Hrvatsko šumarsko društvo kao odsjek Hrvatsko-slavonsko gospodarskog društva utemeljeno je 26. prosinca 1846. godine udruživanjem šumarskih inženjera i tehničara. Osnivanje se temeljilo na povijesnim činjenicama samosvijesti nacionalnih i domoljubnih osjećaja zajedništva u različitim i brojnim državnopravnim sustavima i svjetonazorima svrhom promicanja struke kroz znanost u šumarstvu, poslovima i radovima na zaštiti, uzgoju, podizanju i obnovi šuma, uređivanju šuma; racjonalnim iskorištavanjem šuma načelom potrajnog gospodarenja tim bogomdanim, obnovljivim te nemjerljivo vrijednim prirodnim bogatstvom, a posebito kroz općekorisne funkcije šuma.
Šumarstvo kao i šume tijekom duge i sadržajne hrvatske povijesti su u čvrstoj vezi i ovisnosti o organiziranom društvu, pravnoj znanosti i praksi koja je bila nazočna na njenom tlu kroz povijesne statute primorskih i kontinentalnih gradova iz kojih proizlazi skrb i briga na zaštiti i podizanju šuma.
Udruživanje šumarskih stručnjaka kroz 160 godina organiziranog rada i djelovanja u Hrvatskom šumarskom društvu isječak je iz bogate šumarske povijesnice u Hrvata. O tomu samo dijelom su u tekstu obilježavanja stotinu godina Društva inženjera i tehničara Splita dotično Zajednice udruga inženjera Splita, u skraćenom obliku naznačeni i navedeni podaci, nadnevci, bitna zbivanja kao i imena osoba u osnivanju, radu, djelovanju i aktivnostima Hrvatskog šumarskog društva središnjicom u Zagrebu kao i Hrvatskog šumarskog društva ogranka Split, posebice iskazano za područje Dalmacije. Ta Društva su svoje aktivnosti usmjeravala na promicanju hrvatskog šumarstva i na podupiranju interesa svojeg članstva na održavanju predavanja, izložbi, stručnih ekskurzija, izradi projekata, ekspertiza, mišljenja iz područja šumarstva i lovstva kao i drvne tehnologije. U sukladnosti s navedenim duga je tradicija tiskanja knjiga, priručnika, vrijednih izdanja za funkcioniranje šumarske struke, a posebito informativna i znanstvena vrijednost društvenog časopisa nekad mjesečnika, danas dvomjesečnika ˝Šumarski list˝, koji gotovo neprekidno izlazi od 1.siječnja 1877. godine. Hrvatsko šumarsko društvo istaklo se kroz povijest djelovanjem na utemeljenju prosvijetnih institucija šumarskih škola, među kojima i Srednja šumarska škola za krš u Splitu, osnivanju Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima 1860. godine. Posebito se istakavši politički na poništenju odluke beogradskog režima o dokinuću Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu 1927. godine.
Znanstvena aktivnost predstavljena je okupljanjem šumarskih znanstvenika organiziranjem savjetovanja i simpozija iz problematike struke i zaštite okoliša. Na temelju zaključaka Skupštine Hrvatskog šumarskog društva održanog u Križevcima 1995. godine, osnovana je Akademija šumarskih znanosti u Zagrebu 1996. godine.
Svrhom promicanja zaštite i zastupanja interesa struke, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju poslove u djelatnosti šumarstva, lovstva i prerade drva prema kriterijima europske i svjetske prakse, 27. rujna 2006. godine utemeljena je Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Osnivnjem Komore osigurava se red na tržištu rada u šumarstvu, lovstvu i preradi drva u kojima je prijeko potrebna nazočnost šumarskih inženjera.
Nazivlje društva i udruge se kroz povijest duge od 160 godine mijenjala posljedicom državnopravnih promjena s prvim nazivom ˝Hrvatsko-slavonsko-dalmatinsko šumarsko društvo˝ (15.X. 1876.), pa zatim: Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo, Hrvatsko šumarsko društvo (HŠD), Jugoslavensko šumarsko udruženje (JŠU 12. V. 1922.). DIT NR Hrvatske (4. II. 1946.), Savez inženjera i tehničara FNRJ, Šumarsko društvo NR Hrvatske (20. XII. 1950.), Savez šumarskih društava FNRJ (22. II. 1959.), Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske (SITŠDIH), (20. VI. 1961.), Hrvatsko šumarsko društvo (20. VI. 1991.) Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Dalmacija Split.
Hrvatsko šumarsko društvo kao i Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Dalmacija Split svojim će članstvom i dugogodišnjom tradicijom nastaviti sa stručnim aktivnostima, skrbiti nad šumama kao najznačajnijim kopnenim obnovljivim ekosustavom na svijetu o kojem ovise brojni čimbenici važni za kvalitetan i sadržajan život.
Sastavio:
Porin Schreiber, dipl.ing.šum.