Učenici 5.b razreda evaluacijskim su smajlićima ocijenili predavanje i radionicu koje su imali 30. rujna 2025. Predavanje i radionicu je vodila učiteljica Žana Jusup, a tema je bila vezana uz Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane.
Učenici 8.a razreda evaluacijskim su smajlićima ocijenili predavanje i radionicu koje su imali 15. listopada 2025. Predavanje i radionicu Recept za sretnu školu vodila je učiteljica Petra Čorko Lukić, a bili su vezani uz obilježavanje Dana Erasmusa i temu europskih vrijednosti.
Učenici sedmog razreda naše područne škole u Vidovcu evaluirali predavanje i radionicu koje su imali 17. listopada 2025. "palcem gore" ili "palcem dolje". Predavanje i radionicu Ljudska prava za sve vodila je učiteljica Marija Brcković, a bili su vezani uz obilježavanje Dana Erasmusa i temu europskih vrijednosti.
Dani Erasmusa 2025. – evaluacijski plakat
Učenici 7.b razreda napravili su evaluacijski plakat za radionice koje su učiteljice Marija Brcković, Žana Jusup, Marija Buhin Huzanić, Petra Čorko Lukić i Gordana Kranjčević održale s petim, sedmim i osmim razredima tijekom Dana Erasmusa od 13. do 18. 10.2025.
Evaluacija radionice Održivi razvoj u svakodnevnom životu
Učenici 6.b i 7.a razreda napravili su evaluacijske plakate za radionicu Održivi razvoj u svakodnevnom životu koju je učiteljica Žana Jusup održala 14.11.2025. i 9.12.2025.
Evaluacija radionice Zbrinjavanje otpada i zaštita okoliša
Učenici 8.b razreda evaluacijskim su smajlićima ocijenili predavanje i radionicu koje su imali 8. prosinca 2025. Predavanje i radionicu je vodila učiteljica Žana Jusup, a tema je bila Zbrinjavanje otpada i zaštita okoliša.
Evaluacija radionice Ekološka pismenost
Učenici 7.b i 5.a razreda napravili su evaluacijski plakat za radionicu Ekološka pismenost koju je učiteljica Žana Jusup održala 4.12.2025. i 9.12.2025.
Evaluacija radionice Otpad nije smeće
Učenici 8.b razreda napravili su evaluacijski plakat za radionicu Otpad nije smeće koju je učiteljica Žana Jusup održala 8.12.2025.
Računi za energente u 2025. - evaluacija trećeg cilja Erasmus plana
Treći cilj našeg Erasmus plana je promicanje vrijednosti koncepta održivog razvoja u svrhu poboljšanja ekonomske i energetske učinkovitosti škole te zaštite okoliša.
Projektom podupiremo inovativne načine na koje će učenici, učitelji, osoblje i stručna služba doista donijeti pozitivne promjene u svakodnevnom životu (ušteda resursa, smanjenje potrošnje energije i ugljičnog otiska, odabir održivih opcija kad je riječ o hrani itd.).
Jedan od načina praćenja i vrednovanja našeg napretka u ostvarivanju ovog cilja su izvješća o uštedi energije u ustanovi radi čega smo sakupili račune o potrošnji plina, struje i vode u školi tijekom 2025. godine te ćemo ih sljedeće godine usporediti s istima iz 2026. godine kako bismo vidjeli koliko smo bili uspješni u ostvarivanju ovog cilja.
Struja 2025.: 31.165, 63 eura
Voda 2025.: 4.240, 26 eura
Plin 2025.: 42.131,23 eura
Tijekom siječnja 2026. odradili smo polugodišnju anketu učitelja i učenika o održivom razvoju.
U anketi je sudjelovalo 98 učenika šestih, sedmih i osmih razreda kao i 30 učitelja.
Rezultati učeničke ankete su pokazali da samo 38 učenika zna što znači pojam održivi razvoj (39%) iako se, prema odgovorima na pitanje što im prvo padne na pamet kad čuju pojam održivi razvoj, vidi da veći postotak njih razumije pojam, samo ga nisu znali definirati (brinuti, održati okoliš takav kakav je, pripaziti na trošenje prirodnih resursa, čuvati prirodu, da se nešto održava da ostane za budućnost, recikliranje...).
Na pitanje na što najprije pomisle kad čuju pojam održivi razvoj učenici su još napisali:
- priroda
- štednja
- ne bacanje smeća u okoliš/čisti okoliš
- očuvanje prirode/okoliša
- pravilno razvrstavanje otpada
- ekologija
- održavanje ljudskog razvoja
- briga o Zemlji
- očuvanje stvari.
40 učenika (41%) smatra da ne učimo o održivom razvoju u školi. Svi učenici smatraju da je važno brinuti se o okolišu. 18 učenika (18%) misli da se u našoj školi ne razvrstava otpad, dok svi učenici razvrstavaju otpad kod kuće. Samo 21 učenik (21%) ne pazi na potrošnju vode i električne energije, a njih 37 (38%) ne koristi višekratne boce i pribor te torbe za kupovinu. Više od polovine, njih 62 (63%) smatra da se u našoj školi održavaju aktivnosti vezane uz ekologiju i održivi razvoj. Velika većina učenika (njih 84, 86%) kažu da ih učitelji potiču na ekološki odgovorno i održivo ponašanje. Gotovo 2/3 učenika (njih 60) bi voljeli imati više projekata/radionica o održivom razvoju (ostali smatraju da ih je dovoljno).
Prijedlozi učenika za poboljšanje održivosti škole (neki se ponavljaju):
- da svi više razvrstavaju otpad
- da imamo bolju hranu jer se onda ne bi toliko hrane bacalo
- više kanti za smeće po hodnicima i oko škole
- papirnati pribor
- da učenici čiste školu
- više projekata s tom temom
- gasiti svjetla prilikom izlaska iz učionice ili na hodniku ako je dan
- više spremnika za različite vrste otpada
- solarni paneli na krovu škole
- raditi vlastiti kompost
- ne uništavati školske stvari i ne ostavljati smeće ispod klupa
- uzgajati svoju hranu.
Učiteljska anketa je pokazala da je 92% učitelja upoznato s pojmom i ciljevima održivog razvoja, a svi smatraju da je obrazovanje za održivi razvoj važno u školskom kurikulu. Isto tako, 92% učitelja misli da održivi razvoj treba biti zastupljen u svim nastavnim predmetima. Svi učitelji potiču učenike na kritičko razmišljanje o ekološkim i društvenim pitanjima te na odgovorno korištenje prirodnih resursa. 77% učitelja misli da im je potrebna dodatna edukacija i materijali za poučavanje o održivom razvoju. Na pitanje misle li da postoji dobra suradnja između učitelja vezano uz ove teme 61,5% učitelja je odgovorilo potvrdno dok ih 38,5% misli da ta suradnja nije dobra. 92% učitelja smatra da im škola pruža dovoljnu podršku za provođenje aktivnosti održivog razvoja.
Neki od odgovora na pitanje na koje načine uključuju održivi razvoj u svoje nastavne sate su:
- praktičnom primjenom: odvajanjem otpada, recikliranjem, ponovnom uporabom,sadnjom biljaka u školskom okolišu i unutar škole
- poticanjem učenika na očuvanje okoliša i očuvanje prirodnih resursa
- razgovorom, plakatima, radionicama, praktičnom provedbom
- kroz redovne teme zaštite okoliša u 6.razredu (GEO) te zaštite vode u 5. razredu (GEO)
- predavanjima/radionicama na Satu razrednika; najviše kroz razgovor s učenicima ili sudjelovanjem u određenim projektima i obilježavanjem određenih datuma
- radionicama, TV emisijama
- sakupljanjem starih baterija, odvojenim prikupljanjem otpada i plastičnih čepova, sakupljanjem plastičnih boca
- pomaganjem potrebitima, doniranjem
- konkretnim primjerima iz života
- kroz pjesme vezane uz tu temu
- posjetima i radionicama u staračkom domu
- izvanučioničkom nastavom.
Učitelji su naveli i neke izazove s kojim se susreću u poučavanju o održivom razvoju:
- nerazumijevanje i nedovoljna educiranost ljudi u zajednici kao i djelatnika
- učenici ne shvaćaju važnost teme
- materijalni izazovi
- nedostatak vremena – problem integracije međupredmetne teme Održivi razvoj u redovnu nastavu za potpuno ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva i očekivanja
- manjak vremena za provedbu konkretnijih aktivnosti na otvorenom
- učenicima je tema jako zanimljiva pa uvijek nedostaje vremena za sve što bi htjeli napraviti
- slabija zainteresiranost učenika
- promjena navika učenika u svakodnevnom životu u školi i unutar njihovih obitelji
- odgovornost prema sebi i drugima, odgoj i edukacija
- premalo materijala za pučavanje.
Prijedlozi učitelja za unapređenje održivog razvoja u školi:
- edukacija na svim razinama (ne samo učitelja)
- uključivanje više učitelja u aktivne projekte
- veći broj sati izvanučioničke nastave - neposredno upoznavanje s primjerima dobre prakse u lokalnoj zajednici i društvu
- veća/bolja suradnja s muzejima, parkovima prirode, nacionalnim parkovima kao i obilazak gospodarskih subjekata, institucija i organizacija čije je poslovanje i djelovanje u skladu s načelima održivosti
- kao što smo jednom godišnje uveli obilježavanje Outdoor daya, tako uvesti i jedan dan koji bi svi u školi posvetili održivom razvoju
- manje pisanja, više konkretnog djelovanja
- uspješnije odvajanje otpada
- više ekoloških akcija i radionica s konkretnim aktivnostima koje svatko od nas može provesti kako bi živio održljivije
- edukacija, uključivanje čitavog kolektiva u programe
- gašenje projektora i svjetla (napraviti naljepnice koje na to podsjećaju)
- zajednički školski projekti na tu temu
- dodatna edukacija učitelja.
Učenici petih razreda naše škole sami su izrazili želju za radionicom koja bi im omogućila da bolje razumiju program Erasmus+ i sve mogućnosti koje taj program nudi. Učiteljice Gordana Kranjčević i Žana Jusup su 5.veljače2026. učenicima 5.b i 5.c razreda održale radionicu Erasmus+ program: Putovanje u Europu za učenike.
Nakon radionice učenici su ispunjavali evaluacijski listić kojim su ocijenili uspješnost radionice. U radionicama je sudjelovalo 35 učenika.
PITANJE PROSJEČNA OCJENA
Kako su ti se svidjele provedene aktivnosti? 4,31
Aktivnosti su bile jasne i razumljive. 4,48
Naučio/naučila sam nešto novo. 4,25
Tijekom aktivnosti sam se osjećao/osjećala:
LOŠE – 0 DOBRO – 25 IZVRSNO - 10
Ocjena radionice: 4,37
Evaluacija radionice Lov na blago u prirodi – učenje kroz igru i istraživanje
U srijedu, 4. ožujka 2026., učenici 5.b razreda zajedno sa svojom učiteljicom Žanom Jusup sudjelovali su u zanimljivoj radionici pod nazivom Lov na blago u prirodi (Nature Walk Bingo – Scavenger Hunt). Radionica je bila osmišljena kao spoj igre, istraživanja i učenja na otvorenom, a cilj je bio potaknuti učenike na pažljivo promatranje prirode te razvijanje ekološke svijesti.
Radionica je prošla izuzetno uspješno. Učenici 5.b razreda pokazali su znatiželju, timski duh i kreativnost. Uživali su u svakom zadatku, a boravak u prirodi dodatno je obogatio njihovo iskustvo. Svi su se složili da bi ovakvu radionicu rado ponovili jer ih učenje kroz igru i istraživanje najviše motivira.
Na kraju radionice učenici su ispunili kratku samoprocjenu u kojoj su trebali razmisliti o tome što su naučili, koliko su bili uspješni te što im je bilo najzanimljivije. Najčešće su isticali da su uživali u istraživanju, u potrazi za tragovima životinja, u samoj šetnji i uživanju u prirodi.