Embedded Files
2026./2027.
2026./2027.
Povodom obilježavanja Outdoor Classroom Daya učiteljica Andreja Kuzmić i učitelj Zdravko Jelavić poveli su učenike 4.a i 4.b razreda u nezaboravnu nastavnu avanturu – posjet Zoološkom vrtu Grada Zagreba. 5.11.2026. školske su klupe zamijenili prirodnim okruženjem Zoološkog vrta gdje su učenici imali priliku učiti istražujući, promatrajući i otkrivajući bogatstvo životinjskog svijeta.
Zoološki vrt postao je njihova učionica na otvorenom, a životinje neposredni izvor znanja i inspiracije. Učenici su kroz promatranje različitih životinjskih vrsta upoznavali njihova obilježja, način života i prilagodbe okolišu. Imali su priliku povezati znanja stečena u učionici sa stvarnim primjerima, postavljati pitanja, uočavati sličnosti i razlike među životinjama te razvijati znatiželju i istraživački duh.
Ovakav oblik učenja omogućuje učenicima da nastavne sadržaje dožive na drugačiji način – svim osjetilima i kroz neposredno iskustvo. Umjesto učenja samo iz udžbenika i fotografija, učenici su imali priliku promatrati životinje u njihovim nastambama, uočavati njihove posebnosti i bolje razumjeti važnost očuvanja biološke raznolikosti i odgovornog odnosa čovjeka prema prirodi.
https://os-markusevec-zg.skole.hr/outdoor-classroom-day-dan-ucionice-na-otvorenom/
Mali istraživači na Medvednici
Povodom obilježavanja Outdoor Classroom Daya 5.11.2026. učiteljice Ksenija Hadžić, Gordana Talan, Ema Pehar i Andreja Kuzmić povele su učenike 1.a, 1.b i 1.c razreda u pravu malu istraživačku avanturu po Markuševečkom kamenolom koji je dio Parka prirode Medvednica.
Toga su dana školske učionice zamijenili šumskim stazama i prirodnim krajolikom, a učenje iz udžbenika neposrednim promatranjem i razgovorom o svijetu koji ih okružuje. Učenici su razgovarali o različitim biljnim i životinjskim vrstama koje obitavaju na području Medvednice, upoznavali bogatstvo prirodnog svijeta i otkrivali koliko je važno očuvati prirodna staništa.
Boravak u prirodi potaknuo je male istraživače na promatranje, postavljanje pitanja, razmišljanje i povezivanje naučenoga s vlastitim iskustvima. Učiteljice su ih usmjeravale da pažljivije promotre okoliš, uoče raznolikost živoga svijeta i razmisle o povezanosti biljaka, životinja i njihova staništa. Tako je svaki novi pogled na prirodu postao prilika za otkrivanje i stjecanje novih znanja.
Outdoor Classroom Day međunarodna je inicijativa koja promiče učenje i igru na otvorenom te potiče škole da nastavu povremeno presele izvan tradicionalnih učionica. Njezina je poruka jednostavna, ali važna – priroda je prostor pun mogućnosti za učenje, a neposredno iskustvo djeci omogućuje da svijet upoznaju aktivno, svim osjetilima i vlastitim istraživanjem.
Upravo takvo iskustveno učenje posebno je vrijedno u nižim razredima osnovne škole jer potiče dječju znatiželju, razvija samostalnost, suradnju, komunikacijske vještine i pozitivan odnos prema okolišu. Učenje na otvorenom istodobno doprinosi razvoju odgovornosti prema prirodi i razumijevanju važnosti njezina očuvanja.
https://os-markusevec-zg.skole.hr/outdoor-classroom-day-dan-ucionice-na-otvorenom/
Učenje bez zidova: Outdoor Classroom Day u PŠ Vidovec
5.11.2026. učenici Područne škole Vidovec od 5. do 8. razreda zajedno sa svojim učiteljima Vedranom Krznar, Zdravkom Alilović, Anom Matacun, Ivom Tomić Hrženjak, Marijom Španjol i Ivanom Šapinom obilježili su Outdoor Classroom Day na poseban način – izlaskom iz učionice i učenjem u prirodi. Umjesto u školskim klupama nastavni su dan proveli u šetnji do vidovečkog izvora gdje je priroda postala njihova učionica, a neposredno iskustvo najbolji učitelj.
Tijekom boravka na otvorenom učenici su imali priliku promatrati i proučavati različite biljne i životinjske vrste, uočavati raznolikost živoga svijeta te razvijati znatiželju i svijest o važnosti očuvanja prirode. Promatranjem okoliša povezivali su teorijska znanja s konkretnim primjerima iz neposredne okoline. Okušali su se i u pisanju kratkih priča s motivima iz prirode.
Posebnu su pozornost posvetili i povezivanju nastavnih sadržaja s prirodnim pojavama. Istraživali su gustoću različitih tvari povezujući naučeno gradivo s materijalima i tvarima koje su susretali tijekom šetnje. Uz to su rješavali logičke zadatke, razvijali sposobnost zaključivanja, kritičkog razmišljanja i pronalaženja rješenja, a kroz različite aktivnosti povezivali su prirodu i tehnologiju.
Ovakav oblik nastave pokazao je koliko su međupredmetno povezivanje i iskustveno učenje važni za razumijevanje svijeta koji nas okružuje. Učenici nisu bili samo pasivni promatrači, nego aktivni istraživači koji su postavljali pitanja, uočavali poveznice, promišljali i učili kroz vlastito iskustvo.
Outdoor Classroom Day međunarodna je inicijativa koja promiče učenje i igru na otvorenom te potiče škole i učitelje da barem dio nastavnih aktivnosti presele iz učionica u prirodno okruženje. Njezina je glavna poruka da učenje ne mora biti ograničeno školskim zidovima – svako mjesto može postati prostor za istraživanje, otkrivanje i stjecanje novih znanja.
Ovakve aktivnosti ujedno su u skladu s ciljevima Erasmus+ Akreditacije naše škole koja potiče razvoj inovativnih metoda poučavanja, razmjenu dobrih obrazovnih praksi, jačanje učeničkih kompetencija i stvaranje poticajnog okruženja za učenje. Outdoor učenje doprinosi razvoju samostalnosti, suradnje, kritičkog mišljenja, kreativnosti, digitalnih i prirodoslovnih kompetencija te odgovornog odnosa prema okolišu.
Dan proveden na vidovečkom izvoru još je jednom potvrdio da učionica ne mora imati četiri zida. Uz malo znatiželje, istraživačkog duha i otvorenosti prema novim iskustvima, priroda postaje neiscrpan izvor znanja i inspiracije.
Učimo u prirodi, učimo iz prirode i učimo za život – jer najbolje se znanje često stječe onda kada ga možemo vidjeti, dotaknuti, istražiti i doživjeti!
https://os-markusevec-zg.skole.hr/outdoor-classroom-day-dan-ucionice-na-otvorenom/
Informatika u prirodi povodom Outdoor Classroom Daya
5.11.2026. povodom obilježavanja Outdoor Classroom Daya učiteljica Iva Tomić Hrženjak i učenici 5.V razreda odlučili su učionicu zamijeniti prirodom te jedan nastavni sat Informatike provesti na otvorenom, na Izvoru Vidovec.
Učenje izvan učionice pružilo je učenicima priliku da na kreativan, dinamičan i zabavan način ponove i usvoje nastavne sadržaje, povezujući digitalni svijet s prirodnim okruženjem. Kroz niz osmišljenih aktivnosti učenici su učili pokretom, suradnjom, istraživanjem i igrom, dok su prirodni materijali poput grančica, lišća i kamenčića postali neobična nastavna sredstva.
Prva aktivnost bila je Uloga operativnog sustava. Učenici su preuzimali uloge korisnika računala, operativnog sustava i vanjskih dijelova sklopovlja te su, slijedeći zadane upute, glumili različite radnje koje se odvijaju tijekom rada računala. Na taj su način kroz igru uloga lakše razumjeli kako operativni sustav povezuje korisnika i računalne komponente te zašto je njegova uloga neizostavna u funkcioniranju računala.
Slijedilo je timsko natjecanje Ljudski File Explorer. Podijeljeni u dva tima, učenici su na zamišljenoj radnoj površini pomoću grančica, lišća i kamenčića predstavljali različite datoteke i mape. Svaki je učenik dobio određeni zadatak, a timovi su trebali uspješno izvesti zadane radnje poput kopiranja, premještanja i brisanja datoteka. Kroz natjecateljski duh, međusobnu suradnju učenici su ponovili razliku između mapa i datoteka te uvježbali osnovne postupke organiziranja podataka.
Posebno zanimljiv bio je i foto-safari Ulovi ekstenziju. Učenici su pomoću mobitela stvarali različite digitalne zapise – slikovne, zvučne i videozapise. Njihov je zadatak bio „uloviti” različite vrste datoteka, prepoznati ih i objasniti njihove datotečne nastavke, odnosno ekstenzije. Priroda je tako postala istraživački poligon, a učenici mali digitalni istraživači koji su povezivali ono što stvaraju svojim uređajima s teorijskim znanjem o vrstama datoteka.
Ovakav način rada pokazao je da informatika ne mora biti vezana isključivo uz računalo, učionicu i školske klupe. Digitalni se pojmovi mogu uspješno približiti učenicima i kroz pokret, praktičan rad, suradničko učenje i neposredno iskustvo.
Obilježavanje Outdoor Classroom Daya ujedno je prilika za promicanje važnosti učenja na otvorenom, koje potiče znatiželju, kreativnost, samostalnost, komunikaciju i aktivno sudjelovanje učenika u nastavnom procesu. Boravak u prirodi pridonosi i razvoju pozitivnog odnosa prema okolišu, a povezivanje različitih nastavnih sadržaja omogućuje učenicima da znanje sagledaju izvan granica pojedinog predmeta.
Jer ponekad je za najbolje učenje dovoljno izaći iz učionice, otvoriti oči i um za nova iskustva – i dopustiti prirodi da postane naša učionica!
https://os-markusevec-zg.skole.hr/outdoor-classroom-day-dan-ucionice-na-otvorenom/
Poezija, istraživanje i nordijsko hodanje – sedmaši obilježili Outdoor Classroom Day
Učenici 7.a i 7.b s učiteljima Lanom Erdeljan, Martinom Novosel i Sašom Najrajterom obilježili su Outdoor Classroom Day – Dan učionice na otvorenom odlaskom u Markuševečki kamenolom gdje su istraživali prirodne posebnosti toga kraja, povezivali poeziju s prirodnim okruženjem i okušali se u nordijskom hodanju.
Ovoga puta učionica se preselila u prirodu, a kamenolom u Markuševcu postao je prostor za istraživanje, promatranje i otkrivanje. Učenici su imali priliku upoznati obilježja krajolika, promišljati o odnosu čovjeka i prirode te učiti iz neposrednog iskustva. Posebnu dimenziju druženju dale su pjesničke aktivnosti tijekom kojih su prirodni prizori i doživljaji postali nadahnuće za književno izražavanje i kreativno promišljanje.
Dan je bio ispunjen i kretanjem. Učenici su sudjelovali u aktivnosti nordijskog hodanja upoznajući ovaj oblik tjelesne aktivnosti koji potiče zdrav način života, izdržljivost i pravilan odnos prema vlastitom tijelu. Hodajući prirodnim okruženjem, razvijali su osjećaj zajedništva, suradnje i povezanosti s okolišem.
Ovakav način obilježavanja Outdoor Classroom Daya pokazuje da učenje ne mora biti ograničeno na školske klupe i zidove učionice. Priroda pruža brojne mogućnosti za međupredmetno povezivanje, istraživačko učenje, kreativno izražavanje i razvoj životnih vještina. Spojem poezije, istraživanja i tjelesne aktivnosti učenici su učili na drugačiji, dinamičan i iskustven način.
Jer učionica može biti i kamenolom, šumska staza ili proplanak – svugdje gdje postoji znatiželja, priroda postaje učiteljica, a svaki korak prilika za novo učenje!
https://os-markusevec-zg.skole.hr/outdoor-classroom-day-dan-ucionice-na-otvorenom/
Učenje izvan učionice – posjet osmaša Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja povodom Outdoor Classroom Daya
Učenici 8 a, 8.b i 8.c razreda u pratnji učiteljica Marine Rendulić, Marije Brcković, Tajane Pavlić, Marje Zorić i Suzane Ramljak 5.11.2026. posjetili su Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS), Stanicu Zagreb, gdje su sudjelovali u zanimljivom i poučnom susretu s ljudima koji svakodnevno pokazuju koliko su znanje, hrabrost, odgovornost i solidarnost važni u spašavanju ljudskih života.
Tijekom posjeta učenici su poslušali edukativno predavanje o načinima traganja za izgubljenim osobama i postupcima spašavanja u zahtjevnim prirodnim uvjetima. Upoznali su se s izazovima s kojima se susreću gorski spašavatelji, važnošću timskog rada, dobre pripremljenosti, snalažljivosti i odgovornog ponašanja u prirodi.
Posebno zanimljiv dio posjeta bio je obilazak prostorija HGSS-a u zgradi stare žičare. Učenici su imali priliku vidjeti prostor u kojem spašavatelji borave, pripremaju se za akcije, održavaju vježbe i provode dodatne edukacije. Tako su iz neposredne blizine upoznali dio svijeta gorskih spašavatelja i bolje razumjeli koliko truda, znanja i predanosti stoji iza svake akcije spašavanja.
Ovaj posjet povezan je s obilježavanjem Outdoor Classroom Daya – Dana učionice na otvorenom čiji je cilj potaknuti učenje izvan tradicionalne učionice, povezivanje nastavnih sadržaja sa stvarnim životnim situacijama te razvijanje svijesti o važnosti prirode i odgovornog boravka u njoj. Iako se učenje ovoga puta odvijalo u prostoru HGSS-a, ono je bilo usko povezano s prirodom, boravkom na otvorenom, sigurnošću i vještinama potrebnima za snalaženje u različitim životnim okolnostima.
Outdoor učenje učenicima omogućuje stjecanje znanja kroz neposredno iskustvo, susrete sa stručnjacima i upoznavanje stvarnih zanimanja i izazova. Takvi oblici učenja potiču znatiželju, kritičko razmišljanje, samostalnost, suradnju i razvoj odgovornog odnosa prema sebi, drugima i okolišu.
Aktivnosti poput ove ujedno pridonose ostvarivanju ciljeva Erasmus+ akreditacije naše škole kojom potičemo suvremene i inovativne pristupe poučavanju, iskustveno učenje, razvoj ključnih kompetencija te povezivanje škole s lokalnom zajednicom. Učenicima želimo omogućiti učenje koje nadilazi granice učionice i priprema ih za odgovorno sudjelovanje u društvu.
Posjet HGSS-u bio je vrijedna prilika za učenje o važnosti pomaganja drugima, odgovornog ponašanja u prirodi i poštovanja prema ljudima koji svojim znanjem i nesebičnošću spašavaju živote.
Jer učiti na otvorenom znači upoznavati svijet oko sebe, razvijati životne vještine i otkrivati kako svojim znanjem i odgovornošću možemo učiniti svijet sigurnijim mjestom!
https://os-markusevec-zg.skole.hr/outdoor-classroom-day-dan-ucionice-na-otvorenom/
Učionica pod krošnjama – Outdoor Classroom Day 3.V razreda u Parku Maksimir
5.11.2026. učenici 3. razreda Područne škole Vidovec zajedno sa svojom učiteljicom Marijanom Farkaš obilježili su Outdoor Classroom Day – Dan učionice na otvorenom posjetom prekrasnom Parku Maksimir. Okruženi jesenskim bojama, zvukovima šume i bogatstvom prirode, proveli su dan ispunjen istraživanjem, učenjem, igrom i zajedništvom.
Naša se učionica ovoga puta preselila između stabala, livada i šumskih staza, a učenici su postali pravi mali istraživači. Kroz aktivnost Detektivi prirode pažljivo su promatrali okoliš, otkrivali zanimljivosti iz prirode i uočavali njezine posebnosti. Isprobali su i svoje vještine snalaženja u prirodi, razvijajući samostalnost, snalažljivost i osjećaj odgovornosti prema okolišu.
Poseban trenutak bio je zajednički odlazak u svijet književnosti kroz čitanje priče u sklopu programa Čitaj Hrvatska. Priroda je postala najljepša čitaonica, a priča je dobila novu dimenziju u miru i ljepoti maksimirskih krošnji. Učenici su uživali i u igri graničara na otvorenom, povezujući tjelesnu aktivnost, zabavu i timski duh.
Jedna od posebno zanimljivih aktivnosti bila je osluškivanje i prepoznavanje zvukova šume. Učenici su zastali, utišali se i pažljivo slušali prirodu. Otkrivali su njezine zvučne poruke, razvijali pažnju i osjetljivost za svijet koji ih okružuje.
Dan ispunjen novim iskustvima završili su uz pjesmu Dobro jutro, vedro i raspjevano, baš kako i priliči jednom danu provedenom u prirodi.
Obilježavanjem Outdoor Classroom Daya željeli smo istaknuti koliko je važno omogućiti učenicima učenje izvan tradicionalne učionice. Outdoor učenje potiče dječju znatiželju, kreativnost, istraživački duh i aktivno sudjelovanje u procesu učenja. Boravak u prirodi pruža brojne prilike za povezivanje različitih nastavnih područja, razvoj socijalnih i emocionalnih vještina te stvaranje pozitivnog odnosa prema okolišu.
Posjet Maksimiru još je jednom pokazao da priroda može biti najbolja učiteljica, a svaki izlazak iz učionice prilika za novo otkriće.
Uz znatiželju, hrabrost i timski rad učimo, rastemo i čuvamo prirodu – jer učionica je svugdje gdje postoji želja za učenjem!
https://os-markusevec-zg.skole.hr/outdoor-classroom-day-dan-ucionice-na-otvorenom/
Jesen u učionici na otvorenom – učenici 1.V i 2.V obilježili Outdoor Classroom Day
5.11.2026. učenici 1.V i 2.V razreda zajedno sa svojim učiteljicama Martinom Komušar, Ljerkom Zovko i Olgom Krištof obilježili su Outdoor Classroom Day – Dan učionice na otvorenom nizom zanimljivih, kreativnih i istraživačkih aktivnosti u Gradu mladih.
Lijepo jesensko vrijeme bilo je izvrsna prilika za učenje izvan školskih učionica, u okruženju koje pruža bezbroj mogućnosti za istraživanje, promatranje i igru. Učenici su promatrali promjene u prirodi tijekom jeseni, uočavali različite boje i oblike lišća te prikupljali prirodne materijale poput lišća, grančica i šumskih plodova.
Posebno su uživali u izradi jesenskih slika od prikupljenih materijala iz prirode. Uz mnogo mašte, kreativnosti i suradnje nastali su zanimljivi jesenski radovi koji odražavaju ljepotu i raznolikost prirode. Učenje se nastavilo i kroz matematičke igre s lišćem, tijekom kojih su učenici na zabavan način razvrstavali, uspoređivali, nizali i prepoznavali različite oblike i veličine. Tako su matematičke sadržaje povezali s neposrednim iskustvom i učenjem kroz igru.
Vrijeme provedeno u Gradu mladih bilo je ispunjeno istraživanjem, kretanjem i zajedničkim igrama. Učenici su imali priliku učiti svim osjetilima, razvijati znatiželju, kreativnost i suradničke vještine, ali i osvijestiti važnost boravka na svježem zraku i očuvanja prirode.
Obilježavanjem Outdoor Classroom Daya još smo jednom istaknuli važnost učenja na otvorenom koje djeci omogućuje da znanja stječu neposrednim iskustvom, povezivanjem nastavnih sadržaja sa stvarnim životom i aktivnim sudjelovanjem u istraživanju svijeta oko sebe. Učionica pritom ne mora biti omeđena zidovima – ona može biti park, školsko dvorište, šuma ili bilo koji prostor koji potiče dječju znatiželju i želju za učenjem.
Dan proveden u prirodi pokazao nam je da se mnogo toga može naučiti izvan učionice te da su igra, istraživanje i neposredno iskustvo važan dio kvalitetnog odgoja i obrazovanja.
Jer kada izađemo iz učionice, otvaramo vrata novim iskustvima, znanjima i nezaboravnim trenucima!
https://os-markusevec-zg.skole.hr/outdoor-classroom-day-dan-ucionice-na-otvorenom/
Outdoor Classroom Day na Jarunu – učimo, krećemo se i istražujemo izvan učionice!
5.11.2026. učenici 4.V razreda s učiteljicom Danijelom Horvat proveli su zanimljiv, aktivan i sadržajan Outdoor dan na Jarunu. Školske su klupe toga dana zamijenili prirodnim okruženjem jezera Jarun gdje su kroz kretanje, promatranje, istraživanje i druženje učili na drugačiji, neposredniji i učenicima posebno zanimljiv način.
Njihova je aktivnost bila dio obilježavanja Outdoor Classroom Daya – Dana učionice na otvorenom, međunarodnog pokreta koji potiče učitelje i učenike da više vremena provode u prirodi, učeći i igrajući se na otvorenom. Cilj je outdoor učenje učiniti redovitim dijelom obrazovanja jer prirodno okruženje pruža brojne mogućnosti za stjecanje novih znanja, razvoj vještina i poticanje dječje znatiželje.
Tijekom boravka na Jarunu učenici su upoznali različite sportove i rekreativne aktivnosti kojima se ondje mogu baviti te saznali više o mogućnostima za kvalitetno i aktivno provođenje slobodnog vremena. Posebno ih je razveselio susret s vrhunskim sportašem Martinom Sinkovićem, kojega su imali priliku vidjeti na treningu, a s Veronikom Jurišić rado su se fotografirali. Ovi susreti bili su dodatna motivacija za razgovor o važnosti redovite tjelesne aktivnosti, upornosti, predanosti i zdravih životnih navika.
Nakon upoznavanja sportskih sadržaja uslijedila je šetnja uz jezero tijekom koje su učenici promatrali prirodu i životinjski svijet Jaruna. S posebnim su zanimanjem pratili labudove i patke te promatrali njihovo ponašanje u prirodnom staništu. Ponijeli su i staru kruh te zelenu salatu kako bi počastili životinje, a pritom su imali priliku razgovarati o životu ptica uz vodu i važnosti očuvanja njihova staništa. Ovakva neposredna iskustva potiču razvoj empatije prema živim bićima i svijesti o odgovornom odnosu čovjeka prema prirodi.
Boravak na otvorenom omogućio je učenicima da povežu različita područja učenja. Kroz kretanje i sportske aktivnosti osvještavali su važnost tjelesnog zdravlja, šetnjom i promatranjem razvijali su istraživačke sposobnosti, a zajedničkim aktivnostima jačali su komunikaciju, suradnju i međusobno uvažavanje. Učenje se tako odvijalo spontano, kroz stvarne situacije i osobni doživljaj, što ga čini zanimljivijim i dugotrajnijim.
Ovakve aktivnosti izravno su povezane s ciljevima Erasmus+ akreditacije naše škole, osobito s poticanjem outdoor učenja, primjenom inovativnih metoda poučavanja te promicanjem zdravih životnih navika i brige o dobrobiti učenika. Učenje izvan učionice pruža priliku za aktivno sudjelovanje svakog učenika, razvijanje samostalnosti, kreativnosti i socijalnih vještina, ali i za jačanje mentalnog zdravlja kroz boravak u prirodi, tjelesnu aktivnost i kvalitetno druženje.
Upravo je jedna od važnih poruka Outdoor Classroom Daya da priroda nije samo mjesto za izlete i odmor, nego i vrijedan prostor za učenje. Zato naša škola nastoji poticati aktivnosti u kojima učenici znanja ne usvajaju samo slušanjem i čitanjem, već promatranjem, istraživanjem, kretanjem i sudjelovanjem u stvarnim životnim situacijama.
Outdoor dan na Jarunu bio je mnogo više od obične šetnje ili izlaska iz škole. Bio je to dan ispunjen kretanjem, novim spoznajama, zanimljivim susretima, zajedništvom i veseljem. Učenici 4.V razreda vratili su se bogatiji za nova iskustva i još jednu potvrdu da se vrijedne lekcije mogu naučiti i izvan školskih zidova – u prirodi, u pokretu i kroz zajedničko istraživanje svijeta koji nas okružuje.
https://os-markusevec-zg.skole.hr/outdoor-classroom-day-dan-ucionice-na-otvorenom/
Učenje u prirodi: učenici petih i šestih razreda obilježili Outdoor Classroom Day na Medvednici
Učenici 5.a, 5.b, 6.a, 6.b i 6.c razreda 5.11.2026. obilježili su Outdoor Classroom Day – Dan učionice na otvorenom posebnim nastavnim danom u Parku prirode Medvednica. Umjesto u školskim klupama, učili su u prirodnom okruženju, istraživali šumski svijet i kroz neposredno iskustvo otkrivali bogatstvo i važnost očuvanja prirode.
Outdoor Classroom Day međunarodna je inicijativa koja potiče učitelje i učenike na češće učenje i igru na otvorenom ističući važnost boravka u prirodi za dječji razvoj, dobrobit i kvalitetu učenja. Cilj je učiniti učenje izvan učionice redovitim dijelom obrazovanja, a ne samo povremenom aktivnošću.
Učenici su sudjelovali u edukativnoj radionici Listopadna šuma uz stručno vodstvo edukatora Parka prirode Medvednica i pratnju učitelja Petre Čorko Lukić, Konrada Bukovšaka, Ivana Oštarčevića, Žane Jusup, Marije Buhin Huzanić, Ante Anđelića i Mateje Mesarić. Tijekom šetnje šumskim stazama upoznali su glavne vrste drveća koje rastu na Medvednici, poput bukve, hrasta, smreke i jele. Posebno ih je razveselilo otkrivanje zanimljivih načina na koje mogu razlikovati smreku od jele, a novostečeno znanje rado su podijelili sa svojim prijateljima.
Učenici su istraživali kako se biljni svijet mijenja s nadmorskom visinom te upoznali razlike između listopadnih i vazdazelenih šuma, odnosno šuma svjetla i tame. Učili su o povezanosti svih šumskih stanovnika, hranidbenim lancima i kruženju tvari u prirodi. Na konkretnim primjerima mogli su uočiti koliko je prirodni ekosustav složen, ali i koliko je njegova ravnoteža osjetljiva i podložna promjenama.
Radionica nije bila usmjerena samo na usvajanje novih znanja, već i na razvijanje odgovornosti prema okolišu. Učenici su razgovarali o tome kako ljudske aktivnosti utječu na prirodu te na koje načine svatko od nas može pridonijeti njezinu očuvanju i zaštiti. Tako su, osim novih spoznaja o šumskom ekosustavu, razvijali svijest o vlastitoj ulozi u očuvanju prirodne baštine.
Sudjelovanjem u obilježavanju Outdoor Classroom Daya već godinama naša se škola pridružila međunarodnom pokretu koji zagovara više vremena provedenog na otvorenom, uz poruku da priroda nije samo prostor za odmor i igru, već i neiscrpan izvor znanja i inspiracije.
Ovakav oblik učenja posebno je vrijedan jer učenicima omogućuje da prirodu ne upoznaju samo iz udžbenika, nego izravnim promatranjem, istraživanjem, postavljanjem pitanja i iskustvenim učenjem. Učenje na otvorenom potiče znatiželju, samostalnost, suradnju, kritičko razmišljanje i aktivno sudjelovanje učenika u nastavnom procesu.
Obilježavanje Outdoor Classroom Daya ujedno je povezano s ciljevima Erasmus+ akreditacije naše škole koja potiče suvremene pristupe poučavanju, iskustveno i istraživačko učenje te razvoj kompetencija potrebnih za odgovorno sudjelovanje u društvu. Posebno važnu ulogu ima odgoj i obrazovanje za održivi razvoj, razvijanje ekološke osviještenosti i odgovornog odnosa prema okolišu. Učenjem izvan učionice učenici razvijaju sposobnost povezivanja školskih sadržaja sa stvarnim životom, a stečena znanja pretvaraju u konkretne stavove i postupke.
Boravak na Medvednici još je jednom pokazao da učionica ne mora imati četiri zida. Ponekad su najbolji udžbenici stabla, šumske staze i priroda koja nas okružuje, a najvrjednije lekcije one koje doživimo vlastitim iskustvom. Vraćajući se iz prirode, učenici su ponijeli nova znanja, lijepa iskustva i važnu poruku: prirodu možemo čuvati samo ako je upoznajemo, razumijemo i poštujemo.
https://os-markusevec-zg.skole.hr/outdoor-classroom-day-dan-ucionice-na-otvorenom/
Održivi razvoj počinje malim djelima – 19 crteža za 19 novih stabala
Učenici 4.V razreda Osnovne škole Markuševec PŠ Vidovec uz mentorstvo učiteljice Danijele Horvat tijekom listopada 2026. sudjelovali su u kreativnom likovnom natječaju „Volim šume!” koji organizira Mliječna industrija Dukat. Svoje su radove posvetili šumama i njihovoj važnosti za život na našem planetu.
Ovogodišnja tema natječaja bila je „Supermoći šume – kako šume hlade naš planet?”. Učenici su kroz crteže prikazali zelene šume, stabla i prirodu, ali i posljedice onečišćenja te važnost očuvanja okoliša. Njihovi radovi pokazuju koliko su šume važne i kako svatko može pridonijeti njihovu očuvanju.
Projekt „Volim šume!” povezuje dječju kreativnost s konkretnim doprinosom prirodi. Prema načelu „jedan crtež = jedna sadnica”, za svaki zaprimljeni likovni rad Dukat će u 2027. godini zasaditi jednu sadnicu stabla. Zahvaljujući učenicima 4.V razreda, bit će zasađeno 19 sadnica. Učenici su za sudjelovanje dobili priznanja, a učiteljica Danijela Horvat potvrdu o mentorstvu.
Ponosni smo na trud i maštovitost naših učenika. Njihovi crteži podsjećaju nas da ljubav prema šumama možemo pokazivati i malim, ali važnim koracima.
Erasmus+ u znaku održivosti: šestaši stvaraju viziju zelenih gradova
Erasmus+ u znaku održivosti: šestaši stvaraju viziju zelenih gradova
Povodom obilježavanja Svjetskog dana gradova koji se svake godine obilježava 31. listopada učiteljica Žana Jusup održala je 3. i 4.11.2026. radionicu Grad po našoj mjeri – živimo održivo! za učenike 6.a i 6.b razreda.
Cilj radionice bio je potaknuti učenike na promišljanje o tome kako gradove učiniti zdravijima, sigurnijima, zelenijima i ugodnijima za život te osvijestiti važnost svakodnevnih odluka kojima svatko od nas može pridonijeti očuvanju okoliša i održivom razvoju.
Tijekom radionice učenici su razgovarali o izazovima suvremenoga urbanog života, poput onečišćenja zraka, prometnih gužvi, prekomjerne količine otpada, rasipanja vode i električne energije te nedostatka zelenih površina. Kroz različite aktivnosti imali su priliku prepoznati održiva i neodrživa ponašanja te promisliti o vlastitoj odgovornosti za prostor u kojemu žive.
Radionica je bila osmišljena kao niz interaktivnih i kreativnih zadataka. U aktivnosti Održivo ili neodrživo? učenici su procjenjivali svakodnevne životne navike, poput odvajanja otpada, štednje energije, korištenja višekratnih boca, hodanja na kraćim udaljenostima te ponovne uporabe i razmjene predmeta. Na taj su način osvijestili kako i male promjene u svakodnevnom ponašanju mogu imati pozitivan učinak na okoliš.
U ulozi detektiva gradskih problema učenici su u skupinama istraživali pojedine izazove urbanoga života. Prepoznavali su probleme, razmišljali o tome na koga oni utječu te predlagali konkretna i izvediva rješenja. Poseban naglasak stavljen je na suradnju, argumentiranje vlastitih ideja, uvažavanje različitih mišljenja i zajedničko pronalaženje odgovora.
Na kraju radionice svaki je učenik odabrao i svoj Zeleni izazov – jednu konkretnu promjenu koju će nastojati uvesti u svakodnevni život tijekom sljedećih sedam dana. Među mogućim izazovima bili su češće hodanje ili vožnja biciklom, pravilno odvajanje otpada, štednja vode i električne energije, korištenje višekratnih proizvoda, ponovna uporaba predmeta i briga o zelenilu. Učenici su pritom promišljali i o tome kako mogu prepoznati vlastiti napredak.
Radionica je završila samovrednovanjem, tijekom kojega su učenici procijenili koliko razumiju pojam održivoga grada, mogu li prepoznati njegove probleme i predložiti rješenja te koliko su uspješno surađivali i sudjelovali u aktivnostima.
Povezanost s Erasmus+ akreditacijom i ciljevima održivog razvoja
Ova je radionica ujedno povezana s ciljevima Erasmus+ akreditacije naše škole, osobito u području razvoja ekološke osviještenosti, održivih životnih navika, aktivnoga građanstva i odgovornosti prema zajednici. Učenici su kroz iskustveno i suradničko učenje razvijali kompetencije potrebne za aktivno sudjelovanje u stvaranju održivije budućnosti. Povezivanjem nastavnih sadržaja sa stvarnim životnim situacijama potiče se razvoj kritičkoga mišljenja, kreativnosti, komunikacije, suradnje i osjećaja odgovornosti za okoliš. Radionicom su učenici dobili priliku razumjeti da održivost nije samo velika ideja o budućnosti, nego i niz malih odluka koje donosimo svakoga dana. Naučili su da grad po mjeri njegovih stanovnika nije nužno najveći ni najmoderniji grad, već grad koji vodi računa o ljudima, prirodi, dostupnosti sadržaja i potrebama svih generacija.
Jer održivi grad ne nastaje sam od sebe – stvaramo ga svojim znanjem, odgovornim odlukama i zajedničkim djelovanjem. A promjene počinju upravo od nas!
AIESEC u našoj školi: edukacijom do održivih prehrambenih navika - Food Heroes u 6.b
Učenici 6.b razreda zajedno sa svojom učiteljicom Žanom Jusup 29.10.2026. godine sudjelovali su u edukativnoj radionici Food Heroes koju je u našoj školi provela međunarodna studentska organizacija AIESEC. Radionica je dio globalnog edukativnog projekta usmjerenog na razvoj zdravih prehrambenih navika kod djece i smanjenje bacanja hrane.
Projekt Food Heroes provodi AIESEC International u suradnji s organizacijom World's Chefs i zakladom Electrolux Food Foundation. Kroz interaktivne radionice u osnovnim školama diljem svijeta djeca uče o važnosti pravilne prehrane, odgovornom odnosu prema hrani i mogućnostima smanjenja njezina nepotrebnog bacanja.
Tijekom radionice učenici su imali priliku promišljati o vlastitim prehrambenim navikama, važnosti odabira zdravih namirnica te načinima na koje svakodnevnim postupcima mogu pridonijeti očuvanju okoliša. Poseban naglasak stavljen je na problem bacanja hrane i činjenicu da, dok milijuni ljudi diljem svijeta gladuju, velik dio proizvedene hrane završi u otpadu. Takvi primjeri potaknuli su učenike na razmišljanje o vrijednosti hrane i važnosti njezina odgovornog korištenja.
Radionica je povezana s održivim razvojem koji podrazumijeva zadovoljavanje današnjih potreba uz očuvanje mogućnosti budućih generacija. Učenici su kroz temu prehrane mogli prepoznati kako naši svakodnevni izbori utječu ne samo na vlastito zdravlje nego i na društvo, okoliš i dostupnost prirodnih resursa.
Sudjelovanjem u projektu Food Heroes učenici su osvijestili da održive promjene ne moraju biti velike da bi bile važne. Planiranje obroka, uzimanje količine hrane koju možemo pojesti, pravilno čuvanje namirnica i iskorištavanje ostataka hrane samo su neki od načina na koje svatko od nas može pridonijeti smanjenju otpada i odgovornijem odnosu prema okolišu.
Ovakve radionice važan su doprinos odgoju i obrazovanju za održivi razvoj jer učenicima pružaju priliku da stečena znanja povežu sa svakodnevnim životom te razvijaju svijest o vlastitoj odgovornosti za budućnost planeta.
Budimo Food Heroes – birajmo zdravije, čuvajmo hranu i gradimo održiviju budućnost zajedno!
Znanje prvo, onda drvo! – učitelji naše škole sudjeluju u projektu „Volim šume!“
Briga o prirodi i očuvanje okoliša odgovornost su svih nas, a učitelji naše škole svojim primjerom pokazuju koliko je važno razvijati svijest o zaštiti prirode i stvaranju održive budućnosti.
Upravo zato naši učitelji tijekom listopada2026. sudjeluju u projektu Volim šume!, najvećem samostalnom korporativnom projektu pošumljavanja u Hrvatskoj koji mliječna industrija Dukat provodi od 2021. godine. Projekt povezuje obnovu šuma s edukacijom djece, mladih i odraslih o važnosti šuma za život, klimu i očuvanje prirodnih resursa.
Posebnost ovogodišnjeg projekta jest uključivanje svih punoljetnih građana Republike Hrvatske kroz online edukativni kviz Znanje prvo, onda drvo!. Rješavanjem kviza sudionici imaju priliku provjeriti svoje znanje o šumama, naučiti nešto novo i izravno pridonijeti njihovoj obnovi. Naime, za svaki kviz uspješno riješen sa svih 12 točnih odgovora Dukat se obvezuje zasaditi jednu dodatnu sadnicu stabla.
Naši učitelji prepoznali su vrijednost ove inicijative te su se u nju uključili.
Sudjelovanjem u projektu učitelji šalju važnu poruku svojim učenicima: prirodu trebamo upoznavati, poštovati i čuvati svakoga dana. Šume pročišćavaju zrak, ublažavaju klimatske promjene i pružaju dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Njihova je zaštita stoga ulaganje u zdraviji planet i kvalitetniji život budućih generacija.
Vjerujemo da obrazovanje i osobni primjer imaju veliku snagu. Zato nas veseli što naši učitelji svojim sudjelovanjem pokazuju da se odgovornost prema okolišu ne uči samo riječima, nego i djelima.
Jer znanje je prvi korak prema promjeni, a svako novo stablo korak prema zelenijoj budućnosti!
Pozivamo i sve ostale da se uključe, riješe kviz i svojim znanjem pomognu obnovi hrvatskih šuma.
Izvješće o održanoj radionici „Mentori održive budućnosti: učitelji mijenjaju svijet”
Datum održavanja: 27.10. 2026.
Broj sudionica: 12 učiteljica
Projekt: Mentori održive budućnosti: Učitelji mijenjaju svijet
Nositelj projekta: inicijativa Ja bolji građanin
Predavač: Marina Matijević
27.10.2026. održana je radionica Mentori održive budućnosti: Učitelji mijenjaju svijet na kojoj je sudjelovalo 12 učiteljica naše škole. Radionica je organizirana u okviru istoimenog projekta koji provodi inicijativa Ja bolji građanin, a usmjerena je na približavanje tema održivosti, zaštite okoliša i odgovornog ponašanja građanima različitih generacija.
Projekt je financiran sredstvima Europske unije u sklopu projekta „Mentors of a Sustainable Future: Teachers Changing the World” (Feminist Climate Action Fund / WECF International), a sudjelovanje na radionici bilo je besplatno.
Osnovni cilj radionice bio je osnažiti učiteljice za preuzimanje aktivne uloge u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj te im približiti mogućnosti uključivanja održivih praksi u svakodnevni rad s učenicima. Naglasak je stavljen na razumijevanje održivosti kao dijela svakodnevnog života koji se očituje u našim odlukama, navikama i odnosu prema prirodnim resursima, drugim ljudima i zajednici u kojoj živimo.
Radionica je bila usmjerena na praktičan i razumljiv pristup složenim okolišnim temama. Polazište su bile stvarne situacije iz škole, obiteljskog okruženja i grada koje će učenicima omogućiti povezivanje novih spoznaja s vlastitim iskustvom. Takav pristup osobito je važan u razrednoj nastavi jer učenici najbolje razumiju i usvajaju sadržaje koje mogu prepoznati u svojoj neposrednoj okolini.
Jedna od središnjih tema bile su klimatske promjene i njihova povezanost sa svakodnevnim životom. U okviru ove teme otvorena su pitanja sve izraženijih ljetnih vrućina, suša, oluja i drugih promjena koje djeca primjećuju i o kojima postavljaju pitanja. Posebna pozornost posvećena je važnosti razgovora o klimatskim promjenama na način primjeren dobi učenika. Uloga učitelja pritom je pružiti jasne i razumljive informacije, omogućiti učenicima da izraze svoja pitanja i razmišljanja te ih usmjeriti prema konkretnim postupcima kojima mogu pridonijeti očuvanju okoliša.
Važno područje radionice odnosilo se na otpad, njegov nastanak i odgovorno postupanje s njim. Tematika otpada povezana je sa školskim okruženjem i pitanjem što se događa s otpadom koji nastaje u učionicama i drugim školskim prostorima. Naglasak je bio na razvijanju svijesti o tome da odgovorno postupanje započinje već pri odabiru i kupnji proizvoda, a nastavlja se njegovim korištenjem, ponovnom uporabom i pravilnim odvajanjem nakon uporabe. U tom je kontekstu važna i ideja kružnog gospodarstva, odnosno nastojanje da proizvodi i materijali što dulje ostanu u uporabi, čime se smanjuju potrošnja resursa i količina otpada.
Posebno je obuhvaćena tema plastike, njezine raširene uporabe i mogućnosti smanjenja nepotrebne potrošnje. Ova je tema bliska učenicima jer se s plastičnom ambalažom i predmetima susreću svakodnevno. Povezivanjem takvih primjera s nastavnim sadržajima otvara se prostor za promišljanje o vlastitim navikama, izboru višekratnih proizvoda i odgovornom korištenju predmeta koje već posjedujemo.
Radionica je obuhvatila i pitanje hrane te posljedica njezina bacanja. Odgovoran odnos prema hrani važan je dio odgoja za održivost jer povezuje brigu o okolišu, razumijevanje vrijednosti prirodnih resursa i poštovanje ljudskog rada. Školsko okruženje pruža brojne prilike za razvijanje takvih navika, od razgovora o podrijetlu namirnica do promišljanja o količini hrane koju uzimamo i načinu na koji postupamo s ostacima. Učenike se na taj način može poticati da prepoznaju vrijednost hrane i razvijaju odgovornost prema njezinoj potrošnji.
Među obrađenim temama bila je i odgovorna potrošnja, uključujući odnos prema odjeći i drugim uporabnim predmetima. Primjer naslijeđene odjeće poslužio je kao polazište za promišljanje o ponovnoj uporabi, produljenju vijeka trajanja proizvoda i smanjenju potrebe za stalnom kupnjom novih stvari. Takvi sadržaji omogućuju povezivanje ekoloških tema s odgojnim vrijednostima poput odgovornosti, solidarnosti, dijeljenja i uvažavanja.
Posebna vrijednost radionice proizlazi iz njezine usmjerenosti na učiteljice kao osobe koje svojim svakodnevnim radom mogu potaknuti dugoročne promjene. Znanja i navike koje učenici razvijaju u školi mogu se prenositi u njihove obitelji i širu zajednicu. Zbog toga obrazovanje za održivi razvoj ima važnu ulogu u oblikovanju odgovornih građana sposobnih prepoznati povezanost vlastitih postupaka s dobrobiti okoliša i društva.
Sadržaji radionice pružili su podlogu za povezivanje održivosti s različitim nastavnim predmetima, međupredmetnim temama, satovima razrednika i školskim projektima. Otvorene su mogućnosti za osmišljavanje aktivnosti kojima učenici mogu promatrati svoje okruženje, postavljati pitanja, istraživati svakodnevne navike i predlagati ostvariva poboljšanja. Pritom je važno da održive prakse budu postupne, razumljive i redovito prisutne u školskom životu.
Održana radionica predstavljala je vrijedan oblik stručnog usavršavanja i poticaj za daljnje uključivanje tema održivog razvoja u odgojno-obrazovni rad. Sudjelovanjem 12 učiteljica stvorena je osnova za širenje znanja i primjenu održivih praksi u više razrednih zajednica. Radionica je istaknula važnost osobnog primjera učitelja i dosljednog razvijanja svakodnevnih navika kojima škola može pridonijeti odgovornijoj i održivijoj budućnosti.
Matematika izvan učionice – učimo kroz igru, istraživanje i iskustvo
U organizaciji učteljica Petre Čorko Lukić i Mateje Andrijić učenici 8.a i 8.b razreda sudjelovali su 24.10.2026. na Matematičkom uličnom festivalu, događanju koje najavljuje tradicionalnu Večer matematike. Centrom grada zavladale su strateške igre, slagao se pentomino, a naizgled nerješive mozgalice poticale su učenike na promišljanje, istraživanje i pronalaženje kreativnih rješenja.
Sudjelovanjem na festivalu učenici su razvijali logičko i matematičko mišljenje, vježbali strategije rješavanja problema i surađivali u potrazi za rješenjima. Pritom su imali priliku uvjeriti se da matematika nije samo školski predmet koji se uči iz udžbenika, već područje koje nas svakodnevno okružuje i pruža brojne prilike za učenje kroz igru i praktično iskustvo.
Ovakve aktivnosti posebno su vrijedne jer povezuju učenje s neposrednim okruženjem što je u skladu s outdoor učenjem, jednim od ciljeva akreditacije naše škole. Izlaskom iz učionice učenici dobivaju priliku učiti u stvarnim situacijama, aktivno sudjelovati u nastavnom procesu, istraživati svijet oko sebe te povezivati teorijska znanja s praktičnim izazovima. Gradski prostor tako postaje učionica na otvorenom, a matematički zadatci prilika za učenje na drugačiji, dinamičniji i učenicima bliskiji način.
Outdoor učenje potiče znatiželju, samostalnost, suradnju i razvoj ključnih kompetencija, a istodobno učenicima pokazuje da se vrijedna znanja i vještine mogu stjecati i izvan školskih klupa. Matematički ulični festival bio je upravo takva prilika – spoj učenja, igre, druženja i istraživanja koji matematiku približava učenicima i razbija predrasude o njezinoj zahtjevnosti.
Sudjelovanjem u ovakvim događanjima naša škola nastavlja ostvarivati ciljeve akreditacije te razvijati suvremene pristupe poučavanju u kojima učenik aktivno sudjeluje u vlastitom učenju. Jer matematika nije samo računanje i rješavanje zadataka na papiru – ona je način razmišljanja koji možemo razvijati svugdje, pa i na ulicama vlastitoga grada!
Kad Zagreb postane outdoor učionica
Kad Zagreb postane outdoor učionica
Učenici uključeni u izvannastavne aktivnosti iz Povijesti i Geografije Mladi Geografi i Geohistrioni s učiteljicama Marijom Brcković i Marijom Buhin Huzanić sudjelovali su 23.10.2026. godine u edukativnom programu Time Travel Zagreb – zagrebačka avanTURA tijekom kojega su na poseban i zanimljiv način upoznavali bogatu povijest i kulturnu baštinu glavnog grada Hrvatske.
Putovanje kroz vrijeme započelo je na Manduševcu gdje je učenike dočekao vodič i podijelio ih u manje skupine. Opremljeni svojim vremeplovima, učenici su krenuli u istraživanje zagrebačkih ulica, trgova i povijesnih znamenitosti, pretvarajući grad u veliku učionicu na otvorenome.
Na putu kroz prošlost upoznali su priče i zanimljivosti povezane s Manduševcem, Zagrebačkom katedralom, Tržnicom Dolac, Krvavim mostom, Tkalčićevom ulicom, Kamenitim vratima, Trgom svetoga Marka, Gradecom, Strossmayerovim šetalištem i Zagrebačkom uspinjačom. Kroz susrete s povijesnim likovima, kvizove i različite istraživačke zadatke učenici su provjeravali svoje znanje, prikupljali bodove i zajednički tražili rješenja.
Program je učenicima omogućio da povijesne sadržaje upoznaju izvan školske učionice, povezujući stečena znanja s prostorom u kojemu su nastajali povijesni događaji. Istodobno su razvijali vještine snalaženja u prostoru, opažanja, zaključivanja, suradnje i komunikacije.
Ovakav oblik iskustvenog učenja povezuje Povijest, Geografiju, kulturnu baštinu, istraživačko učenje i timski rad. Učenici nisu bili samo promatrači, nego aktivni sudionici koji su kroz kretanje, igru i rješavanje zadataka samostalno otkrivali zanimljivosti o Zagrebu.
Sudjelovanje u programu ujedno je pridonijelo ostvarivanju ciljeva izvannastavnih aktivnosti iz Povijesti i Geografije potičući učenike na istraživanje lokalne baštine i razvijanje svijesti o važnosti njezina očuvanja. Vraćajući se iz prošlosti u sadašnjost, učenici su ponijeli nova znanja, zanimljive doživljaje i još jednu potvrdu da se najbolje uči kada se znanje povezuje s iskustvom.
Erasmus ciljevi u praksi: učenje, stvaranje i istraživanje u prirodi - 3.b izrađivao „Šumsko ogledalo”
Učiteljica Danijela Horvat je za učenike 3.b razreda tijekom Škole u prirodi 19.-23.10.2026. na Sljemenu (Park prirode Medvednica) organizirala kreativnu radionicu izrade Šumskog ogledala tijekom koje su učenici na zanimljiv i iskustven način povezali učenje, istraživanje prirode i likovno stvaralaštvo. Boravak na Medvednici pružio im je priliku da učionicu zamijene prirodnim okruženjem te kroz neposredno iskustvo bolje upoznaju šumski ekosustav, njegovu raznolikost i važnost očuvanja prirodnih bogatstava.
Radionica je započela razgovorom i aktivnostima usmjerenima na upoznavanje šuma Medvednice, biljnih i životinjskih vrsta koje ondje obitavaju te važnosti odgovornog odnosa prema prirodi. Učenici su razgovarali o tome kako šuma pruža dom brojnim živim bićima, zašto je važno čuvati njezinu ravnotežu i na koje načine svojim ponašanjem mogu pridonijeti očuvanju okoliša. Tako su, uz usvajanje novih znanja, razvijali ekološku svijest i osjećaj odgovornosti prema prirodi koja ih okružuje.
Nakon upoznavanja s prirodnim bogatstvom Medvednice učenici su prionuli na izradu svojih Šumskih ogledala. Pažljivo su birali i slagali šareno jesensko lišće te njime ukrašavali rubove ogledala, pritom promatrajući različite oblike, boje i teksture prirodnih materijala. Svaki je rad bio jedinstven, baš poput učenika koji su ga izrađivali. Pokazali su mnogo mašte, strpljenja, kreativnosti i pažnje prema detaljima, a tijekom rada međusobno su surađivali, razmjenjivali ideje i pomagali jedni drugima. S veseljem su pratili kako se od jednostavnih prirodnih materijala postupno oblikuju originalni likovni radovi.
Ova je aktivnost izvrstan primjer outdoor učenja, odnosno učenja na otvorenom, koje učenicima omogućuje stjecanje znanja i razvoj vještina izvan tradicionalne učionice. U neposrednom dodiru s prirodom učenici su učili promatranjem, istraživanjem, praktičnim radom i stvaralačkim izražavanjem. Pritom su povezivali različita područja učenja – prirodu i društvo, likovnu kulturu te razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina. Učenje je tako postalo konkretnije, iskustveno i smisleno, a nova su znanja povezali s vlastitim doživljajima i iskustvima.
Provedena radionica ujedno je povezana s ciljevima Erasmus akreditacije škole, osobito s poticanjem outdoor učenja i primjenom inovativnih metoda poučavanja koje učenike aktivno uključuju u proces učenja. Učenje u prirodnom okruženju potiče znatiželju, samostalnost, suradnju i kreativno rješavanje problema, a učenicima omogućuje da preuzmu aktivniju ulogu u istraživanju i otkrivanju novih spoznaja. Takvim aktivnostima škola razvija otvoreniji, iskustveno usmjeren pristup učenju, u kojem se znanje ne stječe samo usvajanjem informacija nego i neposrednim istraživanjem svijeta koji nas okružuje.
Posebna vrijednost outdoor učenja očituje se i u povezivanju učenika s lokalnim prirodnim okruženjem. Medvednica je postala prirodna učionica u kojoj su učenici mogli učiti svim osjetilima, uočavati ljepotu i raznolikost prirode te razvijati svijest o važnosti njezina očuvanja. Ovakva iskustva pridonose razvoju održivih navika i odgovornoga ponašanja prema okolišu, a istodobno potiču zajedništvo, međusobno uvažavanje i pozitivne odnose među učenicima.
Radionica izrade Šumskog ogledala pokazala je kako se učenje, igra, istraživanje i stvaralaštvo mogu uspješno povezati u jedinstveno iskustvo. U dobrom raspoloženju, uz mnogo druženja i zabave, nastala su maštovita ogledala koja će učenike podsjećati na nezaboravne trenutke provedene na Sljemenu. Još važnije, učenici su ponijeli nova znanja, razvijali vještine i obogatili svoje iskustvo učenja u prirodi, potvrđujući da prirodno okruženje može biti poticajna i vrijedna učionica na otvorenom.
Zahvala OŠ Markuševec za sudjelovanje u obilježavanju Tjedna školskog doručka
OŠ Markuševec sudjelovala je u obilježavanju Tjedna školskog doručka, inicijativi koju je pokrenuo Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu nacionalnog programa Živjeti zdravo. Ova se inicijativa provodi u osnovnim školama diljem Hrvatske s ciljem podizanja svijesti o važnosti nutritivno bogatog doručka za rast, razvoj i zdravlje djece.
Doručak je važan dio svakodnevne prehrane školaraca jer organizmu osigurava energiju i hranjive tvari potrebne za učenje, koncentraciju i sudjelovanje u školskim aktivnostima. Upravo zato škole imaju važnu ulogu u promicanju zdravih prehrambenih navika i osvještavanju učenika o važnosti pravilne prehrane od najranije dobi.
Obilježavanjem Tjedna školskog doručka učenike se potiče da promišljaju o svojim prehrambenim navikama, prepoznaju vrijednost raznovrsnih i nutritivno bogatih namirnica te razvijaju odgovoran odnos prema vlastitom zdravlju. Edukativne i zabavne aktivnosti prilika su da djeca na zanimljiv način uče kako svakodnevni izbori utječu na njihovo zdravlje, dobrobit i kvalitetu života.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo zahvalio je školi na sudjelovanju i uloženom trudu te istaknuo važnost zajedničkog djelovanja u stvaranju pozitivnih prehrambenih navika djece:
„Hvala vam na sudjelovanju i trudu koji ste uložili u obilježavanje Tjedna školskog doručka. Zajedno doprinosimo stvaranju pozitivnih prehrambenih navika djece i ističemo važnost doručka za njihov rast, razvoj i svakodnevno učenje.”
Sudjelovanje OŠ Markuševec u Tjednu školskog doručka povezano je i s Ciljevima održivog razvoja kojima se nastoji izgraditi zdravije, pravednije i održivije društvo. Promicanje zdravih životnih navika uklapa se i u ciljeve Erasmus+ akreditacije OŠ Markuševec. Aktivnosti poput Tjedna školskog doručka pružaju priliku za povezivanje školskog kurikuluma sa stvarnim životnim situacijama te za razvoj ključnih kompetencija učenika, osobito osobne i socijalne kompetencije, odgovornosti za vlastito zdravlje i svijesti o održivom načinu života. Mali svakodnevni izbori, poput kvalitetnog doručka, mogu biti važan korak prema zdravijem životu i održivijoj budućnosti.
https://os-markusevec-zg.skole.hr/tjedan-skolskog-dorucka/
Mali recepti za zdraviji svijet – učenici 4. V obilježili Tjedan školskog doručka i objavili svoju razrednu kuharicu
Povodom obilježavanja Tjedna školskog doručka učenici 4.V razreda su zajedno sa svojom učiteljicom Danijelom Horvat 16.10.2026. izradili posebnu zbirku recepata za zdrav doručak. Ova kreativna aktivnost bila je prilika da učenici podijele svoje omiljene ideje za prvi obrok u danu, istraže važnost pravilne prehrane i osvijeste koliko svakodnevnim izborima mogu pridonijeti očuvanju okoliša.
Doručak nam daje energiju za učenje, igru i sve izazove koji nas čekaju tijekom dana. Učenici su kroz prikupljanje recepata promišljali o tome što čini uravnotežen obrok te kako od jednostavnih, nutritivno vrijednih namirnica pripremiti ukusan i zdrav početak dana. Njihova zbirka tako je postala mali vodič kroz svijet zdravih prehrambenih navika, ali i poticaj drugim učenicima da isprobaju nove okuse i osmisle vlastite zdrave kombinacije.
Posebna vrijednost ove aktivnosti krije se u njezinoj povezanosti s održivim razvojem. Učenici su imali priliku razmišljati o podrijetlu hrane, važnosti odabira sezonskih i lokalnih namirnica, smanjenju bacanja hrane te odgovornom korištenju resursa. Planiranje obroka, iskorištavanje namirnica koje već imamo kod kuće i izbjegavanje nepotrebne ambalaže mali su, ali važni koraci prema održivijem načinu života. Na taj način zdrava prehrana postaje više od brige o vlastitom zdravlju – ona postaje i briga o našem planetu.
Aktivnost se ujedno nadovezuje na ciljeve Erasmus+ akreditacije škole kojom se potiču razvoj ključnih kompetencija učenika, osvještavanje europskih vrijednosti te jačanje odgovornosti prema okolišu i zajednici. Održivi razvoj važan je dio odgoja i obrazovanja jer učenike priprema za donošenje odgovornih odluka i aktivno sudjelovanje u stvaranju bolje budućnosti. Razmjenom ideja, suradnjom i povezivanjem svakodnevnih navika s globalnim izazovima učenici razvijaju svijest o tome da promjene počinju upravo od nas samih.
Zbirka recepata učenika 4.V razreda pokazuje kako se i jednostavnim školskim aktivnostima mogu povezati zdravlje, kreativnost, suradnja i održivost. Učenici su svojim idejama dokazali da zdravi izbori ne moraju biti komplicirani te da svatko može pridonijeti pozitivnim promjenama – počevši od vlastitog tanjura.
Jer zdrav doručak nije samo dobar početak dana, nego i mali korak prema zdravijoj, odgovornijoj i održivijoj budućnosti.
Od Kopernika do Galileija – europsko znanje nadahnjuje budućnost
Dane Erasmusa 2026. učenici 8.V razreda obilježili su na satu Geografije zajedno s učiteljicom Marijom Brcković 16.10.2026. Učenici su sudjelovali su u radionici posvećenoj europskim izumiteljima i njihovu doprinosu razvoju znanosti, tehnologije i društva.
Ovogodišnja tema Dana Erasmusa Učimo i rastemo za vještine budućnosti potaknula je učenike na istraživanje europske znanstvene baštine i promišljanje o važnosti znanja, suradnje i inovacija za budućnost Europe.
Podijeljeni u dvije skupine, učenici su uz pomoć digitalnih tehnologija istraživali život i rad dvojice velikana europske znanosti – Galilea Galileija i Nikole Kopernika. Njihova otkrića promijenila su način na koji razumijemo svemir i svijet oko sebe te ostavila neizbrisiv trag u razvoju ljudskog znanja.
Kroz zajednički rad učenici su razvijali suradnju, komunikacijske vještine, digitalnu pismenost i kritičko mišljenje. Učili su kako prepoznati vjerodostojne informacije, izdvojiti ključne činjenice i rezultate istraživanja jasno i kreativno predstaviti drugima. Upravo su to vještine koje Erasmus+ promiče kroz različite oblike učenja, razmjene iskustava i suradnje.
Poseban naglasak stavljen je na povezivanje nastavnih sadržaja o svemiru, koje učenici tijekom listopada obrađuju na Geografiji, s aktualnim europskim izazovima i prilikama, poput održivog razvoja, tehnološkog napretka i odgovornog korištenja znanja. Istraživanje znanstvenih otkrića pokazalo je kako znatiželja, otvorenost prema novim idejama i spremnost na suradnju mogu potaknuti napredak i pridonijeti stvaranju bolje budućnosti.
Rezultate svojih istraživanja učenici su predstavili izradom plakata koje su izložili na školskom panou, uz radove učenika 7.V razreda. Tako je pano postao mjesto međurazredne i međupredmetne suradnje, razmjene ideja i zajedničkog učenja.
Obilježavanjem Dana Erasmusa učenici su još jednom pokazali da učenje nadilazi granice učionice i školskih predmeta. Upoznavanjem europske znanstvene baštine, razvojem digitalnih i komunikacijskih vještina te učenjem kroz suradnju gradimo temelje za aktivno sudjelovanje u europskom društvu.
Poruka ovogodišnje teme podsjeća nas da svaki novi korak u učenju otvara vrata novim mogućnostima, a znanje, kreativnost i suradnja ključ su vještina potrebnih za budućnost.
https://os-markusevec-zg.skole.hr/category/erasmus/
Europa u oblacima – učimo, istražujemo, otkrivamo!
15.10.2026. godine učiteljica Žana Jusup održala je radionicu Europa u oblacima s učenicima 6.b razreda, kojom su obilježili Dane Erasmusa i na zanimljiv način upoznali bogatstvo i raznolikost europskih zemalja.
Tijekom radionice učenici su rješavali različite zadatke vezane uz zemlje članice Europske unije, istraživali njihove posebnosti te otkrivali zanimljivosti o njihovoj kulturi, tradiciji, znamenitostima i načinu života. Kroz učenje, istraživanje i zajedničko rješavanje zadataka proširivali su svoje znanje o Europi, razvijali znatiželju i osvještavali važnost međusobnog razumijevanja i poštovanja različitosti.
Radionica je bila povezana s ciljevima programa Erasmus+, pograma koji potiče učenike i učitelje na upoznavanje drugih kultura, razvoj europskog identiteta te stjecanje znanja i vještina potrebnih za život u međusobno povezanom svijetu.
Kroz radionicu Europa u oblacima učenici su imali priliku spoznati da Europu ne čine samo geografske granice i države, već i ljudi, jezici, običaji, zajedničke vrijednosti i bogata kulturna baština. Aktivnost je ujedno istaknula važnost cjeloživotnog učenja, suradnje i otvorenosti prema novim iskustvima, vrijednosti koje promiče i program Erasmus+. Europa u oblacima podsjetila ih je da svaka europska zemlja krije zanimljive priče te da nas upravo upoznavanje različitosti povezuje i obogaćuje.
https://os-markusevec-zg.skole.hr/category/erasmus/
Višejezičnost, emocije i europske vrijednosti
Višejezičnost, emocije i europske vrijednosti
14.10.2026. pedagoginja Ana Jaklenec je održala radionicu Emocije bez granica u 3.c razredu. Tijekom radionice učenici su učili prepoznavati i imenovati svoje emocije na hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom i francuskom jeziku.
Kroz razgovor, primjere i raznovrsne aktivnosti učenici su istraživali svijet emocija te otkrivali kako se osjećaji mogu izraziti na različitim jezicima. Učili su imenovati emocije poput sreće, tuge, ljutnje, straha i iznenađenja proširujući pritom svoj rječnik i razvijajući svijest o važnosti izražavanja vlastitih osjećaja. Radionica je potaknula učenike da osvijeste kako svi ljudi, bez obzira na jezik kojim govore, doživljavaju emocije koje nas povezuju.
Poseban naglasak stavljen je na CLIL metodu, odnosno integrirano učenje sadržaja i stranoga jezika. Povezivanjem teme emocionalne pismenosti s učenjem stranih jezika učenici su istodobno razvijali komunikacijske vještine, usvajali nove riječi i učili o sebi i drugima. Takav pristup učenju pokazuje da strani jezik nije samo nastavni sadržaj već i sredstvo kojim možemo upoznavati svijet, izražavati svoje misli i osjećaje te bolje razumjeti druge.
Radionica se sadržajno povezala i s Danima Erasmusa koji promiče europske vrijednosti, mobilnost, suradnju i višejezičnost. Učenje o emocijama na pet jezika podsjetilo je učenike na važnost otvorenosti prema drugim kulturama, uvažavanja različitosti i međusobnog razumijevanja. Poznavanje jezika omogućuje nam da lakše uspostavljamo kontakte, gradimo prijateljstva i osjećamo se dijelom šire europske zajednice.
Radionicom Emocije bez granica učenici 3.c razreda pokazali su da emocije ne poznaju jezične granice. Iako ih na različitim jezicima izgovaramo različitim riječima, osjećaji su univerzalni i važni za povezivanje s drugima.
Učimo jezike, prepoznajemo emocije i gradimo mostove razumijevanja jer svaka emocija ima svoj glas, a svaki jezik otvara nova vrata.
https://os-markusevec-zg.skole.hr/category/erasmus/
Novac Europe – učimo o novcu, razvijamo financijsku pismenost i upoznajemo Europu
U sklopu obilježavanja Erasmus dana, 14.10.2026. godine, učenici 4. V razreda s učiteljicom Danijelom Horvat sudjelovali su u radionici Novac Europe. Cilj radionice bio je približiti učenicima raznolikost europskih zemalja kroz upoznavanje njihova novca te povezati nova znanja sa svakodnevnim životom i razvojem financijske pismenosti.
Tijekom radionice učenici su istraživali europske valute, proširivali svoje znanje o euru i upoznavali važnost novca u svakodnevnom životu. Razgovarali su o odgovornom raspolaganju novcem, razlikovanju potreba i želja te promišljali o važnosti donošenja promišljenih financijskih odluka. Na taj su način razvijali temeljne vještine financijske pismenosti, primjerene svojoj dobi, koje će im pomoći u razumijevanju vrijednosti novca i odgovornom upravljanju njime.
Radionica je ujedno bila prilika za upoznavanje europske kulturne i gospodarske raznolikosti. Učenici su učili o različitim valutama i zajedničkoj europskoj valuti – euru – te razvijali svijest o povezanosti europskih zemalja. Kroz rješavanje zadataka razvijali su opažanje, zaključivanje i suradničke vještine, razmjenjivali ideje i pomagali jedni drugima.
Obilježavanjem Erasmus dana povezali smo financijsku pismenost, europsku dimenziju obrazovanja i učenje kroz iskustvo. Erasmus program potiče učenje, suradnju, razmjenu znanja i upoznavanje različitih kultura, a radionica Novac Europe pridonijela je ostvarivanju tih vrijednosti u učionici. Učenici su kroz igru i istraživanje učili o Europi, razvijali znatiželju i otvorenost prema drugim zemljama te usvajali znanja i vještine važne za svakodnevni život.
Većini učenika zadatci su bili zanimljivi i zabavni, a aktivnim sudjelovanjem stekli su nova znanja i iskustva. Pokazali smo da se financijska pismenost može razvijati na zanimljiv i pristupačan način, istodobno potičući suradnju, samostalno razmišljanje i europski duh zajedništva.
https://os-markusevec-zg.skole.hr/category/erasmus/
Povodom obilježavanja Dana Erasmusa 14.10.2026. godine učitelj Saša Najrajter održao je radionicu Moja europska putovnica s učenicima 7.a razreda. Cilj radionice bio je potaknuti učenike na upoznavanje europskih država, njihovih kulturnih i prirodnih znamenitosti te razvijanje interesa za europske vrijednosti, različitosti i mogućnosti učenja kroz međunarodnu suradnju.
Tijekom radionice svaki je učenik izradio svoju europsku putovnicu, u koju je upisao svoje ime, europsku državu koju bi želio posjetiti te obrazložio zašto ga upravo ta država privlači. Učenici su također naveli što bi u odabranoj državi željeli vidjeti i doživjeti, a kreativni dio aktivnosti upotpunili su crtanjem zastave države koju su odabrali.
Radionica se tematski povezala s ciljevima programa Erasmus+ koji potiče mobilnost, međunarodnu suradnju, međukulturno razumijevanje i cjeloživotno učenje. Učenici su promišljali o upoznavanju drugih kultura, jezika, običaja i načina života, razvijajući pritom otvorenost prema različitostima i svijest o zajedničkom europskom identitetu. Aktivnost je potaknula i znatiželju za putovanjima, istraživanjem novih sredina te učenjem izvan vlastite učionice.
Posebna vrijednost radionice bila je u tome što je svaki učenik imao priliku izraziti svoje želje, interese i osobne razloge za odabir određene europske države. Razmjenom ideja učenici su mogli otkriti koliko je Europa raznolika i koliko mogućnosti pruža za upoznavanje novih ljudi, stjecanje iskustava i proširivanje znanja.
Radionica Moja europska putovnica pokazala je da se europske vrijednosti mogu približiti učenicima na jednostavan, kreativan i zanimljiv način. Povodom Dana Erasmusa učenici 7 a razreda simbolično su krenuli na svoje europsko putovanje, podsjećajući se da svako novo mjesto, susret i iskustvo mogu biti prilika za učenje, osobni razvoj i bolje razumijevanje svijeta koji nas okružuje.
https://os-markusevec-zg.skole.hr/category/erasmus/
Od srednjovjekovnog do europskog građanina – učenjem do novih spoznaja
U sklopu nastave Povijesti kod učiteljice Marije Buhin Huzanić 13.10.2026. učenici 6.V razreda PŠ Vidovec sudjelovali su u radionici Biti građanin u srednjem vijeku – nekad i danas kojom su istraživali život srednjovjekovnih građana, seljaka, plemića i vitezova te uspoređivali njihove životne uvjete, prava i obveze s današnjim društvom.
Radionica je provedena u obliku grupnog istraživačkog rada. Učenici su se koristili udžbenikom i odabranim mrežnim izvorima, pripremljenim materijalima, izdvajali važne informacije, provjeravali njihovu vjerodostojnost i izrađivali plakate. Svaka skupina istraživala je pojedinu društvenu skupinu, a rezultate rada predstavila je ostalim učenicima. Na taj su način razvijali povijesno mišljenje, kritičko promišljanje, medijsku pismenost i suradnju.
Posebna vrijednost radionice bila je povezivanje povijesnih sadržaja s građanskim odgojem i obrazovanjem. Učenici su promišljali o društvenim nejednakostima u srednjem vijeku, povlasticama pojedinih skupina i mogućnostima sudjelovanja u donošenju odluka. Uspoređujući prošlost i sadašnjost, zaključivali su što znači biti odgovoran građanin, koliko su važni poštovanje drugih, uvažavanje različitosti, suradnja i aktivno sudjelovanje u životu zajednice.
Radionica je ostvarila i poveznicu s Erasmus+ programom, osobito u području aktivnoga građanstva, demokratskih vrijednosti i razvoja ključnih kompetencija. Istraživanjem razvoja srednjovjekovnih gradova, trgovine i društvenih institucija učenici su upoznali dio zajedničke europske povijesti te promišljali o vrijednostima koje su važne za život u današnjoj Europi. Naglasak je bio na učenju kroz suradnju, razmjenu ideja i aktivno sudjelovanje svakog učenika.
Dodatna poveznica ostvarena je s Tjednom zdravog doručka tijekom kojega su učenici istraživali prehrambene navike ljudi u srednjem vijeku i uspoređivali ih s današnjima. Promišljali su o dostupnosti namirnica različitim društvenim skupinama, ulozi lokalnih i sezonskih proizvoda te važnosti raznovrsne prehrane i odgovorne potrošnje. Tako su povijesne sadržaje povezali sa zdravim životnim navikama i svakodnevnim odlukama. Praktični dio aktivnosti zaokružen je zajedničkim uživanjem u voćnoj salati, čime su učenici dodatno istaknuli važnost konzumacije voća i usvajanja zdravih prehrambenih navika.
Radionica je pokazala da nastava Povijesti može biti prostor za razvoj ne samo povijesnih znanja nego i odgovornosti, kritičkoga mišljenja i građanskih kompetencija. Od razumijevanja života u srednjem vijeku do promišljanja o današnjem europskom građaninu, učenici su učili da odgovorno društvo grade ljudi koji poštuju druge, surađuju, preuzimaju odgovornost i aktivno pridonose svojoj zajednici.
Zdrav doručak na djelu – radionica izrade domaćih peciva
Zdrav doručak na djelu – radionica izrade domaćih peciva
U sklopu projekta Tjedan školskog doručka 13.10.2026. učiteljica Andreja Kuzmić provela je s učenicima 4.a razreda zanimljivu i poučnu radionicu posvećenu važnosti zdravog doručka i usvajanju pravilnih prehrambenih navika.
Tijekom radionice učenici su razgovarali o važnosti doručka kao prvog obroka u danu te o tome kako uravnotežen i raznovrstan obrok doprinosi zdravlju, energiji i boljoj koncentraciji tijekom školskih aktivnosti. Razmjenjivali su svoja iskustva o jutarnjim obrocima, prepoznavali zdrave namirnice i zaključili da je raznovrsna prehrana važan dio brige o vlastitom zdravlju.
Posebno veselje donijela je praktična aktivnost pripreme domaćih peciva sa sjemenkama. Učenici su sudjelovali u pripremi tijesta, oblikovanju peciva i upoznavanju sastojaka koji se mogu koristiti za pripremu ukusnog i hranjivog doručka. Kroz praktičan rad učili su o vrijednosti domaće pripremljene hrane te otkrivali kako zdravi obroci mogu biti jednostavni, ukusni i zabavni za pripremu.
Radionica je protekla u veselom i suradničkom raspoloženju, a učenici su imali priliku razvijati praktične vještine, međusobno surađivati i osvijestiti važnost donošenja zdravih prehrambenih odluka. Miris svježe pripremljenih peciva dodatno je uljepšao zajedničko iskustvo i pokazao da učenje može biti ukusno i kreativno.
Sudjelovanjem u projektu Tjedan školskog doručka učenici 4.a razreda usvajali su znanja i navike koje mogu primjenjivati svakoga dana. Ovakve aktivnosti podsjećaju nas da briga o zdravlju počinje malim koracima, a kvalitetan doručak jedan je od njih.
Zdrav doručak, dobre navike i osmijeh na licu – recept su za uspješan školski dan.
Učimo i rastemo za vještine budućnosti – Dani Erasmusa 2026.
Povodom Dana Erasmusa 2026. učenici 7.V razreda zajedno s učiteljicom Marijom Buhin Huzanić 13.10.2026. sudjelovali su u istraživačkoj radionici posvećenoj europskim izumiteljima i njihovu doprinosu razvoju znanosti, tehnologije i društva.
Podijeljeni u pet skupina, učenici su istraživali život i rad poznatih europskih izumitelja, proučavali povijesne izvore i digitalne sadržaje te otkrivali kako su njihova otkrića mijenjala svakodnevni život ljudi i oblikovala svijet u kojem danas živimo. Kroz zajednički rad razvijali su suradnju, komunikacijske vještine, digitalnu pismenost i kritičko mišljenje, pritom učeći kako prepoznati važne informacije, izdvojiti ključne činjenice i predstaviti rezultate svojega istraživanja.
Poseban naglasak stavljen je na povezivanje povijesnih otkrića s današnjim izazovima Europe, poput održivog razvoja, tehnološkog napretka i odgovornog korištenja znanja. Učenici su imali priliku promišljati o tome kako izumi i inovacije mogu pridonijeti kvalitetnijem životu, očuvanju okoliša i stvaranju bolje budućnosti.
Rezultate svojega istraživačkog rada učenici su predstavili izradom plakata i izložili ih na školskom panou. Izloženi radovi postali su zanimljiv i poučan prikaz europske znanstvene i tehnološke baštine, ali i podsjetnik na važnost znatiželje, kreativnosti i ustrajnosti u učenju. Školski pano tako je postao mjesto na kojem učenici i ostali članovi školske zajednice mogu upoznati značajne europske izumitelje i njihova postignuća.
Ova je aktivnost povezala nastavu Povijesti s europskim vrijednostima, cjeloživotnim učenjem i razvojem vještina potrebnih za budućnost. Učenici su pritom osvijestili da učenje nije samo usvajanje novih činjenica, nego i istraživanje, postavljanje pitanja, razmjena ideja i zajedničko pronalaženje rješenja.
Sudjelovanjem u obilježavanju Dana Erasmusa 2026. još smo jednom istaknuli važnost obrazovanja koje potiče otvorenost, suradnju i kreativnost te priprema mlade za izazove suvremenoga društva. Poruka ovogodišnje teme „Učimo i rastemo za vještine budućnosti” podsjeća nas da svaki novi korak u učenju otvara vrata novim mogućnostima.
Istražujući prošlost, učenici su razvijali vještine za budućnost – jer znanje, suradnja i kreativnost temelj su napretka Europe.
https://os-markusevec-zg.skole.hr/category/erasmus/
Digitalna pismenost u središtu obilježavanja Dana Erasmusa
Povodom obilježavanja Dana Erasmusa učiteljica Gordana Kranjčević održala je 12.10.2026. godine radionicu o digitalnoj pismenosti za učenike 5.b razreda. Radionica je bila usmjerena na razvoj digitalnih kompetencija, odgovorno korištenje digitalnih tehnologija te osvještavanje važnosti sigurnog i kritičkog ponašanja u digitalnom okruženju.
U današnjem digitalnom svijetu učenici se svakodnevno susreću s različitim digitalnim alatima, informacijama i sadržajima. Zato je važno razvijati vještine koje im omogućuju da tehnologiju koriste promišljeno, sigurno i odgovorno. Kroz radionicu učenici su imali priliku promišljati o važnosti digitalne pismenosti i njezinoj ulozi u učenju, komunikaciji i svakodnevnom životu.
Obilježavanjem Dana Erasmusa ova je aktivnost povezana s vrijednostima i horizontalnim prioritetima programa Erasmus+ koji naglašavaju uključivost i raznolikost, digitalnu transformaciju, zaštitu okoliša i održivost te sudjelovanje u demokratskom životu, zajedničke vrijednosti i građanski angažman.
Posebno se ističe digitalna transformacija koja potiče razvoj digitalnih vještina i kompetencija potrebnih za aktivno sudjelovanje u suvremenom društvu. Razvijanje digitalne pismenosti učenicima pomaže u kritičkom vrednovanju informacija, odgovornom korištenju interneta i razumijevanju mogućnosti, ali i izazova koje donose digitalne tehnologije.
Radionica se povezuje i s prioritetom uključivosti i raznolikosti jer je cilj osnažiti sve učenike za ravnopravno sudjelovanje u digitalnom okruženju i učenju. Istodobno, promicanjem odgovornog ponašanja na internetu, poštovanja drugih i osviještene komunikacije doprinosi se razvoju aktivnih, odgovornih i digitalno kompetentnih građana.
Danima Erasmusa predstavljaju se mogućnosti, rezultati i vrijednosti programa Erasmus+. Oni su prilika da se u školama istaknu važnost europske suradnje, cjeloživotnog učenja, razmjene znanja i razvoja kompetencija potrebnih za život u suvremenom društvu. Iako se europska suradnja često ostvaruje kroz međunarodne projekte i mobilnosti, Erasmus vrijednosti mogu se njegovati i svakodnevnim nastavnim aktivnostima koje učenike potiču na učenje, otvorenost, odgovornost i aktivno sudjelovanje.
https://os-markusevec-zg.skole.hr/category/erasmus/
Projekt Tjedan školskog doručka – učimo birati zdravije i održivije
12.10.2026. učenici 8. b razreda zajedno s učiteljicom Marijom Brcković sudjelovali su u projektu Tjedan školskog doručka te obilježili Svjetski dan zdrave hrane prigodnom i poučnom radionicom posvećenom važnosti pravilne prehrane, očuvanju zdravlja i odgovornom odnosu prema okolišu.
Tijekom radionice učenici su razgovarali o važnosti doručka kao prvog obroka u danu, o namirnicama koje tijelu osiguravaju energiju te o tome kako odabrati zdrav i uravnotežen obrok. Razmjenjivali su svoja iskustva i ideje te zaključili kako pravilna prehrana pridonosi boljoj koncentraciji, uspješnijem učenju i očuvanju zdravlja.
Poseban dio radionice bio je posvećen pripremi zdravih i ukusnih smoothieja. Učenici su s veseljem sudjelovali u pripremi napitaka od voća i drugih zdravih sastojaka, istraživali različite kombinacije okusa te se uvjerili da zdrava hrana može biti ukusna, privlačna i jednostavna za pripremu.
Ova radionica povezuje zdrave prehrambene navike s održivim razvojem, koji podrazumijeva brigu o vlastitom zdravlju, odgovorno korištenje prirodnih resursa i očuvanje okoliša za buduće generacije. Razgovorom o izboru namirnica učenici su osvijestili važnost odgovorne potrošnje, smanjenja bacanja hrane i mogućnosti odabira sezonskih i lokalno uzgojenih namirnica. Priprema smoothieja bila je prilika za razgovor o tome kako se voće može iskoristiti na kreativan način, uključujući i ono koje je zrelo, ali još uvijek prikladno za konzumaciju.
Zdrav doručak nije samo dobar početak dana – on može biti i mali korak prema zdravijem čovjeku, odgovornijoj zajednici i održivijem planetu.
Književnost za održiviju budućnost: učenici 8.a i 8.b razreda promišljali o digitalnom svijetu kroz roman Bacit ću kompjutor kroz prozor
Kako književno djelo povezati sa svakodnevnim životom učenika, odgovornim korištenjem tehnologije i vrijednostima održivog razvoja? Upravo je to bio izazov koji je učiteljica Žana Jusup postavila pred učenike 8.a i 8.b razreda obrađujući roman Bacit ću kompjutor kroz prozor autorice Jasminke Tihi Stepanić. 7.10.2026. i 9.10.2026.kroz kreativnu i problemski usmjerenu radionicu učenici su književni tekst povezali s aktualnim pitanjima digitalne odgovornosti, zdravih životnih navika, jednakih mogućnosti i poštovanja u digitalnom okruženju, istodobno razvijajući kompetencije povezane s ciljevima održivog razvoja i horizontalnim prioritetima Erasmus+ programa.
Polazište radionice bilo je pitanje: Koristimo li mi tehnologiju ili tehnologija koristi nas? Učenici su istraživali kako digitalna tehnologija utječe na svakodnevni život, učenje, obiteljske odnose, prijateljstva i slobodno vrijeme razmjenjujući mišljenja i argumentirajući svoje stavove, promišljali su o tome kada nam tehnologija olakšava život, a kada može postati prepreka kvalitetnoj komunikaciji, koncentraciji i osobnoj dobrobiti. Učenici su učili slušati sugovornike, poštovati različita mišljenja, obrazlagati vlastite stavove i razmotriti mogućnost promjene mišljenja na temelju kvalitetnih argumenata.
Ekološka dimenzija radionice posebno je došla do izražaja u aktivnosti Odakle dolazi moje računalo?. Prateći životni put digitalnih uređaja, od sirovina i proizvodnje do popravka, ponovne uporabe i recikliranja, učenici su promišljali o elektroničkom otpadu i odgovornoj potrošnji. Tako su uočili da odgovoran odnos prema tehnologiji uključuje i brigu o okolišu.
Osim toga, osmišljavajući pravila za sigurno i uključivo digitalno okruženje, učenici su prepoznali važnost vlastite odgovornosti u stvaranju kulture poštovanja, kako na internetu tako i izvan njega.
Povezanost s horizontalnim prioritetima Erasmus+ programa
Ovakav pristup književnosti prirodno se povezuje i s horizontalnim prioritetima programa Erasmus+ osobito s uključivošću i raznolikošću, digitalnom transformacijom, okolišem i borbom protiv klimatskih promjena te sudjelovanjem u demokratskom životu, zajedničkim vrijednostima i građanskom angažmanu.
Uključivost i raznolikost potaknute su razgovorom o različitim mogućnostima pristupa digitalnim uređajima i internetu, ali i uvažavanjem različitih iskustava i mišljenja učenika. Digitalna transformacija bila je prisutna kroz razvoj digitalne i informacijske pismenosti, prepoznavanje rizika u digitalnom okruženju te osvještavanje važnosti sigurnog, odgovornog i svrhovitog korištenja tehnologije.
Povezivanjem teme romana s elektroničkim otpadom, produljenjem životnog vijeka uređaja, njihovim popravkom i ponovnom uporabom učenici su promišljali o održivijem odnosu prema resursima i okolišu. Istodobno su kroz rasprave, grupni rad razvijali komunikacijske i socijalne vještine, aktivno sudjelovali u razmjeni ideja te učili kako svojim odlukama i ponašanjem mogu pridonijeti odgovornijoj školskoj i digitalnoj zajednici.
Od književne interpretacije do konkretnih promjena
Završna aktivnost vratila je učenike naslovu romana, ali s novim pogledom na problem. Umjesto da rješenje traže isključivo u odbacivanju tehnologije, trebali su promisliti što sami mogu promijeniti u svojim navikama. Učenici su tako osvijestili da tehnologija može biti vrijedan alat za učenje, komunikaciju i stvaranje, ali da njezina dobrobit ovisi o načinu na koji je koristimo.
Radionica koju je osmislila i provela učiteljica Žana Jusup s učenicima 8.a i 8.b razreda pokazuje kako književnost može biti snažan poticaj za povezivanje nastavnih sadržaja sa stvarnim životom. Povezujući čitanje s održivim razvojem i vrijednostima Erasmus+ programa, učenici nisu samo dublje promišljali o književnom djelu nego su razvijali kompetencije važne za odgovorno, uključivo i aktivno sudjelovanje u suvremenom društvu.
Poruka radionice jednostavna je, ali važna: održivi digitalni svijet nije svijet bez tehnologije, nego svijet u kojem tehnologija služi čovjeku, a ne čovjek tehnologiji.
Kreativno za prirodu – kućice za ptice od recikliranih materijala
U sklopu obilježavanja Tjedna održivog razvoja 8.10.2026. godine učiteljica Andreja Kuzmić provela je s učenicima 4.a razreda kreativnu i poučnu radionicu izrade kućica za ptice od recikliranih materijala.
Cilj radionice bio je osvijestiti važnost očuvanja prirode, odgovornog postupanja s otpadom i brige o živim bićima koja nas okružuju. Učenici su kroz praktičan rad imali priliku pokazati svoju kreativnost, maštovitost i spretnost, dajući nov život materijalima koji bi inače mogli završiti u otpadu.
Izrađujući kućice za ptice, učenici su razgovarali o važnosti ptica u ekosustavu, njihovoj ulozi u očuvanju prirodne ravnoteže te načinima na koje im ljudi mogu pomoći. Naučili su kako ponovna uporaba materijala može smanjiti količinu otpada i potrebu za novim sirovinama, a istodobno potaknuti kreativno razmišljanje i odgovorno ponašanje prema okolišu.
Radionica je bila i prilika za povezivanje školskog učenja sa stvarnim životom. Učenici su razvijali suradnju, međusobno pomaganje i osjećaj odgovornosti za zajednički prostor. Svojim su radom pokazali da se i od jednostavnih, već korištenih materijala mogu izraditi korisni predmeti kojima pridonosimo očuvanju prirode.
Obilježavanjem Tjedna održivog razvoja učenici 4.a razreda pokazali su da svatko može pridonijeti očuvanju okoliša malim, ali vrijednim koracima. Izrada kućica za ptice nije bila samo kreativna aktivnost nego i podsjetnik da briga o prirodi počinje svakodnevnim odlukama, ponovnom uporabom predmeta i poštovanjem svih živih bića.
Zajedno učimo, stvaramo i čuvamo prirodu – jer održiva budućnost počinje upravo našim malim djelima.
Mali koraci za zeleniju budućnost – učenici 5.a razreda obilježili Tjedan održivog razvoja
8. 10. 2026. učenici 5.a razreda, zajedno s učiteljicom Petrom Čorko Lukić, obilježili su Tjedan održivog razvoja na kreativan i poučan način – sadnjom biljaka i ozelenjivanjem svoje učionice.
Ovom su aktivnošću učenici pokazali kako svatko od nas može pridonijeti očuvanju okoliša i stvaranju ugodnijeg prostora za učenje i boravak. Sadnjom biljaka unijeli su više zelenila u svoj razred te se na praktičan način upoznali s važnošću brige o biljkama, prirodnim resursima i okolišu. Osim što biljke uljepšavaju prostor, one nas svakodnevno podsjećaju na važnost odgovornog odnosa prema prirodi.
Obilježavanjem Tjedna održivog razvoja učenici 5. a razreda pokazali su da održivost ne mora započeti velikim promjenama. Ponekad je dovoljno posaditi jednu biljku, brinuti se o njoj i potaknuti druge da učine isto. Njihov ozelenjeni razred tako je postao mali primjer kako zajedničkim trudom možemo stvarati ljepše, zdravije i održivije okruženje.
Jer održiva budućnost počinje malim koracima, a svaki posađeni list podsjetnik je da brigom za prirodu brinemo i za sebe.
Radionica u 4.a u sklopu projekta Mama, budi zdrava
8.10.2026. učiteljica Andreja Kuzmić organizirala je radionicu u 4.a razredu u sklopu projekta Mama, budi zdrava usmjerenu na osvještavanje važnosti brige o zdravlju i prevenciji bolesti.
Tijekom radionice učenici su razgovarali o važnosti očuvanja zdravlja, usvajanju zdravih životnih navika te pravodobnoj prevenciji bolesti. Poseban naglasak stavljen je na važnost redovitih zdravstvenih pregleda, brige o sebi i svojim bližnjima te otvorenog razgovora o zdravlju unutar obitelji.
Aktivnost je učenicima pružila priliku za razmjenu mišljenja, razvijanje odgovornosti prema vlastitom zdravlju i razumijevanje važnosti prevencije od najranije dobi.
Radionica je povezana i s ciljevima Erasmus+ programa, osobito u području promicanja zdravlja i dobrobiti, razvoja ključnih kompetencija te stvaranja uključivog i poticajnog okruženja za učenje. Razgovorom i aktivnim sudjelovanjem učenici su razvijali zdravstvenu pismenost, kritičko promišljanje i socijalne vještine, a stečena znanja mogu primijeniti u svakodnevnom životu.
Aktivnost pridonosi i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, posebice 3. cilja – Zdravlje i blagostanje, koji naglašava važnost očuvanja zdravlja i prevencije bolesti. Ujedno potiče suradnju škole i obitelji te osvještava važnost zajedničke odgovornosti za zdravlje pojedinca i zajednice.
Kroz ovakve aktivnosti škola potiče učenike da postanu odgovorni, osviješteni i aktivni građani koji razumiju važnost zdravih životnih izbora. Radionica učiteljice Andreje Kuzmić još je jedan korak prema stvaranju škole koja promiče dobrobit učenika, cjeloživotno učenje i vrijednosti europskog obrazovnog prostora.
Zajedno učimo, razvijamo zdrave navike i gradimo zdraviju budućnost!
https://os-markusevec-zg.skole.hr/mama-budi-zdrava/
Učenici 5.b učili kako pravilno odvajati elektronički otpad
U sklopu obilježavanja Tjedna održivog razvoja učenici 5.b razreda 8.10.2026. sudjelovali su u edukativnoj radionici posvećenoj odvajanju i pravilnom zbrinjavanju elektroničkog otpada. Radionicu je organizirala učiteljica Gordana Kranjčević.
Kroz radionicu učenici su se upoznali s različitim vrstama elektroničkog otpada te razgovarali o tome zašto je važno stare i neispravne elektroničke uređaje pravilno odlagati umjesto da završavaju u miješanom komunalnom otpadu. Posebnu su pozornost posvetili tome kako odgovornim postupanjem možemo smanjiti količinu otpada, očuvati prirodne resurse i pridonijeti zaštiti okoliša.
Radionica je bila prilika i za promišljanje o svakodnevnim navikama. Učenici su zaključili da održivi razvoj nije samo velika globalna tema, već nešto što svatko od nas može poticati vlastitim postupcima – odvajajući otpad, ponovno koristeći predmete, odgovorno trošeći resurse i brinući o okolišu.
Ova aktivnost povezana je i s ciljevima naše Erasmus akreditacije koja potiče razvoj kompetencija učenika važnih za život u suvremenom i održivom društvu. Učenje o zaštiti okoliša, odgovornom ponašanju i održivim životnim navikama pridonosi razvoju ekološke svijesti, odgovornog građanstva i aktivnog odnosa prema zajednici i okolišu.
Sudjelovanjem u ovakvim aktivnostima učenici stječu znanja koja mogu primijeniti izvan učionice te postaju svjesniji vlastite uloge u stvaranju održivije budućnosti. Upravo kroz male, svakodnevne korake učimo kako zajedničkim djelovanjem možemo pridonijeti velikim promjenama.
Naš zeleni kutak – mjesto gdje održivost raste
Učenici 4. V razreda s učiteljicom Danijelom Horvat 7.10.2026. godine sudjelovali su u praktičnoj aktivnosti uzgoja sobnog bilja kojom su povezali brigu o biljkama s načelima održivog razvoja i vrijednostima koje promiče program Erasmus+. Zajedničkim su radom stvorili zeleni kutak učionice te pokazali kako malim, svakodnevnim koracima možemo pridonijeti očuvanju okoliša i odgovornijem korištenju prirodnih resursa.
Umjesto kupnje novih biljaka učenici su razmnožavali postojeće biljke reznicama te ih pripremili za daljnji rast i razvoj. Naučili su kako od jedne biljke uzgojiti nove koje se dalje mogu zadržati, razmjenjivati ili darovati. Za sadnju su upotrijebili stare posude i ambalažu dajući predmetima koji bi inače završili u otpadu novu namjenu. Na taj su način praktično primijenili načela ponovne uporabe, smanjenja otpada i odgovorne potrošnje.
Posebnu pozornost posvetili su potrebama pojedinih biljaka i odgovornom korištenju vode. Dodavanjem zrelog komposta u supstrat upoznali su kruženje tvari u prirodi i važnost vraćanja hranjivih tvari u tlo. Kroz praktičan rad osvijestili su kako se prirodni resursi mogu čuvati promišljenim postupcima te kako održive navike možemo razvijati već u školskoj dobi.
Aktivnost je ujedno povezana s ciljevima programa Erasmus+ koji potiče razvoj kompetencija, suradničko učenje, razmjenu ideja i primjenu stečenih znanja u svakodnevnom životu. Ističe se i važnost obrazovanja za održivi razvoj, jačanja ekološke svijesti i poticanja aktivnog sudjelovanja učenika u stvaranju odgovornije zajednice. Iako je aktivnost provedena u učionici, njezine su poruke povezane sa širim europskim nastojanjima da obrazovanje pridonosi zelenijem i održivijem društvu.
Erasmus+ radionica za razvoj demokratskih vrijednosti i građanskog angažmana
U sklopu odgojno-obrazovnog rada s učenicima 6.a i 6.b razreda 6.10.2026. i 7.10.2026. učiteljica Žana Jusup provela je radionicu Preko duge do slobode temeljenu na književnom djelu Duga Dinka Šimunovića. Radionica je osmišljena kao spoj književnog odgoja, razvoja kritičkog mišljenja, empatije i građanskih kompetencija te predstavlja primjer kako se književni sadržaj može povezati s vrijednostima i ciljevima programa Erasmus+.
Središnja tema radionice bila je sloboda, ali su se kroz razgovor, suradničke aktivnosti, raspravu i kreativno izražavanje otvorila i pitanja ravnopravnosti, prava, odgovornosti, pravednosti, različitosti i sudjelovanja u zajednici.
Radionica se posebno povezuje s horizontalnim prioritetom Erasmus+ programa Sudjelovanje u demokratskom životu, zajedničke vrijednosti i građanski angažman. Učenici su kroz različite aktivnosti dobili priliku izraziti vlastite stavove, argumentirati ih, saslušati mišljenja drugih i promišljati o tome kako pojedinac može pridonijeti stvaranju uključive, tolerantne i pravedne zajednice. Ciljevi radionice uključuju upravo argumentirano iznošenje mišljenja, povezivanje književnog teksta sa situacijama iz vlastitoga života, razvoj empatije i kreativno izražavanje.
Erasmus+ prioritet: od mišljenja do aktivnog sudjelovanja
Jedan od ključnih elemenata radionice bilo je stvaranje prostora u kojem učenici nisu samo primatelji znanja, nego aktivni sudionici procesa učenja.
U aktivnosti Srnine naočale učenici su promatrali različite situacije povezane s ograničavanjem slobode i društvenim očekivanjima. Razgovarali su o tome kako bi se Srna osjećala, što bi učinila, kako bi oni sami postupili te koje bi rješenje bilo pravednije. Pritom je posebno naglašeno da učenici ne moraju imati isto mišljenje.
Takav pristup izravno razvija jednu od važnih sastavnica demokratske kulture – sposobnost iznošenja vlastitoga mišljenja uz istodobno poštovanje tuđega mišljenja.
Još je snažnija poveznica ostvarena kroz pokretnu raspravu DA ili NE. Učenici su zauzimali stav o različitim tvrdnjama, a zatim objašnjavali razloge svojega izbora. Raspravljalo se, među ostalim, o tome trebaju li djeca imati pravo odlučivati o stvarima koje ih se tiču, jesu li pravila uvijek opravdana te je li pravedno nekome nešto zabraniti samo zato što je dječak ili djevojčica.
Na taj su način učenici učili da demokratsko sudjelovanje uključuje pravo na vlastiti stav, ali i odgovornost da se taj stav argumentira te da se saslušaju drugi.
Zajedničke vrijednosti – sloboda, ravnopravnost i poštovanje
Književni lik Srne poslužio je kao polazište za razgovor o vrijednostima koje su važne za život u demokratskoj i uključivoj zajednici.
Učenici su promišljali o tome što znači biti slobodan, tko donosi odluke koje utječu na naš život te jesu li pravila i očekivanja jednaka za sve. Posebno se razgovaralo o rodnim stereotipima i očekivanjima koja društvo postavlja pred djevojčice i dječake.
U proširenim aktivnostima radionice učenici su analizirali pitanja poput: Što Srna želi? Tko odlučuje umjesto nje? Koja joj se pravila nameću? Jesu li ta pravila jednaka za dječake i djevojčice?
Na taj način učenici razvijaju razumijevanje vrijednosti jednakosti, nediskriminacije i poštovanja različitosti, a istodobno prepoznaju kako stereotipi i nejednaka očekivanja mogu utjecati na položaj pojedinca.
Razvoj građanskih kompetencija
Radionica je učenicima omogućila razvoj niza kompetencija važnih za njihovo buduće sudjelovanje u demokratskom društvu.
Posebno su poticane:
kritičko mišljenje – učenici propituju pravila, očekivanja i društvene obrasce
argumentiranje – vlastite stavove objašnjavaju i potkrepljuju razlozima
komunikacijske vještine – aktivno sudjeluju u razgovoru i raspravi
suradnja – rade individualno, u paru i u skupinama
empatija – pokušavaju razumjeti osjećaje i perspektivu drugoga
uvažavanje različitosti – prihvaćaju da drugi učenik može imati drukčije mišljenje
odgovornost – promišljaju o posljedicama vlastitih odluka i postupaka;
aktivno građanstvo – predlažu načine na koje mogu pridonijeti pravednijem i uključivijem okruženju
Navedeni ishodi u velikoj se mjeri podudaraju s ishodima radionice u kojoj učenik interpretira postupke i osjećaje književnog lika, povezuje književno djelo s društvenim pojavama, prepoznaje stereotipe i nejednakosti, argumentira vlastiti stav, sluša i uvažava drugačije mišljenje te predlaže načine stvaranja uključivog i pravednijeg okruženja.
Od književnog djela do stvarnoga života
Posebna vrijednost radionice nalazi se u povezivanju književnog sadržaja sa životnim iskustvom učenika.
Učenici nisu promatrali Srnu samo kao književni lik iz prošlosti. Kroz aktivnosti su uspoređivali njezinu situaciju sa suvremenim životom i vlastitim iskustvima. Pitanja o slobodi, pravilima, stereotipima i pravednosti postala su tako pitanja o njihovoj svakodnevici.
U kreativnom zadatku Da sam ja Srna… učenici su imali priliku izraziti vlastite osjećaje i stavove, dok su u završnoj aktivnosti Moja duga promišljali što za njih znači sloboda i što bi željeli imati više u vlastitom životu.
Time se ostvaruje važan Erasmus+ cilj: povezivanje učenja s aktivnim sudjelovanjem učenika i njihovim stvarnim životnim iskustvom.
Učenje demokracije kroz iskustvo
Radionica Preko duge do slobode pokazuje da se demokratske vrijednosti ne moraju poučavati isključivo kroz teorijske sadržaje. One se mogu živjeti i vježbati u svakodnevnom školskom okruženju.
Kada učenik slobodno iznese mišljenje, kada sasluša drugačiji stav, kada argumentira svoj izbor, kada surađuje s drugima ili predloži pravednije rješenje problema – on već sudjeluje u procesu učenja demokratskog ponašanja.
Upravo je zato radionica vrijedan primjer dobre prakse u okviru Erasmus+ prioriteta sudjelovanja u demokratskom životu, zajedničkih vrijednosti i građanskog angažmana. Učenici kroz književnost razvijaju kompetencije koje nadilaze predmetne ishode i pripremaju ih za aktivno, odgovorno i uključivo sudjelovanje u društvu.
Povezanost s Ciljevima održivog razvoja
Radionica se može povezati i s Ciljevima održivog razvoja, osobito s ciljevima 4 – Kvalitetno obrazovanje, 5 – Rodna ravnopravnost, 10 – Smanjenje nejednakosti i 16 – Mir, pravda i snažne institucije. U samoj su radionici učenici potaknuti na razvoj kritičkog mišljenja, prepoznavanje stereotipa i nejednakosti te promišljanje o pravednosti, pravima, slobodi i odgovornosti.
Posebno je snažna poveznica s Ciljem 5 – Rodna ravnopravnost, jer učenici propituju društvena očekivanja vezana uz djevojčice i dječake te razmišljaju o tome trebaju li svi imati jednake mogućnosti za razvoj svojih interesa i sposobnosti.
Zaključak
Radionica Preko duge do slobode učiteljice Žane Jusup primjer je kako se kreativnim i učeniku usmjerenim pristupom može povezati nastava Hrvatskoga jezika s vrijednostima i prioritetima programa Erasmus+.
Kroz interpretaciju Duge, raspravu, suradnju, argumentiranje i osobnu refleksiju učenici su učili da sloboda podrazumijeva odgovornost, demokracija dijalog, a zajednica međusobno poštovanje i uvažavanje.
Simbolika duge tako dobiva novo značenje. Ona više nije samo književni motiv, nego postaje simbol zajednice u kojoj različitosti nisu prepreka, već vrijednost, u kojoj se različiti glasovi čuju i u kojoj svatko ima priliku sudjelovati.
Od književnog teksta do demokratskog dijaloga – od osobnog mišljenja do zajedničkog djelovanja – učenici su napravili svoj „korak preko duge“ prema aktivnijem, odgovornijem i uključivijem građanstvu.
Misli globalno, djeluj lokalno – zajedno za čišći Mrzljak i ljepši okoliš škole
Učenici 6.b razreda, zajedno s učiteljicom Žanom Jusup, 7.10.2026. obilježili su Tjedan održivog razvoja sudjelujući u akciji čišćenja okoliša škole i potoka Mrzljak koji je dio Parka prirode Medvednica. Ova je aktivnost bila prilika da učenici izvan učionice nauče koliko je važno odgovorno odnositi se prema prirodi i prostoru u kojem svakodnevno živimo.
Naoružani rukavicama, vrećama i dobrom voljom, učenici su se pobrinuli za čišći i uredniji okoliš škole te prikupili otpad koji se nalazio uz potok Mrzljak. Zajedničkim radom pokazali su da i male akcije mogu pridonijeti velikim promjenama. Osim što su očistili prostor, učenici su razvijali svijest o važnosti pravilnog odlaganja otpada, očuvanja prirodnih staništa i odgovornog ponašanja prema okolišu.
Održivi razvoj nije samo briga o prirodi – on podrazumijeva način života u kojem razmišljamo o posljedicama svojih postupaka i o svijetu koji ostavljamo budućim generacijama. Upravo zato ovakve aktivnosti imaju važnu odgojno-obrazovnu vrijednost. Učenici su imali priliku naučeno primijeniti u stvarnom okruženju i vlastitim primjerom pokazati kako se odgovornost prema okolišu pretvara u konkretno djelovanje.
Aktivnost se posebno lijepo uklapa i u ciljeve naše Erasmus akreditacije, kojom škola potiče razvoj kompetencija učenika, aktivno građanstvo, suradnju i stvaranje održivije škole i zajednice. Erasmus iskustva i projekti potiču učenike da promišljaju o globalnim izazovima, razvijaju osjećaj odgovornosti te svoje ideje pretvaraju u aktivnosti koje imaju pozitivan učinak na zajednicu.
Čišćenjem okoliša škole i potoka Mrzljak učenici 6.b pokazali su da održivi razvoj počinje upravo tamo gdje živimo, učimo i djelujemo. Briga za okoliš zajednička je odgovornost, a svaki pojedinac može svojim postupcima pridonijeti stvaranju čišće, zdravije i održivije budućnosti.
Neka ova akcija bude poticaj i drugima da primijete svoj okoliš, čuvaju ga i učine nešto dobro za zajednicu – jer promjena počinje od nas samih.
Projekt Mama, budi zdrava u PŠ Vidovec
U Područnoj školi Vidovec proveden je projekt Mama, budi zdrava čiji je cilj podizanje svijesti o važnosti preventivnih zdravstvenih pregleda i brige o zdravlju žena.
7.10.2026. u sklopu izvannastavne aktivnosti Geohistrioni, pod vodstvom učiteljice Marije Buhin Huzanić, učenici su uredili tematski pano na kojem su istaknute poruke o važnosti zdravih životnih navika, preventivnih pregleda i brige o sebi. Posebnu vrijednost panoa čine kreativni radovi i iskrene poruke koje su učenici posvetili svojim mamama.
Kako bi se u aktivnosti mogao uključiti što veći broj učenika, uz pano su postavljene i kemijske olovke te papirići na koje svatko tko želi može napisati kratku poruku svojoj mami. Tako pano iz dana u dan postaje bogatiji novim riječima ljubavi, podrške i zahvale. Učenici svojim porukama podsjećaju mame da odvoje vrijeme za sebe, čuvaju svoje zdravlje i ne zaborave koliko su važne svojoj obitelji.
Ovom aktivnošću učenici su pokazali kreativnost, empatiju i odgovornost te poslali jednostavnu, ali snažnu poruku: Draga mama, brini o svom zdravlju jer si nam neizmjerno važna.
https://os-markusevec-zg.skole.hr/mama-budi-zdrava/
Međunarodni dan georaznolikosti obilježen sadnjom lukovica u školskom vrtu
Međunarodni dan georaznolikosti obilježen sadnjom lukovica u školskom vrtu
U duhu održivog razvoja, učenja na otvorenom i očuvanja prirodne baštine, 6.10.2026. učenici PŠVidovec obilježili su Međunarodni dan georaznolikosti sudjelovanjem u aktivnosti sadnje lukovica u školskom vrtu. Aktivnost je provedena u sklopu izvannastavne aktivnosti Geohistrioni s učiteljicom Marijom Buhin Huzanić te je povezala ciljeve Eko škole i Erasmus+ akreditacije s praktičnim učenjem u prirodi.
Međunarodni dan georaznolikosti prilika je za promicanje svijesti o važnosti tla, stijena, reljefa i prirodnih procesa koji oblikuju naš okoliš. Upravo zato učenici su kroz rad u školskom vrtu imali priliku neposredno upoznati važnost zdravog tla kao temelja biljnog i životinjskog svijeta.
Učenici su pripremali gredice, sadili lukovice proljetnog cvijeća te razgovarali o ulozi tla u očuvanju bioraznolikosti. Kroz praktičan rad razvijali su odgovornost prema okolišu, stjecali nova znanja o biljkama i njihovim životnim ciklusima te učili kako male promjene mogu doprinijeti ljepšem i održivijem školskom okruženju.
Poseban naglasak stavljen je na outdoor odnosno učenje na otvorenom koje učenicima omogućuje stjecanje iskustvenih znanja u stvarnom okruženju. Boravak na svježem zraku i praktičan rad pridonose većoj motivaciji učenika, razvijaju suradničke vještine i jačaju povezanost s prirodom.
Zasađene lukovice tijekom proljeća pretvorit će školski vrt u šaren i živopisan prostor koji će podsjećati na važnost očuvanja prirodnih resursa i odgovornog odnosa prema okolišu. Ujedno će biti simbol zajedničkog rada, truda i predanosti učenika koji svojim aktivnostima doprinose stvaranju zelenije i održivije škole.
Raznolika Zemlja – održiva budućnost: 6. a obilježio Međunarodni dan georaznolikosti
Učenici 6. a razreda 5. listopada 2026., zajedno sa svojom učiteljicom Žanom Jusup, obilježili su Međunarodni dan georaznolikosti prigodnom edukativnom radionicom Raznolika Zemlja – održiva budućnost.
Cilj radionice bio je učenike upoznati s pojmom georaznolikosti, osvijestiti njezinu važnost za život ljudi te ih potaknuti na razmišljanje o odgovornom odnosu prema prirodnim resursima i održivom razvoju. Učenici su tako spoznali da georaznolikost obuhvaća raznolikost stijena, minerala, fosila, reljefa, tla, voda i geoloških procesa te da je usko povezana s bioraznolikošću i kvalitetom života.
Radionica je započela razgovorom o tome što nam sve Zemlja pruža. Učenici su promišljali o vodi, tlu, mineralima, stijenama, energiji i prostoru koji koristimo za život. Posebno zanimljivo bilo je pitanje „Bi li naš život izgledao isto da na Zemlji nema različitih vrsta stijena, tla, reljefa i voda?“ koje je učenike potaknulo na povezivanje prirodnih obilježja Zemlje sa svakodnevnim životom.
Nakon uvoda učenici su se podijelili u skupine i postali pravi geodetektivi. Svaka skupina istraživala je jedan aspekt georaznolikosti – stijene i minerale, vodu, tlo ili reljef. Kroz pitanja i razgovor učenici su prepoznavali koristi koje nam pojedini prirodni resursi pružaju, ali i moguće prijetnje koje nastaju njihovim neodgovornim korištenjem.
Poseban naglasak stavljen je na održivi razvoj. Učenici su promišljali kako koristiti prirodna bogatstva, a istodobno ih sačuvati za buduće generacije. Razgovarali su o onečišćenju voda, oštećivanju tla, pretjeranom iskorištavanju stijena i minerala te utjecaju gradnje i turizma na reljef. Za svaki problem trebali su osmisliti moguće održivo rješenje.
Na taj su način učenici shvatili da održivi razvoj nije samo briga o prirodi, nego pronalaženje ravnoteže između potreba ljudi i očuvanja prirodnih vrijednosti. Georaznolikost je pritom važan dio prirodne baštine koju treba upoznati, cijeniti i odgovorno čuvati.
Na kraju radionice učenici su kroz aktivnost „3–2–1“ izdvojili tri stvari koje su naučili o georaznolikosti, dvije prijetnje kojima je ona izložena te jednu stvar koju sami mogu učiniti za očuvanje prirode. Završili su zajedničkim promišljanjem o značenju održivog razvoja i odgovornosti koju svi imamo prema Zemlji.
Obilježavanje Međunarodnog dana georaznolikosti tako je bilo više od usvajanja novih znanja. Učenici 6. a razreda kroz suradnju, razgovor i istraživanje razvijali su odgovornost, kritičko mišljenje i svijest o važnosti očuvanja prirodne baštine.
Jer, kako je poruka radionice jasno istaknula, raznolika Zemlja – odgovorna budućnost.
Škola bez zidova: geografija, karta i kompas u rukama osmaša
2.10.2026. učenici 8. razreda PŠ Vidovec sudjelovali su u terenskom nastavnom satu Geografije koji je organizirala učiteljica Marija Brcković na kojem su učili i uvježbavali vještine orijentacije u prostoru. Tema sata bila je korištenje topografske karte, kompasa i određivanje položaja u prostoru.
Tijekom terenske nastave učenici su se upoznali s osnovnim elementima topografske karte, učili kako odrediti smjerove kretanja te kako pravilno koristiti kompas. Kroz praktične zadatke primjenjivali su stečena znanja, uspoređivali prikaz prostora na karti sa stvarnim okolišem i pokušavali pronaći zadane točke.
Terenski rad omogućio je učenicima da na zanimljiv i praktičan način povežu teorijsko znanje s konkretnim situacijama. Učenici su pokazali veliko zanimanje, snalažljivost i suradnički duh, a sat je protekao u aktivnom i poticajnom ozračju.
Ovakav način rada pokazao se kao odlična prilika za razvijanje geografskih vještina i sigurnijeg snalaženja u prostoru. Istovremeno, osmaši su odradili i prvi mjesečni izazov (za listopad) - "Koliko zapravo poznajem svoj kvart?". Izazov je dio cjelogodišnjeg školskog outdoor projekta "Škola bez zidova" čiji je moto: Što manje zidova. Što više vani.
Učimo brinuti o sebi i onima koje volimo
U sklopu projekta Mama, budi zdrava učiteljica Žana Jusup 2.10.2026. provela je s učenicima 6. b razreda radionicu posvećenu zdravlju, prevenciji i brizi za zdravlje članova obitelji.
Radionica je učenicima pružila priliku da razgovaraju o tome što za njih znači zdravlje, koje životne navike pridonose zdravlju te zašto je važno brinuti o sebi i na vrijeme voditi računa o svom zdravlju. Poseban naglasak stavljen je na pojam prevencije i važnost preventivnih zdravstvenih pregleda. Učenici su pritom osvijestili da preventivni pregled ne znači da je osoba bolesna, već da je riječ o odgovornom odnosu prema vlastitom zdravlju.
U središnjem dijelu radionice učenici su podijeljeni u skupine te su analizirali različite životne situacije i razvrstavali ih prema tome jesu li dobre za zdravlje, treba li o njima dodatno razmisliti ili mogu štetiti zdravlju. Svoje su izbore objašnjavali razredu te razgovarali o tome kako možemo podržati druge u usvajanju zdravijih navika, bez osuđivanja.
Poseban dio radionice bio je posvećen projektu Mama, budi zdrava. Učenici su razgovarali o tome kako svojim majkama i drugim važnim članovima obitelji mogu pokazati da im je stalo do njihova zdravlja. Pritom je naglašeno da djeca nisu odgovorna za zdravlje svojih roditelja, već ih mogu podržati, ohrabriti i podsjetiti da brinu o sebi.
Dio radionice bila je i kreativna aktivnost Poruka za mamu. Svaki je učenik oblikovao svoju kratku, osobnu i pozitivnu poruku majci, a zatim je likovno uredio. Poruke su bile ispunjene ljubavlju, zahvalnošću i podrškom, uz podsjetnik na važnost zdravlja, odmora i brige o sebi.
Na kraju radionice učenici su razmišljali o onome što su naučili i o tome što mogu učiniti za svoje zdravlje te kako mogu pružiti podršku ljudima koje vole. Kao nastavak aktivnosti kod kuće, svoje su poruke ponijeli majkama, a mogli su s članovima obitelji osmisliti i mali „zdravi izazov“, poput zajedničke šetnje, odlaska u prirodu, zdravog obroka ili vremena za razgovor i odmor. Tako su kroz razgovor, suradnju i kreativno izražavanje učenici razvijali svijest o važnosti zdravih životnih navika, prevencije, empatije i međusobne podrške.
https://os-markusevec-zg.skole.hr/mama-budi-zdrava/
Hrana nije otpad: radionica za 6.b razred
Povodom Međunarodnog dana svjesnosti gubitka i bacanja hrane koji se svake godine obilježava 29. rujna učiteljica Žana Jusup održala je 1.10.2026. godine edukativnu radionicu s učenicima 6. b razreda.
Cilj radionice bio je učenike potaknuti na razmišljanje o količini hrane koju svakodnevno bacamo, uzrocima nastanka otpada od hrane te načinima na koje svatko od nas može pridonijeti smanjenju tog problema. Kroz razgovor i različite aktivnosti učenici su promišljali o vrijednosti hrane, odgovornom planiranju obroka, pravilnom čuvanju namirnica i mogućnostima ponovne uporabe hrane.
Posebna je pozornost posvećena činjenici da bacanje hrane nije samo pitanje nepotrebnog rasipanja namirnica. Kada se hrana baci, uzaludno su potrošeni i voda, energija, zemljište, rad i drugi resursi koji su bili potrebni za njezinu proizvodnju, preradu i prijevoz. Zato je smanjenje otpada od hrane važan dio odgovornog odnosa prema okolišu i prirodnim resursima.
Učenici 6. b razreda tako su imali priliku povezati svakodnevne životne navike s globalnim izazovima održivog razvoja. Radionica je pokazala da i male promjene – poput planiranja količine hrane, uzimanja onoliko koliko možemo pojesti, pravilnog čuvanja namirnica i promišljanja prije nego što hranu bacimo – mogu biti korak prema odgovornijem odnosu prema hrani i resursima.
Obilježavanjem Međunarodnog dana svjesnosti gubitka i bacanja hrane učenici su dobili priliku ne samo učiti o važnom globalnom problemu nego i prepoznati vlastitu ulogu u njegovu rješavanju. Poruka radionice bila je jednostavna i važna: hranu treba cijeniti, čuvati i koristiti odgovorno.
Učenici 8.b razreda obilježili Tjedan održivog razvoja
Povodom Tjedna održivog razvoja učenici 8.b razreda zajedno s učiteljicom Marijom Brcković uključili su se u aktivnost čišćenja okoliša škole i prostora uz potok Mrzljak.
Učenici su 28. rujna 2026. zajedničkim snagama čistili školski okoliš te prikupljali otpad u okolici potoka. Ovom su aktivnošću pokazali da briga o okolišu nije samo obveza pojedinca, nego zajednički zadatak u kojem svatko može dati svoj doprinos. Osim što su uljepšali prostor u kojem svakodnevno borave, učenici su osvijestili važnost odgovornog odnosa prema prirodi i potrebu očuvanja čistih i zdravih životnih prostora.
Sudjelujući u ovoj aktivnosti, učenici su učili djelovanjem. Pokazali su da i mali koraci, kada se poduzimaju zajednički, mogu pridonijeti očuvanju okoliša. Čišćenjem prostora oko škole i potoka Mrzljak poslali su jasnu poruku o važnosti odgovornosti, suradnje i brige za prirodu.
Održivi razvoj počinje od nas samih – u našoj školi, našem susjedstvu i našem odnosu prema prirodi.
Od Bonjour do Hello – veseli Europski dan jezika
U ponedjeljak, 28. rujna 2026., učenici 5.a i 5.b razreda na Francuskom jeziku te učenici 8.c razreda na Engleskom jeziku obilježili su Europski dan jezika.
Ovaj poseban dan bio je prilika za učenje i upoznavanje različitih europskih jezika na zabavan i zanimljiv način. Učenici su sudjelovali u različitim kvizovima, pokazali svoje znanje i naučili mnoge zanimljivosti o jezicima Europe.
Posebno je veselo bilo uz jezikolomke na kojima su učenici pokušavali što brže i pravilnije izgovoriti zahtjevne riječi i rečenice na stranim jezicima. Kroz igru su učili o različitim jezicima, njihovim posebnostima i zanimljivostima, a svoje su dojmove i znanje pretočili i u kreativne plakate.
Na kraju druženja učenici su se zasluženo zasladili bonbonima čime je obilježavanje Europskog dana jezika završilo u veselom raspoloženju.
Sve aktivnosti organizirala je učiteljica Tajana Pavić koja je učenicima omogućila da kroz igru, suradnju i kreativnost otkrivaju bogatstvo europske jezične raznolikosti.
Jezici nas povezuju, otvaraju vrata drugim kulturama i čine naš svijet bogatijim!
Europski dan jezika – učimo, stvaramo i povezujemo se!
Povodom Europskog dana jezika, koji se svake godine obilježava 26. rujna, učenici 6. a, 6. b, 8. a i 8. b razreda 25.9.2026. na satu Hrvatskoga jezika zajedno s učiteljicom Žanom Jusup posvetili su vrijeme proučavanju bogatstva europskih jezika i kultura.
Učenici su razgovarali o različitim europskim jezicima, njihovoj raznolikosti i važnosti u svakodnevnom životu. Promišljali su o tome koliko jezika poznaju, koje su jezike imali priliku čuti ili učiti te zašto je poznavanje stranih jezika važno za komunikaciju i povezivanje ljudi iz različitih zemalja.
Nakon razgovora učenici su svoje ideje i spoznaje pretočili u kreativne plakate. Istraživali su zanimljivosti o europskim jezicima, birali riječi i izraze te ih oblikovali u vizualne prikaze kojima su predstavili jezičnu raznolikost Europe. Zajedničkim radom pokazali su kreativnost, suradnički duh i spremnost na upoznavanje drugih kultura.
Obilježavanje Europskog dana jezika ujedno je povezano s ciljevima Erasmus+ programa, osobito s poticanjem učenja i poučavanja jezika, kulturne osviještenosti, uključivosti i međunarodne suradnje. Upoznavanjem europske jezične i kulturne raznolikosti učenici razvijaju otvorenost prema drugim kulturama, poštovanje različitosti te svijest o tome da jezici predstavljaju važan most među ljudima.
Ovakve aktivnosti pridonose stvaranju europske dimenzije školskog obrazovanja i potiču učenike da budu aktivni, znatiželjni i otvoreni prema svijetu koji ih okružuje. Europski dan jezika tako nije bio samo prilika za učenje o jezicima, već i za spoznavanje koliko nas različitosti mogu obogatiti i povezati.
Učenici su svojim plakatima poslali jasnu poruku: različiti jezici, različite kulture – ali zajednička želja za razumijevanjem, učenjem i povezivanjem.
Jedna Europa, mnogo jezika – i jedan zanimljiv kviz!
Povodom Europskog dana jezika učenici 6. c, 7. a i 7. b razreda 25.9.2026. zajedno s učiteljicom Viktorijom Kopjar sudjelovali su u zanimljivom i edukativnom kvizu „Who Wants to Know More About Languages?“.
Kroz raznovrsna pitanja i natjecateljski oblik rada učenici su imali priliku provjeriti svoje dosadašnje znanje, ali i naučiti nešto novo o europskim jezicima, njihovim posebnostima, riječima, pismima i zanimljivostima. Kviz je potaknuo učenike na razmišljanje, suradnju i aktivno sudjelovanje, a natjecateljski duh dodatno je pridonio veseloj i poticajnoj atmosferi.
Sudjelujući u kvizu, učenici su na zabavan i interaktivan način proširili svoje znanje o jezičnoj i kulturnoj raznolikosti Europe te osvijestili važnost učenja stranih jezika i međusobnog razumijevanja.
Europski dan jezika tako je bio izvrsna prilika za učenje kroz igru, druženje i otkrivanje novih zanimljivosti o jezicima koji nas povezuju i obogaćuju našu europsku kulturnu raznolikost.
Slavlje jezične raznolikosti: kako je 7.a razred obilježio Europski dan jezika
Povodom Europskog dana jezika, učenici 7.a razreda su uz vodstvo učitelja Saše Najrajtera 25.9.2026. održali kreativnu i poučnu radionicu posvećenu bogatstvu europske kulturne i jezične baštine.
Učionica se za ovu prigodu pretvorila u malu kreativnu radionicu. Učenici su s velikim entuzijazmom crtali i izrađivali zastave europskih zemalja. Uz vizualni prikaz zastava, naglasak je stavljen i na samo učenje jezika i komunikaciju. Sedmaši su naučili reći "Dobar dan" na različitim europskim jezicima – od francuskog i njemačkog do španjolskog, talijanskog i mnogih drugih.
Ova vesela i poučna inicijativa još je jednom pokazala kako se uz dobro društvo i kreativne metode učenje može pretvoriti u pravu zabavu, a učenici 7.a su spremno dokazali da su prave male jezične – i umjetničke – nade!
Superjunaci – kako spasiti Zemlju
24. rujna 2026. u 3.c razredu održana je zanimljiva i poučna radionica pod nazivom Superjunaci – kako spasiti Zemlju. Radionicu je vodila pedagoginja Ana Jaklenec, a cilj je bio potaknuti učenike na razmišljanje o tome kako svojim svakodnevnim postupcima mogu pridonijeti očuvanju našeg planeta.
Učenici su s velikim zanimanjem i motivacijom sudjelovali u radionici. Zamišljajući se u ulozi superjunaka, promišljali su o različitim načinima na koje možemo „spasiti Zemlju“ – čuvati prirodu, smanjiti količinu otpada, štedjeti vodu i energiju, ponovno koristiti predmete te odgovorno brinuti o okolišu.
Radionica je učenicima približila i pojam održivog razvoja. Održivi razvoj podrazumijeva odgovorno ponašanje prema prirodi i korištenje resursa na način koji omogućuje da i buduće generacije mogu uživati u zdravom i kvalitetnom životnom okruženju. Upravo zato male promjene u svakodnevnom ponašanju mogu imati velik značaj.
Učenici su zaključili da za zaštitu Zemlje nisu potrebne nadnaravne moći – svatko od nas može biti superjunak. Odgovornim ponašanjem, brigom za okoliš i zajedničkim djelovanjem možemo pridonijeti stvaranju održivije i ljepše budućnosti.
Radionica je tako na kreativan i učenicima blizak način potaknula razvoj ekološke svijesti te pokazala da se put prema održivom razvoju može započeti već danas – malim, ali važnim koracima.
Učenici 6.b stvaraju društvene igre u međunarodnom eTwinning projektu
Kako od kartona, papira, čepova i drugih recikliranih materijala napraviti zanimljivu društvenu igru? Učenici 6.b razreda pokazali su da je uz malo mašte, kreativnosti i timskog rada – sve moguće!
U sklopu međunarodnog eTwinning projekta „Play Responsibly – Board Games Made from Recycled Materials“, koji je dio Erasmus Akreditacije naše škole, 17.9.2026. i 23.9.2026. učenici su sudjelovali u kreativnoj radionici izrade društvenih igara od recikliranih materijala. Radionicu je vodila učiteljica Žana Jusup.
Od ideje do igre
Učenici su najprije osmislili svoje igre – njihovu temu, cilj i pravila, a zatim prionuli na izradu. Koristili su različite materijale poput papira, kartona, plastike i čepova te od njih izrađivali ploče za igru, kartice i druge igraće elemente. Nakon izrade svoje su igre testirali i promišljali o tome kako ih dodatno poboljšati.
Radionica je učenicima pružila priliku za razvijanje kreativnosti, suradnje, komunikacije i vještina rješavanja problema. Istodobno su promišljali o važnosti recikliranja i ponovne uporabe materijala te o odgovornom odnosu prema okolišu. Upravo su zaštita okoliša, održivost, odgovorna potrošnja i učenje kroz igru među glavnim ciljevima projekta.
Učenje kroz igru
Projekt povezuje različita nastavna područja i potiče učenike na praktičan i suradnički rad. Osim izrade društvenih igara, učenici će kroz projekt razvijati i digitalne vještine, koristiti engleski jezik u komunikaciji te surađivati s učenicima partnerskih škola.
Posebno je zanimljivo što će izrađene igre imati svoj „život“ i nakon radionice. Mogu se koristiti u nastavi, izvannastavnim aktivnostima i školskim događanjima, a projekt predviđa i njihovo predstavljanje putem digitalnih sadržaja, zajedničkog vodiča s pravilima i videozapisa.
Kroz ovu su radionicu učenici 6.b razreda pokazali da recikliranje može biti kreativno, zabavno i poučno. Od materijala koji bi možda završili u otpadu nastale su nove igre, nove ideje i – što je najvažnije – prilika za učenje na drugačiji način.
Školski vrt zablistao u Europskom tjednu održivog razvoja
Školski vrt zablistao u Europskom tjednu održivog razvoja
U sklopu obilježavanja Europskog tjedna održivog razvoja 23.9.2026. u PŠ Vidovec učiteljice Marija Buhin Huzanić, Marija Brcković i Suzana Ramljak te učenici uključeni u izvannastavne aktivnosti Geohistrioni, Mladi geografi i Karitativna grupa zajednički su sudjelovali u uređenju školskog vrta.
Tijekom vrijedne radne akcije učenici su okopali žardinjere, dodali novu crnu zemlju te zasadili različite trajnice koje će tijekom cijele godine oplemenjivati školski okoliš.
Aktivnost je učenicima pružila priliku za praktično učenje o važnosti očuvanja okoliša, održivom razvoju i odgovornom odnosu prema prirodi. Uz mnogo truda, suradnje i dobre volje, školski je vrt dobio novo, uredno i privlačno ruho.
Kako bi se osigurao uspješan rast posađenih biljaka, učenici su zajedno s učiteljicama izradili raspored zalijevanja vrta. Svaki učenik ima svoj termin te je dužan redovito voditi brigu o biljkama i evidentirati obavljeno zalijevanje. Na taj način razvijaju osjećaj odgovornosti, timskog rada i brige za zajednički prostor.
Glagoljicom čuvamo prošlost, porukama čuvamo budućnost – učenici 6.a i 6.b razreda obilježili Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača
U sklopu Erasmus projekta naše škole učiteljica Žana Jusup 16. rujna 2026. godine održala je dvije radionice s učenicima 6.a i 6.b razreda povodom Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača.
Cilj radionica bio je osvijestiti učenike o važnosti ozonskog omotača za život na Zemlji te ih potaknuti na promišljanje o načinima na koje i sami mogu pridonijeti očuvanju okoliša. Kroz razgovor i zajednički rad učenici su promišljali o tome zašto je zaštita ozonskog omotača važna, kakve posljedice može imati njegovo oštećivanje te što svatko od nas može učiniti kako bi pridonio zaštiti našega planeta.
Poseban dio radionice bilo je kreativno izražavanje. Učenici su izrađivali poruke povezane sa zaštitom Zemlje na glagoljici čime su spojili brigu za okoliš s upoznavanjem i njegovanjem hrvatske kulturne baštine. Na taj su način povezali prošlost i sadašnjost te pokazali kako se tradicionalno pismo može koristiti za prenošenje suvremenih i važnih poruka o očuvanju planeta.
Aktivnosti su bile povezane i s Ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, osobito s Ciljem 13 – Zaštita klime, koji potiče djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica te Ciljem 12 – Odgovorna potrošnja i proizvodnja, koji naglašava potrebu odgovornog odnosa prema prirodnim resursima. Radionice su pridonijele i ostvarivanju Cilja 4 – Kvalitetno obrazovanje jer su učenici kroz iskustveno i kreativno učenje razvijali znanja, svijest i odgovornost potrebnu za održiv način života.
Obilježavanjem Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača učenici su dobili priliku razumjeti da zaštita okoliša nije samo zadatak znanstvenika, institucija i velikih organizacija. Svaki pojedinac svojim svakodnevnim postupcima može pridonijeti očuvanju našeg planeta. Upravo je ta poruka bila jedna od najvažnijih misli radionica – malim, odgovornim koracima možemo zajedno graditi održiviju budućnost.
Kroz Erasmus aktivnosti naša škola tako nastavlja razvijati ekološku osviještenost, odgovornost, kreativnost i aktivno građanstvo učenika, povezujući europske vrijednosti i ciljeve održivog razvoja sa životom i učenjem u školi.
Nova outdoor avantura za cijelu školu – učiteljica Danijela Horvat pokrenula novi školski outdoor projekt
Nova školska godina donosi i novu, zanimljivu inicijativu koja će učenicima omogućiti da dio svojeg školskog vremena provedu učeći, istražujući i stvarajući – izvan učionice. Učiteljica Danijela Horvat osmislila je novi outdoor projekt „Škola bez zidova“ koji će tijekom cijele školske godine uključiti učenike svih razreda.
Projekt je dio aktivnosti predviđenih Erasmus akreditacijom škole, a zbog svoje vrijednosti i širine uvršten je i u školski kurikul. Time outdoor aktivnosti na još jedan način postaju sastavni dio školskog života i prilika da učenici na drugačiji način povežu nastavne sadržaje, kretanje, istraživanje i suradnju.
Učenje izvan učionice
Outdoor nastava podrazumijeva učenje i različite odgojno-obrazovne aktivnosti na otvorenom – u školskom dvorištu, parku, prirodi ili drugim primjerenim vanjskim prostorima. Takav pristup učenicima pruža mogućnost da sadržaje koje uče u učionici upoznaju i kroz neposredno iskustvo.
Tijekom projekta učenici će, ovisno o dobi i mogućnostima, sudjelovati u različitim aktivnostima na otvorenom. One mogu uključivati istraživanje prirode i okoliša, promatranje i bilježenje promjena u prirodi, različite oblike kretanja, timske igre, kreativne zadatke, orijentaciju, istraživačke aktivnosti te povezivanje nastavnih sadržaja sa stvarnim životom.
Posebna vrijednost projekta jest upravo njegova cjelogodišnja i međupredmetna dimenzija. Aktivnosti će se provoditi tijekom različitih godišnjih doba što učenicima omogućuje praćenje promjena u okolišu i iskustveno učenje kroz cijelu školsku godinu.
Zašto outdoor nastava?
Brojna iskustva i istraživanja ukazuju na vrijednost boravka i učenja na otvorenom. Nastava izvan učionice može pridonijeti većoj aktivnosti i angažiranosti učenika, potaknuti njihovu znatiželju te pružiti više prilika za učenje kroz iskustvo.
Boravak na otvorenom i tjelesna aktivnost mogu pridonijeti:
većoj tjelesnoj aktivnosti i razvijanju zdravih životnih navika
boljoj koncentraciji i motivaciji za učenje
smanjenju vremena provedenog u sjedećem položaju
razvoju samostalnosti i odgovornosti
razvijanju suradnje, komunikacije i timskog duha
poticanju kreativnosti i istraživačkog načina razmišljanja
boljem povezivanju učenika s prirodom i okolišem
razvoju praktičnih vještina i snalaženja u različitim situacijama
učenju kroz neposredno iskustvo i stvarne situacije.
Outdoor aktivnosti pritom ne moraju biti samo tjelesne. I matematika, priroda i društvo, geografija, biologija, jezik, umjetnost i brojni drugi nastavni sadržaji mogu se uspješno povezati s učenjem na otvorenom.
Erasmus vrijednosti u svakodnevnom školskom životu
Uključivanje outdoor projekta u aktivnosti Erasmus akreditacije dodatno naglašava njegovu povezanost s nastojanjima škole da razvija suvremene i učenicima poticajne oblike učenja. Erasmus aktivnosti tako se ne ostvaruju samo kroz mobilnosti i međunarodnu suradnju, nego se njihove ideje i iskustva mogu prenijeti i u svakodnevni život škole.
Projekt učiteljice Danijele Horvat upravo je primjer kako se inovativne ideje mogu pretvoriti u dugoročnu školsku aktivnost. Njegovim uvrštavanjem u školski kurikul osigurano je da outdoor učenje tijekom cijele školske godine bude planirano, sustavno i dostupno svim učenicima.
Pred školom je tako godina ispunjena istraživanjem, kretanjem, učenjem i boravkom na otvorenom. A možda će upravo neka od tih aktivnosti učenicima pokazati da učionica nije uvijek prostor s četiri zida – ponekad cijeli svijet može postati učionica.
2025./2026.
2025./2026.
Nacionalni TCA seminar Akreditacija- akcija - uspjeh
Nacionalni TCA seminar Akreditacija- akcija - uspjeh
Erasmus+ kao alat za stvarnu promjenu
Agencija za mobilnost i programe Europske unije organizirala je po prvi puta nacionalni TCA seminar pod nazivom „Akreditacija – akcija – uspjeh“ od 24. do 26. rujna 2025. u Termama sveti Martin. Cilj seminara bio je jačanje kapaciteta korisnika u provedbi Erasmus akreditacije i umrežavanje korisnika iz sektora odgoja i općeg obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i obrazovanja odraslih.
Više od 80 sudionika iz cijele Hrvatske, uključujući i koordinatoricu europskih projekata u našoj školi Žanu Jusup, tijekom tri dana je imalo priliku naučiti više o unaprjeđenju svojih Erasmus+ planova, kao i kako kvalitetno izvjestiti o svojim projektima. Poseban naglasak stavljen je na grupni rad koji je omogućio povezivanje korisnika iz različitih sektora, razmjenu iskustava, razgovor o izazovima s kojima se susreću u svakodnevnom radu i korisne prakse.
Outdoor i kazalište se vole
U godini obilježavanja 1100. obljetnice osnutka Hrvatskog Kraljevstva srednjovjekovna utvrda Medvedgrad postala je mjesto održavanja predstave Tomislav i Adriana Gradskog kazališta Trešnja, povijesno-ljubavne priče u autentičnom ambijentu koji oživljava duh jednog od najznačajnijih razdoblja hrvatske povijesti, razdoblje mladosti i odrastanja prvog hrvatskog kralja Tomislava.
15. rujna 2025., učenici četvrtih i petih razreda matične škole u Markuševcu te učenici trećeg i sedmog razreda područne škole u Vidovcu, zajedno sa svojim roditeljima i učiteljima, planinarili su od Šestina do Medvedgrada kako bi uživali u predstavi, a, nakon odgledane predstave, poseban je doživljaj bio noćni povratak planinarskom stazom osvjetljenom stotinama naših svjetiljaka. Tako smo uspješno spojili outdoor i kazališnu umjetnost.
Europski dan jezika - jezici otvaraju srca i umove!
Europski dan jezika - jezici otvaraju srca i umove!
Diljem Europe 700 milijuna Europljana, zastupanih u Vijeću Europe s 46 država članica, potiču se na učenje što više jezika, u svakoj životnoj dobi, u školi i izvan nje. Budući da je jezična raznolikost alat za postizanje većeg međukulturnog razumijevanja i ključni čimbenik bogate kulturne baštine našeg kontinenta, Vijeće Europe promiče višejezičnost u cijeloj Europi. Jezici povezuju ljude, potiču empatiju i omogućuju dublje razumijevanje svjetske kulturne raznolikosti.
Na inicijativu Vijeća Europe, a u suradnji s Europskom komisijom, Europski dan jezika obilježava se 26. rujna, još od 2001. godine.
Naša se škola već godinama pridružuje obilježavanju Europskog dana jezika pa je tako bilo i ove godine. 26. rujna 2025. naši su učenici 5.a i 5.b razreda sa svojom učiteljicom Žanom Jusup naučili reći „dobar dan“ na osamnaest europskih jezika.
Aktivnost je provedena primjenom CLIL metode, odnosno integriranog učenja sadržaja i stranoga jezika. Kroz upoznavanje različitih europskih jezika učenici su istodobno razvijali jezične vještine, širili znanja o europskoj kulturnoj i jezičnoj raznolikosti te jačali međukulturnu osviještenost. Ovakav način rada potiče aktivno sudjelovanje učenika, komunikaciju i povezivanje nastavnih sadržaja sa stvarnim životnim situacijama što je jedno od temeljnih načela CLIL pristupa.
Obilježavanjem Europskog dana jezika naši su učenici još jednom pokazali kako učenje jezika može biti zanimljivo, poticajno i zabavno te kako poznavanje različitih jezika doprinosi boljem međusobnom razumijevanju i uvažavanju različitosti.
https://www.facebook.com/reel/1040768414692933/
Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane
Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane
Prema Rezoluciji koju je Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila 19. prosinca 2019. godine, 29. rujna obilježava se Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane.
Temelji za odluku proizlaze iz hitne potrebe da se do 2030. godine smanje velike količine otpada od hrane na globalnom nivou. Gubitak hrane nastaje u proizvodnji, skladištenju, preradi i transportu i karakterističan za zemlje u razvoju, a bacanje hrane je rezultat odluka i radnji trgovaca, uslužnog sektora i potrošača i fenomen je razvijenog dijela svijeta. Otpad od hrane stvara snažan pritisak na okoliš budući da većina bačene hrane završi na odlagalištima i time onečišćuje tlo, vodu i zrak.
Ujedinjeni Narodi podsjećaju kako je jedna trećina hrane koja se godišnje proizvodi u svijetu za prehranu ljudi, što je oko 1,3 milijarde tona, izgubljena ili bačena, dok je istovremeno preko 821 milijun ljudi kronično pothranjeno. U Europskoj uniji svake godine se baci oko 90 milijuna tona hrane, odnosno 173 kilograma po osobi. Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj godišnje nastaje oko 400.000 tona otpada od hrane, odnosno 97 kilograma po stanovniku, pri čemu najveće količine nastaju u kućanstvima (77%).
Stoga je potrebno poduzeti korake na lokalnoj i globalnoj razini kako bi se preispitao način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu. Smanjenje gubitka i bacanja hrane zahtijeva djelovanje svih, od proizvođača, industrije i trgovaca do samih potrošača.
Učenici i učitelji naše škole osvijestili su ovaj problem sudjelujući u predavanjima i radionicama koje su se bavile temom smanjivanja gubitka hrane, smanjivanjem emisije stakleničkih plinova te uspostavljanjem održivijih prehrambenih navika. Tijekom cijelog tjedna od 29.9. do 3.10.2025. na predavajima i radionicama su sudjelovali učenici 5.b, 6.b, 8.a i 8.c razreda. Predavanja i radionice su održale naše učiteljice Žana Jusup, Gordana Kranjčević, Petra Čorko Lukić i Marija Buhin Huzanić. Naučili smo da, kako bismo smanjili otpad od hrane, moramo pažljivije kupovati, pravilno skladištiti hranu i dobro iskoristiti ostatke.
Učenici 5.b razreda evaluacijskim su smajlićima ocijenili predavanje i radionicu koje je vodila učiteljica Žana Jusup.
Spremnici za razvrstavanje otpada - stare baterije
Spremnici za razvrstavanje otpada - stare baterije
Jedan od ciljeva našeg Erasmus plana je promicanje vrijednosti održivog razvoja u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti škole te zaštite okoliša. Okoliš štitimo i odvojenim skupljanjem starih baterija jer baterije sadrže otrovne teške metale (olovo, kamdij, živa) koji, ukoliko dođu u kontakt s tlom i vodom, mogu uzrokovati ozbiljna onečišćenja. Zato starim baterijama nije mjesto u kanti za smeće, nego ih se treba odvojeno skupiti i odnijeti na reciklažno dvorište.
Od prošle školske godine u našoj školi odvojeno skupljamo stare baterije, a u tome rado sudjeluju i učenici i učitelji.
Spremnici za razvrstavanje otpada - plastični čepovi za skupe lijekove
Spremnici za razvrstavanje otpada - plastični čepovi za skupe lijekove
Jedan od ciljeva našeg Erasmus plana je promicanje vrijednosti održivog razvoja u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti škole te zaštite okoliša. Okoliš štitimo i odvojenim skupljanjem plastike. Osim odvojenog skupljanja plastike, u našoj školi na posebnom mjestu skupljamo samo plastične čepove.
Udruga oboljelih od leukemije i limfona (UOLL) pokrenula je još 2013. godine projekt pod nazivom Plastičnim čepovima do skupih lijekova. Skupljajući plastične čepove činimo dobro za okoliš, a ujedno činimo i humanitarno djelo. Skupljene čepove na kraju školske godine doniramo Udruzi, a ona, prihodom od njih, nabavlja skupe lijekove oboljelima od teških malignih bolesti.
Spremnici za razvrstavanje otpada u našoj Područnoj školi Vidovec
Spremnici za razvrstavanje otpada u našoj Područnoj školi Vidovec
Učenici 7. i 8. razreda u Područnoj školi Vidovec izrađivali su spremnike za odvojeno prikupljanje plastike i papira na inicijativu i uz vodstvo učiteljica Geografije i Povijesti Marije Brcković i Marije Buhin Huzanić. Ukupno su izradili osam spremnika, a postavili su ih u svaku učionicu predmetne nastave. Zahvaljujući toj akciji učenici su pokazali kreativnost i timski rad te osvijestili važnost odvajanja otpada, a rezultat su čišće i urednije učionice te očuvaniji okoliš škole.
Erasmus Days
Erasmus Days
13.-18.10.2025.
Dani Erasmusa održavaju se svake godine u cijelom svijetu tijekom listopada. Ove godine središnja tema Dana Erasmusa su europske vrijednosti: ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i ljudska prava. Uz slogan "Živimo naše vrijednosti, stvarajmo bolju budućnost" tijekom 6 dana bit će obilježen doprinos programa Erasmus+ i učinak na pojedince i organizacije.
Naša se škola i ove godine pridružila obilježavanju Dana Erasmusa predavanjima i radionicama koje prate ovogodišnju temu.
https://www.erasmusdays.eu/event/erasmus-days-2025-os-markusevec-zagreb/
Erasmus Days – predavanje i radionica Ljudska prava za sve
Učenici 7. razreda naše područne škole u Vidovcu obilježili su Erasmus dane 17.10.2025. na satu Povijesti. Tema nastavnog sata bila je Ljudska prava za sve. Zajedno sa svojom učiteljicom Marijom Brcković analizirali su 30 članaka UN Deklaracije o ljudskim pravima (iz 1948.godine), a zatim su te članke usporedili s člancima iz Deklaracije o pravima čovjeka i građanina koji su nastali tijekom Francuske revolucije (1789. godine) te su pronalazili sličnosti i razlike između njih.
Potom su odgledali kratki video o temi "djeca vojnici" i iznijeli svoje dojmove o njemu te zaključili kako, nažalost, nemaju sva djeca priliku živjeti u skladu s gore navedenom UN Deklaracijom. Na kraju sata proveli su evaluaciju tako da su se učenici opredijelili za "palac gore" ili "palac dolje".
Erasmus Days – radionica Recept za sretnu školu
Dane Erasmusa obilježili smo i radionicom Recept za sretnu školu. Radili smo na razvijanju građanskih kompetencija – znanja, vještina i stavova koji odlikuju djecu i mlade kao aktivne pripadnike zajednice u kojoj žive, a ujedno ih osnažuju za bolje poznavanje i izražavanje sebe i svog identiteta. Tako će bolje razumjeti svijet u kojem živimo, razvijati vrijednosti tolerancije i poštivanja različitosti te osjećaj međusobnog poštovanja.
Radionicom smo razvijali vještine kritičkog razmišljanja, aktivno promišljali o svojem školskom okruženju, bolje se upoznali i surađivali, uočili kako smo svi po nečemu različiti, ali i slični te se upoznali s konceptom sretne škole. Raspravljali smo o tome što za nas znači sretna škola, a što nesretna te dali svoje ideje kako bi naša škola mogla biti još sretnije mjesto za sve nas, mjesto u kojem se poštuju ljudska prava i pravo na različitost.
Naučili smo da zauzimanje za sebe i druge i za okolinu u kojoj živimo zaista može pokrenuti promjenu.
Radionice su provele naše učiteljice:
- Marija Brcković 13.10.2025. u 7.b razredu
- Žana Jusup 14.10.2025. u 5.b razredu
- Marija Buhin Huzanić 15.10.2025. s Geohistrionima
- Petra Čorko Lukić 15.10.2025. u 8.a razredu
- Gordana Kranjčević 17.10.2025. u 7.a razredu
Erasmus Days – European Union quiz
Dane Erasmusa smo učinili i zabavnima. Učiteljica Žana Jusup osmislila je Kahoot! kviz kojim smo provjeravali koliko učenici naše škole znaju o Europskoj uniji i programu Erasmus+.
https://create.kahoot.it/share/european-union-quiz/a2ecf771-2a85-4ff6-98a4-1a261a3a95c0
Erasmus Days – radionica Ja sam u pravu
Učiteljica Danijela Horvat je s 3.V razredom 15.10.2025. odradila radionicu Ja sam u pravu . Radionica je bila usmjerena učenju pravilnog izražavanja svog mišljenja.
Učenici su bili podijeljeni u dvije grupe i svaka je zastupala suprotno mišljenje o zadanoj temi. Teme su bile od svakodnevnih sportskih (Hajduk je bolji od Dinama, Nike tenisice su lošije od Adidas tenisica) do onih u kojima ne može biti pobjednika (mamu se voli više od tate, moja baka najbolje kuha).
Kroz pristojno slušanje, pažljivi odabir riječi i uvažavanjem tuđeg mišljenja, učenici su dolazili do zajedničkih zaključaka kako se treba odnositi prema nečijem mišljenju i onda kada se s njim ne slažemo.
Obilježavanje Svjetskog dana zdrave hrane
U 7.b razredu 17.10.2025. obilježen je Tjedan školskog doručka i Svjetski dan hrane.
Ovogodišnji slogan Svjetskog dana hrane „Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost!“ podsjeća nas da svojim postupcima izravno oblikujemo svijet u kojem živimo.
Razrednica Marija Brcković naglasila je važnost svakog pojedinca u stvaranju i konzumiranju hrane. Također je podsjetila učenike o svjesnosti i važnosti smanjenja bacanja hrane.
Ono što je učenike najviše razveselilo bila je zajednička priprema zdravog i nutritivno uravnoteženog obroka od namirnica koje su ponijeli od kuće.
Obilježavanje Svjetskog dana zdrave hrane - radionica Što znači zdravo jesti
Prehrambeni sustav suočava nas s brojnim izazovima. Ne samo da ima udio od 30% globalnih emisija stakleničkih plinova, već su i bolesti povezane s prehranom u porastu.
Zato je naša obveza zajedno s učenicima i njihovim obiteljima pokušati oblikovati održiviju budućnost poduzimanjem koraka prema podizanju svijesti o važnosti hrane među učenicima na zabavan i edukativan način.
Učiteljica Žana Jusup je 15.10.2025., uoči Svjetskog dana hrane (koji obilježavamo 16. listopada), s učenicima 5.b razreda održala radionicu Što znači zdravo jesti potičući ih na istraživanje i usvajanje zdravih i održivih prehrambenih navika.
Još jedan način obilježavanja Međunarodnog dana svjesnosti gubitka i bacanja hrane
Još jedan način obilježavanja Međunarodnog dana svjesnosti gubitka i bacanja hrane
U petim razredima je tijekom listopada 2025. još na jedan način obilježen Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane. Učenicima su podijeljene slikovnice koje se bave temom smanjenja bacanja hrane. Bacanje hrane tvara snažan pritisak na okoliš budući da većina bačene hrane završi na odlagalištima i time onečišćuje tlo, vodu i zrak.
Slikovnice su prilagođene uzrastu učenika, a nastale su pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Nakon što su pročitali tekst slikovnice, učenici su zajedno s učiteljicom Marijom Brcković sudjelovali u usmenoj raspravi na ovu temu.
Kreativno-šumska radionica
Kreativno-šumska radionica
Neki od ciljeva šumske pedagogije su poticanje kreativnost u prirodi, omogućavanje učenja kroz igru, poboljšanje odnosa šuma i ljudi, prenošenje šumskog znanja, senzibiliziranje za odgovorno korištenje šume kao i promicanje razumijevanja šume kao staništa divljih životinja. Šumska pedagogija zastupa suvremeni pristup koji podupire cjelovit razvoj djeteta, potiče djetetove sposobnosti i stvaralaštvo kroz iskustveno učenje. Osim novih znanja, djeca usvajaju i praktične vještine te stječu kompetencije u poticajnom šumskom okruženju tako da šumska pedagogija nudi niz dobrobiti za fzički, mentalni i emocionalni razvoj djece te doprinosi edukaciji za održivi razvoj.
U šumi možemo pronaći puno prirodnog materijala koji je sam po sebi poticajno sredstvo za učenje, istraživanje, likovno i glazbeno stvaranje, ali i pomoću kojeg možemo, zajedno s djecom, izraditi razna didaktička sredstva čime šuma postaje naš saveznik u učenju.
Kreativne aktivnosti kod djece potiču razvoj mašte, radoznalosti i osjećaj za lijepo. Osim toga one stvaraju osjećaj zadovoljstva, radosti, ponosa i divljenja. Djeca kroz njih izražavaju vlastite osjećaje, stanja i spoznaje. Aktivnosti likovnog, glazbenog, glumačkog izražavanja, ali i pjevanje, plesanje povezuju sve što je dijete spoznalo na jedan kreativan i zanimljiv način.
22.10.2025. i 23.10.2025. učenici 5.a i 5.b razreda sudjelovali su u kreativno-šumskoj radionici koju je vodila učiteljica Žana Jusup. Učenici su u šumi prikupili raznobojno lišće, grančice, šumske plodove (kesten, žir...), mahovinu, orahe, koru drveta i sve što im je bilo zanimljivo. Od donesenih materijala izrađivali su svatko svoju jesensku lutku. Zatim su osmislili priču u kojoj je sudjelovala ta jesenska lutka te su tu priču ispričali svima u razredu držeći lutku u ruci kao glumci u lutkarskoj predstavi.
Obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv klimatskih promjena
24.10. se obilježava Međunarodni dan borbe protiv klimatskih promjena.
Borba protiv klimatskih promjena je cilj politike EU-a u području okoliša. Ljudske aktivnosti kao što su sagorijevanje fosilnih goriva, krčenje šuma i poljoprivreda uzrokuju stvaranje emisija stakleničkih plinova, kao što su ugljični dioksid (CO2), metan (CH4), dušikov oksid (N2O) i fluorougljik. Ti staklenički plinovi zadržavaju toplinu koja isparava sa zemljine površine te na taj način uzrokuju globalno zagrijavanje.
Globalno zagrijavanje dovelo je do ekstremnih vremenskih nepogoda (npr. poplava i suša), otapanja ledenjaka, gubitka biološke raznolikosti, bolesti bilja i pojave nametnika, nestašice hrane i pitke vode, dezertifikacije te posljedičnih migracija ljudi, a taj će se trend nastaviti i u budućnosti.
Svijet je na prekretnici klimatske krize i krize bioraznolikosti. Mi smo zadnja generacija koja još može nešto poduzeti na vrijeme. Stoga trebamo djelovati ekološki odgovorno i živjeti na održiv način.
Europska komisija donijela je Europski zeleni plan koji daje smjernice za zelenu preobrazbu društva i gospodarstva EU s ciljem poboljšanja dobrobiti i zdravlja građana te pozitivnog utjecaja na klimatske promjene. Okoliš i borba protiv klimatskih promjena jedan je od prioriteta programa Erasmus+.
Razmišljajući i djelujući u tom smijeru, 23.10.2025. učenike 2.V i njihovu učiteljicu Marijanu Farkaš posjetila je gđa Vesna Đuričić, predsjednica Hrvatskog meteorološkog društva. Govorila je o klimi i klimatskim promjenama te učenicima predstavila svoju slikovnicu Kakvu kuću gradi obitelj Ježić?. Učenici su naučili puno toga novoga, a svaki je učenik dobio slikovnicu na dar.
https://www.meteohmd.hr/hr/aktivnosti/obitelj-jezic-u-vidovcu,218.html
Prva pošiljka plastičnih čepova za skupe lijekove
Promičući vrijednosti održivog razvoja odvojeno skupljamo plastiku, a na posebnom mjestu skupljamo samo plastične čepove. Tako sudjelujemo u projektu Plastičnim čepovima do skupih lijekova kojim se nabavljaju skupi lijekovi oboljelima od teških malignih bolesti.
Danas, 4.11.2025., smo odnjeli na reciklažno dvorište svoju prvu pošiljku plastičnih čepova ove školske godine, a s akcijom nastavljamo i dalje.
Obilježili smo Outdoor Classroom Day
Obilježili smo Outdoor Classroom Day
Maksimir
Outdoor Classroom Day dio je svjetske kampanje kojom se nastoji osigurati da djeca i mladi svaki dan provedu više vremena na otvorenom.
Ovog četvrtka, 6. studenog 2025., više od milijun djece diljem svijeta učit će izvan učionice obilježavajući Outdoor Classroom Day. Dan nastave na otvorenom prilika je za slavlje i inspiraciju za učenje i igru na otvorenom. Tisuće škola diljem svijeta održavat će nastavu vani.
Učenje na otvorenom ima mnogo prednosti, uključujući poboljšanje zdravlja djece, veću motiviranost za učenje te povezivanje s prirodom. Igranje uči djecu ključnim životnim vještinama, poput timskog rada i otpornosti, ali je također ključno za uživanje u djetinjstvu.
Naša se škola već tradicionalno pridružila drugim školama diljem svijeta u obilježavanju Outdoor Classroom Daya. Svi su naši učenici danas nastavu imali izvan učionica.
Učenici 5.a, 5.b i 5.c razreda Outdoor Classroom Day obilježili su u Maksimiru zajedno sa svojim učiteljima Suzanom Ramljak, Žanom Jusup, Viktorijom Kopjar, Martinom Šemeš i Ivanom Oštarčevićem. Uživali smo u dvije radionice i slobodnom vremenu koje smo proveli u šetnji, igri i zabavi.
Prva radionica bila je radionica kreativnog izražavanja i slikanja koja kod učenika potiče razvoj mašte, radoznalosti i osjećaja za lijepo. Učenici su na bijelom papiru olovkom skicirali dio prirode oko sebe te su svoj crtež obojali „bojama“ koje su pronašli u prirodi oko sebe (trava, zemlja, cvijetovi...).
Druga radionica bila je radionica kojom su učenici određivali koliko stabla imaju godina. Mjerili su debljinu stabla kako bi odredili njegovu starost. Mjernom vrpcom su mjerili opseg stabla na visini od otprilike 1m. Dobiveni rezultat u centimetrima podijelili su s 2 cm (jer je to prosječna širina goda) te su na taj način odredili starost stabla.
Na poveznici, unutar karte svijeta, možete pronaći i našu školu koja je dio Outdoor Classroom Day obitelji.
Outdoor Classroom Day
Outdoor Classroom Day
Gorsko zrcalo
Gorsko zrcalo
Outdoor Classroom Day 6.11.2025. 3.V razred je iskoristio za praktično učenje o orjentaciji uz pomoć znakova iz prirode - mahovine, sunca i godova na panjevima te uz pomoć kompasa. Pješice su s učiteljicom Danijelom Horvat otišli do Gorskog zrcala.
Također su iskoristili već stečeno znanje o energiji vode. Posjetili su dvije vodenice koje su u našem kraju. Jedna je, nažalost, toliko uništena da joj se ne da sigurno prići. Druga je u puno boljem stanju, no ne radi već dugo. Učenici su vidjeli vanjske dijelove vodenice, princip rada, a na sreću, mlinski kamen je bio vani pa su doživjeli njegovu težinu i veličinu.
Outdoor Classroom Day
Outdoor Classroom Day
Hrvatska gorska služba spašavanja
Hrvatska gorska služba spašavanja
U okviru projekta Outdoor Classroom Day učenici 8.a, 8.b i 8.c razreda sa svojim učiteljima Marijom Buhin Huzanić, Petrom Čorko Lukić, Marijom Zorić, Antonijom Jurković i Franom Tomljenovićem 6.11.2025. sudjelovali su u izvanučioničkoj nastavi tijekom koje su posjetili Hrvatsku gorsku službu spašavanja, stanicu Zagreb. Cilj aktivnosti bio je povezati teorijska znanja iz geografije s praktičnim iskustvima te potaknuti učenike na razumijevanje važnosti orijentacije, sigurnosti i očuvanja prirode.
Predavanje je održala gospođa Tihana Boban, članica HGSS-a i iskusna spašavateljica, koja je učenicima približila način funkcioniranja gorske službe spašavanja, njezine zadatke i organizaciju potražnih i spašavateljskih akcija. Učenici su imali priliku upoznati i potražnog psa Flyna, koji je demonstrirao dio obuke i vještina potrebnih u akcijama traganja za nestalim osobama.
Tijekom posjeta učenici su obišli prostorije HGSS-a u zgradi stare žičare gdje se spašavatelji redovito obučavaju i provode praktične vježbe. Poseban naglasak predavanja bio je na primjeni GPS tehnologije u potražnim akcijama, čime su učenici mogli uočiti povezanost suvremene tehnologije i geografskih znanja u stvarnim situacijama.
Putem do HGSS-a učenici su ponovili sadržaje o orijentaciji u prirodi, s i bez uporabe tehničkih pomagala, te promatrali vegetacijske karakteristike prostora. Aktivnost je dodatno potaknula osvještavanje o važnosti očuvanja okoliša i recikliranja otpada kako bi se spriječilo onečišćenje prirodnih staništa.
Ova izvanučionička nastava potvrdila je da učenje na otvorenom pridonosi razvoju praktičnih kompetencija, suradničkog duha i ekološke svijesti učenika. Istodobno, iskustveno učenje izvan učionice pokazalo se kao vrijedan način integriranja teorijskih znanja s konkretnim životnim situacijama.
Outdoor Classroom Day
Outdoor Classroom Day
Grad mladih
Grad mladih
Outdoor Classroom Day 6.11.2025. učenici 1., 2. i 4.r. PŠ Vidovec obilježili su raznim aktivnostima u Gradu mladih:
- matematika na otvorenom
- upoznavanje biljnog i životinjskog svijeta šume
- promatranje i uočavanje promjena u prirodi
- prikupljanje lišća za herbarij.
Outdoor Classroom Day
Outdoor Classroom Day
PP Medvednica
PP Medvednica
Učenici 7.a, 7.b i 7.c razreda 6.11.2025. obilježili su Outdoor Classroom Day odlaskom u Park prirode Medvednica.
Do najvišeg vrha, Sljemena, vozili su se žičarom, a usput su s ponovili geografska znanja o prisojnoj i osojnoj strani padine (razlika između Prigorja i Zagorja). Potom su istraživali šumu i biljni svijet oko Činovničke livade, a zadatak koji su imali bio je sljedeći: uz pomoć bilo čega iz prirode na prazan list papira oblikovati zastavu europske države po izboru. Odabir zastave odradili su pretraživanjen mrežnih stranica.
Učenički radovi bili su vrlo kreativni, a koristeći razno šareno lišće, zemlju, borove iglice i štapiće imali smo priliku vidjeti zastave Irske, Austrije, Litve, Poljske, Monaka, Njemačke, Mađarske, Italije itd. Zadatak je bio korelacija predmeta Geografija, Engleski jezik, Njemački jezik i Informatika koji predaju učiteljice koje su bile u pratnji: Marija Brcković, Marina Rendulić, Tajana Pavić, Martina Novosel i Gordana Kranjčević.
Na kraju, kroz šumu smo prošetali do međupostaje žičare i vratili na polazišnu točku.
Radionica Održivi razvoj u svakodnevnom životu
14.11.2025. učiteljica Žana Jusup je u 6.b razredu održala radionicu Održivi razvoj u svakodnevnom životu. Cilj radionice bio je upoznati učenike s pojmom održivog razvoja i potaknuti ih na promišljanje o ekološki prihvatljivom i održivom ponašanju u svakodnevnom životu.
Učenici su usvojili pojam održivog razvoja, prepoznali vlastite navike koje loše utječu na okoliš te razvijali ideje o tome kako se ekološki odgovorno ponašati u školi i u domu.
U radioničkom dijelu učenici su navodili svakodnevne situacije u mjestu u kojem žive, u školi i kod kuće koje nisu održive te su predlagali rješenja tih situacija. Osim toga, svatko je na papiriću napisao jednu stvar koju će promijeniti u svom ponašanju kako bi bio održiv.
Zaključili smo da male promjene, ako ih napravi veliki dio nas, mogu donijeti velike rezultate.
Diseminacija tečaja Outdoor Education to promote environmental and social inclusion values
https://www.facebook.com/groups/1972612829496918/permalink/25206303462367860/
U sklopu Erasmus Akreditacije OŠ Markuševec u Zagrebu učiteljice Gordana Kranjčević, Žana Jusup i Petra Čorko Lukić sudjelovale smo na strukturiranom stručnom tečaju Outdoor Education to promote environmental and social inclusion values u gradu Santa Cruz de Tenerife od 24. do 28.11.2025. Na tečaju su radile zajedno s učiteljima iz Njemačke, Italije, Poljske, Slovačke, Slovenije i Ukrajine što je omogućilo da interakcija i razmjena znanja bude još bogatija te otvorilo mogućnost za buduće suradnje.
Tečaj je bio usmjeren na inovativne pristupe obrazovanju, posebno na outdoor obrazovanje (obrazovanje na otvorenom) usmjereno na poticanje ekološki i društveno održivog i odgovornog ponašanja kao i na istraživanje različitih digitalnih alata i platformi koji se mogu korititi za obogaćivanje outdoor učenja. Učiteljice su proučil i strategije učenja temeljenog na igrama u outdoor obrazovanju, iskorištavanje prirodnog okoliša za podučavanje kritičkog mišljenja, rješavanja problema i vještina suradnje tako da je tečaj bio kombinacija najboljeg od digitalnog i outdoor obrazovanja.
Tijekom boravka na Tenerifima učiteljice su otkrile neke zanimljive i korisne nove metode koje mogu primjeniti u svakodnevnom školskom životu. Stekle su uvid u neverbalne metode komunikacije, učenje temeljeno na igri i razne kreativne tehnike kojima mogu unaprijediti outdoor učenje. Postale su motiviranije za unaprjeđenje svojih kompetencija o obrazovanju o okolišu, održivom razvoju i outdoor obrazovanju.
Diseminacija projekta na Jesenskoj školi učitelja i odgojitelja u Opatiji
Diseminacija projekta na Jesenskoj školi učitelja i odgojitelja u Opatiji
Hrvatski pedagoško-književni zbor u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Kineziološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Agencijom za mobilnost i programe EU organizira međunarodni stručno-znanstveni skup Jesensku školu učitelja i odgojitelja na temu MENTALNO I TJELESNO ZDRAVLJE. Skup je održan u Opatiji od 1. do 3. prosinca 2025. Na tom skupu mnogobrojni su stručnjaci s područja dječjeg zdravlja i obrazovanja održali predavanja, a učitelji i odgajatelji su držali predavanja s primjerima prakse.
Naša je učiteljica Danijela Horvat drugog dana ovog stručno-znanstvenog skupa održala predavanje naslova Outdoor nastava - iskoristimo mogućnosti u kojem je upoznala prisutne s metodama rada učitelja naše škole koje smo vezali za outdoor u cilju poboljšanja mentalnog zdravlja učenika. Također je predstavila ciljeve naše Akreditacije i aktivnosti koje su nam predviđene za ovu školsku godinu. Prezentacija je protekla jako dobro i evaluirana je kao zanimljiva i korisna.
https://www.instagram.com/p/DRy0tB2iO2T/?utm_source=ig_web_copy_link
Radionice Ekološka pismenost
Ekološka pismenost je sposobnost razumijevanja utjecaja čovjekovih odluka i radnji na okoliš kroz širenje svijesti o održivom razvoju i poticanje kritičkog mišljenja. Jedan od ciljeva ekološke pismenosti je i mijenjanje osobnosti, navika i stavova svakog pojedinca i institucija kako bi opažali i tumačili zdravlje ekosustava te poduzimali mjere kojima je cilj poboljšanje tog sustav.
Naše je društvo suočeno s ekološkom krizom. Voda, tlo i zrak su toliko zagađeni da je opstanak ljudi i životinjske i biljne vrste upitan. Zto je potrebno uspostaviti ravnotežu između ekosustava i čovjeka. Ljudi trebaju voljeti prirodu i prema prirodi se odnositi odgovorno jer su čist zrak i voda potrebni za preživljavanje ljudske vrste i planeta.
Svakom djetetu je za osobni rast i razvoj potreban zdrav i održivi okoliš. Odgojem i obrazovanjem za održivi razvoj dijete će razviti ekološku svijest, no u tome mu odrasli trebaju biti uzor.
4.12.2025. i 9.12.2025. učenici 7.b i 5.a razreda sudjelovali su radionici Ekološka pismenost koju je vodila učiteljica Žana Jusup. Ciljevi radionice bili su prepoznati vlastite životne navike, osvijestiti važnost zaštite okoliša i ekološke pismenosti te produbiti znanje o ekologiji i ekološkoj pismenosti.
Učenici su razgovarali o tome zašto nam je važan čisti zrak, čista voda te o tome što onečišćuje prirodu, vodu i zrak. Nakon toga su u četiri grupe na internetu istraživali različite teme i tražili odgovore na pitanja o kojima su razgovarali (zaštita zraka, zaštita vode, zaštita tla, utjecaj klimatskih promjena na zaštitu okoliša). Svoje zaključke predstavili su na plakatu.
Radionica Otpad nije smeće
Otpad su stvari koje planiramo odbaciti jer nam više ne trebaju, ali se mogu ponovno iskoristiti ili reciklirati.
Smeće je otpad s kojim se neprimjereno ili pogrešno rukuje. Miješanjem različitih vrsta otpada nastaje smeće koje je teško i samo djelomično moguće reciklirati uz visoke troškove.
Recikliranje ili oporaba je proces obrade otpadnih materijala i iskorištenih proizvoda radi dobivanja sirovina i energije za ponovno iskorištavanje i uporabu. Glavni ciljevi recikliranja su smanjenje uporabe prirodnih izvora, smanjenje količina otpada te zaštita okoliša.
Recikliranjem se izbjegava zagađenje vode i zraka koje nastaje u potrazi za sirovinama, a za izradu novih proizvoda potrebno je i manje energije nego za preradu sirovina.
Stopa recikliranja otpada znatno je porasla u EU-u, no i dalje ima mnogo mjesta za poboljšanje. Cilj EU je dostići stope recikliranja od minimalno 65% do 2035. godine. Hrvatska gotovo 80% svog otpada i dalje odlaže bez ikakve obrade, a nije poznato koliko se od dvadesetak posto odvojeno sakupljenog otpada zaista i reciklira.
Učenici 8.b razreda 8.12.2025. sudjelovali su u radionici Otpad nije smeće. Radionicu je vodila učiteljica Žana Jusup.
Učenici su na početku radionice razgovarali o tome kako se brinu o prirodi, razvrstavaju li kod kuće otpad, kakvi sve spremnici za razvrstavanje otpada postoje, što sve možemo učiniti da okoliš bude očuvaniji, što ugrožava naš okoliš, kakva onečišćenja poznaju, što predstavljaju tri strelice na simbolu za recikliranje, što je kompostiranje te tko je odgovoran za zaštitu okoliša.
Na plakatu Otpad nije smeće zalijepljeno je šest papira raznih boja (žuta, plava, crvena, zelena, smeđa i crna), a učenici su izvlačili pojmove i sličice izrezane iz novina koje prikazuju boce, čaše, baterije, plastiku, metal, knjige… te sličice i pojmove lijepili na onaj papir u boji koji predstavlja određenu vrstu spremnika za odvojeno sakupljanje otpada komentirajući zašto ga lijepe baš na to mjesto.
Radionica Održivi razvoj u svakodnevnom životu
9.12.2025. učiteljica Žana Jusup je u 7.a razredu održala radionicu Održivi razvoj u svakodnevnom životu.
Cilj radionice bio je upoznati učenike s pojmom održivog razvoja i potaknuti ih na promišljanje o ekološki prihvatljivom i održivom ponašanju u svakodnevnom životu.
Učenici su usvojili pojam održivog razvoja, prepoznali vlastite navike koje loše utječu na okoliš te razvijali ideje o tome kako se ekološki odgovorno ponašati u školi i u domu.
U radioničkom dijelu učenici su navodili svakodnevne situacije u mjestu u kojem žive, u školi i kod kuće koje nisu održive te su predlagali rješenja tih situacija. Osim toga, svatko je na papiriću napisao jednu stvar koju će promijeniti u svom ponašanju kako bi bio održiv.
Obilježili smo Međunarodni dan planina
11. prosinca 2025. obilježava se Međunarodni dan planina. Učenici 3.V razreda su ga s učiteljicom Danijelom Horvat obilježili odlaskom na vrh naše Zagrebačke gore.
Autobusima su došli do Gračana, a žičarom do vrha. Obišli su Sljeme te vježbali orijentaciju u prostoru. Iskoristili su ostatke umjetnog snijega za igru, a zatim su otišli na najvišu točku, na terasu otvorenog vidikovca na 1114 mnv i uvjerili se da (kad je vrijeme dobro) visina stajališta najvažnija za širinu obzora.
Učenici su boravili na svježem zraku, na sunčevoj svjetlosti te su, kad su se vratili u podnožje, sami zaključili kako su se "gore na vrhu" bolje osjećali i kako je na suncu sve lakše i ljepše. Razgovarali su o mentalnom zdravlju i prednostima boravka u prirodi i na sunčevoj svjetlosti.
Bonus terenske nastave je bio slučajan susret s našom najuspješnijom aktivnom skijašicom Zrinkom Ljutić koja se rado fotografirala s njima.
Učenici 8.a i 8.c razreda uljepšali su blagdane psima u udruzi Nada za slavonske pse
„Ako nahraniš gladnog psa, nahranio si i svoju dušu.“
Učenici 8.a i 8.c razreda zajedno s učiteljicama Gordanom Kranjčević i Petrom Čorko Lukić te učiteljem Konradom Bukovšakom pokrenuli su humanitarnu akciju prikupljanja donacija tijekom školskog božićnog sajma s ciljem pomaganja psima o kojima se brine udruga Nada za slavonske pse.
U sklopu te akcije su učenici i učitelji pekli poslastice za pse, zapakirali ih u kartonske vrećice te izložili na donacijskom božićnom sajmu. Akciji se odazvao veliki broj roditelja i učenika, a sakupljena su sredstva uplaćena na račun udruge.
Zahvaljujemo se svim učenicima, roditeljima i djelatnicima škole koji su sudjelovali u ovoj humanitarnoj akciji te su svojim doprinosom pokazali koliko su empatija, zajedništvo i briga za druge važne vrijednosti naše školske zajednice.
Radionica Ekološka pismenost - Eko plakati
16.12.2025. učiteljica Marija Buhin Huzanić održala je radionicu u 6.v razredu na temu ekološke pismenosti. Cilj radionice je mijenjanje navika, trendova i stavova pojedinaca o zaštiti okoliša te razumijevanje utjecaja čovjekovih odluka i radnji na okoliš.
Učenici su osmislili plakate na kojima su ispisali mjere zaštite vode, zraka, tla i primjere posljedica klimatskih promjena. Plakate smo izložili kako bi potaknuli i druge učenike na razmišljanje i promjene.
Posjet domu za starije u Markuševcu donio nam je radost i povezanost
Posjet učenika domu za starije osobe je važna međugeneracijska aktivnost koja obogaćuje sve sudionike pružajući starijima druženje i pažnju, a učenicima vrijedno iskustvo empatije, razvijanja poštovanja prema starijima i povećanje socijalne osjetljivosti. Takve posjete potiču razumijevanje, povezuju generacije, doprinose socijalnoj uključenosti starijih osoba i razvijanju empatije učenika.
16.12.2025. učenici naše škole Lucija Bešlić, Mila Leko, Jana Huzanić, Lara Grabovac, Vita Plečko, Nikol Keščec i Fran Herceg zajedno s učiteljicama Suzanom Ramljak, Marijom Buhin Huzanić i Žanom Jusup posjetili su Dom za strarije osobe Dubrava u Markuševcu.
Korisnici i djelatnici doma toplo su ih dočekali te je druženje započelo uz tople štrudle i peciva nakon čega je započela radionica izrade božićnih lampiona. Budući da je jedan od ciljeva Erasmus+ Akreditacije OŠ Markuševec promicanje vrijednosti koncepta održivog razvoja u svrhu zaštite okoliša, svi materijali korišteni u radionici bili su reciklirani. U ugodnom razgovoru, uz puno radosti i međusobnog uvažavanja, nastali su prekrasni božićni lampioni koji će krasiti prostor Doma.
Radost susreta bila je obostrana i opipljiva te je dogovoren novi susret već u siječnju. Na kraju druženja učenici i djelatnici naše škole uputili su korisnicima i djelatnicima doma, a i oni njima, iskrene želje za dobro zdravlje, mirne dane, sretan i blagoslovljen Božić te obilje radosti, uz zahvalnost za svu njihovu mudrost, životno iskustvo i nesebičnu dobrotu koju rado dijele s novim generacijama.
Održivi razvoj – radionica Zbrinjavanje i recikliranje elektroničkog otpada
Elektronički otpad (EE otpad) spada među najrašireniji otpad zbog same primjene, ali i činjenice da se ne mijenja samo onda kad više nije u funkciji, nego i zbog tehnologije, noviteta, funkcionalnosti i sličnog.
U trenutku kad osoba odluči zamijeniti ili zbog kvara odbaciti elektronički uređaj, on postaje EE otpad koji zbog opasnih i po zdravlje štetnih elemenata spada u grupu opasnog otpada. Zbog toga ga moramo odvajati od komunalnog otpada.
EE otpad sakupljamo i zbrinjavamo zato što sadrži opasne tvari (olovo, živa, kadmij) koje zagađuju okoliš i ugrožavaju zdravlje, ali i zato što sadrži vrijedne materijale (metali, plastika, staklo) koje je potrebno reciklirati čime se štede prirodni resursi i smanjuje potreba za novom proizvodnjom. Pravilno zbrinjavanje EE otpada je zakonska obveza te je važno za zaštitu okoliša.
Učiteljica Gordana Kranjčević je 18.12.2025. učenicima 5.a razreda održala radionicu Održivi razvoj – zbrinjavanje i recikliranje elektroničkog otpada.
Aktivnosti učenika tijekom radionice:
-učenici razlikuju elektronički otpad od običnog otpada; upoznaju pojam i oznaku EE otpad (opasni otpad koji sadržava za zdravlje opasne kemijske elemente koji se iz otpada moraju izdvojiti i zbrinuti na odgovarajući način); objašnjavaju pravilne načine njegova zbrinjavanja radi očuvanja okoliša i zdravlja
-učenici se upoznaju s pojmom oporabe (recikranja) elektroničkog otpada
-učenici praktičnim radom izdvajaju iz dotrajalih računala pojedine dijelove (tvrdi disk, RAM, grafičke kartice, matičnu ploču te razdvajaju plastične od metalnih dijelova) i time pripremaju elektronički otpad za pravilno zbrinjavanje kako bi se neopasni dijelovi od plastike i raznih metala ponovno mogli iskoristiti u proizvodnji
-učenici prepoznaju važnost očuvanja okoliša za opću dobrobit; razlikuju utjecaje čovjeka na prirodu i okoliš.
Nakon radionice bit će pozvana tvrtka za preuzimanje i zbrinjavanje elektroničkog otpada koja će pravilno odložiti sve razvrstane dijelove.
Radionica - Razvrstavanje otpada u gradu Zagrebu
23.12.2025. učiteljica Marija Buhin Huzanić održala je radionicu u 6.v razredu na temu Razvrstavanje otpada u gradu Zagrebu.
Cilj radionice je upoznati učenike s mogućnošću razvrstavanja otpada u posebne spremnike i potaknuti ih na promišljanje o očuvanju prirode.
Učenici su u grupama na različitim bojama papira crtali i pisali predmete koji idu u određeni spremnik. Plakate smo izvjesili na panou u hodniku kako bi svi drugi učenici imali podsjetnik o razvrstavanju otpada.
Izvannastavna aktivnost Škola u šumi - sanjkanje na Sljemenu
Aktivnostima u izvannastavnoj aktivnost Škola u šumi iskustvenim pristupom kroz igru, istraživanje i druženje u prirodi nastoji se probuditi zanimanje i osjećaje prema šumi, naučiti voljeti šumu, biljke i životinje, povećati svijest o važnosti šume, probuditi istraživača u učenicima te potaknuti poštivanje pravila ponašanja u šumi.
30.12.2025. učenici 5.a i 5.b razreda zajedno s učiteljicom Žanom Jusup u skolopu izvannastavne aktivnosti Škola u šumi bili su na Sljemenu.
Dok u gradu nema ni traga snijegu, na vrhu Medvednice je sasvim drugačija slika. Divni sunčani dan, snijeg na sve strane, veselo društvo, sanjkanje, topli čaj i vruća čokolada... recept je za veselo i dobro provedeno jutro.
Diseminacija tečaja Outdoor Education to promote environmental and social inclusion values na Učiteljskom vijeću
Diseminacija tečaja Outdoor Education to promote environmental and social inclusion values na Učiteljskom vijeću
U sklopu Erasmus Akreditacije OŠ Markuševec u Zagrebu učiteljice Gordana Kranjčević, Žana Jusup i Petra Čorko Lukić sudjelovale smo na strukturiranom stručnom tečaju Outdoor Education to promote environmental and social inclusion values u gradu Santa Cruz de Tenerife od 24. do 28.11.2025. Na tečaju su radile zajedno s učiteljima iz Njemačke, Italije, Poljske, Slovačke, Slovenije i Ukrajine što je omogućilo da interakcija i razmjena znanja bude još bogatija te otvorilo mogućnost za buduće suradnje.
Tečaj je bio usmjeren na inovativne pristupe obrazovanju, posebno na outdoor obrazovanje (obrazovanje na otvorenom) usmjereno na poticanje ekološki i društveno održivog i odgovornog ponašanja kao i na istraživanje različitih digitalnih alata i platformi koji se mogu korititi za obogaćivanje outdoor učenja.
Na Učiteljskom vijeću održanom 7. siječnja 2026. učiteljice su diseminirale naučeno na tečaju. Osim teorijskog djela, diseminacija je sadržavala i praktične primjere, igre i digitalne alate koji će pomoći svim kolegama u svakodnevnom radu.
Učiteljice su još jedanput pozvale kolegice i kolege da im se pridruže u Erasmus aktivnostima kako bismo obogatili svakodnevni rad s učenicima i unaprijedili svoje kompetencije.
Spremnici za razvrstavanje otpada u našoj matičnoj školi
Učenice 5.a i 5.c razreda u našoj matičnoj školi marljivo su i kontinuirano tijekom cijelog prvoga polugodišta izrađivale spremnike za odvojeno prikupljanje plastičnog i papirnog otpada. Uz vodstvo učiteljice Marije Brcković ukupno su izradile desetak spremnika za papir te nekoliko spremnika za plastiku. Neke su spremnike izrađivale u školskome dvorištu spajajući na taj način outdoor aktivnosti i održivi razvoj.
Iako još nisu dostigle konačan cilj (a to je postaviti po jedan plavi i žuti spremnik u svaku učionicu u školi), motivacija im je visoka te u drugom polugodištu nastavljaju s istim aktivnostima.
Planiraju prije kraja nastavne godine kompletirati sve spremnike kako bi naše učionice bile čišće i urednije, a okoliš škole očuvaniji.
Escape room - gamifikacija u nastavi
Gamifikacijom se u obrazovnom procesu primjenjuj ementi igre kako bi se povećali motivacija i zalaganje učenika te poboljšalo usvajanje ishoda učenja.
Uporaba igara u procesu učenja dovodi do aktivnijeg uključivanja igrača (učenika) u igru kao i do težnje k rješavanju problema. Ko i u svakoj igri, treba postaviti cilj, pobuditi emocije, voditi igrača/učenika dobro isplaniranom rutom, a rezultat je učenikovo zadovoljstvo i učinkovitije usvajanje novih sadržaja.
Pri korištenju gamifikacije u nastavi učenicima se pruža prigoda za povećanje angažiranosti, motivacije, razmjenu ideja, međusobnu suradnju, izražavanje mišljenja, osnaživanje komunikacije i obranu stajališta uz uporabu igre. Budući da se gamifikacija sve više primjenjuje u nastavnom procesu, pojedini je autori nazivaju i novom nastavnom metodom jer nove generacije nabolje uče pomoću onoga čime su najviše okruženi, a to su igre.
Prednosti gamifikacije su poticanje više razine uključenosti igrača (učenika), postizanje visoke razine koncentracije, interesa i pažnje, sadržaj učenja postaje privlačniji, postizanje željenih ciljeva i učinaka unutar kraćeg vremenskog perioda, emocionalni stav učenika prema igri je pozitivniji nego prema "klasičnom načinu" učenja, učenici duže pamte kroz igru naučene sadržaje pa je i razina primjenjivosti tako stečenog znanja viša.
Escape (class) room je tematski zadana misija u kojoj u određenom vremenskom roku skupina učenika treba riješiti slučaj rješavajući niz neobičnih zadataka, zagonetki, dekodarajući kodove, otključavajući brave lokote…U učionici su skriveni predmeti, poruke, putokazi, slike, „nevidljive“ poruke i slično koje treba pronaći. Rješavanjem zadataka otkrivaju se tragovi koji upućuju gdje dalje tražiti. Posljednji zadatak je vrhunac igre – njegovo rješenje je ujedno i rješenje slučaja, odnosno izlaz iz učionice.
Učenici 5.a (19.11.2025.), 5.b (20.11.2025.), 7.b (12.1.2026.) i 8.b (15.1.2026.) obradili su lektiru kao escape room misiju. Njihova učiteljica Žana Jusup pripremila im je 90 minuta otkrivanja različitih tragova, rješavanja zagonetki i tajni, dešifriranja kodova, otkrivanja „nevidljivih“ poruka, slagalica... kako bi otkrili konačno rješenje problema.
Održivi razvoj - radionice
Održivi razvoj - radionice
29.1.2026. učiteljica Gordana Kranjčević je u 5.a i 6.b razredu održala radionicu Održivi razvoj u svakodnevnom životu. Cilj radionice bio je upoznati učenike s pojmom održivog razvoja i potaknuti ih na promišljanje o ekološki prihvatljivom i održivom ponašanju u svakodnevnom životu.
Učenici su usvojili pojam održivog razvoja, prepoznali vlastite navike koje loše utječu na okoliš te razvijali ideje o tome kako se ekološki odgovorno ponašati u školi i u domu.
Ishodi radionica bili su: objasniti pojam održivog razvoja, navesti primjere kako svakodnevne navike utječu na okoliš, prepoznati razliku između odgovorne i neodgovorne potrošnje, predložiti barem tri načina kako možemo doprinijeti zaštiti okoliša u školi i kod kuće, sudjelovati u raspravi o važnosti očuvanja prirodnih resursa te razviti pozitivan stav prema očuvanju prirode i zajedničkoj odgovornosti.
Radionica Erasmus+ program: Putovanje u Europu za učenike
Radionica Erasmus+ program: Putovanje u Europu za učenike
Učenici osnovne škole trebali bi učiti o programu Erasmus+ jer im on otvara vrata europske kulture i obrazovanja te potiče razvoj važnih životnih vještina. Upoznajući ovaj program učenici razvijaju interes za druge kulture, jezike i načine života što doprinosi toleranciji, poštovanju i međusobnom razumijevanju.
Erasmus+ potiče učenike na suradnju, timski rad i samostalnost, a istovremeno jača njihovo samopouzdanje i motivaciju za učenje. Učenici također uče kako se uključiti u međunarodne projekte, razvijaju digitalne i komunikacijske vještine te shvaćaju važnost cjeloživotnog učenja.
Upoznavanjem s Erasmus+ programom učenici već u ranoj dobi postaju svjesni mogućnosti koje im obrazovanje može pružiti te se potiču na aktivno sudjelovanje u školskim i društvenim aktivnostima.
Učenici petih razreda naše škole sami su izrazili želju za radionicom koja bi im omogućila da bolje razumiju program Erasmus+ i sve mogućnosti koje taj program nudi. Učiteljice Gordana Kranjčević i Žana Jusup su 5.veljače 2026. učenicima 5.b i 5.c razreda održale radionicu Erasmus+ program: Putovanje u Europu za učenike.
Učenici su aktivno sudjelovali u radionici, imali puno pitanja i otkrili puno mogućnosti koje Erasmus nudi.
5.a i 5.b sakupljaju plastične boce za održiviju budućnost
Učenici 5.a i 5.b razreda brinu za održiviju budućnost i pokazuju da i mali koraci mogu donijeti velike promjene. Od početka školske godine ova dva razreda, u dogovoru sa svojim razrednicima Ivanom Oštarčevićem i Žanom Jusup, provode akciju prikupljanja plastičnih boca i limenki kako bi doprinijeli zaštiti okoliša i podržali održivi razvoj, a ujedno predajom tih boca ostvarili i novčanu zaradu koju će iskoristiti za izlet ili nešto drugo za što se dogovore.
Osim toga, s plastičnih boca odvajaju čepove te tako sudjeluju u akciji Plastičnim čepovima do skupih lijekova kojim se nabavljaju skupi lijekovi oboljelima od teških malignih bolesti .
Ova hvalevrijedna inicijativa pokazuje kako se ekološka svijest može razvijati već od najranije dobi. Petaši su svojim primjerom dokazali da odgovorno ponašanje prema okolišu nije samo obveza, već i prilika za učenje, suradnju i stvaranje boljeg svijeta za buduće generacije.
Osim što brinu o okolišu, učenici razvijaju osjećaj odgovornosti, suradnje i zajedništva. Nadamo se da će njihova akcija potaknuti i ostale razrede da se uključe i budu primjer dobre prakse u promicanju ekološke svijesti i održivosti.
Učenici 7.c razreda čistili su školsko dvorište i pokazali pravi primjer brige o okolišu
Učenici 7.c razreda zajedno sa svojom razrednicom Tajanom Pavić su 13. veljače 2026. pokazali kako se odgovornost, zajedništvo i briga za okoliš uče – djelima. Vrijedni su sedmaši prionuli na čišćenje i uređenje školskog dvorišta.
Akcija puna entuzijazma
Naoružani rukavicama, vrećama za smeće i dobrim raspoloženjem, učenici su marljivo sakupljali papiriće i sitni otpad koji se tijekom vremena nakupio u školskom dvorištu. Posebnu pažnju posvetili su zelenim površinama i prostoru oko klupa gdje učenici često provode vrijeme tijekom odmora.
Učenje izvan učionice
Ova aktivnost nije bila samo radna akcija, već i važna lekcija o očuvanju okoliša. Učenici su kroz praktičan rad naučili koliko je važno brinuti se o prostoru u kojem borave te kako svatko može doprinijeti ljepšem i zdravijem okruženju.
Mali koraci – velika promjena
Ova hvalevrijedna akcija pokazala je da svaka promjena započinje malim koracima – a kada se udruže vrijedne ruke i dobra volja, rezultati ne izostaju.
Radionica održivog razvoja Smanjenje uporabe plastike kao zajednički cilj
Plastični otpad postao je jedan od najvećih ekoloških problema 21. stoljeća. Svake godine u svijetu se proizvedu stotine milijuna tona plastike, a značajan dio završi u prirodi – u rijekama, morima, oceanima, šumama i na odlagalištima otpada. Budući da se plastika razgrađuje jako sporo, može ostati u okolišu stotinama godina.
Mikroplastika su sitne čestice plastike manje od 5 milimetara. Nastaju raspadanjem većih komada plastike ili se proizvode namjerno (npr. u kozmetičkim proizvodima, sintetičkoj odjeći i industriji). Ove čestice su gotovo nevidljive golim okom, ali su prisutne svuda: u pitkoj vodi, morskoj soli, zraku pa čak i u hrani. Mikroplastika može ući i u ljudski organizam putem hrane, vode i disanja.
Plastični otpad ne ugrožava samo pojedinačne životinje, već čitave ekosustave. Kada plastika uđe u prehrambeni lanac, prenosi se s manjih organizama na veće, sve do čovjeka. Osim toga, proizvodnja plastike doprinosi emisiji stakleničkih plinova, čime dodatno pogoršava klimatske promjene.
Učiteljica Žana Jusup je 17.i 18.2.2026. učenicima 5.a i 5.b razreda održala radionicu na temu smanjenja uporabe plastike. Cilj radionice bio je podići svijest o štetnosti plastike i promicati održive životne navike. Radionica je bila edukativnog i praktičnog karaktera, a učenici su imali priliku naučiti kako malim promjenama mogu doprinijeti očuvanju okoliša.
Plastika je postala sastavni dio svakodnevice, no njezina prekomjerna uporaba predstavlja ozbiljan ekološki problem. Milijuni tona plastike godišnje završe u morima i oceanima ugrožavajući biljni i životinjski svijet. Poseban problem predstavljaju jednokratni plastični proizvodi poput vrećica, slamki, boca i ambalaže za hranu.
Učenici su osvijestili činjenicu da se plastika razgrađuje stotinama godina te da se njezinim raspadanjem stvara mikroplastika koja ulazi u prehrambeni lanac te koliko je važno odgovorno se ponašati i smanjiti plastični otpad. U grupama su istraživali načine kako smanjiti količinu plastike koju koristimo u svakodnevnom životu.
Cilj radionice nije bio samo informirati, već i motivirati učenike da usvoje održive navike te ih prenesu u svoje obitelji i školu.
Zaključak radionice bio je da održivi razvoj nije prolazni trend, već nužnost. Smanjenjem uporabe plastike doprinosimo očuvanju prirodnih resursa, zaštiti zdravlja i stvaranju čišćeg okoliša za buduće generacije.
Radionica Outdoor vještine – priroda u učionici
19.2.2026. učiteljica Žana Jusup održala je radionicu za učenike 5.b razreda pod nazivom Outdoor vještine – priroda u učionici. Cilj radionice bio je približiti učenicima osnovne vještine boravka u prirodi te im pokazati kako se snalažljivost, timski rad i briga o okolišu mogu učiti i unutar školskog prostora.
Tijekom radionice učenici su se upoznali s osnovnim pojmovima vezanim uz boravak u prirodi – što su outdoor vještine, zašto su važne i kako im pomažu da budu samostalniji i sigurniji te kako čuvati prirodu i odgovorno se ponašati prema njoj. Učenici su u malim skupinama rješavali zadatke „mini ekspedicije“ postavljene po učionici pri čemu su morali surađivati i primijeniti naučeno te su napisali svoj Outdoor pravilnik – deset pravila boravka u prirodi.
Razgovarali su i o važnosti očuvanja prirode i raspravljali o tome kako svatko od nas može doprinijeti zaštiti okoliša, čak i malim svakodnevnim postupcima. Kroz kratku radionicu izrade „plana odgovornog izleta“ osmišljavali su pravila ponašanja u prirodi i načine kako smanjiti negativan utjecaj čovjeka na okoliš.
Aktivnost je potaknula kreativnost, logičko razmišljanje i timski duh.
Radionica Outdoor vještine – priroda u učionici pokazala je da se ljubav prema prirodi i važne životne vještine mogu razvijati i bez izlaska iz škole.
Učenici 5.b razreda čistili okoliš škole i potoka Mrzljak
Učenici 5.b razreda zajedno sa svojom učiteljicom Žanom Jusup 23.2.2026. čistili su školsko dvorište i obližnji potok Mrzljak.
Učenici su podijelili rukavice i vreće za smeće te se organizirali u manje skupine. Jedna skupina čistila je travnate površine oko škole dok su drugi čistili okoliš potoka Mrzljak i uklanjali plastične boce, papire i ostali otpad koji je zagađivao prirodu.
Tijekom rada učenici su pokazali veliku odgovornost, suradnju i brigu za zajednicu. Posebno su bili ponosni kada su vidjeli koliko su otpada prikupili i kako je prostor nakon čišćenja izgledao urednije i ljepše. Ova akcija bila je i prilika za učenje o važnosti očuvanja prirode, pravilnom odlaganju otpada i zaštiti voda.
Učenici su pokazali da i male ruke mogu napraviti velike promjene. Važno je razvijati ekološku svijest od najranije dobi te svojim primjerom potaknuti i druge na odgovorno ponašanje prema okolišu. Njihov trud dokaz je da zajedništvo, dobra volja i briga za prirodu mogu učiniti svijet ljepšim mjestom za sve nas.
Učenici OŠ Markuševec i Hrvatske šume – zajedno u akciji pošumljavanja za zeleniji Park Maksimir
U prekrasnoj zelenoj oazi grada Zagreba, u Parku Maksimir, koji je jedan od najstarijih i najvrjednijih parkova u ovom dijelu Europe, 55 učenika 3.V, 5,b, 7.V i 8.a Osnovne škole Markuševec sa svojim učiteljicama Danijelom Horvat i Doroteom Horvatić u suradnji s predstavnicima Hrvatskih šuma 25.2.2026. sudjelovali su u važnoj ekološkoj akciji pošumljavanja (popunjavanja sadnicama) Parka Maksimir. Park Maksimir poznat je po šumovitim dijelovima koji čine srce njegove bioraznolikosti i mjesto je života dosta biljnih i životinjskih vrsta.
Zašto je akcija važna?
Cilj ove zajedničke inicijative bio je osvijestiti učenike o važnosti zaštite okoliša i očuvanja prirode te unaprijediti kvalitetu šumskih područja unutar samog parka. Šume su ključne za urbanu ekologiju — pročišćuju zrak, štite tlo od erozije, pružaju stanište brojnim vrstama te doprinose zdravijem životu svih stanovnika grada. U suradnji s profesionalcima iz Hrvatskih šuma, učenici su imali jedinstvenu priliku naučiti kako pravilno saditi mlade sadnice, brinuti se o njihovom rastu i razumjeti kako se planira održivo gospodarenje šumama.
Sam tijek akcije
Akcija je započela uvodnim edukativnim dijelom u kojem su stručnjaci iz Hrvatskih šuma učenicima objasnili značaj šuma u gradskom okruženju te im pokazali tehnike sadnje i njege mladih stabala. Park Maksimir obuhvaća granično područje južnih obronaka Medvednice i dolinske zaravni Save pa su u njemu zastupljene šumske zajednice koje rastu na velikim površinama u okolnim brdskim i nizinskim predjelima sjeverne Hrvatske.
Stoljećima je ovaj prostor obilovao hrastovom šumom što je karakteristično za sjevernohrvatsko podneblje. Vremenske (ne)prilike, starost stabala i ponekad bolest glavni su uzroci zamjene takvih stabala novima. Važno je poštovati prirodnu zajednicu i ne saditi vrste biljaka koje nisu autohtone za to područje.
Nakon predavanja učenici su krenuli na teren. Pod mentorstvom šumara i učiteljica koncentrirali su se na sadnju autohtonih sadnica hrasta lužnjaka na za to predviđeno područje. Rad je bio timski — učenici su jedni drugima pomagali pri iskapanju rupa, pravilnom postavljanju sadnica i oznakama mjesta gdje su stabla posađena. Uz fizički rad, razgovaralo se i o važnosti dugoročne brige o biljkama i prirodi u njihovoj zajednici.
Obrazovni i društveni učinci
Ovakve akcije imaju višestruke koristi. Osim što su učenici stekli praktično znanje o ekologiji i šumarstvu, potaknuti su i na aktivno sudjelovanje u očuvanju okoliša. Aktivnosti u prirodi pridonose boljem razumijevanju prirodnih procesa, a suradnja s institucijama poput Hrvatskih šuma pruža iskustvo koje nadilazi učionicu.
Što dalje?
Nadamo se da će ovakvi projekti postati tradicionalna praksa škole i zajednice te potaknuti i druge generacije učenika da se uključe u očuvanje prirode. Park Maksimir ostaje dragocjeno mjesto za sve Zagrepčane, ali i prostor za učenje, rast i zajedničko djelovanje za očuvanje okoliša.
https://www.facebook.com/share/p/1AoKaneLfw/
Učenici 7.b razreda pridružili su se akciji čišćenja okoliša škole
Kao i njihovi prijatelji iz 5.b i 7.c razreda, tako se i 7.b razred uključio u akciju čišćenja okoliša škole koju smo u veljači organizirali na razini škole. 27.2.2026. zajedno sa svojom razrednicom Marijom Brcković učenici su sakupili nekoliko vreća različitih vrsta otpada i na taj način uljepšali školsko dvorište. Naše igralište, parkić, kao i nedavno izgrađena učionica na otvorenom sada su čišći i uredniji, a učenici su akciju prihvatili s veseljem.
Nakon obavljenog posla, dogovorili smo se kako ćemo ovakvu aktivnost održavati barem jednom u polugodištu i tako postati primjer koji će potaknuti i druge da se uključe u ovu hvalevrijednu akciju.
Naše mišljenje za bolje tržnice
Učiteljice naše škole koje sudjeluju u Erasmus+ programu tijekom veljače su sudjelovale u istraživanju koje provodi Grad Zagreb s ciljem razvoja tržnica Grada Zagreba i njihovog prilagođavanja potrebama građana. Istraživanje se provodi u suradnji s Institutom za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) kao stručnim izvršiteljem izrade Strategije razvoja gradskih tržnica.
Naime, radi se o anketi u kojoj je fokus na boljem razumijevanju korištenja gradskih tržnica, a ujedno i poziv svima nama koji koristimo njihove sadržaje da promoviramo lokalno uzgojenu hranu i podržimo male proizvođače.
Budući da imamo status Eko škole, a i jedan od glavnih ciljeva naše Erasmus akreditacije vezan je uz održivi razvoj, smatramo da je zadaća nas učitelja ne samo sudjelovati u aktivnostima vezanim uz našu školu, nego i uključiti se u pitanja koja su važna za lokalnu zajednicu pa i šire.
Tržnice su mjesta na kojima se kupuje svježa, lokalna pa i ekološki uzgojena hrana, potiče održivi razvoj, kupnja se obavlja bez suvišne ambalaže, podržavaju se lokalni mali proizvođači i OPG-ovi, a sve navedeno služi i zaštiti okoliša i odražava ciljeve održivog razvoja.
Anketa je otvorena od 11. veljače do 15. ožujka 2026., a može joj se može pristupiti putem poveznice: Istraživanje stavova korisnika gradskih tržnica Grada Zagreba.
https://zagreb.hr/trznice-po-mjeri-gra%C4%91ana-pitamo-zagrepcane-kako-mo/217127
Diseminacija tečaja Educating for a Sustainable Future: A Guide to Green Teaching
Učiteljica Geografije i Povijesti Marija Buhin Huzanić je od 23.2.2026. do 27.2.2026. sudjelovala na tečaju Educating for a Sustainable Future: A Guide to Green Teaching koji se održava u gradu Rimu.
Poseban naglasak bio je na razvoj načina razmišljanja usmjerenog na rast u području održivih praksi, izgradnju odnosa povjerenja radi poticanja kolektivnog djelovanja te vođenje drugih kroz procese zelenog učenja. Ključni ishod tečaja je osposobljenost sudionika za osnaživanje kolega i učenika u preuzimanju odgovornosti za ostvarivanje ciljeva održivosti te za razvoj strategija cjeloživotnog učenja o okolišu.
Tečaj izravno doprinosi razvoju građanske kompetencije promicanjem kulture ekološke odgovornosti, suradnje i međusobnog poštovanja. Potiče inicijativnost kroz osmišljavanje i provedbu zelenih projekata u školskom okruženju što uključuje prepoznavanje lokalnih okolišnih potreba, izradu strategija djelovanja (primjerice smanjenje otpada ili uspostavu školskog vrta) te vrednovanje učinaka provedenih aktivnosti.
https://www.facebook.com/groups/1972612829496918/permalink/25943529075311958/
Radionica u Domu za starije u Markuševcu
Radionica u Domu za starije u Markuševcu
Učenici petog i sedmog razreda Lara Grabovac, Vita Plečko, Viktorija Papec, Petra Puntarić, Mila Leko, Lucija Bešlić, Fran Herceg, Bruno Atalić i Luka Špoljarec zajedno sa svojim učiteljicama Suzanom Ramljak, Žanom Jusup, Marijom Buhin Huzanić i Marijom Brcković 2.3.2026. bili su gosti na jednoj posebnoj radionici u Markuševcu. Posjetili su Dom za starije osobe Markuševec i sudjelovali u kreativnoj radionici sa štićenicima doma.
Kreativnost koja spaja generacije
Radionicu su osmislili i vodili sami korisnici doma koji su učenike i njihove učiteljice podučili kako izrađivati slike od suhog cvijeća. Na stolovima su bile pripremljene razne vrste pažljivo sušenih latica, cvjetova, listova i travki, kao i kartoni, ljepilo i okviri za slike.
Posebnost ove radionice je to što korisnici doma sami suše i pažljivo pripremaju cvijeće koje koriste u svom radu. Tijekom godine skupljaju latice, listove, cvjetove i razne biljke, suše ih na prirodan način te ih brižno čuvaju kako bi zadržale boju i oblik. Upravo od tog cvijeća nastaju predivne slike.
Uz puno strpljenja i topline, korisnici doma pokazivali su učenicima i učiteljicama kako birati boje, slagati kompoziciju i pažljivo lijepiti suhe biljke kako bi nastale prave male umjetničke slike. Učenici su s velikim zanimanjem pratili svaki korak, postavljali pitanja i marljivo izrađivali svoje radove.
Učenje iz iskustva
Ova radionica nije bila samo likovna aktivnost. Bila je to prilika za razmjenu znanja, iskustava i životnih priča. Korisnici doma rado su dijelili uspomene iz svoje mladosti, pričali kako su se nekada izrađivali ukrasi, kako je nekad izgledao školski život te koliko je strpljenje važno u svakom stvaralaštvu.
Učenici su naučili novu tehniku izražavanja, ali i važnu životnu lekciju – koliko je vrijedno vrijeme provedeno sa starijima i koliko jedni od drugih možemo naučiti.
Radost i zajedništvo
Na kraju radionice nastala je mala izložba radova. Svaka slika bila je posebna i jedinstvena baš kao i osoba koja ju je izradila. Osmijesi na licima učenika, učiteljica i korisnika doma pokazali su koliko im je ovaj susret značio.
Ovakvi susreti potvrđuju koliko je važno povezivanje generacija. Kreativnost, strpljenje i dobra volja spojili su učenike i korisnike doma u jedno toplo i inspirativno iskustvo koje će svi još dugo pamtiti.
Radionica o Erasmus+ programu
Radionica o Erasmus+ programu
Učiteljica Marija Buhin Huzanić je 3.3.2026. održala predavanje o Erasmus projektima i Erasmus akreditaciji u 6.v u PŠ Vidovec i upoznala ih s mogućnošću učeničke mobilnosti u sljedećoj školskoj godini.
Predstavila je i svoj stručni tečaj na temu održivog razvoja pod nazivom Educating for a Sustainable Future: A Guide to Green Teaching kojem je prisustvovala u Rimu prošlog tjedna. Tečaj je bio usmjeren na inovativne pristupe obrazovanju, na razvoj načina razmišljanja usmjerenog na rast u području održivih praksi, izgradnju odnosa povjerenja radi poticanja kolektivnog djelovanja te vođenje drugih kroz procese zelenog učenja. Ključni ishod tečaja jest osposobljenost sudionika za osnaživanje kolega i učenika u preuzimanju odgovornosti za ostvarivanje ciljeva održivosti te za razvoj strategija cjeloživotnog učenja o okolišu.
Učenici su bili jako zainteresirani za projekte i za teme održivog razvoja, outdoor aktivnosti i CLIL metode.
Diseminacija tečaja Educating for a Sustainable Future: A Guide to Green Teaching na Učiteljskom vijeću
U sklopu Erasmus Akreditacije OŠ Markuševec u Zagrebu učiteljica Marija Buhin Huzanić sudjelovala je na strukturiranom stručnom tečaju Educating for a Sustainable Future: A Guide to Green Teaching u gradu Rimu od 23. do 27.2.2026. Na tečaju je radila zajedno s učiteljima iz Portugala i Poljske što je omogućilo da interakcija i razmjena znanja bude još bogatija te otvorilo mogućnost za buduće suradnje.
Tečaj je bio usmjeren na inovativne pristupe obrazovanju, na razvoj načina razmišljanja usmjerenog na rast u području održivih praksi, izgradnju odnosa povjerenja radi poticanja kolektivnog djelovanja te vođenje drugih kroz procese zelenog učenja. Ključni ishod tečaja jest osposobljenost sudionika za osnaživanje kolega i učenika u preuzimanju odgovornosti za ostvarivanje ciljeva održivosti te za razvoj strategija cjeloživotnog učenja o okolišu.
Na Učiteljskom vijeću održanom 3. ožujka 2026. učiteljica je diseminirala naučeno na tečaju. Osim teorijskog djela, diseminacija je sadržavala i praktične primjere koji će pomoći svim kolegama u svakodnevnom radu.
Lov na blago u prirodi – učenje kroz igru i istraživanje
U srijedu, 4. ožujka 2026., učenici 5.b razreda zajedno sa svojom učiteljicom Žanom Jusup sudjelovali su u zanimljivoj radionici pod nazivom Lov na blago u prirodi (Nature Walk Bingo – Scavenger Hunt). Radionica je bila osmišljena kao spoj igre, istraživanja i učenja na otvorenom, a cilj je bio potaknuti učenike na pažljivo promatranje prirode te razvijanje ekološke svijesti.
Radionica je provedena primjenom CLIL metode, odnosno integriranoga učenja nastavnog sadržaja i stranoga jezika. Zadaci su bili pripremljeni na engleskom jeziku pa su učenici tijekom istraživanja prirode istodobno razvijali razumijevanje i uporabu engleskoga jezika u autentičnom okruženju. Na taj su način povezivali prirodoslovne sadržaje s jezičnim vještinama, proširivali vokabular vezan uz prirodu te učili kroz iskustvo i aktivno sudjelovanje.
PREGLED AKTIVNOSTI
Učenici su dobili niz zadataka koji su ih vodili kroz prirodno okruženje. Svaki je zadatak poticao opažanje, kreativnost i razmišljanje:
Nacrtati jedan list koji su pronašli u šumi i opisati ga
Pronaći drvo s određenom vrstom kore
Potražiti tragove životinja i zabilježiti ih
Napisati kratku šumsku priču nadahnutu okolinom
Zaključiti zašto je važno čuvati šumu
Napisati tri pravila ponašanja u šumi
Pronaći biljke, životinje i predmete prikazane na karticama koje su dobili
Svaki je učenik samostalno i u paru istraživao, promatrao i bilježio svoja otkrića. Priroda je postala učionica, a šetnja pravi mali istraživački izazov.
SAMOPROCJENA I DOJAM UČENIKA
Na kraju radionice učenici su ispunili kratku samoprocjenu u kojoj su trebali razmisliti o tome što su naučili, koliko su bili uspješni te što im je bilo najzanimljivije. Najčešće su isticali da su uživali u istraživanju, u potrazi za tragovima životinja, u samoj šetnji i uživanju u prirodi.
ZAKLJUČAK
Radionica je prošla izuzetno uspješno. Učenici 5.b razreda pokazali su znatiželju, timski duh i kreativnost. Uživali su u svakom zadatku, a boravak u prirodi dodatno je obogatio njihovo iskustvo. Primjena CLIL metode omogućila je povezivanje sadržaja iz prirode s učenjem engleskoga jezika pa su učenici razvijali jezične, istraživačke i komunikacijske kompetencije u stvarnom okruženju. Svi su se složili da bi ovakvu radionicu rado ponovili jer ih učenje kroz igru, istraživanje i uporabu stranoga jezika najviše motivira.
Odobren je naš eTwinning projekt Play Responsibly – Board Games Made from Recycled Materials
Odobren je naš eTwinning projekt Play Responsibly – Board Games Made from Recycled Materials
9.3.2026. smo dobili obavijest od eTwinning tima da je naša nacionalna organizacija za podršku eTwinningu odobrila naš eTwinning projekt pod nazivom Igraj odgovorno – Društvene igre izrađene od recikliranih materijala. Projekt je kreirala naša učiteljica Žana Jusup za Osnovnu školu Markuševec te ga pokrenula zajedno s kolegicom Alexandrom Habdasovom iz Češke.
Projektu možete pristupiti preko poveznice:
Play Responsibly – Board Games Made from Recycled Materials
Age Group: 9–14 years (primary school – lower and upper grades)
Project Duration: 9 months
Project Description
Play Responsibly – Board Games Made from Recycled Materials is an international eTwinning project in which students design and create original board games using recycled and reused materials. Through creative teamwork, pupils learn about environmental protection, sustainability and responsible consumption, while developing communication, digital and social skills. The project encourages learning through play, cooperation between partner schools and the use of English in real communication. The final products include handmade board games and a shared digital guide with game rules.
Aims of the Project
to raise awareness about recycling and environmental protection
to promote creativity and problem-solving skills
to develop cooperation and teamwork among students
to improve digital competence and safe use of ICT
to encourage communication in English
to support learning through play
Learning Outcomes
Students will be able to:
explain the importance of recycling and reusing materials
design and create a board game
write clear and simple game rules
use digital tools to present their work
collaborate with peers from other countries
Project Activities
1. Getting to Know Each Other
student and school introductions
creating a project logo and slogan
sharing expectations on TwinSpace
2. Learning about Recycling and Sustainability
researching types of waste and recycling methods
short presentations, quizzes and discussions
sharing ideas for reducing waste
3. Planning the Board Games
analysing well-known board games
developing ideas (theme, rules, goal of the game)
working in national and international teams
4. Creating the Games
collecting recycled materials (paper, cardboard, plastic, bottle caps, etc.)
designing game boards, pieces and cards
testing and improving the games
5. Digital Collaboration
creating digital instructions and presentations
recording short videos explaining the games
sharing materials in TwinSpace
6. Presentation and Dissemination
online exhibition of board games
playing the games at school with classmates and parents
sharing results on school websites and social media
Radionica o opasnim životinjama u zoološkom vrtu – učenje o prirodi i održivom razvoju
Učenici 5.a, 5.b i 5.c razreda u pratnji svojih učitelja Žane Jusup, Viktorije Kopjar, Suzane Ramljak i Ivana Oštarčevića 11.3.2026. sudjelovali su u zanimljivoj i edukativnoj radionici o opasnim životinjama u Zoološkom vrtu grada Zagreba. Tijekom posjeta učenici su imali priliku saznati više o životinjama koje se u prirodi smatraju opasnima, ali i razumjeti njihovu važnu ulogu u očuvanju prirodne ravnoteže.
Radionicu su vodili edukatori zoološkog vrta koji su učenicima objasnili da mnoge životinje koje ljudi doživljavaju kao opasne – poput zmija, velikih mačaka ili krokodila – zapravo imaju ključnu ulogu u svojim ekosustavima. Učenici su naučili kako te životinje love, čime se hrane te kako pomažu održavanju ravnoteže u prirodi, primjerice kontroliranjem broja drugih životinjskih vrsta.
Poseban naglasak stavljen je na važnost razumijevanja i poštovanja prirode. Edukatori su istaknuli da životinje nisu opasne bez razloga, već se najčešće brane kada se osjećaju ugroženo. Učenici su kroz razgovor i promatranje životinja naučili kako se ljudi trebaju odgovorno ponašati u prirodi te zašto je važno očuvati njihova prirodna staništa.
Ova radionica povezana je i s konceptom održivog razvoja. Održivi razvoj podrazumijeva brigu o okolišu i očuvanje biološke raznolikosti kako bi i buduće generacije mogle živjeti u zdravom i uravnoteženom ekosustavu. Zaštita životinja, pa i onih koje smatramo opasnima, važan je dio tog procesa jer svaka vrsta ima svoju ulogu u prirodi.
Kroz ovakve terenske radionice učenici ne samo da proširuju svoje znanje, nego razvijaju i svijest o važnosti očuvanja prirode. Posjet zoološkom vrtu tako je bio više od zanimljive terenske nastave – bio je to poticaj učenicima da razmišljaju o svom odnosu prema okolišu i o načinima na koje mogu pridonijeti održivijoj budućnosti.
Outdoor radionica 5.c razreda u dvorištu škole
U petak, 13. ožujka 2026., učenici 5.c razreda sudjelovali su u zanimljivoj i poučnoj outdoor radionici Lov na blago u prirodi (Nature Walk Bingo – Scavenger Hunt) koja se održala u školskom dvorištu. Radionicu je vodila njihova učiteljica Viktorija Kopjar koja je za učenike pripremila aktivnosti u prirodi koje potiču učenje kroz kretanje, suradnju i istraživanje.
Tijekom radionice učenici su imali priliku učiti izvan učionice, na svježem zraku, što je donijelo novu energiju i dodatnu motivaciju za rad. Aktivnosti su bile osmišljene tako da potiču timski rad, snalažljivost i kreativno razmišljanje. Učenici su rješavali različite zadatke te promatrali prirodne elemente u školskom dvorištu i razvijali važne socijalne vještine poput komunikacije i suradnje.
Outdoor radionica još je jednom pokazala koliko je važno povremeno nastavu preseliti izvan učionice te učenicima omogućiti učenje kroz iskustvo i boravak u prirodi.
Diseminacija tečaja Education for sustainable development: Empowering communities for better future
Učiteljica Geografije i Povijesti Marija Brcković od 9.3.2026. do 13.3.2026. sudjelovala je na tečaju Education for sustainable development: Empowering communities for better future koji se održavao u gradu Malagi u Španjolskoj.
Ovaj tečaj osnažuje učitelje i stručnjake prilikom suočavanja s globalnim izazovima današnjice koristeći Ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda (SDG) kao okvir. Sudionici tečaja naučili su kako integrirati koncept održivog razvoja u svoju nastavu i rad u zajednici kroz praktične aktivnosti, interaktivne radionice i suradnički rad. Aktivnosti i ciljevi tečaja fokusirani su na poticanje odgovornog donošenja odluka i promicanje održivog načina života.
https://www.facebook.com/groups/1972612829496918/permalink/26088652767466254/
Obilježili smo Svjetski dan zaštite šuma
Učenici 7.b razreda 20.3.2026. obilježili su na Satu razrednika Svjetski dan zaštite šuma i prvi dan proljeća koji se u cijelome svijetu obilježavaju 21. ožujka svake godine.
S obzirom da šume pokrivaju 1/3 kopnene površine Zemlje i ključne su za održavanje života na Zemlji, smatramo da je važno naglašavati njihovu ulogu te im posvetiti pažnju u nastavnom procesu.
Profesorica Geografije i Povijesti Marija Brcković održala je učenicima kratko predavanje u kojemu su se prisjetili ranije usvojenih znanja iz Geografije i Prirode. Također, učenici su na geografskim kartama Hrvatske i svijeta pokazali i imenovali prostore s najvećim udjelom šuma te njihovim nazivima u različitim klimatskim pojasevima.
Na kraju su spojili zabavu i znanje te su kroz kviz Kahoot provjerili usvojenost informacija o navedenoj temi.
Diseminacija tečaja Education for sustainable living
Učiteljica razredne nastave Danijela Horvat sudjelovala je na tečaju Education for Sustainable Living. Tečaj se održao u gradu Funshal na Madeiri od 8. do 13. ožujka 2026.
Cilj ovog tečaja bio je povećati znanje učitelja o pitanjima održivog razvoja i njihovu sposobnost primjene ciljeva i načela održivosti u svojim aktivnostima u učionici te planovima lekcija.
Integriranjem obrazovanja za održivi razvoj u učionice, predmetne kurikulume i škole, ovaj tečaj je pomogao polaznicima da doprinesu provedbi ciljeva održivog razvoja. Novi načini razmišljanja i djelovanja ključni su za rješavanje današnjih globalnih izazova. Obrazovanje za održivi život igra vitalnu ulogu u poticanju društvene svijesti, poticanju transformacije i inspiriranju promjena paradigme potrebnih za održiviju budućnost. Da bi se to postiglo, potrebno je povećati doprinos obrazovanja i učitelja razvoju jačih, pravednijih, održivijih i mirnijih društava.
https://www.facebook.com/share/p/1DgJtuB52A/
https://www.facebook.com/groups/1972612829496918/permalink/26130353863296144/
Učenici 8.a razreda u akciji čišćenja okoliša škole
U utorak, 24. ožujka 2026. godine, učenici 8.a razreda zajedno sa svojom učiteljicom Petrom Čorko Lukić sudjelovali su u hvalevrijednoj akciji čišćenja okoliša škole. Vođeni željom da doprinesu ljepšem i zdravijem okruženju, učenici su pokazali veliku odgovornost, zajedništvo i brigu za prirodu.
Učenici su, podijeljeni u manje skupine, dobili zadatke čišćenja različitih dijelova školskog dvorišta i njegove okolice. Opremljeni rukavicama i vrećama za otpad, marljivo su prikupljali papire, plastiku i ostali otpad koji se tijekom vremena nakupio.
Tijekom rada vladala je pozitivna i vesela atmosfera. Učenici su međusobno surađivali, pomagali jedni drugima i pokazali kako se zajedničkim trudom može postići puno.
Osim što su očistili prostor oko škole, učenici su ovom akcijom poslali važnu poruku o potrebi brige za okoliš i očuvanju prirodnih ljepota. Njihov trud i angažman primjer su kako i male promjene mogu imati veliki utjecaj.
Na kraju akcije, zadovoljni obavljenim poslom, učenici su zaključili kako je ovakve aktivnosti važno provoditi češće. Očišćeni okoliš škole sada je ugodnije mjesto za boravak svih učenika i djelatnika, a 8.a razred može biti ponosan na svoj doprinos zajednici.
Radionice Zeleni STEM - zdrav okoliš
Radionice Zeleni STEM - zdrav okoliš
25. ožujka 2026. od 12:00 do 14:00 sati u dvorištu Osnovne škole Markuševec održana je promocija STEM-a na temu ZELENI STEM – ZDRAV OKOLIŠ.
Ove aktivnosti organiziraju se u sklopu projekta SF.2.4.06.04.0015 – Znanje + Kreativnost = STEM Inspiracija, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda plus.
Učenici su se kroz interaktivne aktivnosti upoznali s mikroorganizmima, prirodnim biološkim procesima koji održavaju okoliš čistim i zdravim te ulogom mikroorganizama u pročišćavanju vode, tla i razgradnji otpada.
Imali su priliku saznati kako znanstvena otkrića i tehnologija mogu pridonijeti očuvanju okoliša, održivom razvoju i zdravijem načinu života.
https://youtu.be/8TTxq7QqL3Q?si=635MefnlOvJFCdyD
https://www.facebook.com/share/p/18GjFwJBb6/
Matematika u službi održivog razvoja – kreativni sat 5.a razreda
Učenici 5.a 26.3.2026. razreda sudjelovali su u zanimljivom i poučnom satu Matematike pod vodstvom učiteljice Petre Čorko Lukić, tijekom kojeg su na poseban način ponavljali nastavne ishode. Umjesto klasičnih zadataka, učenici su rješavali probleme povezane s ekologijom i održivim razvojem, čime su uspješno povezali matematiku sa svakodnevnim životom.
Kroz različite zadatke učenici su računali količinu sakupljenog papira te mogućnosti recikliranja, ali i promišljali o važnosti očuvanja prirodnih resursa. Na taj način razvijali su ne samo matematičke vještine, već i svijest o odgovornom ponašanju prema okolišu.
Tijekom sata vladala je poticajna i radna atmosfera. Učenici su aktivno sudjelovali, međusobno raspravljali i zajednički dolazili do rješenja. Poseban naglasak stavljen je na razumijevanje kako matematika može pomoći u rješavanju stvarnih problema, poput smanjenja otpada ili štednje energije.
Ovakav pristup nastavi pokazao se iznimno uspješnim jer su učenici na zanimljiv način ponovili gradivo, ali i naučili koliko je važno povezivati školske sadržaje s temama poput održivog razvoja. Učiteljica Petra Čorko Lukić još je jednom pokazala kako kreativnost u nastavi može motivirati učenike i potaknuti ih na razmišljanje o važnim društvenim temama.
Učenici 5.a razreda zaključili su kako matematika nije samo računanje, već i alat koji nam pomaže razumjeti svijet oko sebe i donositi odgovorne odluke za budućnost.
Natpisi o štednji vode i električne energije u školi
Natpisi o štednji vode i električne energije u školi
Postavljanje natpisa o štednji vode i električne energije u školi
U suvremenom društvu, gdje su klimatske promjene i očuvanje prirodnih resursa sve važnije teme, škole su idealno okruženje za poticanje odgovornog ponašanja prema okolišu. Jedan od jednostavnih, ali učinkovitih načina za to je postavljanje natpisa o štednji vode i električne energije.
Važnost edukacije kroz svakodnevne navike
Djeca najbolje uče kroz ponavljanje i vizualne podsjetnike. Natpisi postavljeni na vidljivim mjestima mogu svakodnevno podsjećati učenike na važnost racionalnog korištenja resursa. Primjerice, kratke poruke poput Zatvori slavinu ili Ugasi svjetlo kada izlaziš pomažu u stvaranju navika koje mogu trajati cijeli život.
Osim što potiču odgovorno ponašanje, ovakvi natpisi imaju i edukativnu funkciju. Učenici postupno razumiju zašto je važno štedjeti vodu i energiju te kako njihove male radnje mogu imati velik utjecaj na okoliš.
Učenici i učitelji naše škole ovaj mjesec započeli su s postavljanjem natpisa koji podsjećaju na gašenje svjetla, projektora, računala te natpisa o zatvaranju slavina i štednji vode.
Radionica Zagrebačkog holdinga o odvajanju otpada u PŠ Vidovec
Radionica Zagrebačkog holdinga o odvajanju otpada u PŠ Vidovec
U sklopu kampanje Sjeti se biti dobar susjed Zagrebački holding provodi kreativne radionice o odvajanju otpada za učenike osnovnih škola.
Cilj radionica je na zanimljiv i zabavan način najmlađim generacijama približiti važnost pravilnog razvrstavanja i zbrinjavanja otpada, očuvanja okoliša od onečišćenja te usvajanja navika koje pomažu u sprječavanju nastanka otpada.
3. travnja 2026. treći razred naše Područne škole Vidovec i njihova učiteljica Danijela Horvat sudjelovali su u takvoj kreativnoj radionici Zagrebačkog holdinga.
Radionica Zagrebačkog holdinga sastojala se od teorijskog i kreativnog dijela.
U teorijskom dijelu radionice učenicima se na zanimljiv način objasnilo kako funkcionira gospodarenje otpadom u njihovom gradu i zašto je važno da i oni usvoje naviku odvojenog odlaganja otpada. Naši učenici su pokazali veliko znanje o toj temi.
Drugi dio radionice bio je rezerviran za kreativnost - učenici u izrađivali superheroja za otpad uz razvoj njegovog lika. Napravili su brojne maštovite i korisne superheroje koji bi mogli svima pomoći u očuvanju prirode i prenošenju znanja o tom očuvanju.
Učenici 5.b razreda obilježili su Svjetski dan voda
Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka s ciljem podizanja svijesti o važnosti vode i očuvanju ovog neprocjenjivog prirodnog resursa te kako kako bismo osvijestili problem povezan s nedostatkom pitke vode i potaknuli ljude na odgovorno ponašanje prema okolišu.
Voda je osnova života, no unatoč njezinoj važnosti, milijuni ljudi diljem svijeta i dalje nemaju pristup sigurnoj i čistoj pitkoj vodi. Klimatske promjene, onečišćenje i prekomjerno iskorištavanje dodatno ugrožavaju vodne resurse što čini ovu temu još važnijom u današnje vrijeme.
Učenici 5.b razreda 8. travnja 2026. godine, zajedno sa svojom učiteljicom Žanom Jusup, obilježili su Svjetski dan voda na poseban i edukativan način. Sunčani proljetni dan iskoristili su za organizaciju radionice na otvorenom u dvorištu škole.
Tijekom radionice učenici su kroz različite aktivnosti učili o važnosti vode za život na Zemlji. Razgovarali su o tome kako voda utječe na ljude, biljke i životinje te zašto je važno čuvati i odgovorno koristiti vodne resurse. Poseban naglasak stavljen je na svakodnevne navike kojima svatko može pridonijeti očuvanju vode. Rad u skupinama potaknuo je suradnju, razmjenu ideja i razvijanje svijesti o zajedničkoj odgovornosti za prirodu.
Radionica u školskom dvorištu bila je ispunjena učenjem, smijehom i dobrim raspoloženjem. Učenici su pokazali veliki interes i motivaciju, a stečeno znanje zasigurno će primjenjivati i u svakodnevnom životu.
Obilježavanje Svjetskog dana voda na ovaj način još je jednom pokazalo koliko je važno učiti izvan učionice te povezivati teoriju s praksom.
Recycling Challenge i Recycling Superheroes
Recycling Challenge i Recycling Superheroes
U sklopu međunarodnih projekata Erasmus+ i eTwinning projekta, učiteljica Žana Jusup osmislila je i izradila digitalne obrazovne materijale koji potiču ekološku svijest i odgovorno ponašanje kod učenika. Riječ je o Kahoot! kvizu pod nazivom Recycling Challenge te interaktivnoj prezentaciji Recycling Superheroes, razvijenima za potrebe eTwinning projekta Play Responsibly – Board Games Made from Recycled Materials.
Digitalno učenje kroz igru
Kviz Recycling Challenge izrađen je pomoću platforme Kahoot!, koja omogućuje dinamično i zabavno učenje kroz igru. Kviz obuhvaća pitanja o razvrstavanju otpada, važnosti recikliranja i utjecaju ljudskih aktivnosti na okoliš. Učenici kroz natjecateljski duh razvijaju znanje, ali i kritičko razmišljanje o vlastitim navikama.
Recycling Superheroes – edukacija kroz priču
Prezentacija Recycling Superheroes učenike uvodi u svijet „superjunaka recikliranja“. Učenici uče o važnosti recikliranja, kako pravilno odvajati otpad i ponovno koristiti materijale čime se dodatno potiče motivacija učenika i njihova osobna odgovornost prema okolišu.
https://create.kahoot.it/share/recycling-challenge/3d59116d-0932-44d2-ae00-c1dceebfa016
Radionice - Dan i noć na PMF-u
Radionice - Dan i noć na PMF-u
Miješana grupa učenika 5.c, 7.a i 7.c razreda posjetila je Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu 17. travnja 2026. Posjet manifestaciji Dan i noć na PMF-u organiziran je u sklopu izvannastavne aktivnosti Mladi geografi koju vodi učiteljica Geografije i Povijesti Marija Brcković.
Radionice koje organizira Geografski odsjek usmjerene su na razumijevanje prostora, okoliša i društva kroz interdisciplinarni pristup. Time izravno podupiru 4. cilj Održivog razvoja - kvalitetno obrazovanje jer potiču razvoj kritičkog mišljenja, istraživačkih vještina i svijesti o globalnim izazovima.
Jedan od važnih aspekata radionica jest i fokus na okolišne teme čime se doprinosi ciljevima poput 13. cilja – zaštita klime i 15. cilja - život na kopnu. Analizom klimatskih promjena, upravljanja prirodnim resursima i zaštite ekosustava razvija se svijest o nužnosti očuvanja okoliša. Ovakve radionice omogućuju izravno promatranje utjecaja ljudskih aktivnosti na okoliš što dodatno osnažuje razumijevanje održivosti.
Osim okolišnih tema, radionice uključuju i društveno-geografske aspekte čime se povezuju s ciljevima poput 11. cilja - održivi gradovi i zajednice. Analiza urbanog razvoja, prostornog planiranja i kvalitete života u gradovima pomaže razumjeti kako se prostor može oblikovati na način koji je inkluzivan, siguran i održiv. Time Geografski odsjek potiče razvoj kompetencija potrebnih za buduće stručnjake u području prostornog planiranja i upravljanja.
Radionice Geografskog odsjeka PMF-a predstavljaju vrijedan alat za integraciju ciljeva održivog razvoja u obrazovni i istraživački proces. Praktičnim radom, interdisciplinarnim pristupom one doprinose razvoju znanja i svijesti potrebne za izgradnju održivije budućnosti.
Naši učenici sudjelovali su u radionicama Geografskog odsjeka na kojima su saznali kako nastaju oblaci, koja je važnost krškog reljefa u očuvanju pitke vode, sudjelovali su u geografskom kvizu znanja, analizirali klimatska obilježja grada pomoću termalne kamere, uživjeli se u ulogu stručnjaka koji se bave prostornim planiranjem (tijekom čega su određivali u koje dijelove grada smjestiti razne funkcije poput industrije, shopping centara, obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih institucija, parkova i ostalih zelenih površina), kušali razne začine te pogađali iz kojeg dijela svijeta potječu.
Uz razne geografske zanimljivosti učenici su posjetili i Kemijski, Biološki i Geološki odsjek gdje su razgledali zbirke fosila, kukaca i različitih kopnenih i morskih životinja te pogledali neke kemijske pokuse.
Dan planeta Zemlje u PŠ Vidovec - Mali koraci za održiviju budućnost
Povodom Dana planeta Zemlje učenici PŠ Vidovec, uključeni u izvannastavnu aktivnost Geohistrioni koju vodi učiteljica Marija Buhin Huzanić, proveli su niz kreativnih i edukativnih aktivnosti kojima su željeli istaknuti važnost očuvanja prirode i odgovornog odnosa prema okolišu.
Jedna od aktivnosti bila je izrada slika od suhog cvijeća na kartonskoj podlozi. Učenici su tehniku naučili tijekom posjeta Domu za starije osobe Markuševec gdje su kroz druženje i zajednički rad stekli novo iskustvo i razvijali svoju kreativnost. Nastali radovi oduševili su i učenike, a svatko od njih je pokazao puno truda, mašte i ljubavi prema prirodi.
Kako bi simbolično navijestili dolazak proljeća i osvijestili potrebu očuvanja poljskog cvijeća, učenici su ukrasili školske prozore raznobojnim cvjetovima i listovima. Cvjetne motive marljivo su izrezivali, bojali i slagali pretvarajući školske prostore u mali proljetni vrt. U urbanoj sredini, u kojoj je prirode često manje nego što bismo željeli, ovaj je cvjetnjak unio vedrinu i podsjetio na ljepotu koju trebamo čuvati.
Posebnu pozornost učenici su posvetili i svakodnevnim navikama koje mogu pridonijeti zaštiti okoliša. Po školi su postavili naljepnice i natpise koji podsjećaju da treba ugasiti svjetla i računala kada se ne koriste te zatvoriti vodu nakon uporabe. Time su željeli pokazati da se priroda ne čuva samo velikim akcijama, nego i malim, svakodnevnim koracima.
Svojim primjerom učenici PŠ Vidovec pokazali su da i najmanji koraci mogu imati veliko značenje. Njihove aktivnosti još su jednom potvrdile da budućnost planeta ovisi upravo o navikama koje stvaramo danas.
Obilježavanje Dana planeta Zemlje u 2.b razredu
Učenici 2.b razreda 22.4.2026. obilježili su Dan planeta Zemlje na poseban i poučan način – sadnjom biljaka u školskom vrtu zajedno sa svojom učiteljicom Ivanom Švendom. Ova aktivnost spojila je učenje, boravak na svježem zraku i razvijanje svijesti o važnosti očuvanja prirode.
Učenici su marljivo sudjelovali u pripremi zemlje, sadnji cvijeća i začinskog bilja te zalijevanju posađenih biljaka te učili kako pravilno brinuti o biljkama, zašto su one važne za naš okoliš te kako svatko od nas može doprinijeti očuvanju planeta.
Djeca su kroz ovu aktivnost naučila koliko je važno zajedništvo i briga za prirodu. Posebno su bili ponosni kada su vidjeli rezultat svog rada – uređeni vrt koji će s vremenom postati još ljepši i bogatiji.
Obilježavanje Dana planeta Zemlje u 4.a i 4.b razredu
Učenici 4.a i 4.b razreda 22.4.2026. obilježili su Dan planeta Zemlje kroz kreativne i edukativne aktivnosti u školskom dvorištu zajedno sa svojim učiteljicama Gordanom Talan i Ksenijom Hadžić.
Sunčani dan i boravak na otvorenom dodatno su potaknuli njihovu maštu pa su učenici s velikim veseljem izrađivali plakate i likovne radove posvećene očuvanju okoliša. Kroz crteže, poruke i raznolike motive prikazali su kako vide naš planet, ali i na koje ga načine možemo zaštititi i sačuvati za buduće generacije.
Učiteljice su ih usmjeravale i poticale na razmišljanje o važnosti ekologije, recikliranja i odgovornog ponašanja prema prirodi. Radovi su bili puni boja, kreativnih ideja i snažnih poruka koje podsjećaju koliko je važno brinuti o Zemlji.
Ova aktivnost omogućila je učenicima da kroz umjetnost izraze svoje stavove i osjećaje te da na zanimljiv način obilježe Dan planeta Zemlje. Njihovi plakati i crteži uljepšali su školsko dvorište i poslali jasnu poruku – čuvajmo naš planet svaki dan.
Obilježavanje Dana planeta Zemlje u našoj PŠ Vidovec
Povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje učenici 3.v i 5.v razreda 22.4.2026. sudjelovali su u prigodnoj ekološkoj aktivnosti uređenja školskog okoliša. Uz vodstvo učiteljica Marije Buhin Huzanić i Danijele Horvat vrijedne ruke naših učenika zasukale su rukave i posvetile se sadnji lavande i ružmarina u žardinjere ispred glavnog ulaza u školu.
Ova aktivnost nije bila samo estetskog karaktera – iako će mirisne biljke zasigurno uljepšati prostor i razveseliti sve prolaznike – već je imala i dublju edukativnu svrhu. Učenici su kroz praktičan rad učili o važnosti očuvanja prirode, razvijali ekološku svijest te usvajali vrijednosti odgovornog odnosa prema okolišu.
Sadnja biljaka omogućila je učenicima neposredno iskustvo rada rukama što je dodatno potaknulo njihovu znatiželju i osjećaj postignuća. Kroz ovu aktivnost osvijestili su kako i mali koraci mogu doprinijeti većim promjenama te kako svatko od nas može sudjelovati u stvaranju zdravijeg i ljepšeg okruženja.
Poseban naglasak stavljen je na ideju samoodrživosti – učenici su naučili kako se pravilno brinuti o biljkama te kako priroda može uzvratiti kada joj pristupamo s pažnjom i poštovanjem.
Ova zelena inicijativa još je jedan primjer kako naša škola aktivno potiče razvoj ekološki osviještenih i odgovornih mladih ljudi. Ponosni smo na trud i angažman naših učenika, koji su pokazali da ljubav prema prirodi počinje upravo ovakvim, konkretnim djelima.
Učenje za održivu budućnost - radionica Hrana, zdravlje i odgovornost na Festivalu znanosti
Na Dan planeta Zemlje, 22. travnja 2026., učenici 5., 7. i 8. razreda iz naše područne i matične škole sudjelovali su u edukativnoj radionici na Festival znanosti. U pratnji učiteljica Mateje Mesarić, Lane Erdeljan i učitelja Ivana Šapine učenici su imali priliku učiti izvan učionice istražujući teme koje su usko povezane sa svakodnevnim životom i globalnim izazovima.
Radionica je održana u Maloj dvorani Tehničkog muzeja Nikola Tesla pod nazivom „Hrana kao izvor energije, ali i toksikanta na tanjuru“. Kroz interaktivno predavanje učenici su otkrivali kako hrana, iako ključna za naš život i energiju, može sadržavati i štetne tvari – toksikante koji nevidljivo ulaze u naš organizam.
Radionica je otvorila važna pitanja: koji se toksikanti mogu pronaći u svakodnevnoj prehrani, kako način pripreme hrane utječe na njihovu prisutnost te na koji način možemo smanjiti rizike. Učenici su upoznali osnovne principe toksikologije hrane te naučili kako informirani izbori i pravilna obrada namirnica mogu doprinijeti očuvanju zdravlja.
Ova tema povezana je s ciljevima održivog razvoja. Radionica je posebno istaknula važnost Cilja 3 – zdravlje i dobrobit jer naglašava sigurnost hrane i prevenciju bolesti uzrokovanih štetnim tvarima. Također se dotiče Cilja 12 – odgovorna potrošnja i proizvodnja, potičući učenike na promišljanje o porijeklu hrane, načinu pripreme i smanjenju unosa štetnih sastojaka.
Kroz ovakve aktivnosti učenici razvijaju svijest o povezanosti osobnih izbora i globalnih posljedica. Shvaćaju da briga o vlastitom zdravlju ide ruku pod ruku s brigom o okolišu, što je ujedno i temelj održivog razvoja.
Obilježavanje Dana planeta Zemlje u 7.b razredu
Učenici 7.b razreda 22.4.2026. obilježili su tijekom Sata razrednika Dan planeta Zemlje postavljanjem plakata u učionicu, gledanjem videa na temu održivog razvoja i izradom jednog spremnika za odvajanje papirnog otpada koji su postavili u učionicu.
Video je dostupan na poveznici:
https://youtu.be/vVuHlbgxOrg?is=Ftn0FcRxttYty9Ag
Nakon odgledanog videa, zajedno s razrednicom Marijom Brcković, imali su kratku raspravu na temu održivog razvoja i obnovljivih izvora energije s posebnim osvrtom na države sjeverne Europe čime su povezali nastavne sadržaje iz Geografije i jedan od glavnih ciljeva naše Erasmus akreditacije. Naime, države sjeverne Europe lideri su u korištenju obnovljivih izvora energije, ali i svakodnevnog načina života usklađenog s prirodom i outdoor aktivnostima te su kao takve jedan od naših uzora.
Čisteći medvjedići u akciji
Čisteći medvjedići u akciji
Naša učiteljica Geografije i Povijesti Marija Brcković sudjelovala je u akciji udruge Čisteći medvjedići na zagrebačkom jezeru Bundek 22.4.2026. na Dan planeta Zemlje.
Iako, nažalost, nije sudjelovao nitko od naših učenika, nije manje važan niti angažman naših učitelja koji su nosioci ovakvih ideja i akcija i koji su najbolji primjer budućim generacijama kako trebamo paziti i maziti naš planet.
Radionice u 3.a i 3.b razredu u sklopu kampanje Zagrebačkog holdinga "Budi dobar susjed"
Radionice u 3.a i 3.b razredu u sklopu kampanje Zagrebačkog holdinga "Budi dobar susjed"
U sklopu kampanje Zagrebačkog holdinga „Sjeti se biti dobar susjed“ 23.4.2026. održane su kreativne radionice za učenike 3.a i 3.b razreda o zaštiti okoliša i gospodarenju otpadom. Cilj radionica je na zanimljiv i zabavan način najmlađim generacijama približiti važnost pravilnog razvrstavanja i zbrinjavanja otpada, očuvanja okoliša od onečišćenja te usvajanje navika koje pomažu u sprječavanju nastanka otpada.
Učenici 3.a i 3.b razreda zajedno sa svojim učiteljima Andrejom Kuzmić i Zdravkom Jelavićem tijekom dvosatne radionice podijelili su iskustva o svojim navikama u postupanju s otpadom i usvojili nova znanja o odvajanju otpada.
U kretivnom dijelu radionice učenici 3.a razreda odabrali su zadatak izrade superheroja za otpad. Svaki učenik donio je otpadni materijal po izboru pa su razni superhoroji nastali od kartonske i plastične ambalaže svih veličina i oblika: čepova, kablova, tkanine, vrpci, čaša, žica, vune... Učenici su nakon predanog timskog rada na kraju radionice predstavili svoje radove. Tako su oživjeli njihovi superheroji koji posjeduju ekološke i održive supermoći.
Učenici 3.b razreda u kreativnom dijelu radionice odabrali su zadatak izrade crteža kojim su prikazali kako djeca vide recikliranje.
Važnost pravilnog postupanja s otpadom i doprinosa pojedinca urednosti i čistoći grada Zagreba dio su poruka u sklopu kampanje „Sjeti se biti dobar susjed“. Naglasci su stavljeni na važnost odvajanja otpada, pravilnog zbrinjavanja krupnog otpada u više od 20 reciklažnih dvorišta diljem Zagreba te usvajanje navika koje doprionose urednosti javnih površina.
Zagrebački holding nastavlja s edukacijama mladih generacija, prepoznajući te aktivnosti kao važan segment razvijanja svijesti o pravilnom postupanju s otpadom.
Prezentacija_Radionica za djecu OS_kampanja Sjeti se
#sjetise #budidobarsusjed #zagrebackiholding
Gost u razredu – učenje o požarima kroz prizmu održivog razvoja u PŠ Vidovec
Nakon jesenskog susreta, u 2. razred Područne škole Vidovec stiglo je i proljetno druženje s posebnom gošćom. Učenike i njihovu učiteljicu Marijanu Farkaš 27.4.2026. ponovno je posjetila gospođa Vesna Đuričić, dipl. ing. fizike i meteorologinja, koja je ovoga puta govorila o važnoj i aktualnoj temi – požarima.
Predavanje je održano u sklopu projekta „Požar nije šala“, koji je pokrenulo Hrvatsko agrometeorološko društvo u suradnji s partnerima. Cilj projekta je educirati djecu o opasnostima vatre, ali i potaknuti razvoj odgovornog ponašanja prema prirodi i zajednici.
Kroz animirani film o igri i nepažnji, učenici 2.V razreda naučili su kako nastaju šumski požari te kakve posljedice mogu imati za biljni i životinjski svijet. Posebno su istaknuli važnost očuvanja prirode jer požari uništavaju šume koje imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže okoliša – proizvode kisik, čuvaju tlo i predstavljaju dom mnogim živim bićima.
Ova tema izravno se povezuje s konceptom održivog razvoja. Učenici su kroz predavanje razvijali svijest o tome kako njihovo ponašanje utječe na okoliš te kako odgovornim djelovanjem mogu doprinijeti njegovoj zaštiti. Ujedno su upoznali važnost rada vatrogasaca koji svojim djelovanjem štite ljude, prirodu i imovinu, čime doprinose sigurnoj i održivoj zajednici.
Na kraju susreta svaki je učenik dobio edukativni strip „Požar nije šala“, koji će im poslužiti kao podsjetnik na naučeno i dodatno ih potaknuti na razmišljanje o zaštiti okoliša.
Učenici i učiteljica zahvaljuju gospođi Vesni na zanimljivom i poučnom predavanju, vrijednim poklonima i ugodnom druženju te se raduju novim susretima u budućnosti, uz nastavak učenja o važnosti očuvanja prirode i održivog razvoja.
Terenski rad i outdoor učenje - idealan spoj
Terenski rad i outdoor učenje - idealan spoj
Učenici petih razreda naše matične i područne škole u travnju su sudjelovali u terenskom radu koji je organizirala učiteljica Marija Brcković tijekom satova Geografije. Za lokalitet rada izabrani su potoci koji teku uz obje naše škole.
Aktivnosti su bile podijeljene u tri dijela.
Aktivnosti u pripremnome dijelu sata obuhvaćale su sljedeće: pomoću topografske karte odrediti i imenovati vode u zavičaju; razvrstati vode zavičaja na tekućice i stajaćice, a tekućicama odrediti slijev i porječje; odrediti lokalitet rada na topografskoj karti i udaljenost od škole do lokaliteta; pripremiti mjerne instrumente i ostali pribor potreban za rad.
Aktivnosti na terenu: odrediti na topografskoj karti svoje stajalište i odredište; izraditi jednostavnu skicu kretanja po terenu; odrediti lijevu i desnu obalu tekućice u prirodi te ih opisati; izmjeriti temperaturu zraka i temperaturu vode te ih usporediti; uzorkovati i fotografirati na terenu biljne vrste; opisati utjecaj čovjeka na tekućicu i način njezina iskorištavanja
Aktivnosti nakon terenskoga izlaska (u učionici): provjera riješenosti zadanih listića, usporedba crteža i skica, ispunjavanje evaluacijskih listića.
Ovaj terenski rada iz Geografije vrlo se jasno može povezati s brojnim prednostima outdoor učenja (učenja izvan učionice) jer pokazuje kako učenici aktivno usvajaju znanja kroz neposredno iskustvo.
Prije svega, vidljiva je veća razina angažiranosti i motivacije učenika. Umjesto pasivnog slušanja, učenici sudjeluju u stvarnim zadacima – snalaze se na karti, mjere temperaturu, promatraju okoliš. Takav pristup potiče znatiželju i čini učenje zanimljivijim i smislenijim.
Zatim, ovakav rad omogućuje učenje kroz iskustvo (iskustveno učenje). Pojmovi poput lijeve i desne obale, slijeva ili porječja više nisu apstraktni – učenici ih vide i primjenjuju u stvarnom prostoru. Time se znanje bolje razumije i dugotrajnije pamti.
Outdoor učenje također razvija praktične i istraživačke vještine. Učenici koriste mjerne instrumente, izrađuju skice, uzorkuju biljke i analiziraju utjecaj čovjeka na okoliš. Time se potiče kritičko mišljenje i znanstveni pristup radu.
Važna prednost je i razvoj orijentacijskih i prostornih vještina jer učenici rade s topografskom kartom i povezuju je sa stvarnim terenom. To doprinosi boljem snalaženju u prostoru i razumijevanju geografskih odnosa.
Osim toga, ovakav oblik nastave potiče suradnju i komunikaciju između učenika jer zadatke često rješavaju zajedno, uspoređuju rezultate i raspravljaju o opažanjima.
Ne treba zanemariti ni povezanost s lokalnim okruženjem i razvoj ekološke svijesti. Promatrajući potoke u svom zavičaju i utjecaj čovjeka na njih, učenici razvijaju odgovorniji odnos prema prirodi.
Na kraju, završne aktivnosti u učionici (analiza, usporedba i evaluacija) pokazuju kako outdoor učenje omogućuje cjelovit proces učenja – od pripreme, preko iskustva, do refleksije, što dodatno produbljuje razumijevanje.
Ovaj primjer jasno pokazuje da outdoor učenje nije samo “izlazak van”, nego učinkovit način povezivanja teorije i prakse, razvoja vještina i stvaranja trajnog znanja.
Terenska nastava u Zoološkom vrtu: učenje o održivom razvoju i zelenim tehnologijama
Učenici Osnovne škole Markuševec i Područne škole Vidovec uključeni u izvannastavne aktivnosti Geohistrioni i Mladi geografi 5.5.2026. sudjelovali su u terenskoj nastavi u Zoološkom vrtu Grada Zagreba. Aktivnost je organizirana pod vodstvom učiteljica Marije Brcković i Marije Buhin Huzanić s ciljem produbljivanja znanja iz područja geografije, ekologije i održivog razvoja kroz neposredno iskustvo.
Tijekom stručnog vodstva učenici su upoznati s organizacijom i funkcioniranjem zoološkog vrta kao suvremene ustanove koja nadilazi tradicionalnu ulogu prikaza životinja. Naglasak je stavljen na primjenu zelenih tehnologija, koje uključuju racionalno upravljanje energijom i vodnim resursima, sustave recikliranja otpada te korištenje obnovljivih izvora energije. Učenici su imali priliku vidjeti konkretne primjere održivih rješenja u praksi, poput sustava za prikupljanje kišnice i energetski učinkovitih nastambi za životinje.
Posebna pažnja posvećena je konceptu održivog razvoja koji u kontekstu zoološkog vrta podrazumijeva usklađivanje zaštite prirode, edukacije javnosti i dobrobiti životinja. Učenici su saznali kako zoološki vrtovi danas aktivno sudjeluju u međunarodnim programima očuvanja ugroženih vrsta, provode znanstvena istraživanja te razvijaju edukativne programe s ciljem podizanja svijesti o važnosti zaštite okoliša.
Terenska nastava omogućila je učenicima povezivanje teorijskih znanja stečenih u učionici s konkretnim primjerima iz stvarnog svijeta. Ovakav oblik učenja potiče razvoj kritičkog mišljenja, ekološke osviještenosti i odgovornog odnosa prema prirodi, što je posebno važno u suvremenom društvu suočenom s brojnim okolišnim izazovima.
Zaključno, posjet Zoološkom vrtu pokazao se kao vrijedan edukativni doživljaj koji je dodatno motivirao učenike za istraživanje i razumijevanje prirodnih procesa te važnosti održivog upravljanja resursima.
Dan Europe u Područnoj školi Vidovec
Dan Europe u Područnoj školi Vidovec
U našoj Područnoj školi Vidovec obilježen je Dan Europe na malo kreativniji način. Dan Europe obilježava se svake godine 9. svibnja kao spomendan koji slavi mir i jedinstvo u Europi. Taj se datum smatra danom rođenja današnje Europske unije.
Učenici 7.V zajedno sa svojom profesoricom Geografije i Povijesti Marijom Brcković 6.5.2026. organizirali su jedan "mini sajam" na koji su bili pozvani i ostali učenici te zaposlenici škole.
Svaka grupa učenika predstavila je jednu europsku državu po izboru kroz razne suvenire, plakate, zastavice i ostale simbole, čak i hranu. Pa smo tako imali priliku kušati španjolske churrose, švedske mesne okruglice i losos, dalmatinski pršut, francuske kroasane i petitt buerre, finske palačinke pannukakku, belgijske krumpiriće i talijansku pizzu.
Svi koji su posjetili sajam mogli su sudjelovati i u digitalnom kvizu o raznim europskim zanimljivostima, slagati drvene puzzle u obliku europskog kontinenta te zaigrati društvenu igru na temu Europske unije. Kao neizostavno nastavno sredstvo tu je bila i naša zidna karta Europe na kojoj su učenici mogli istražiti i smjestiti pojedine države i gradove.
Sve u svemu, ovo je bila prilika da kroz različita osjetila upoznamo Europu, a isto tako i prilika da učenici poučavaju druge učenike što je vrlo vrijedno za razvoj samopouzdanja i mentalnog zdravlja.
https://create.kahoot.it/share/dan-europe/32e0431e-07a0-4b0f-9be5-3c96926256f6
Obilazak reciklažnog dvorišta u sklopu kampanje Sjeti se biti dobar susjed
Obilazak reciklažnog dvorišta u sklopu kampanje Sjeti se biti dobar susjed
U sklopu kampanje Zagrebačkog holdinga Sjeti se biti dobar susjed, kojom se potiče odgovorno ponašanje prema okolišu i pravilno gospodarenje otpadom, organiziraju se i edukativni obilasci reciklažnih dvorišta za učenike predmetne nastave osnovnih škola.
Upravo u tom kontekstu, grupa učenika od 5. do 8. razreda naše matične i područne škole, uključena u izvannastavne aktivnosti Mladi geografi i Geohistrioni, pod vodstvom učiteljica Marije Brcković i Marije Buhin Huzanić, 7. svibnja 2026. posjetila je mobilno reciklažno dvorište u Bidrovcu.
Posjet je organiziran u suradnji sa Zagrebačkim holdingom (podružnica Čistoća), a edukaciju za učenike održala je gđa Mirela Strenja. Djelatnici reciklažnog dvorišta pokazali su učenicima spremnike za različite vrste otpada te objasnili što se s otpadom događa nakon odlaganja čime su dodatno osvijestili važnost pravilnog razvrstavanja otpada.
Ovakve aktivnosti dio su šire kampanje kojom se učenike potiče na razvijanje navika odgovornog i održivog ponašanja u svojoj zajednici. Naglašena je važnost odvajanja otpada i njegova ekološki prihvatljivog zbrinjavanja kako bismo osigurali čišću i ugodniju budućnost. Stečena znanja učenici nastavljaju povezivati s ciljevima naše Erasmus akreditacije.
Obilježavanje Dana Europe u 5.c razredu
Učenici 5.c razreda 8.5.2026. obilježili su Dan Europe na kreativan i edukativan način tijekom nastave Informatike pod vodstvom učiteljice Gordana Kranjčevič.
Tijekom nastavnih sati učenici su imali zadatak izraditi digitalne prezentacije na temu Europe, njezinih država, kultura, znamenitosti i vrijednosti koje promiče Europska unija. Kroz ovaj projekt učenici su razvijali svoje informatičke vještine, ali i proširivali znanje o europskom identitetu i zajedništvu.
Rad je bio organiziran u manjim skupinama pri čemu je svaki tim istraživao odabranu temu te prikupljene informacije oblikovao u zanimljive i vizualno privlačne prezentacije. Poseban naglasak bio je na korištenju digitalnih alata, pravilnom strukturiranju sadržaja i javnom nastupu.
Na kraju aktivnosti učenici su svoje prezentacije predstavili pred razredom. Svaka skupina imala je priliku pokazati svoj rad, objasniti odabranu temu i odgovoriti na pitanja svojih kolega. Prezentacije su bile raznolike, kreativne i poučne, a učenici su pokazali zavidnu razinu samostalnosti i suradnje.
Ovakav način obilježavanja Dana Europe omogućio je učenicima da kroz praktičan rad povežu informatička znanja s temama iz svakodnevnog života te razvijaju komunikacijske i prezentacijske vještine.
Diseminacija Erasmus akreditacije na Vijeću roditelja
14. svibnja 2026. koordinatorica Erasmus projekata Žana Jusup održala je diseminaciju Erasmus akreditacije na sjednici Vijeća roditelja. Cilj ovog susreta bio je upoznati roditelje s dosadašnjim aktivnostima u sklopu Erasmus programa kao i s planovima za buduće razdoblje.
Tijekom izlaganja koordinatorica je predstavila značaj Erasmus akreditacije za školu naglasivši kako ona omogućuje kontinuirano sudjelovanje u međunarodnim projektima, mobilnost učenika i učitelja te unaprjeđenje odgojno-obrazovnog rada. Poseban naglasak stavljen je na razvoj kompetencija učenika, uključujući jezične vještine, digitalne kompetencije i interkulturalno razumijevanje.
Roditelji su imali priliku upoznati se s primjerima dobre prakse iz prethodnih mobilnosti kao i s konkretnim koristima koje učenici ostvaruju sudjelovanjem u Erasmus projektima. Istaknuto je kako ovakvi projekti doprinose većoj motivaciji učenika, jačanju samopouzdanja te razvoju otvorenosti prema drugim kulturama.
Predstavljeni su planovi za naredno razdoblje, uključujući nove mobilnosti, suradnje s partnerskim školama i aktivnosti usmjerene na uključivanje što većeg broja učenika. Roditelji su izrazili podršku daljnjem provođenju Erasmus aktivnosti.
Ova diseminacija dodatno je osnažila suradnju između škole i roditelja te pridonijela boljem razumijevanju važnosti međunarodnih projekata u suvremenom obrazovanju.
Kako su pčele spojile Informatiku i održivi razvoj u 5.a razredu
Kako su pčele spojile Informatiku i održivi razvoj u 5.a razredu
Učenici 5.a razreda 21. svibnja 2026. na satu Informatike zajedno sa svojom učiteljicom Gordanom Kranjčević obilježili su Svjetski dan pčela, koji se svake godine obilježava 20. svibnja. Kroz zanimljive digitalne aktivnosti i istraživački rad učenici su imali priliku bolje upoznati svijet pčela i razumjeti njihovu iznimnu važnost za život na Zemlji.
Tijekom sata učenici su proučavali život pčela – njihovu organizaciju u zajednici, ulogu matice, radilica i trutova te način na koji pčele proizvode med. Poseban naglasak stavljen je na oprašivanje, proces bez kojeg mnoge biljke ne bi mogle opstati. Učenici su kroz digitalne alate izrađivali prezentacije i kratke edukativne sadržaje razvijajući pritom i svoje informatičke vještine.
Razgovaralo se i o problemima s kojima se pčele danas suočavaju, poput klimatskih promjena, gubitka staništa i uporabe pesticida. Učenici su zaključili kako očuvanje pčela nije samo briga pčelara, već odgovornost svih ljudi.
Ova aktivnost povezana je s ciljevima održivog razvoja, osobito s ciljem očuvanja života na kopnu i zaštite ekosustava. Pčele imaju ključnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti jer omogućuju rast i razmnožavanje biljaka koje su temelj prehrambenih lanaca. Također, tema je povezana i s ciljem odgovorne proizvodnje i potrošnje jer način na koji koristimo prirodne resurse izravno utječe na opstanak pčela.
Kroz ovaj sat Informatike učenici 5.a razreda ne samo da su proširili svoje znanje o prirodi, već su razvijali svijest o važnosti očuvanja okoliša i odgovornog ponašanja prema planetu. Obilježavanje Dana pčela tako je postalo prilika za učenje, ali i za promišljanje o vlastitoj ulozi u očuvanju prirode.
Mladi ekolozi u akciji: 5.b razred obilježio Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj
Učenici 5.b razreda zajedno s učiteljicom Suzanom Ramljak 21. svibnja 2026. obilježili su Dan zaštite prirode Republike Hrvatske kroz zanimljiv i poticajan nastavni sat posvećen očuvanju okoliša i biološke raznolikosti. Ova aktivnost provedena je uoči 22. svibnja kada se svake godine obilježavaju Svjetski dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.
Sat je započeo edukativnim predavanjem i prezentacijom pod nazivom „Zaštita prirode u Hrvatskoj“, tijekom koje su učenici upoznati s bogatstvom hrvatske flore i faune, zaštićenim područjima te važnosti očuvanja prirodnih resursa. Poseban naglasak stavljen je na ulogu svakog pojedinca u zaštiti okoliša i očuvanju biološke raznolikosti.
Nakon uvodnog dijela učenici su aktivno sudjelovali u radionici u kojoj su sami osmišljavali konkretne načine kako mogu doprinijeti očuvanju prirode u svakodnevnom životu. Kroz grupni rad razvijali su ideje poput smanjenja korištenja plastike, pravilnog razvrstavanja otpada, štednje vode i energije te zaštite biljnih i životinjskih vrsta u svojoj okolini. Na taj su način učenici preuzeli ulogu „čuvara prirode“ osvještavajući vlastitu odgovornost prema okolišu.
Kreativni dio radionice rezultirao je izradom plakata pod nazivom „5.b čuva prirodu“ koji na slikovit i maštovit način prikazuju njihove ideje i poruke o važnosti zaštite prirode. Plakati će biti izloženi u učionici i školskom prostoru kako bi potaknuli i druge učenike na razmišljanje i djelovanje.
Ovaj nastavni sat izravno se povezuje s Ciljevima održivog razvoja, osobito s ciljevima 13 (Klimatska akcija), 14 (Život ispod vode) i 15 (Život na kopnu). Učenici su kroz aktivnosti razvijali svijest o važnosti očuvanja prirode, odgovornog ponašanja prema okolišu i aktivnog sudjelovanja u zaštiti planeta.
Od računala do košnice: kreativno obilježavanje Dana pčela u 5.b
Od računala do košnice: kreativno obilježavanje Dana pčela u 5.b
Učenici 5.b razreda su 22. svibnja 2026. godine na satu Informatike, zajedno sa svojom učiteljicom Gordanom Kranjčević, na poseban i kreativan način obilježili Svjetski dan pčela, koji se svake godine slavi 20. svibnja. Ovaj važan dan posvećen je podizanju svijesti o ključnoj ulozi pčela u očuvanju ekosustava i proizvodnji hrane.
Tijekom nastavnog sata učenici su sudjelovali u raznim zanimljivim digitalnim aktivnostima koje su poticale njihovu znatiželju i istraživački duh. Kroz korištenje računala i digitalnih alata istraživali su život pčela, njihovu organizaciju u zajednici te proces oprašivanja, koji je presudan za rast i razvoj biljaka.
Poseban naglasak stavljen je na razumijevanje važnosti pčela za život na Zemlji. Učenici su kroz multimedijske sadržaje, edukativne igre i samostalna istraživanja otkrili koliko su pčele neophodne za očuvanje bioraznolikosti i ravnoteže u prirodi. Također su razgovarali o prijetnjama s kojima se pčele suočavaju, poput klimatskih promjena i gubitka staništa, te o načinima na koje svatko od nas može doprinijeti njihovoj zaštiti.
Kroz ovaj oblik nastave učenici su ne samo proširili svoje znanje iz prirode i informatike, već su razvijali i digitalne vještine, kritičko razmišljanje i svijest o važnosti očuvanja okoliša.
Obilježavanje Svjetskog dana pčela na satu Informatike pokazalo je kako se suvremena tehnologija može uspješno povezati s edukacijom o prirodi, čineći učenje zanimljivijim, interaktivnijim i korisnim za svakodnevni život.
Projekt održivog razvoja na Zrinjevcu
U sklopu aktivnosti Ekoškole 25. svibnja 2026. godine naše su učiteljice organizirale i provele projekt o održivom razvoju na 23. Smotri učeničkih zadruga Grada Zagreba koja se održala u parku Zrinjevac.
Kroz niz kreativnih i edukativnih radionica učenici su imali priliku razvijati svijest o važnosti očuvanja okoliša, održivog načina života te odgovornog korištenja resursa. Projekt je bio usmjeren na poticanje praktičnog učenja, kreativnosti i ekološke osviještenosti.
Učiteljica Žana Jusup vodila je radionicu Od stare majice do torbe bez šivanja u kojoj su učenici učili kako prenamijeniti staru odjeću u korisne predmete čime su razvijali svijest o ponovnoj uporabi i smanjenju otpada.
Radionicu Ekoprint vodila je učiteljica Suzana Ramljak, a učenici su kroz rad s prirodnim materijalima upoznali tehnike ekološkog otiskivanja i važnost povezanosti s prirodom.
Učiteljica Andreja Kuzmić vodila je radionicu izrade origamija gdje su učenici razvijali preciznost, strpljenje i kreativnost, koristeći papir kao jednostavan i održiv materijal.
Radionicu 3D printanja vodila je učiteljica Lana Erdeljan, a učenici su predstavili mogućnosti suvremene tehnologije u izradi korisnih i održivih proizvoda. U 3D printanju koristi se reciklirana plastika čime je dodatno naglašena važnost kružnog gospodarstva i smanjenja plastičnog otpada.
Sudjelovanjem u ovim radionicama učenici su razvijali ekološku svijest, poduzetničke vještine i kreativno razmišljanje te su kroz praktičan rad učili kako svojim svakodnevnim izborima mogu doprinijeti očuvanju okoliša.
Ovakvi projekti potvrđuju važnost povezivanja obrazovanja s održivim razvojem te potiču učenike na aktivno i odgovorno djelovanje u zajednici.
https://www.infozagreb.hr/hr/dogadanja/ostala-dogadanja/23-smotra-ucenickih-zadruga-grada-zagreba
Outdoor aktivnost: Istražujemo biljke i životinje Medvednice
Učenici naše škole 26.5.2026. posjetili su Park prirode Medvednica i sudjelovali u istraživačkoj aktivnosti upoznavanja biljnog i životinjskog svijeta zajedno s edukatorima parka prirode i svojim učiteljima.
Promatrajući šumu i njezine stanovnike, uočavali su različite vrste drveća, grmlja, gljiva i šumskih biljaka te učili prepoznavati njihove karakteristike. Posebnu pozornost posvetili su samoniklom bilju koje raste na Medvednici.
Tijekom šetnje učenici su osluškivali zvukove iz prirode, tražili tragove životinja te razgovarali o životinjama koje obitavaju na Medvednici, poput srna, divljih svinja, lisica, vjeverica i brojnih vrsta ptica, ali i sitnih šumskih životinja, poput mrava ratnika, muha koje glume ose i tako dalje. Uz pomoć učitelja i edukativnih materijala povezivali su životinje s njihovim staništem i načinom života.
Ciljevi aktivnosti bili su:
- upoznati biljni i životinjski svijet Medvednice
- razvijati sposobnost promatranja i istraživanja prirode
- poticati ekološku svijest i odgovorno ponašanje prema okolišu
- razvijati suradnju i komunikaciju među djecom.
Radionica održive mode za učenike i roditelje na Danu škole
Radionica održive mode za učenike i roditelje na Danu škole
U sklopu obilježavanja Dana škole 28. svibnja 2026. godine u školskom dvorištu održana je kreativna i edukativna radionica izrade torbi od starih majica Od stare majice do torbe bez šivanja. Radionicu su zajednički organizirali učitelji Žana Jusup, Viktorija Kopjar, Suzana Ramljak, Lana Erdeljan i Ivan Oštarčević, uz sudjelovanje učenika i njihovih roditelja.
Tijekom radionice sudionici su kroz praktičan rad učili kako staroj i neupotrebljivoj odjeći mogu dati novi život prenamjenom u funkcionalne i originalne torbe. Na taj su način izravno primijenjena načela održivog razvoja s posebnim naglaskom na kružno gospodarstvo, recikliranje tekstila i smanjenje otpada.
Radionica je poticala ekološku svijest sudionika, posebno razumijevanje utjecaja tekstilnog otpada na okoliš te važnost odgovornog korištenja i ponovne uporabe materijala. Umjesto bacanja, stara odjeća pretvorena je u koristan i dugotrajan proizvod, čime se razvijao održiviji pristup potrošnji.
Rad u opuštenoj atmosferi školskog dvorišta dodatno je ojačao suradnju, kreativnost i zajedništvo između učenika, roditeljia i učiteljia. Poseban naglasak bio je na učenju kroz iskustvo te na tome kako male, svakodnevne promjene mogu imati velik utjecaj na očuvanje okoliša.
Radionica je još jednom pokazala važnost uključivanja roditelja u školske aktivnosti te povezivanja škole i zajednice kroz projekte koji promiču ekologiju, održivost i odgovorno djelovanje prema prirodi.
Učenici Škole u šumi kreativnim plakatima istaknuli prednosti nastave na otvorenom
Tijekom svibnja učenici uključeni u izvannastavnu aktivnost Škola u šumi zajedno s učiteljicom Žanom Jusup posvetili su svoje vrijeme i trud izradi edukativnih digitalnih plakata čija je glavna tema bila – prednosti outdoor nastave (učenja na otvorenom).
Svibanj u znaku učenja izvan učionice
Dolazak toplijih svibanjskih dana učenici su iskoristili na najbolji mogući način. Spajajući boravak na svježem zraku i timski rad, pretočili su svoja osobna iskustva iz Škole u šumi u digitalne medije. Kroz višetjedni projekt istraživali su i raspravljali o tome zašto je boravak u prirodi ključan za njihov razvoj, a potom su te zaključke vizualno oblikovali.
Što su učenici poručili svojim radovima?
Na maštovitim plakatima učenici su izdvojili nekoliko najvažnijih prednosti nastave na otvorenom:
Bolji fokus i pamćenje: Boravak na svježem zraku „budi“ mozak i pomaže lakšem svladavanju gradiva.
Smanjenje stresa: Priroda djeluje umirujuće, smanjuje napetost od školskih obveza i poboljšava raspoloženje.
Učenje kroz akciju: Umjesto pukog gledanja u ploču gradivo nastavnih predmeta u šumi postaju žive i opipljive.
Očuvanje okoliša: Razvijanje ekološke svijesti i ljubavi prema prirodi kroz izravan kontakt s njom.
Jačanje prijateljstva: Timski zadaci na otvorenom potiču bolju suradnju i međusobno pomaganje.
Spoj prirode i modernih tehnologija
Učenici su se ovaj put okušali u digitalnom dizajnu koristeći AI alate za kreiranje plakata.
Ova aktivnost pokazala je da naši učenici ne samo da vole provoditi vrijeme u prirodi, već duboko razumiju važnost očuvanja okoliša i prednosti aktivnog učenja. Njihovi radovi nas podsjećaju koliko je važno s vremena na vrijeme školske klupe zamijeniti – prirodom.
Šuma kao učionica: dan pun igre, smijeha i učenja
U subotu, 6. lipnja 2026., učenici uključeni u izvannastavnu aktivnost Škola u šumi zajedno sa svojom učiteljicom Žanom Jusup proveli su nezaboravan dan na Medvednici istražujući prirodu i učeći izvan učionice.
Posjetili su nekoliko poznatih lokacija – jezero Tigrovo oko, Planinarski dom Runolist te Leustekovu stazu. Hodajući kroz šumske predjele, učenici su razvijali svoje planinarske vještine, ali i jačali zajedništvo kroz smijeh, razgovor i međusobnu podršku.
Poseban naglasak stavljen je na učenje kroz igru i iskustvo. Učenici su sudjelovali u igrama poput Šumskog memorija kroz koji su upoznavali životinjske vrste te Šumske košarke koja je spojila kretanje, snalažljivost i timski rad. Ove igre omogućile su im da na zabavan način povežu znanje i boravak u prirodi.
Ovakav oblik nastave primjer je outdoor učenja koje sve više dobiva na važnosti u suvremenom obrazovanju. Učenje u prirodi potiče znatiželju, kritičko razmišljanje i aktivno sudjelovanje učenika, a istovremeno doprinosi njihovom tjelesnom i mentalnom zdravlju.
Uz to, aktivnosti poput ove izravno pridonose razvoju svijesti o održivom razvoju. Boraveći u prirodi, učenici uče o važnosti očuvanja okoliša, odgovornom ponašanju i poštivanju prirodnih resursa. Kroz osobno iskustvo razvijaju osjećaj povezanosti s prirodom što je ključan korak prema stvaranju ekološki osviještenih građana.
Boravak na Medvednici bio je mnogo više od običnog planinarenja – bio je to dan ispunjen učenjem, istraživanjem i radošću koji će učenicima zasigurno ostati u lijepom sjećanju.
Učenje izvan učionice – susret koji spaja generacije
Učenici 5.b, 5.c i 7.c razreda, u pratnji svojih učiteljica Suzane Ramljak i Žane Jusup, 10. lipnja 2026. godine posjetili su štićenike Doma za starije osobe Dubrava u Markuševcu.
Tijekom posjeta učenici su imali priliku razgovarati sa štićenicima doma i iz prve ruke čuti zanimljive životne priče. Štićenici su im pričali o svojim nekadašnjim zanimanjima, svakodnevnom životu u prošlosti te o tome kako su se vremena promijenila. Učenici su s velikim zanimanjem slušali i aktivno sudjelovali postavljajući brojna pitanja.
Susret je protekao u ugodnoj i toploj atmosferi, ispunjen međusobnim uvažavanjem i radoznalošću. Učenici su pokazali interes za iskustva starijih, dok su štićenici rado dijelili svoja sjećanja i mudrosti.
Pred kraj susreta učenici su štićenicima doma podijelili poruke koje su prethodno napisali učenici viših razreda naše škole. Svaki štićenik izvukao je jednu poruku s lijepim željama, riječima podrške i toplim mislima. Ova mala gesta razveselila je štićenike i dodatno uljepšala susret, a učenici su imali priliku pokazati pažnju i poštovanje prema starijima.
Ovaj posjet bio je iznimno zanimljiv i poučan za sve sudionike, a učenici su iz njega ponijeli vrijedna nova znanja i razvili još veće poštovanje prema starijim osobama. Ovakvi susreti podsjećaju nas koliko možemo naučiti jedni od drugih i koliko su razgovor i zajedničko vrijeme dragocjeni.
Korak bliže održivoj budućnosti: školski projekt prikupljanja starih baterija
Učenici Osnovne škole Markuševec i ove su školske godine pokazali kako male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati veliki utjecaj na očuvanje okoliša. Sudjelovanjem u akciji prikupljanja starih baterija još jednom su pokazali svoju svijest o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom.
Tijekom godine učenici su marljivo prikupljali iskorištene baterije iz svojih domova i šire zajednice. Ova inicijativa nije bila samo ekološka akcija, već i važan edukativni proces kroz koji su učenici učili o štetnosti nepravilnog odlaganja baterija. Naime, baterije sadrže opasne tvari koje mogu zagaditi tlo i vodu te ugroziti biljni i životinjski svijet, ali i zdravlje ljudi.
Pravilnim prikupljanjem i odlaganjem baterija učenici su aktivno doprinijeli očuvanju prirode i zaštiti planeta. Ovakve aktivnosti izravno se povezuju s ciljevima održivog razvoja, osobito s ciljevima koji promiču odgovornu potrošnju i proizvodnju, očuvanje ekosustava te zaštitu zdravlja i dobrobiti ljudi.
Osim što su razvijali ekološku svijest, učenici su kroz ovu akciju učili o važnosti osobne odgovornosti i zajedničkog djelovanja. Svaka prikupljena baterija simbol je njihove brige za budućnost i dokaz da i najmlađi mogu biti važni sudionici u stvaranju održivijeg svijeta.
OŠ Markuševec nastavlja poticati ovakve projekte, vjerujući da se upravo kroz obrazovanje i konkretne akcije gradi odgovoran odnos prema okolišu. Učenici su još jednom pokazali da su spremni preuzeti aktivnu ulogu u očuvanju prirode – za sebe, ali i za generacije koje dolaze.
Diseminacija naših Erasmus mobilnosti na Županijskom stručnom vijeću učitelja Geografije
Diseminacija naših Erasmus mobilnosti na Županijskom stručnom vijeću učitelja Geografije
Na Županijskom stručnom skupu učitelja Geografije, održanom 25. lipnja 2026. godine u Osnovnoj školi Jabukovac u Zagrebu, učiteljica naše škole Marija Buhin Huzanić održala je predavanje u kojem je sudionicima predstavila primjere dobre prakse iz rada naše škole.
U svom izlaganju posebno se osvrnula na mobilnosti učenika ostvarene u okviru Erasmus projekta, istaknuvši brojne dobrobiti koje takvi programi donose učenicima, učiteljima i školi u cjelini. Kroz prikaz konkretnih iskustava i aktivnosti predstavila je kako sudjelovanje u međunarodnim projektima učenicima omogućuje upoznavanje različitih kultura, obrazovnih sustava i načina života te ih potiče na otvorenost, suradnju i aktivno građanstvo.
Naglasila je važnost međunarodne suradnje kao jednog od ključnih elemenata suvremenog obrazovanja pri čemu učenici razvijaju jezične kompetencije kroz komunikaciju s vršnjacima iz drugih europskih zemalja, ali i stječu nova znanja, vještine i iskustva koja obogaćuju njihov osobni i obrazovni razvoj. Posebno je istaknula razvoj međukulturnih kompetencija, samostalnosti, samopouzdanja i sposobnosti prilagodbe novim situacijama što su vrijednosti koje učenicima ostaju trajno korisne.
Predavanje je izazvalo interes sudionika skupa koji su imali priliku upoznati se s primjerima uspješne provedbe Erasmus aktivnosti te razmijeniti iskustva i ideje za buduće projekte. Sudjelovanje naše škole na ovakvim stručnim skupovima potvrđuje njezinu predanost kvalitetnom obrazovanju, međunarodnoj suradnji i kontinuiranom profesionalnom razvoju učitelja.
Outdoor učenje i održivi razvoj predstavljeni na Županijskom stručnom vijeću učitelja Geografije
Outdoor učenje i održivi razvoj predstavljeni na Županijskom stručnom vijeću učitelja Geografije
Na Županijskom stručnom skupu učitelja Geografije, održanom 25. lipnja 2026. godine u Osnovnoj školi Jabukovac u Zagrebu, učiteljica naše škole Marija Brcković održala je predavanje pod nazivom Outdoor učenje i održivi razvoj u OŠ Markuševec. Tom je prigodom sudionicima predstavila iskustva i primjere dobre prakse koji pokazuju kako se nastava može uspješno povezati s učenjem izvan učionice te kako takav pristup doprinosi kvalitetnijem i smislenijem obrazovanju učenika.
U svom izlaganju istaknula je brojne prednosti outdoor učenja koje učenicima omogućuje neposredno istraživanje i promatranje prirodnih i društvenih pojava u stvarnom okruženju. Takav način rada potiče aktivno sudjelovanje učenika, razvija istraživački duh, kritičko mišljenje i suradničke vještine te povećava motivaciju za učenje. Poseban naglasak stavljen je na aktivnosti kojima se kod učenika razvija odgovoran odnos prema okolišu i svijest o važnosti očuvanja prirodnih resursa.
Predavanje je također prikazalo kako se kroz različite nastavne i izvannastavne aktivnosti ostvaruju ciljevi održivog razvoja, uključujući promicanje održivih navika, zaštitu okoliša, očuvanje bioraznolikosti i aktivno građanstvo. Sudionici su imali priliku upoznati konkretne projekte i aktivnosti koje učenici naše škole provode u lokalnoj zajednici, povezujući teorijska znanja sa stvarnim životnim situacijama.
Predavanje je izazvalo velik interes sudionika skupa te potaknulo raspravu o mogućnostima primjene outdoor učenja u različitim nastavnim predmetima i okruženjima. Razmjena iskustava i primjera dobre prakse još je jednom potvrdila važnost povezivanja nastave s neposrednim okruženjem učenika te ulogu škole u razvijanju odgovornog odnosa prema društvu i prirodi. Sudionici su iskazali interes za daljnju suradnju i razmjenu ideja koje pridonose stvaranju poticajnog, suvremenog i održivog obrazovnog okruženja.
Diseminacija Erasmus+ iskustava na sjednici Učiteljskog vijeća
Na sjednici Učiteljskog vijeća Osnovne škole Markuševec, održanoj 6. srpnja 2026. godine, značajan dio dnevnog reda bio je posvećen diseminaciji iskustava i primjera dobre prakse stečenih sudjelovanjem u Erasmus+ projektu. Učiteljice koje su sudjelovale u međunarodnim stručnim usavršavanjima predstavile su kolegama stečena znanja, nove metode rada i primjere koje će primijeniti u nastavnom procesu.
U okviru 3. točke dnevnog reda, ravnateljica Gordana Horvat i pedagoginja Ana Jaklenec održale su diseminaciju na temu CLIL-a (Content and Language Integrated Learning). Predstavile su suvremeni pristup poučavanju u kojem se strani jezik koristi kao sredstvo učenja nastavnih sadržaja iz različitih predmeta. Istaknule su prednosti ove metode za razvoj jezičnih, komunikacijskih i predmetnih kompetencija učenika te prikazale mogućnosti njezine primjene u svakodnevnoj nastavi.
U 4. točki dnevnog reda učiteljica Danijela Horvat predstavila je sadržaje stručnog usavršavanja iz područja obrazovanja za održivi razvoj. Kolegama je približila važnost uključivanja tema održivosti u nastavni proces te predstavila primjere aktivnosti kojima se kod učenika razvija odgovornost prema okolišu, društvu i zajednici.
Nadovezujući se na istu temu, u 5. točki dnevnog reda učiteljica Marija Brcković održala je diseminaciju pod nazivom Education for Sustainable Development. Predstavila je europske primjere dobre prakse i mogućnosti integracije ciljeva održivog razvoja u različite nastavne predmete kroz projektno učenje, suradničke aktivnosti i interdisciplinarni pristup.
U 6. točki dnevnog reda učiteljice Žana Jusup i Marija Buhin Huzanić predstavile su iskustva stečena tijekom job shadowinga u Osnovnoj školi Velika Dolina u Sloveniji. Sudionice su upoznale članove Učiteljskog vijeća s organizacijom rada škole domaćina, primjerima kvalitetne nastavne prakse, načinima uključivanja učenika u odgojno-obrazovni proces te mogućnostima primjene uočenih primjera u radu Osnovne škole Markuševec.
Održane diseminacije pokazale su važnost sudjelovanja u programu Erasmus+ kao poticaja profesionalnom razvoju učitelja i unapređenju kvalitete nastave. Poseban naglasak svih izlaganja bio je na praktičnoj primjeni stečenih znanja u svakodnevnom odgojno-obrazovnom radu. Sve učiteljice podijelile su s kolegama konkretne primjere nastavnih aktivnosti, radionica, digitalnih alata, projektnih zadataka i metoda poučavanja koje su upoznale tijekom Erasmus+ mobilnosti. Kroz razmjenu nastavnih materijala, primjera dobre prakse i korisnih savjeta potaknule su kolege na primjenu novih ideja u vlastitoj nastavi, pokazale kako se europska iskustva mogu uspješno prilagoditi radu s učenicima različitih uzrasta kao i potaknule i pozvale kolege da im se pridruže u Erasmus aktivnostima. Na taj je način diseminacija ostvarila svoj glavni cilj – prijenos stečenih znanja i iskustava na cijeli učiteljski kolektiv čime se dodatno osnažuje međunarodna dimenzija škole te unapređuje kvaliteta odgojno-obrazovnog rada na dobrobit svih učenika.
Page updated
Google Sites
Report abuse