Bali je jedinstven u okviru Indonezije po tome što je pretežno hinduističko ostrvo, dok je ostatak zemlje većinski muslimanski. Oko 90% stanovništva Balija praktikuje Balinežanski hinduizam, posebnu verziju hinduizma koja je spoj tradicionalnih hinduističkih vjerovanja iz Indije i lokalnih balinežanskih animističkih običaja.

Balinežanski hinduizam podrazumijeva vjeru u tri glavna božanstva: Brahma (stvoritelj), Višnu (čuvar) i Šiva (uništitelj). Osim njih, Balinežani vjeruju i u duhove predaka, dobre i loše duhove, kao i u važnost ravnoteže između duhovnog i materijalnog svijeta. Vjeruju da svaka pojava u prirodi ima svoju dušu i značaj. Hramovi su posvećeni različitim božanstvima i duhovima, i nalaze se u gotovo svakom selu i domaćinstvu.

Religija je prisutna u svakodnevnom životu na Baliju – ljudi svakodnevno prave prinosnice od cvijeća, riže i tamjana (tzv. canang sari) koje postavljaju na kućne oltare, trotoare i hramove kao znak zahvalnosti božanstvima. Balinežani redovno učestvuju u vjerskim ceremonijama koje često uključuju plesove, muziku i nošenje tradicionalne odjeće. Neke od najvećih ceremonija su Galungan i Nyepi – Dan tišine, kada čitavo ostrvo miruje, čak se zatvaraju i aerodromi.

Vjera na Baliju nije samo religija, već način života. Duhovnost se ogleda u arhitekturi, umjetnosti, svakodnevnim ritualima i društvenim normama. Balinežani vjeruju u karmu i reinkarnaciju, i zato se trude da žive u skladu s moralnim principima. Svi aspekti života – od poljoprivrede do turizma – prožeti su religijskim značenjem.