USTANOVE, IZLOŽBE, RADIONICE, PREDAVANJA...
PAVAO PAVLIČIĆ
Sve što znam o krimiću
Knjižnica Vladimira Nazora
U četvrtak, 27. studenoga 2025. učenici 3.b razreda bili su na susretu s književnikom Pavlom Pavličićem u Knjižnici Vladimira Nazora.
Kroz zanimljiv razgovor, koji se temeljio na autorovu djelu Sve što znam o krimiću, saznali smo što to Pavličić zna o kriminalističkom romanu.
Predstavio je svoje književne uzore, otkrio je zašto su i danas krimići ljudima zanimljivi, što čini dobar krimić, koja je razlika između krimića i trilera...
Također, dotakao se i svojega lektirnog djela Koraljna vrata.
Moderator je bila Vlatka Sambolec, knjižničarka.
MJESEC HRVATSKE KNJIGE
Knjižnica Marije Jurić Zagorke
6. studenoga 2025.
NIKOLA BILIŠKOV I MARIJA OTT FRANOLIĆ:
SUSRET KEMIJE, KLIME I KNJIŽEVNOSTI
U Mjesecu hrvatske knjige učenici 3.b razreda bili su u Knjižnici Marije Jurić Zagorke na tribini koja se odvija u sklopu ciklusa Svijet se sastoji od riječi: čitanje, učenje i kreativnost, a u organizaciji Hrvatskoga P. E. N. centra. Gost tribine bio je Nikola Biliškov, znanstvenik iz Instituta Ruđer Bošković. S njim je razgovarala Marija Ott Franolić, teoretičarka književnosti.
U zanimljivom razgovoru saznali smo kako se Nikola Biliškov opredijelio za znanost, što čita uz znanstvenu literaturu, koji su njegovi omiljeni autori, ali i koje su dodirne točke između čitanja i prirodoslovnih znanosti.
Nikola Biliškov poručio je publici, a posebno našim učenicima, da znanstvenik i intelektualac treba imati široku opću kulturu. To znači da, uz stručno područje kojim se bavi, treba čitati beletristiku, filozofska djela, odlaziti na koncerte i izložbe. Svijet treba gledati i razumjeti interdisciplinarno.
MJESEC HRVATSKE KNJIGE
Gradska knjižnica
5. studenoga 2025.
Učenici 2.b, 2.d i 3.b razreda naše gimnazije u Gradskoj knjižnici slušali su panel-raspravu na temu Dezinformacije: Novo oružje 21. stoljeća".
Gosti panela bili su Renato Ivanuš, iskusan novinar, bivši glavni urednik 24sata i Večernjeg lista, danas član Uprave Novog lista i direktor Tvornice sadržaja te Dori Sušan, studentica novinarstva koja istražuje fenomen lažnih vijesti i ulogu mladih u borbi protiv dezinformacija.
U vremenu u kojem se istina sve teže raspoznaje od manipulacije, medijska pismenost i kritičko razmišljanje postaju važni alati u svakodnevnoj medijskoj kulturi. Stoga je potrebno govoriti o medijima, lažnim vijestima i kritičkom razmišljanju.
Uz
Dan planeta Zemlje i Noć knjige 2025.
Knjižnica Vladimira Nazora
22. travnja 2025.
Odličnim predavanjem Živjele životinje! O zoološkim svjetovima u (popularnoj) kulturi obilježili smo Dan planeta Zemlje i ovogodišnju Noć knjige koja je posvećena životinjama.
Predavačica je bila dr. sc. Suzana Marjanić, znanstvena savjetnica iz Instituta za etnologiju i folkloristiku.
U prostoru Knjižnice Vladimira Nazora slušali smo o važnosti i značaju koji životinje imaju u religiji, mitologiji, znanosti, kulturnoj povijesti čovječanstva, ali i u našem svakodnevnom životu.
Saznali smo koje su životinje sudjelovale u gradnji piramida, kako glasi bušmanska predaja o gepardu, osvijestili smo i stradavanje konja u bitkama i ratovima tijekom povijesti...
Dr. sc. Suzana Marjanić učenicima je predstavila svoje knjige o kritičkoj animalistici: Cetera animantia : Od etnozoologije do zooetike te Zooživoti : Antrozoologija i kritika kapitalocena.
Na predavanju su bili učenici 2.a razreda naše gimnazije, zajedno s razrednikom Robertom Sokačem i knjižničarkom Jadrankom Jurić.
Knjižnica Vladimira Nazora
1. travnja 2025.
Učenici 1.c razreda, zajedno s razrednicom Dorom Mifka Sivrić i knjižničarkom Jadrankom Jurić, pozvani su na predavanje o umjetnoj inteligenciji.
Predavačica je bila gospođa Deborah Hustić iz Udruge Radiona koja je učenicima istaknula prednosti i zamke umjetne inteligencije. Naglasila je važnost kritičkoga promišljanja kako bi suvremena tehnologija koristila čovjeku, a ne suprotno.
Predavanje je održano povodom Dana medijske pismenosti, koji se ove godine obilježavaju od 7. do 13. travnja.
Učenici su u izlozima Knjižnice mogli pogledati interaktivnu izložbu Supercharged by AI, koja se bavi društvenim izazovima umjetne inteligencije.
Izložba je otvorena do 13. travnja 2025.
Knjižnica Marije Jurić Zagorke
14. ožujka 2025.
Učenici 3.a i 3.b razreda sudjelovali su na susretu koji se održao u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u okviru projekta Hrvatska izvana : svijet iznutra.
Domaćini projekta bili su članovi čitateljskog kluba Krvavi ispod kože, a za književnu senzibilizaciju poslužio je putopis Erike Fatland "Sovjetistan".
Gosti susreta bili su Elmira Golik, rodom iz Uzbekistana te Hrvoje Rupčić, koji je živopisno pričao o svom putovanju na motoru krajevima i gradovima središnje Azije.
Zaključili smo da putujući upoznajemo različite jezike, kulture i običaje, a pritom brišemo neke svoje predrasude i postajemo otvoreniji jedni za druge.
Moderatorica susreta bila je Ksenija Banović.
Foto: Knjižnica Marija Jurić Zagorke
Knjižnica Vladimira Nazora
4. ožujka 2025.
Učenici 1.b razreda, u pratnji pedagoginje Mirne Crnković i knjižničarke Jadranke Jurić, pozvani su na predavanje Alme Čakmazović na temu pametnih telefona i njihove upotrebe kod adolescenata.
Alma Čakmazović radi u području društvenoga marketinga i komunikacija. Doktorandica je na studiju Prevencijska znanost i studij invaliditeta (istraživanje o upotrebi pametnih telefona kod adolescenata) i gost predavač na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Budući da pametne telefone koristimo svakodnevno, predavanje je donijelo mnogo korisnih informacija i zanimljivih činjenica temeljenih na istraživanju. Još jednom smo osvijestili koliko nam pametni telefoni koriste, ali i stvaraju ovisnost, smanjuju koncentraciju i odvlače pozornost od učenja, umjetnosti, sporta...
Predavanje je naglasilo izazove, ali i strategije za pametno i uravnoteženo korištenje tehnologije.
Najava predavanja na mrežnim stranicama KGZ-a:
www.kgz.hr/hr/dogadjanja/digitalna-higijena-pametni-telefoni-pametni-ljudi-gdje-je-granica/69376
Foto: Knjižnica Vladimira Nazora
Muzej zaboravljenih priča
21. siječnja 2025.
Učenici 1.b razreda te njihova razrednica Ana Radić, prof. i knjižničarka Jadranka Jurić posjetili su Muzej zaboravljenih priča - kuću čudesa iz hrvatskih narodnih predaja.
Riječ je o jedinstvenom mjestu na kojem se bogata hrvatska nematerijalna baština predstavlja i interpretira kroz autorski koncept multimedijskog umjetnika Zdenka Bašića.
Sjećanja na zaboravljene tajne naših baka i djedova, koje su pripovijedali generacijama, oživljena su u Muzeju kroz sedam tematskih cjelina: starohrvatski mit, vilinske tajne, soba sjena, coperničko vrijeme, vodeni svijet, crnici i prokletstva te mistična Hrvatska.
Nevelik prostor Muzeja opčinio nas je bogatstvom priča, tekstova, vjerovanja i lokaliteta iz starohrvatske mitologije. Čitav jedan svijet bajkovitih bića...
"Ta bića Majke Zemlje, slojevitih i proturječnih osobnosti... prelaze iz priče u priču. Traže samo da ih se čuje. U buci naših misli..."
(Zdenko Bašić)
Potrebno je doći, vidjeti, doživjeti.
Društvo hrvatskih književnika
5. studenoga 2024.
Predstavljanje romana Marulov san
Na Maloj tribini Društva hrvatskih književnika ugledni sveučilišni profesor i književnik Dino Milinović predstavio je svoj roman Marulov san maturantima 4.a i 4.d razreda.
Autor je učenicima približio život u Splitu na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće, upoznao ih s društvom Čuvari pamćenja u kojem su se okupljali splitski plemići onoga vremena, a čiji je član bio i Marko Marulić. Govorio je o koncepciji romana, likovima, kriminalističkom zapletu... te pokušaju da i pomoću ovoga romana današnjim generacijama mladih približi lik i djelo Marka Marulića.
Dino Milinović govorio je učenicima o važnosti čitanja i kulturi pamćenja književne baštine.
Moderator Male tribine: Hrvoje Kovačević.
Knjižnica Vladimira Nazora
30. listopada 2024.
Storytelling
Predavač: dr. sc. Zdravka Biočina, doc.
U Mjesecu hrvatske knjige učenici 2.b razreda i profesorica Sandra Vukić pozvani su na predavanje Storytelling u Knjižnicu Vladimira Nazora.
Bilo je zanimljivo upoznati najpopularniju tehniku pripovijedanja u 21. stoljeću te saznati kako oblikovati dobru priču i zašto je pripovijedanje važno u svakodnevnom životu, u poslovnom svijetu i tijekom cjeloživotne edukacije.