i očuvanje prirodnih resursa sve važnije teme, škole su  idealno okruženje za poticanje odgovornog ponašanja prema okolišu. Jedan od jednostavnih, ali učinkovitih načina za to je postavljanje natpisa o štednji vode i električne energije.

Važnost edukacije kroz svakodnevne navike

Djeca najbolje uče kroz ponavljanje i vizualne podsjetnike. Natpisi postavljeni na vidljivim mjestima mogu svakodnevno podsjećati učenike na važnost racionalnog korištenja resursa. Primjerice, kratke poruke poput Zatvori slavinu ili Ugasi svjetlo kada izlaziš pomažu u stvaranju navika koje mogu trajati cijeli život.

Osim što potiču odgovorno ponašanje, ovakvi natpisi imaju i edukativnu funkciju. Učenici postupno razumiju zašto je važno štedjeti vodu i energiju te kako njihove male radnje mogu imati velik utjecaj na okoliš.

Učenici i učitelji naše škole ovaj mjesec započeli su s postavljanjem natpisa koji podsjećaju na gašenje svjetla, projektora, računala te natpisa o zatvaranju slavina i štednji vode.

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka s ciljem podizanja svijesti o važnosti vode i očuvanju ovog neprocjenjivog prirodnog resursa te kako kako bismo osvijestili problem povezan s nedostatkom pitke vode i potaknuli ljude na odgovorno ponašanje prema okolišu.

Voda je osnova života, no unatoč njezinoj važnosti, milijuni ljudi diljem svijeta i dalje nemaju pristup sigurnoj i čistoj pitkoj vodi. Klimatske promjene, onečišćenje i prekomjerno iskorištavanje dodatno ugrožavaju vodne resurse što čini ovu temu još važnijom u današnje vrijeme.

Učenici 5.b razreda 8. travnja 2026. godine, zajedno sa svojom učiteljicom Žanom Jusup, obilježili su Svjetski dan voda na poseban i edukativan način. Sunčani proljetni dan iskoristili su za organizaciju radionice na otvorenom u dvorištu škole.

Tijekom radionice učenici su kroz različite aktivnosti učili o važnosti vode za život na Zemlji. Razgovarali su o tome kako voda utječe na ljude, biljke i životinje te zašto je važno čuvati i odgovorno koristiti vodne resurse. Poseban naglasak stavljen je na svakodnevne navike kojima svatko može pridonijeti očuvanju vode. Rad u skupinama potaknuo je suradnju, razmjenu ideja i razvijanje svijesti o zajedničkoj odgovornosti za prirodu.

Radionica u školskom dvorištu bila je ispunjena učenjem, smijehom i dobrim raspoloženjem. Učenici su pokazali veliki interes i motivaciju, a stečeno znanje zasigurno će primjenjivati i u svakodnevnom životu.

Obilježavanje Svjetskog dana voda na ovaj način još je jednom pokazalo koliko je važno učiti izvan učionice te povezivati teoriju s praksom. 

Miješana grupa učenika 5.c, 7.a i 7.c razreda posjetila je Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu 17. travnja 2026. Posjet manifestaciji Dan i noć na PMF-u organiziran je u sklopu izvannastavne aktivnosti Mladi geografi koju vodi učiteljica Geografije i Povijesti Marija Brcković. 

Radionice koje organizira Geografski odsjek usmjerene su na razumijevanje prostora, okoliša i društva kroz interdisciplinarni pristup. Time izravno podupiru 4. cilj Održivog razvoja - kvalitetno obrazovanje jer potiču razvoj kritičkog mišljenja, istraživačkih vještina i svijesti o globalnim izazovima.

Jedan od važnih aspekata radionica jest i fokus na okolišne teme čime se doprinosi ciljevima poput 13. cilja – zaštita klime i 15. cilja - život na kopnu. Analizom klimatskih promjena, upravljanja prirodnim resursima i zaštite ekosustava razvija se svijest o nužnosti očuvanja okoliša. Ovakve radionice omogućuju izravno promatranje utjecaja ljudskih aktivnosti na okoliš što dodatno osnažuje razumijevanje održivosti.

Osim okolišnih tema, radionice uključuju i društveno-geografske aspekte čime se povezuju s ciljevima poput 11. cilja - održivi gradovi i zajednice. Analiza urbanog razvoja, prostornog planiranja i kvalitete života u gradovima pomaže razumjeti kako se prostor može oblikovati na način koji je inkluzivan, siguran i održiv. Time Geografski odsjek potiče razvoj kompetencija potrebnih za buduće stručnjake u području prostornog planiranja i upravljanja.

Radionice Geografskog odsjeka PMF-a predstavljaju vrijedan alat za integraciju ciljeva održivog razvoja u obrazovni i istraživački proces. Praktičnim radom, interdisciplinarnim pristupom one doprinose razvoju znanja i svijesti potrebne za izgradnju održivije budućnosti.

Naši učenici sudjelovali su u radionicama Geografskog odsjeka na kojima su saznali kako nastaju oblaci, koja je važnost krškog reljefa u očuvanju pitke vode, sudjelovali su u geografskom kvizu znanja, analizirali klimatska obilježja grada pomoću termalne kamere, uživjeli se u ulogu stručnjaka koji se bave prostornim planiranjem (tijekom čega su određivali u koje dijelove grada smjestiti razne funkcije poput industrije, shopping centara, obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih institucija, parkova i ostalih zelenih površina), kušali razne začine te pogađali iz kojeg dijela svijeta potječu.

Uz razne geografske zanimljivosti učenici su posjetili i Kemijski, Biološki i Geološki odsjek gdje su razgledali zbirke fosila, kukaca i različitih kopnenih i morskih životinja te pogledali neke kemijske pokuse.

https://www.facebook.com/os.markusevec/posts/pfbid0ijdXqTK1BuQykDCyS4PCiBZiyTHdrkqqXoNWKj28Hn5md7bg4iCP4gvtho6RYkxyl

Učenici 2.b razreda 22.4.2026. obilježili su Dan planeta Zemlje na poseban i poučan način – sadnjom biljaka u školskom vrtu zajedno sa svojom učiteljicom Ivanom Švendom. Ova aktivnost spojila je učenje, boravak na svježem zraku i razvijanje svijesti o važnosti očuvanja prirode.

Učenici su marljivo sudjelovali u pripremi zemlje, sadnji cvijeća i začinskog bilja te zalijevanju posađenih biljaka te učili kako pravilno brinuti o biljkama, zašto su one važne za naš okoliš te kako svatko od nas može doprinijeti očuvanju planeta.

Djeca su kroz ovu aktivnost naučila koliko je važno zajedništvo i briga za prirodu. Posebno su bili ponosni kada su vidjeli rezultat svog rada – uređeni vrt koji će s vremenom postati još ljepši i bogatiji.

https://www.facebook.com/os.markusevec/posts/pfbid0KTUAGWzzdWZruQr7F6XjC8XpfUTsALeP5boHFvLTqv5VzDwsQ3XKasowB5cud2Pel

Povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje učenici 3.v i 5.v razreda 22.4.2026. sudjelovali su u prigodnoj ekološkoj aktivnosti uređenja školskog okoliša. Uz vodstvo učiteljica Marije Buhin Huzanić i Danijele Horvat vrijedne ruke naših učenika zasukale su rukave i posvetile se sadnji lavande i ružmarina u žardinjere ispred glavnog ulaza u školu.

Ova aktivnost nije bila samo estetskog karaktera – iako će mirisne biljke zasigurno uljepšati prostor i razveseliti sve prolaznike – već je imala i dublju edukativnu svrhu. Učenici su kroz praktičan rad učili o važnosti očuvanja prirode, razvijali ekološku svijest te usvajali vrijednosti odgovornog odnosa prema okolišu.

Sadnja biljaka omogućila je učenicima neposredno iskustvo rada rukama što je dodatno potaknulo njihovu znatiželju i osjećaj postignuća. Kroz ovu aktivnost osvijestili su kako i mali koraci mogu doprinijeti većim promjenama te kako svatko od nas može sudjelovati u stvaranju zdravijeg i ljepšeg okruženja.

Poseban naglasak stavljen je na ideju samoodrživosti – učenici su naučili kako se pravilno brinuti o biljkama te kako priroda može uzvratiti kada joj pristupamo s pažnjom i poštovanjem.

Ova zelena inicijativa još je jedan primjer kako naša škola aktivno potiče razvoj ekološki osviještenih i odgovornih mladih ljudi. Ponosni smo na trud i angažman naših učenika, koji su pokazali da ljubav prema prirodi počinje upravo ovakvim, konkretnim djelima.

https://www.facebook.com/os.markusevec/posts/pfbid0KTUAGWzzdWZruQr7F6XjC8XpfUTsALeP5boHFvLTqv5VzDwsQ3XKasowB5cud2Pel

Učenici 7.b razreda 22.4.2026. obilježili su tijekom Sata razrednika Dan planeta Zemlje postavljanjem plakata u učionicu, gledanjem videa na temu održivog razvoja i izradom jednog spremnika za odvajanje papirnog otpada koji su postavili u učionicu.

Video je dostupan na poveznici:

 https://youtu.be/vVuHlbgxOrg?is=Ftn0FcRxttYty9Ag

Nakon odgledanog videa, zajedno s razrednicom Marijom Brcković, imali su kratku raspravu na temu održivog razvoja i obnovljivih izvora energije s posebnim osvrtom na države sjeverne Europe čime su povezali nastavne sadržaje iz Geografije i jedan od glavnih ciljeva naše Erasmus akreditacije. Naime, države sjeverne Europe lideri su u korištenju obnovljivih izvora energije, ali i svakodnevnog načina života usklađenog s prirodom i outdoor aktivnostima te su kao takve jedan od naših uzora.

U sklopu kampanje Zagrebačkog holdinga „Sjeti se biti dobar susjed“ 23.4.2026. održane su kreativne radionice za učenike 3.a i 3.b razreda o zaštiti okoliša i gospodarenju otpadom. Cilj radionica je na zanimljiv i zabavan način najmlađim generacijama približiti važnost pravilnog razvrstavanja i zbrinjavanja otpada, očuvanja okoliša od onečišćenja te usvajanje navika koje pomažu u sprječavanju nastanka otpada.

Učenici 3.a i 3.b razreda zajedno sa svojim učiteljima Andrejom Kuzmić i Zdravkom Jelavićem  tijekom dvosatne radionice podijelili su iskustva o svojim navikama u postupanju s otpadom i usvojili nova znanja o odvajanju otpada.

U kretivnom dijelu radionice učenici 3.a razreda odabrali su zadatak izrade superheroja za otpad. Svaki učenik donio je otpadni materijal po izboru pa su razni superhoroji nastali od kartonske i plastične ambalaže svih veličina i oblika: čepova, kablova, tkanine, vrpci, čaša, žica, vune... Učenici su nakon predanog timskog rada na kraju radionice predstavili svoje radove. Tako su oživjeli njihovi superheroji koji posjeduju ekološke i održive supermoći.

Učenici 3.b razreda u kreativnom dijelu radionice odabrali su zadatak izrade crteža kojim su prikazali kako djeca vide recikliranje.

Važnost pravilnog postupanja s otpadom i doprinosa pojedinca urednosti i čistoći grada Zagreba dio su poruka u sklopu kampanje „Sjeti se biti dobar susjed“. Naglasci su stavljeni na važnost odvajanja otpada, pravilnog zbrinjavanja krupnog otpada u više od 20 reciklažnih dvorišta diljem Zagreba te usvajanje navika koje doprionose urednosti javnih površina. 

Zagrebački holding nastavlja s edukacijama mladih generacija, prepoznajući te aktivnosti kao važan segment razvijanja svijesti o pravilnom postupanju s otpadom.

Prezentacija_Radionica za djecu OS_kampanja Sjeti se

https://www.facebook.com/zagrebacki.holding/posts/pfbid0o3Q4fJnamMyKZRTnrFgzrAHeyL2ogm3S1YGiNxyxi2RnZStLs17GydjwuPQv6qrZl

#sjetise #budidobarsusjed #zagrebackiholding 

Učenici petih razreda naše matične i područne škole u travnju su sudjelovali u terenskom radu koji je organizirala učiteljica Marija Brcković tijekom satova Geografije. Za lokalitet rada izabrani su potoci koji teku uz obje naše škole.

Aktivnosti su bile podijeljene u tri dijela.

Aktivnosti u pripremnome dijelu sata obuhvaćale su sljedeće: pomoću topografske karte odrediti i imenovati vode u zavičaju; razvrstati vode zavičaja na tekućice i stajaćice, a tekućicama odrediti slijev i porječje; odrediti lokalitet rada na topografskoj karti i udaljenost od škole do lokaliteta; pripremiti mjerne instrumente i ostali pribor potreban za rad.

Aktivnosti na terenu: odrediti na topografskoj karti svoje stajalište i odredište; izraditi jednostavnu skicu kretanja po terenu; odrediti lijevu i desnu obalu tekućice u prirodi te ih opisati; izmjeriti temperaturu zraka i temperaturu vode te ih usporediti; uzorkovati i fotografirati na terenu biljne vrste; opisati utjecaj čovjeka na tekućicu i način njezina iskorištavanja

Aktivnosti nakon terenskoga izlaska (u učionici): provjera riješenosti zadanih listića, usporedba crteža i skica, ispunjavanje evaluacijskih listića.

Ovaj terenski rada iz Geografije vrlo se jasno može povezati s brojnim prednostima outdoor učenja (učenja izvan učionice) jer pokazuje kako učenici aktivno usvajaju znanja kroz neposredno iskustvo.

Prije svega, vidljiva je veća razina angažiranosti i motivacije učenika. Umjesto pasivnog slušanja, učenici sudjeluju u stvarnim zadacima – snalaze se na karti, mjere temperaturu, promatraju okoliš. Takav pristup potiče znatiželju i čini učenje zanimljivijim i smislenijim.

Zatim, ovakav rad omogućuje učenje kroz iskustvo (iskustveno učenje). Pojmovi poput lijeve i desne obale, slijeva ili porječja više nisu apstraktni – učenici ih vide i primjenjuju u stvarnom prostoru. Time se znanje bolje razumije i dugotrajnije pamti.

Outdoor učenje također razvija praktične i istraživačke vještine. Učenici koriste mjerne instrumente, izrađuju skice, uzorkuju biljke i analiziraju utjecaj čovjeka na okoliš. Time se potiče kritičko mišljenje i znanstveni pristup radu.

Važna prednost je i razvoj orijentacijskih i prostornih vještina jer učenici rade s topografskom kartom i povezuju je sa stvarnim terenom. To doprinosi boljem snalaženju u prostoru i razumijevanju geografskih odnosa.

Osim toga, ovakav oblik nastave potiče suradnju i komunikaciju između učenika jer zadatke često rješavaju zajedno, uspoređuju rezultate i raspravljaju o opažanjima.

Ne treba zanemariti ni povezanost s lokalnim okruženjem i razvoj ekološke svijesti. Promatrajući potoke u svom zavičaju i utjecaj čovjeka na njih, učenici razvijaju odgovorniji odnos prema prirodi.

Na kraju, završne aktivnosti u učionici (analiza, usporedba i evaluacija) pokazuju kako outdoor učenje omogućuje cjelovit proces učenja – od pripreme, preko iskustva, do refleksije, što dodatno produbljuje razumijevanje.

Ovaj primjer jasno pokazuje da outdoor učenje nije samo “izlazak van”, nego učinkovit način povezivanja teorije i prakse, razvoja vještina i stvaranja trajnog znanja.

U našoj Područnoj školi Vidovec obilježen je Dan Europe na malo kreativniji način. Dan Europe obilježava se svake godine 9. svibnja kao spomendan koji slavi mir i jedinstvo u Europi. Taj se datum smatra danom rođenja današnje Europske unije. 

Učenici 7.V zajedno sa svojom profesoricom Geografije i Povijesti Marijom Brcković 6.5.2026. organizirali su jedan "mini sajam" na koji su bili pozvani i ostali učenici te zaposlenici škole. 

Svaka grupa učenika predstavila je jednu europsku državu po izboru kroz razne suvenire, plakate, zastavice i ostale simbole, čak i hranu. Pa  smo tako imali priliku kušati španjolske churrose, švedske mesne okruglice i losos,  dalmatinski pršut, francuske kroasane i petitt buerre, finske palačinke pannukakku, belgijske krumpiriće i talijansku pizzu.

Svi koji su posjetili sajam mogli su sudjelovati i u digitalnom kvizu o raznim europskim zanimljivostima, slagati drvene puzzle u obliku europskog kontinenta te zaigrati društvenu igru na temu Europske unije. Kao neizostavno nastavno sredstvo tu je bila i naša zidna karta Europe na kojoj su učenici mogli istražiti i smjestiti pojedine države i gradove.

Sve u svemu, ovo je bila prilika da kroz različita osjetila upoznamo Europu, a isto tako i prilika da učenici poučavaju druge učenike što je vrlo vrijedno za razvoj  samopouzdanja i  mentalnog zdravlja.

https://www.facebook.com/os.markusevec/posts/pfbid02vSP2wTSZiySx9n925nNcLJaLRjMySirKEFEWP2bmZVUdqY37oNZhxeb2jXGxLK2il

https://create.kahoot.it/share/dan-europe/32e0431e-07a0-4b0f-9be5-3c96926256f6

Učenici 5.c razreda 8.5.2026. obilježili su Dan Europe na kreativan i edukativan način tijekom nastave Informatike pod vodstvom učiteljice Gordana Kranjčevič.

Tijekom nastavnih sati učenici su imali zadatak izraditi digitalne prezentacije na temu Europe, njezinih država, kultura, znamenitosti i vrijednosti koje promiče Europska unija. Kroz ovaj projekt učenici su razvijali svoje informatičke vještine, ali i proširivali znanje o europskom identitetu i zajedništvu.

Rad je bio organiziran u manjim skupinama pri čemu je svaki tim istraživao odabranu temu te prikupljene informacije oblikovao u zanimljive i vizualno privlačne prezentacije. Poseban naglasak bio je na korištenju digitalnih alata, pravilnom strukturiranju sadržaja i javnom nastupu.

Na kraju aktivnosti učenici su svoje prezentacije predstavili pred razredom. Svaka skupina imala je priliku pokazati svoj rad, objasniti odabranu temu i odgovoriti na pitanja svojih kolega. Prezentacije su bile raznolike, kreativne i poučne, a učenici su pokazali zavidnu razinu samostalnosti i suradnje.

Ovakav način obilježavanja Dana Europe omogućio je učenicima da kroz praktičan rad povežu informatička znanja s temama iz svakodnevnog života te razvijaju komunikacijske i prezentacijske vještine. 

Učenici 5.a razreda 21. svibnja 2026. na satu Informatike zajedno sa svojom učiteljicom Gordanom Kranjčević obilježili su Svjetski dan pčela, koji se svake godine obilježava 20. svibnja. Kroz zanimljive digitalne aktivnosti i istraživački rad učenici su imali priliku bolje upoznati svijet pčela i razumjeti njihovu iznimnu važnost za život na Zemlji.

Tijekom sata učenici su proučavali život pčela – njihovu organizaciju u zajednici, ulogu matice, radilica i trutova te način na koji pčele proizvode med. Poseban naglasak stavljen je na oprašivanje, proces bez kojeg mnoge biljke ne bi mogle opstati. Učenici su kroz digitalne alate izrađivali prezentacije i kratke edukativne sadržaje razvijajući pritom i svoje informatičke vještine.

Razgovaralo se i o problemima s kojima se pčele danas suočavaju, poput klimatskih promjena, gubitka staništa i uporabe pesticida. Učenici su zaključili kako očuvanje pčela nije samo briga pčelara, već odgovornost svih ljudi.

Ova aktivnost povezana je s ciljevima održivog razvoja, osobito s ciljem očuvanja života na kopnu i zaštite ekosustava. Pčele imaju ključnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti jer omogućuju rast i razmnožavanje biljaka koje su temelj prehrambenih lanaca. Također, tema je povezana i s ciljem odgovorne proizvodnje i potrošnje jer način na koji koristimo prirodne resurse izravno utječe na opstanak pčela.

Kroz ovaj sat Informatike učenici 5.a razreda ne samo da su proširili svoje znanje o prirodi, već su razvijali svijest o važnosti očuvanja okoliša i odgovornog ponašanja prema planetu. Obilježavanje Dana pčela tako je postalo prilika za učenje, ali i za promišljanje o vlastitoj ulozi u očuvanju prirode.

Učenici 5.b razreda su 22. svibnja 2026. godine na satu Informatike, zajedno sa svojom učiteljicom Gordanom Kranjčević, na poseban i kreativan način obilježili Svjetski dan pčela, koji se svake godine slavi 20. svibnja. Ovaj važan dan posvećen je podizanju svijesti o ključnoj ulozi pčela u očuvanju ekosustava i proizvodnji hrane.

Tijekom nastavnog sata učenici su sudjelovali u raznim zanimljivim digitalnim aktivnostima koje su poticale njihovu znatiželju i istraživački duh. Kroz korištenje računala i digitalnih alata istraživali su život pčela, njihovu organizaciju u zajednici te proces oprašivanja, koji je presudan za rast i razvoj biljaka.

Poseban naglasak stavljen je na razumijevanje važnosti pčela za život na Zemlji. Učenici su kroz multimedijske sadržaje, edukativne igre i samostalna istraživanja otkrili koliko su pčele neophodne za očuvanje bioraznolikosti i ravnoteže u prirodi. Također su razgovarali o prijetnjama s kojima se pčele suočavaju, poput klimatskih promjena i gubitka staništa, te o načinima na koje svatko od nas može doprinijeti njihovoj zaštiti.

Kroz ovaj oblik nastave učenici su ne samo proširili svoje znanje iz prirode i informatike, već su razvijali i digitalne vještine, kritičko razmišljanje i svijest o važnosti očuvanja okoliša.

Obilježavanje Svjetskog dana pčela na satu Informatike pokazalo je kako se suvremena tehnologija može uspješno povezati s edukacijom o prirodi, čineći učenje zanimljivijim, interaktivnijim i korisnim za svakodnevni život.

Učenici naše škole 26.5.2026. posjetili su Park prirode Medvednica i sudjelovali u istraživačkoj aktivnosti upoznavanja biljnog i životinjskog svijeta zajedno s edukatorima parka prirode i svojim učiteljima.

Promatrajući šumu i njezine stanovnike, uočavali su različite vrste drveća, grmlja, gljiva i šumskih biljaka te učili prepoznavati njihove karakteristike. Posebnu pozornost posvetili su samoniklom bilju koje raste na Medvednici.

Tijekom šetnje učenici su osluškivali zvukove iz prirode, tražili tragove životinja te razgovarali o životinjama koje obitavaju na Medvednici, poput srna, divljih svinja, lisica, vjeverica i brojnih vrsta ptica, ali i sitnih šumskih životinja, poput mrava ratnika, muha koje glume ose i tako dalje. Uz pomoć učitelja i edukativnih materijala povezivali su životinje s njihovim staništem i načinom života.

Ciljevi aktivnosti bili su:

- upoznati biljni i životinjski svijet Medvednice

- razvijati sposobnost promatranja i istraživanja prirode

- poticati ekološku svijest i odgovorno ponašanje prema okolišu

- razvijati suradnju i komunikaciju među djecom.