20. lipanj – Dan hrvatskog šumarstva
Hrvatski šumari 20. lipnja obilježavaju Dan hrvatskog šumarstva. Tog dana 1991. godine na 96. Redovitoj sjednici Skupštine Savez društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske promijenio je naziv u Hrvatsko šumarsko društvo, što je povijesni naziv strukovne i staleške udruge.
U spomen na taj događaj na 101. Redovitoj sjednici Skupštine HŠD-a održanoj 9. svibnja 1997. odlučeno je od 1998. godine obilježavati 20. lipanj kao Dan hrvatskog šumarstva.
Što se u proteklih 26 godina pisalo o tom danu donosimo iz nekoliko uvodnika Šumarskog lista.
Uvodnik Šumarskog lista 9-10/1997
Kako obilježiti dan našega šumskoga bogatstva i struke
Šumsko bogatstvo Republike Hrvatske zaslužuje veću pozornost javnosti i vlasti od danas aktualne. Šume kao ekosustavi sudjeluju u zaštiti okoliša više od onoga što se spominje prilikom obilježavanja Dana zaštite okoliša, Dana planeta Zemlje, Dana voda, Dana biološke raznolikosti, te općenito svih onih dana kojima obilježavamo skrb za okoliš. Uvidjevši spomenuti nedostatak Hrvatsko šumarsko društvo donosi, na svojoj 101. redovitoj godišnjoj skupštini 9. svibnja 1997., Odluku o obilježavanju jednoga dana u godini, kad bi se u javnosti, putem tiska, Hrvatske televizije, te predavanjima govorilo o šumi i o šumarskoj struci. Odlučeno je da to bude svake godine 20. lipnja, a dan je nazvan Danom hrvatskoga šumarstva.
Iz rasprava koje su prije toga vođene, može se zaključiti kako bi se taj dan odnosio na iznošenje činjenica o bogatstvu hrvatskih šuma, kako onih o kojima šumarska struka skrbi već dugo vremena, gotovo dva stoljeća (današnje državne šume kojima gospodari javno poduzeće "Hrvatske šume" p. o. Zagreb), tako i privatnih šuma, zakonom zaštićenih šuma u različitim kategorijama prema Zakonu o zaštiti prirode, park-šuma, parkova u kojima se nalazi šumsko drveće i grmlje, drvoreda, vjetrozaštitnih pojaseva različitih kategorija šuma s posebnom namjenom i dr.
Na taj dan, koji bi bolje obuhvatio ono što je zamišljeno kad bi se nazvao Danom šume i šumarstva u Hrvatskoj, govorilo bi se u promidžbenom smislu o značenju šume za zaštitu okoliša i za hrvatsko gospodarstvo u sirovinskom, energetskom, prehrambenom, farmaceutskom, genetskom, estetskom, turističkom, zdravstvenom, hortikulturnom, lovnom i drugom ozračju. Predloženi datum je posebice prikladan, jer je šumska vegetacija u mjesecu lipnju već potpuno razvijena, pa se može ukazati na sve njezine ljepote i koristi.
Taj će dan zasigurno pozdraviti svi oni koji o šumi ovise i skrbe o okolišu, od nevladinih udruga i vladinih institucija, kao što su danas Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Državna uprava za zaštitu okoliša. Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, javna poduzeća "Hrvatske šume", "Hrvatske vode", HEP i dr., kao i šira hrvatska javnost, a isto tako se pruža mogućnost pozvati na raspravu sve one koji ugrožavaju šume vlastitom industrijom i energetikom te one koji skrbe o otpadu.
To je prilika za održavanje stručnih šumarskih skupova na kojima se raspravlja o odnosu šume i okoliša, ulozi šume u zaštiti prirode, te istovremeno gospodarskom značenju šume uz održavanje njezine potrajnosti. Prilika je to za okupljanje svih šumarskih stručnjaka, i onih koji u relativno malome broju rade u različitim državnim institucijama, a značajno utječu prilikom donošenja odluka (ministarstva, inspekcijske službe, državne uprave, javna poduzeća osim "Hrvatskih šuma").
Dani šume i šumarstva u Hrvatskoj, koji će se od 1998. održavati svake godine 20. lipnja, ne isključuju održavanje Dana "Hrvatskih šuma", Dana Šumarskoga fakulteta, Dana Šumarskoga instituta Jastrebarsko, u dane kako je to u njihovoj tradiciji. Obilježavanje spomenutih dana te sudjelovanje navedenih institucija u zajedničkim danima ojačalo bi promidžbu tj. pojasnilo istinu o šumi i šumarstvu u Hrvatskoj, uz sudjelovanje svih institucija u kojima se nalaze članovi Hrvatskoga šumarskog društva. Uz dobar izbor sadržaja koji bi u tekućoj godini bio zanimljiv, postigao bi se zasigurno željeni učinak.
Prof. dr. sc. B. Prpić
Uvodnik Šumarskog lista 5-6/1999
DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA
Dani naše struke održavaju se ove godine 25. i 26. lipnja na području Uprave šuma Ogulin, na Bjelolasici pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a priređuju ih Hrvatsko šumarsko društvo i "Hrvatske šume". Moto ovogodišnjih dana hrvatskog šumarstva glasi: "250-GODIŠNJA TRADICIJA GOSPODARENJA ŠUMAMA, JAMSTVO ZA 21. STOLJEĆE"
Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica, zasigurno je dobar izbor mjesta za obilježavanje šumarskih dana. Okruženje šumama i pogodan za održavanje natjecanja u različitim šumarskim disciplinama kojima je skup obilježen. Pokazat će se sadnja sadnica u klasičnome pošumljavanju, kao i gašenje početnog šumskog požara, dok se natjecanje obavlja po disciplinama gdje se koristi motorna pila i drugi alati potrebni za njegu šuma i korišćenje drva. Ocjenjivati će se stručnost, brzina i točnost.
Najvažniji dio skupa je stručno savjetovanje pripremljeno uz skupštinu Hrvatskoga šumarskog društva, gdje će se raspravljati o tri najzanimljivije teme struke, o kojima se u ovoj rubrici već pisalo (Šum. list 11-12/96, 9-10/97, 3-4/98, 3-4/99). To su:
1. Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode (nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati šumske vegetacije)
2. Vodoprivredna naknada - stanje i prijedlozi za rješenje
3. Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu
Rasprave o navedenim temama su od vitalnog značenja za našu struku i za objekte šumarskoga rada: državne i privatne šume, zaštićene šume, zelenilo naselja, drvoredi, vjetrobrani pojasevi u ozračju održavanja i unapređenja ekoloških i socijalnih funkcija šume, kao i proizvodnje drva visoke kakvoće u višenamjenskoj šumi sa sirovinskom funkcijom.
Skup na Bjelolasici poruka je hrvatskome pučanstvu, kako je šumarska struka u dosadašnja dva i pol stoljeća očuvala hrvatske šume od nemalih pritisaka Beča, Budimpešte i Beograda da se više i nepoštednije iskoriste, ali i od različitih šumarskih škola zadržavši svoja stajališta o uzgajanju prirodne šume oplemenjene stručnom vještinom. Danas su državne hrvatske šume u svojem najvećem dijelu prirodne i vrlo cijenjene s gledišta biološke raznolikosti i općekorisnih funkcija. Život, međutim, donosi neke promjene koje nisu u skladu sa stajalištima šumarske znanosti i struke, a dio njih će se raspraviti na stručnom savjetovanju. 1 upravo je sada bitno da ne izgubimo dah, i dogovore pretvorimo u život.
B. Prpić
Uvodnik Šumarski list 7-8/2017
UZ 20-u OBLJETNICU DANA HRVATSKOGA ŠUMARSTVA
Na 101. Godišnjoj skupštini Hrvatskoga šumarskoga društva, održanoj 9. svibnja 1997. god. (188 sudionika) u Zaključcima pod red. br. 15. Skupština "proglašava 20. lipnja za Dan hrvatskoga šumarstva, koji će se od 1998. godine u organizaciji HŠD-a obilježavati svake godine". Naime, toga je datuma na 96. Redovitoj skupštini 20. lipnja 1991. g. jednoglasnom odlukom promijenjen naziv udruge iz Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u Hrvatsko šumarsko društvo. Tako je od 1998. g. Dan hrvatskoga šumarstva redovito obilježavan. Uz redovita izvješća o radu i financijskom poslovanju udruge, u nastavku je uvijek slijedila aktualna stručna tema. Stručna tema ove Skupštine bila je "Hrvatsko šumarstvo danas i sutra". Uvod u raspravu dali su tadašnji predsjednik HŠD-a prof. dr. sc. Slavko Matić i direktor "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb Anđelko Serdarušić, dipl. ing. šum. Kao temu za razmišljanje, navest ćemo samo dio iz tih uvoda i rasprave objedinjenih u 15 zaključaka.
Prof. Matić ponajprije naglašava kako je HŠD najmjerodavnija stručna organizacija koja mora raspravljati o stanju u hrvatskome šumarstvu, posebno onda kada su svakim danom problemi sve brojniji i uočljiviji. No, nitko ne očekuje njihovo rješenje preko noći. Najvažniji problemi su: zapošljavanje diplomiranih inženjera i općenito smanjenje broja zaposlenih u šumarstvu; nepotrebno izdvajanje velikih površina šuma u nacionalne parkove i parkove prirode i davanje na upravljanje raznoraznim upravnim odborima gdje gotovo i nema šumara; podređeni odnos prema struci gdje Hrvatske ceste, vodoprivreda i elektroprivreda, protivno Zakonu o šumama, ulaze u šume bez naknade; drvni sortimenti se raspoređuju po komisijama, uz niske cijene a svi se zaklinjemo u slobodno tržište; u šumu nam ulaze needucirani i slabo opremljeni poduzetnici s nekvalificiranom radnom snagom; poseban trud treba ulagati u afirmaciju struke utemeljene ponajprije na profesionalnoj etici; trebamo se riješiti onih "zalutalih" u šumarsku struku, kojima je cilj samo laka zarada.
Direktor Serdarušić nakon uvoda daje desetak prijedloga za zaključke; uputiti zahtjev Hrvatskoj radioteleviziji za termin redovitog priloga o hrvatskom šumarstvu; da predstavnici HŠD-a, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i Hrvatskih šuma p. o. izrade suvremeni Zakon o šumama i Dugoročni program šumarstva i upute ga Ministarstvu uz zahtjev za ukidanje tzv. "liste finalista", reprogramiranja dugova, dodjela dionica, odgoda plaćanja itd.; usklađivanje odnosa šumarstva i drugih djelatnosti; da se osigura više financijskih sredstava za gospodarenje privatnim šumama i sanaciju ratnih šteta, te da na prostornom uređenju i djelatnostima zaštite prirode, neizostavno sudjeluju i šumarski stručnjaci.
Tomislav Starčević naglašava kako je vrijeme da se analizira da li smo i koliko, dosljedno provodili temeljne koncepcijske pretpostavke za razvoj hrvatskoga šumarstva, gdje u provedbi tih opredjeljenja još nema jasne šumarske politike; Šumariji kao temeljnoj organizacijskoj jedinici ne daje se dovoljno važnosti i ovlaštenja, iz čega proizlazi gubitak motiva; kod uzgojnih radova vidljivo opada kvaliteta; doradom planova gospodarenja povećava se sortimentna struktura planova sječa, pa nemamo definirane planske veličine; naposljetku ovu Skupštinu smatra poticajnom za temeljiti razvoj šumarstva.
Prof. Joso Vukelić smatra da Vlada RH nema koncepciju razvoja šumarstva i javnog poduzeća, ne uvažava stručna mišljenja, postavlja nekompetentan Upravni odbor; resorno Ministarstvo je neadekvatno organizirano i šumarstvo i lovstvo bi trebalo izdvojiti u posebnu Državnu upravu, kao što su to vode. Posebno ističe nezadovoljstvo društveno-moralnim položajem šumarske struke.
Prvi resorni ministar Ivan Tarnaj ističe kako nijedna organizacija nije konačna, pa tako ni šumarska; ova dosadašnja, obrazlažući je detaljno, smatra da je bila dobra, jer trebalo je u teškim uvjetima preživjeti, no nakon 7 godina možda je vrijeme za novu.
Prof. Branimir Prpić iskazuje nezadovoljstvo podređenošću šumarstva u Strategiji prostornog uređenja RH i smanjenjem opsega šumarskih djelatnosti, posebice u prostornom planiranju i zaštiti prirode i okoliša, gdje šumarske poslove preuzimaju nestručni kadrovi.
Prošlo je 20 godina pa imajući pred sobom ovaj skraćeni prikaz navedene stručne teme (detaljno u Šumarskom listu br. 5-6/1997., str. 323-332), pokušajmo odgovoriti barem na dva pitanja: što se to do danas promijenilo i da li je "svatko od nas korigiranjem svoga rada dao najbolji doprinos poboljšanju stanja u šumarstvu", što je tada sugerirao prof. Matić u uvodnom izlaganju?
Uredništvo
Svim šumaricama i šumarima te prijateljima šumarstva čestitamo Dan hrvatskog šumarstva.