Vremeplov potkivanja konja

Zanimljivisti iz knjige o potkivanju konja iz 1898. prema knjizi originalnog naslova

NAUKA O POTKIVANJU KONJAH - Josip Černy

Zahvaljujući umjetnici, keramičarki iz Velike Gorice Biserki Babić, mogue je zaviriti u originalno izdanje stare knjige o potkivanju konja iz 1892. godine u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji gdje je prema statističkim podacima bilo 250.000 konja. Prosječna vrijednost konja u to vrijeme iznosila je 100 for. što iznosi ukupno 25 miljuna forinti. U to vrijeme , prema autoru “Visoka kr. Hrv.-slav.-dalm. Zemaljska vlada, prateć brižno sve grane narodnog gospodarstva, uvažila činjenice, da se šteta, koja se manjkavim potkivanjem konjah narodnom gospodarstvu nanaša, samo temeljitom, teoretičnom i praktičnom naobrazbom potkivačkih konjah umanjiti može, - odredila je naredbom svojom od 19. prosinca 1885, da se ustroji tečaj za obuku u potkivanju konjah, te tako postade u Zagrebu škola za obuku u potkivanju konjah, u kojoj je otvoren 1. Tečaj dne 1. lipnja 1886.“

Knjiga je nastala na temeljima osobnog iskustva Josipa Černya i 36 godišnje prakse. Listajući original vrijedne stare knjige o potkivanju konja može se istaći da je tiskana na 176 stranica teksta i prepuno slika i crteža.

Knjiga u svojem uvodnom dijelu opisuje “podkovu iz srednjega vieka“ kao manjkavo, nespretno i obično preteško na kojima su “luknje pogriešne i neshodne, a za pribijanje potkovah rabljeni su nedovoljno izradjeni čavli. Uz ovakove odnošaje morali su neriedko konji i uslied lošoga podkivanja ošepaviti, pa je to dalo povoda mišljenju, da svako podkivanje kopito kvari, dočim smo danas o protivnom uvjereni.“ Vrijedna je slika potkove iz srednjeg vijeka koja je prikazana slikom:

Potkova iz srednjeg vijeka Također u knjizi Josipa Černya opisuju se i kopita “starog oblika“ i “novog oblika“, naravno iz vremena 1892. godine, koje su prikazane slikama:

Njemaćka potkova starog oblika

Njemačka potkova novog oblika

Knjga opisuje detaljno “oblik i kakvoću čavalah“, a prikazuje se slikom:

čavli raznih oblika

Knjiga je zanimljiva i običnom čitatelju koji se lagano “prebacuje“ u vrijeme koje je davno prošlo i s divljenjem i poštovanjem divi se ljudima koji su živili vjerojatno sretnije nego mi danas.

I na koncu kao raritet imamo prikaz “svjedodžbe Štajduhar Franje iz Male Bune, općine Vukovina, sreza Velika Gorica, oblasti zagrebačke koji je se podvrgao u Oblasnoj potkivačkoj školi u Zagrebu propisanom ispitu u svrhu dokaza osposobljenja za samostalno tjeranje potkivačkog obrta s odličnim uspjehom. U Zagrebu, dne 25. lipnja 1928.“

Svjedodžba Štajduhar Franje iz 1928. godine

Veljko Skočilić

02.03.2004.