Jesen

RUJAN

Mediteranski festival knjige

Split, 2. - 6. rujna 2020.

Kroz pet dana u Velikoj sportskoj dvorani na Gripamamožete besplatno razgledati štandove izdavača i možda pronaći knjige koje vas zanimaju (po sniženim cijenama.) Brojna kulturna događanja, promocije knjiga, video projekcije, predstavljanja pisaca, čitanje knjiga...

Suradnja Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva kulture na poticanju čitanja

U okviru programa 4. Mediteranskog festivala knjige održana je i panel-rasprava Nacionalna strategija poticanja čitanja – čitanje kao lijek, koju provodi Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje.

Između ostalog, naglašeno je da su razvijene čitateljske kompetencije bitne ne samo za nastavu Hrvatskog jezika već za usvajanje sadržaja mnogih nastavnih predmeta.

Slažemo se!

Iscrpni kalendar može se naći na stranicama Metelwin Digital Library. U izborniku Dogodilo se na današnji dan možete pronaći opširan popis osoba ili događaja vezanih uz taj datum uz kratku bilješku. Koristeći ovaj izvor, odabrane obljetnice ćemo predstaviti na ovim stranicama.

DINKO ŠIMUNOVIĆ

Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. - Zagreb, 3. kolovoz 1933.), hrvatski književnik. Završio je učiteljsku školu i radio kao učitelj u Hrvacama i na Dicmu, te do umirovljenja na Obrtničkoj školi u Splitu. Pozornost kritike privukao je nedovršenom pripoviješću ˝Mrkodol˝ u zadarskom Lovoru, a ubrzo se uvrstio u vodeće noveliste hrvatske moderne. Pisao je pripovijetke, romane, crtice i feljtone. Njegova proza iz Dalmatinske zagore impresivna je i slikovita s jakim epskim i tananim lirskim portretima. Pojedine Šimunovićeve novele vrhunska su ostvarenja u hrvatskoj književnosti. Idealnim spojem narodnoga i umjetnoga, za čim je gotovo uzalud težila starija hrvatska pripovijetka, ostvario je posve osebujan tip novele koji u najboljim primjercima čuva trajnu svježinu. (Izvor: MDL)
Osnivači Googla Larry Page i Sergey Brin upoznali su se na Sveučilištu Stanford, gdje su zajedno bili na poslijediplomskom studiju. Na tom su sveučilištu izradili tražilicu BackRub. Kad se pokazala uspješnom, zaključili su da joj trebaju dati novo ime. Odlučili su se za Google – ime dobiveno od riječi gogool, koja označava broj 10 na stotu potenciju. Još prije nego što su osnovali tvrtku, Andy Bechtolsheim, suosnivač tvrtke Sun (nazvane prema kratici za Stanford University Network), dao im je ček na 100 000 dolara za novu kompaniju. Organizirali su ured u jednoj garaži u Silicijskoj dolini, južno od San Francisca i nedaleko od Sveučilišta Stanford. Na današnji dan prije 14 godina podnijeli su zahtjev za osnivanje svoje tvrtke nazvane Google u saveznoj državi Kalifornija. Prvi im je zaposlenik bio Craig Silverstein, kolega s poslijediplomskog studija na Stanfordu. S postupnim rastom, Google će se kasnije preseliti u Palo Alto, a zatim u Mountain View, gdje mu je i danas sjedište. (Izvor: MDL)
Doktor Živago književni je klasik Borisa Pasternaka objavljen 1957. Godinu dana kasnije, na današnji dan, i američki su čitatelji dobili priliku uživati u priči o Yuriu Zhivagu, doktoru i pjesniku, rastrganom između dvije žene pred početak Građanskog rata u Rusiji. Ipak, ono što knjigu čini kvalitetnom je tema o čovjeku koji se suočava s promjenama u životu izazvanim od strane sila koje ne može kontrolirati. Po knjizi je snimljen i film. (Izvor: MDL)

Međunarodni dan pismenosti (8. rujna)

Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti pojavila se u rujnu 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja. Predstavljena je inicijativa da se jedan dan u godini proglasi Međunarodnim danom pismenosti (International Literacy Day) s ciljem promicanja važnosti učenja i pismenosti, ali i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa veliki dio svjetskog stanovništva. Kao dan obilježavanja odabran je 8. rujna, a UNESCO je s obilježavanjem Međunarodnog dana pismenosti počeo već sljedeće, 1966. godine.

A kako se definira pismena osoba, koliko je nepismenih u svijetu, a koliko u Hrvatskoj, možete doznati iz podataka Državnog zavoda za statistiku.

LAV NIKOLAJEVIČ TOLSTOJ

Lav Nikolajevič Tolstoj Jasnaja Poljana, pokrajina Tula, 9. rujna 1828. - Astapovo, 7. studenog 1910.), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca. (Izvor: MDL)

VJENCESLAV NOVAK

Vjenceslav Novak (Senj, 11. rujna 1859. - Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog. U književnost ulazi 1881. godine pripovijetkom Maca. Napisao je sedam romana. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze piše pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije, kritike i rasprave iz muzikologije i muzičke pedagogije.U svom proznom stvaralaštvu (ponajprije kao pripovjedač) prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Ponirao je u dušu umjetnika i intelektualaca.Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću.U hrvatsku je književnost uveo novinu: prikaz poniženog malog čovjeka i socijalne teme, često vezane uz velegrad - život gradske sirotinje i siromašnih đaka. (Izvor: MDL)
Dječja igra i lutanja mogu također dovesti do senzacionalnih otkrića, kao što se dogodilo na današnji dan 1940. godine kada su četiri francuska dječaka šetala sa psom po obroncima iznad francuskog Montignaca. Kako to obično biva, pas je bio poduzetan i istraživački nastrojen, pa su klinci pronašli pećinu punu prahistorijskih crteža na zidovima. Najpoznatija svjetska izložba umjetnosti naših dalekih predaka u pećini Lascaux otvorena je za javnost 1948. godine. (Izvor: MDL)






21. rujna - prvi dan jeseni

"Tiho, o tiho govori mi jesen:

Šuštanjem lišća i šapatom kiše..."

(D. Cesarić)

Slika: Jesen (1871.)Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Autumn#/media/File:Autumn_LCCN90708855.jpg
Dvadesetogodišnja Annie Cohen Kopchovsky, (poznatija kao Annie Londonderry) majka troje djece, 25. 6. 1894., popela se na svoj dvadeset kilograma težak bicikl, obznanila obitelji i prijateljima da se ide "provozati po svijetu" i krenula iz Bostona. 15 mjeseci nakon toga, 24. 9. 1895., vratila se u Boston. Jedne njujorške novine prozvale se njezin pothvat „najznačajnijim putovanjem koje je ikad napravila jedna žena“. Annie je preokrenula svaki viktorijanski stereotip; ne samo da je napustila, samo privremeno, svoju ulogu majke i žene, već je i dobar komad puta vozila muški bicikl u muškoj odjeći. Zarađivala je tako što je iznajmljivala mjesta na svojoj odjeći i biciklu sponzorima kako bi ih putem reklamirala. (Izvor: MDL)
Francis Scott Fitzgerald (24.09.1896., St. Paul, MN, USA -21.12.1940., Hollywood, CA) bio je američki pisac romana i kratkih priča, a smatra se jednim od najvećih američkih pisaca 20. stoljeća. Ubraja se u pisce “izgubljene generacije”, iz 20-ih godina prošloga stoljeća, a dovršio je četiri romana: "This Side of Paradise", "The Beautiful and Damned", "Blaga je noć" i, njegov najslavniji, "Veliki Gatsby". Peti, nedovršeni roman, "The Love of the Last Tycoon", objavljen je posthumno. (izvor: MDL)Njegovi su romani ekranizirani, a veliku pozornost privukao je "The Great Gatsby" s Leonardom di Caprijem u ulozi Gatsbyja.

Europski dan jezika (26. rujna)

Vijeće Europe utemeljilo je ovaj međunarodni dan s ciljem poticanja jezične različitosti, višejezičnosti i cjeloživotnog učenja. U povodu Europskog dana jezika, zemlje članice Vijeća Europe organiziraju različite aktivnosti s ciljem očuvanja bogate baštine 200 europskih jezika. Na mrežnim stranicama Europskog centra za moderne jezike Vijeća Europe naći ćete mnogo činjenica i zabavnih materijala, jezičnih igara, pitalica, kvizova itd. vezanih za europske jezike.

LISTOPAD

Započinje mjesec listopad, posvećen ljubiteljima knjige, čitanja, knjižnica.

To je i Međunarodni mjesec školskih knjižnica!

Međunarodni dan školskih knjižnica proglasila je, 1999. g., predsjednica Međunarodne organizacije školskih knjižničara, dr. Blanche Woolls, a potvrdio 2005. g. novi predsjednik, Peter Genco.

26. listopada 2020.

Međunarodni dan školskih knjižnica obilježava se svake godine četvrtog ponedjeljka u listopadu s određenom temom vezanom uz rad školskih knjižnica.

U Hrvatskoj ga obilježavamo od 2002. g., a broj aktivnosti iz godine u godinu raste.

(Izvor: MDL)

U Mjesecu hrvatske knjige uključite se u odlično osmišljena događanja u nekom od odjela Gradske knjižnice Kaštela ili pratite brojne online programe vezane uz književnost i očuvanje prirode: čitanja književnih djela, ekokviz, izrada herbarija, origami tehnike. Možete sudjelovati i u likovnom ili literarnom natječaju ili snimiti svoje jednominutno čitanje za čitateljski maraton. O svemu opširnije na mrežnim stranicama Gradske knjižnice Kaštela.

I Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu, najveća županijska mreža knjižnica, pripremila je bogat program događanja u Središnjoj knjižnici te pojedinim knjižnicama u mreži GKMM (knjižne promocije, tribine, susreti, izložbe, radionice). Zanimljivi su i programi Gradske knjižnice Solin (zdrava prehrana i tjelovježba, o plastici, pčelaru-knjižničaru, putopisi, likovna izložba itd.).

Pronađimo aktivnosti i događanja koje nas zanimaju, promišljajmo o važnosti čitanja i očuvanja prirode, družimo se ove jeseni uz knjigu i razlistajmo se!

Međunarodni dan starijih osoba proglasili su Ujedinjeni narodi 1990. godine, želeći tako pokazati da su starije osobe važni članovi svakog društva i kako bi potakli zemlje svijeta da omoguće uključivanje starijih osoba u društvo prema njihovim intelektualnim i fizičkim mogućnostima. U Hrvatskoj je prema popisu iz 2001. 15,7 posto osoba starijih od 65 godina, što će se vjerojatno drastično promijeniti u rezultatima prošlogodišnjeg popisa stanovništva, jer i Hrvatska ima snažan trend starenja stanovništva. (Izvor: MDL)
Odlukom UN, od 2007., na obljetnicu rođendana Mahatme Gandhija, obilježava se Međunarodni dan nenasilja. Gandhi je bio prvi čovjek u povijesti koji je proširio princip nenasilja od pojedinca do društvene i političke razine. Ghandijeva miroljubivost još i danas ima utjecaja na milijune ljudi. (Prema izvoru: MDL)
Sergej Aleksandrovič Jesenjin (Konstatinovo, 3. listopada 1895. - Lenjingrad, 28. prosinca 1925.) je bio ruski pjesnik. U Petrograd je došao 1915. i ušao u književne krugove u kojima je pobudio zanimanje seoskim motivima u poeziji. Stvorio je pjesništvo posvećeno selu i prirodi, s mnogo metafora koje crpi iz seoskog života i vjerovanja. Pred smrt Jesenjin se najviše sjeća ljubavi, koja za njega znači najveću sreću i čudo na svijetu. (Prema izvoru: MDL)
Svjetski dan životinja - 4. listopada, prvi put je obilježen 1931. godine.Taj je dan izabran jer kršćanski svijet tada slavi svetoga Franju Asiškoga - ljubitelja prirode i zaštitnika životinja i okoliša, no poruka koja se šalje na ovaj dan odavno je poprimila transreligijski i transnacionalni karakter. Evolucijski, postavivši ljude na vrh prehrambenoga lanca na Zemlji, ljudsko je društvo kroz povijest stvaralo određeni svjetonazor kojim je od svojih članova zahtijevalo redukciju osnovnih ljudskih vrjednota i vlastitih svjesnosti. Taj postupak smanjivanja povezanosti s prirodom moramo uvidjeti kako bismo shvatili dekadenciju današnjega morala - uzroke potlačivanja, iskorištavanja i pomanjkanja pozitivnih vrijednosti. (Izvor: MDL)
Svjetski dan učitelja obilježava se svake godine 5. listopada. Taj je dan prigoda da se pokaže da je rad učitelja i nastavnika prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva te da se kao takav i cijeni. Cilj Svjetskog dana učitelja je mobilizirati podršku za nastavnike kako bi se osiguralo da će učitelji i dalje ispunjavati potrebe budućih generacija te podići obrazovanje na razinu društvene važnosti i izvući učitelje iz poluanonimnosti i dati im društvenu važnost koju zaslužuju. Prigoda je to i za isticanje važnosti rada svih učitelja i nastavnika i njihov utjecaj na razvoj društva u cjelini, te da se naglasi važnost te profesije, ali i samog obrazovanja čiji su oni nositelji, stoga se taj dan obilježava u više od 100 zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Proglasio ga je UNESCO godine 1994. u spomen na isti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja. (Izvor: MDL)
Edgar Allan Poe (Boston, 19. siječnja 1809. - Baltimore, 7. listopada 1849.), američki književnik koji je stvorio žanr kriminalističkog romana. Njegova prva zbirka, Priče iz Groteske i Arabeske, pojavila se 1840. godine, a sadrži jedno od njegovih najpoznatijih djela, Pad kuće Usherovih. Mračna poema o izgubljenoj ljubavi, Gavran donijela je Poeu svjetsku slavu kad je izdana 1845., a Umorstva u Rue Morgue te Ukradeno pismo, također iz tog perioda, smatraju se Poeovim najpoznatijim kriminalstičkim romanima. Također, bio je aktivan književni novinar. (Prema izvoru: MDL)
HRVATSKA 8. listopada obilježava Dan neovisnosti, jer je toga dana 1991. Hrvatski sabor jednoglasno donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ. Sabor je odlukama uz ostalo utvrdio da Republika Hrvatska više ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ ne smatra legitimnim i legalnim, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije SFRJ. Također je utvrđeno i da Jugoslavija, kao državna zajednica, više ne postoji. (Izvor: MDL)
Ivo Andrić (Dolac kod Travnika, 9. listopada 1892. - 13. ožujka 1975., Beograd) pjesnik, prozaik, književnik i diplomat. Dobivši stipendiju hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Napredak", Andrić 1912. godine započinje studije na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu. Kasnije studira u Beču i Krakovu. Andrić se kao sarajevski gimnazijalac kretao u društvu omladinaca iz buntovničke udružbe Mlade Bosne, a kao zagrebački student upoznao je Matoša no nije se svrstao u krug matoševaca. Interniran za vrijeme rata kao jugoslavenski nacionalist, poslije ujedinjenja ušao je u diplomatsku službu, u kojoj brzo napreduje do pomoćnika ministra vanjskih poslova i najzad izvanrednog poslanika i opunomoćenog ministra u Berlinu. Drugi svjetski rat proveo je povučeno u Beogradu, a poslije 1945. bio je prvi predsjednik Saveza književnika Jugoslavije. 1961 godine dobiva Nobelovu nagradu za književnost za cjelokupno životno djelo. (Prema izvoru: MDL)
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) od 1992. godine, na dan 10. listopada svake godine u više od stotinu zemalja širom svijeta. To je jedinstvena kampanja na svjetskoj razini koja naglašava važnost promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava pažnju na probleme i poremećaje mentalnog zdravlja. Važna je i povezanost mentalnog zdravlja i nastanka kroničnih bolesti (dijabetesa, raka, kardiovaskularnih bolesti, respiratornih bolesti i debljine).
Dana 19. prosinca 2011, Generalna skupština Ujedinjenih proglasila je 11. listopada Međunarodni dan ženskog djeteta, i time predstaviti prava djevojaka i jedinstvene izazove s kojima se djevojke diljem svijeta suočavaju. Iako je došlo do značajnog napretka u poboljšanju pristupa obrazovanju djevojčica tijekom posljednja dva desetljeća, mnoge djevojke, pogotovo one najviše marginalizirane, i dalje su lišene tog temeljnog prava. Djevojke u mnogim zemljama još uvijek ne pohađaju školu i ne završavaju svoje obrazovanje zbog sigurnosnih, financijskih, institucionalnih i kulturnih razloga koji predstavljaju barijere. (Izvor: MDL)
Winnie-the-Pooh, također nazivana Medo Pooh, je izmišljeni medvjedić autora A. A. Milne. Na današnji dan 1926. godine izdana je prva knjiga Winnie-the-Pooh. Milne je u knjigu uključio i pjesmu o medvjediću iz dječje knjige "Kad smo bili vrlo mladi" (1924) i mnoge druge iz "Sada imamo šest" (1927). Sve knjige ilustrirao je E.H. Shepard. Crtice iz imena medvjedića su izbačene kada je kompanija Walt Disney adaptirala priče o Poohu u seriju sa značajkama Disney animacije koja je postala jedna od njegovih najuspješnijih adaptacija. Priče o Poohu su prevedene na mnoge jezike, uključujući i na latinski. (Izvor: MDL)
Mihail Jurjevič Ljermontov (Moskva, 15. listopada 1814. - Pjatigorsk, 27. srpnja 1841.), ruski pjesnik.Rođen i odrastao u Moskvi, Ljermontov je napustio moskovsko sveučilište i stupio u gardijsku vojnu akademiju u Petrogradu.Potresen Puškinovom smrću napisao je pjesmu ˝Smrt pjesnika˝, zbog koje je uhićen i po carevoj naredbi premješten na Kavkaz.Pomilovan je, ali zbog dvoboja sa sinom francuskog zastupnika ponovno je premješten na Kavkaz.Godine 1841., došavši u sukob s kolegom iz vojne škole, oficirom Martinovom, ubijen je u dvoboju, u dobi od 26 godina.Kao romantik pjevao je o ljudima snažnih strasti, o proslavljenim junacima i ruskoj prošlosti. Osuđuje društvo kakvo poznaje, te slavi poštenje i snažne karaktere.U romanu ˝Junak našeg doba˝ prikazuje zatvoren krug plemićkog društva, junaka čiji je ˝portret sastavljen od poroka sveg našeg pokoljenja˝. (Izvor: MDL)
Umjetnička instalacija prof. Benke Trošelj i učenika Doma. Autor fotografije: Benka Trošelj, prof.

16. listopada - Svjetski dan hrane

Svjetski dan hrane proglasila je Svjetska zdravstvena organizacija i obilježava se svake godine 16. listopada. Na taj dan slavimo hranu, ali i razmjenu, napredak i raznolikost poljoprivrede.

Cilj obilježavanja ovog dana je i pojačati svijest javnosti o problemu nedostatka hrane u svijetu te ojačati solidarnost zemalja u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva. Iako u našim razvijenim zemljama obilujemo hranom, a trošimo je i previše, u siromašnim zemljama vlada glad. U svijetu oko 870 milijuna ljudi gladuje! Ovaj se dan obilježava različitim akcijama u kojima se daje hrana onima koji su najugroženiji.

Najveći izazov današnjih generacija predstavlja poboljšanje kvalitete hrane u prehrambenom lancu. Trend smanjenja kvalitete hrane uzrokovan sve većom željom za ekonomskom dobiti treba zaustaviti kroz povećanu kontrolu proizvođača hrane, distribucije i prodaje hrane kao i nadzor i ispitivanje hrane u laboratorijima.

Svjetski dan hrane proglašen je 1979. godine na konferenciji Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) kako bi se obilježio dan osnutka ove organizacije 1945. godine. 1980. godine Generalna skupština organizacije usvojila je obilježavanje ovog dana zbog činjenice da je ''hrana preduvjet ljudskog opstanka i blagostanja te temeljna ljudska potreba''


Izvor: http://kzz.hr/svjetski-dan-hrane
Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Stoga Academia Cravatica proglašava da se 18. listopada svake godine obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate. Naime, na taj dan izvedena je, 2003. godine, spektakularna instalacija Kravata oko Arene u Puli. (Izvor: MDL, izrada plakata u Učeničkom domu i fotografija: B. Trošelj, prof,)
Za Mažuranićeva je banovanja otvoreno Sveučilište u Zagrebu, prvo u Južnih Slavena i velik broj školskih i kulturnih institucija, a doneseni su i slobodoumni zakoni o slobodi tiska i okupljanja. Sveučilište Franje Josipa I svečano je otvoreno 19. listopada 1874. Svečanosti su zapravo trajale tri dana, a središnji dan otvorenja započeo je budnicom, svečanom misom u prvostolnici, nastavljen svečanošću otvaranja i proglašenjem prvog rektora Matije Mesića u sabornici te zaključen banketom, bakljadom i veselom đačkom večeri u Gradskoj streljani. Na središnjoj je svečanosti potpisana Spomenica svečanog otvorenja. (Izvor: MDL)
Od 2000. godine obilježava se Svjetski dan jabuka. Cilj obilježavanja je uputiti na važnost jabuka u svakodnevnoj prehrani, jer kako kaže stara poslovica “Jabuka na dan tjera doktora iz kuće van»!! («An apple a day, keep a doctor away»!). Jabuka je dokazano zdrava namirnica, pa pojedemo li dvije jabuke dnevno, učinili smo mnogo za očuvanje svojeg zdravlja. (Izvor: MDL)

ALFRED NOBEL

Alfred Bernhard Nobel (Stockholm, 21. listopada 1833. - San Remo, 10. prosinca 1896.), švedski kemičar, pronalazač, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac; volio je sebe nazivati dobročiniteljem čovječanstva.U čast Alfreda Nobela je nazvan kemijski element nobelij otkriven 1956.g.Četiri godine nakon njegove smrti, 29. lipnja 1900. godine utemeljena je Nobelova nagrada, a 1901. godine dodijeljene su prve nagrade za fiziku, kemiju, medicinu, književnost i mir. (Izvor: MDL)

Ivan Kukuljević Sakcinski na posljednjem staleškom zasjedanju Hrvatskog sabora 23. listopada 1847. godine održao je vatreni govor nakon kojeg je Sabor proglasio hrvatski jezik službenim u javnoj uporabi. Pobjeda hrvatskog jezika u predvečerje revolucionarne 1848. bila je plod diplomatske i političke borbe zastupnika u Hrvatskom saboru i u zajedničkome hrvatsko-ugarskom saboru tijekom pola stoljeća. (Izvor: MDL)

VESNA PARUN

Vesna Parun (Zlarin, 10. travnja 1922. - Stubičke Toplice, 25. listopada 2010.), jedna od najpoznatijih suvremenih hrvatskih pjesnikinja iz druge polovice 20. st.To mjesto u hrvatskoj književnosti zauzela je zahvaljujući raskošnosti pjesničkog izraza, bogatstvu tema i motiva i stvaralačkoj plodnosti.Poezija je prava domena Vesne Parun, no već je poslije druge knjige pjesama počela pisati prozu i drame.Objavljeno joj je preko 60 knjiga poezije i proze i uprizorena su četiri njezina dramska djela.Za svoj pjesnički rad dobila je značajne i brojne nagrade i priznanja. Za zbirku ˝Pjesme˝ (1948.) dobila je Nagradu Matice hrvatske, za zbirku ˝Crna maslina˝ (1955.) dobila je Nagradu grada Zagreba, za stihovani dječji roman ˝Mačak Džingiskan i Miki Trasi˝ (1968.) dobila je Nagradu Grigor Vitez, 1972. dobila je kao najuspješniji dječji pjesnik Zmajevu Nagradu Matice srpske u Novom Sadu, a 1970. u Parizu je dobila Diplomu za poeziju.Njena zbirka ˝Zore i vihori˝ (1947.) po mnogo čemu označava važan datum u razvojnom tijeku novije hrvatske poezije (Izvor: MDL)

ZDENKO RUNJIĆ

Zdenko Runjić (26. listopad 1942. - 27. listopad 2004.), hrvatski skladatelj, jedan je od najpopularnijih i najkreativnijih autora domaće zabavne glazbe, prvenstveno dalmatinsko-mediteranskog melosa.Bogat muzički opus počeo je na Festivalu zabavne muzike Split, na kojem se prvi put pojavio 1963. godine.Napisao je niz vječnih melodija dalmatinske pjesmarice, koje su tokom 40 godina otpjevali: Oliver, Tereza, Mišo Kovač, Vice Vukov, Josipa Lisac, Meri Cetinić, Ibrica Jusić, ˝Novi fosili˝, ˝Magazin˝, Goran Karan, Zrinka i brojni drugi.Njegove najpoznatije pjesme su:˝Galeb i ja˝, ˝Skalinada˝, ˝Sunčane fontane˝, ˝Rusticana˝, ˝Dalmatinko˝, ˝Oprosti mi, pape˝, ˝Vjeruj u ljubav˝, ˝Poeta˝, ˝Malinkonija˝, ˝Četiri stađuna˝, ˝Lastavica˝, ˝Jubin te, jubin˝, ˝Potraži me u predgrađu˝, ˝Kapetane moj˝, ˝Oluja˝, ˝Diridonda˝, ˝Nadalina˝, ˝Piva klapa ispo´ volta˝, ˝Prozor kraj đardina˝, ˝Vagabundo˝ i druge, koje su svojom mediteranskom melodioznošću i dalmatinskim temperamentom obilježili čitave generacije.Uspjeh mu je donio i neprijatelje, pa je 1993. godine zbog sporova s festivalom Split osnovao svoj festival pod nazivom ˝Melodije hrvatskog Jadrana˝.Godine 1998. nagrađen je Porinom za životno djelo. (Izvor: MDL)

SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ

Silvije Strahimir Kranjčević (Senj, 17. veljače 1865. - Sarajevo, 29. listopada 1908.), hrvatski pjesnik, najznačajniji pjesnik realizma; značajan pravaš.Kao pjesnika zanimale su ga sve brige i tegobe njegova naroda, a izražavao ih je uz pomoć biblijskih i antičkih parabola, simbola iz povijesti kršćanstva i židovskog naroda; njihovom je alegoričnošću odijevao temeljna ljudska pitanja o svemiru, o životu, o neskladu ideala i zbilje, o svrsi čovjeka i prirode, o vjeri, o Crkvi, o Bogu, o smrti, o ljubavi i suzi, o grijehu i o sreći, o pravdi, o slobodi.Svemirske vizije koje otkriva njegova poezija izrasle su iz mračne stvarnosti khuenovske Hrvatske.Sve patnje što su ih trpjeli njegova pogažena domovina i njegov poniženi narod doživljavao je starčevićanskim očajavanjem i proživljavao svojim pjesničkim senzibilitetom tako intenzivno, da je njihov domet prelazio granice zemaljske stvarnosti. Kozmička dimenzija njegova pjesništva, o kojoj se toliko govorilo i nagađalo, suvislo i nesuvislo, nije zapravo ništa drugo nego bolni odjek i projekcija hrvatske nesreće. (Izvor: MDL)
31. listopada obilježavamo Svjetski dan štednje. Na taj su se dan 1924. u Milanu sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova kako bi pronašli izlaz iz krize nakon Prvog svjetskog rata. Oko 350 predstavnika financijskih ustanova iz 27 zemalja svijeta složili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva. (IZvor: MDL)

STUDENI

Svi sveti - 1. studenoga

Uz Dušni dan katolički blagdan obilježen štovanjem pokojnika; u crkvenoj godini i tradicijskoj kulturi današnje značenje dobio je u razdoblju od IX. do XI. st. S obzirom na običaje, u Hrvatskoj ima regionalno-lokalno značenje. Pri blagovanju obrednim se postupcima obraćalo pokojnicima, za njih se na grobovima ostavljala hrana ili se kroz noć u kući ostavio prostrt stol s jelom i pićem (ili samo pićem). U jadranskoj su se regiji pekli posebni kolačići ili peciva lumbija, ublija i sl. Nekada rjeđe, u novije doba obvezno je uređivanje i kićenje grobova cvijećem, paljenje svijeća, škropljenje posvećenom vodom. U nekim stočarskim krajevima taj se dan smatrao pastirskim blagdanom, posljednjim u godini, kada su pastiri bili posebno darivani od svojega gospodara, najčešće u hrani, kojom su se zajedno častili.

Citiranje:Svi sveti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 2. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59094>.

Dušni dan (Dan mrtvih) - 2. studenoga

Katolički blagdan, zajedno s prethodnim danom Svih svetih obilježen štovanjem pokojnika, dolaženjem na groblje, kićenjem grobova, paljenjem svijeća (na groblju i u kući). U pučkoj tradiciji bilo je uobičajeno da se ostatci obilne večere ostave noću na stolu za pokojnike; gdjegdje se za taj dan priprema posebno jelo od leće, koje se nudi svakomu tko naiđe ili dođe u kuću.

Citiranje:Dušni dan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 2. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16720>.

Svjetski dan romskog jezika - 5. listopada

Jedan od najvažnijih romskih nacionalnih praznika - Svjetski dan romskog jezika, na poticaj iz Hrvatske, UNESCO je 2015. g. proglasio dijelom svjetske baštine.

"Romski narod u svijetu govori jezičnim dijasistemom kojega čini 60-ak dijalekata, nerijetko potpuno različitih. Ipak, većina Roma govori jezikom romani chib (romani ćib). Zbog činjenice da je romski jezik nestandardiziran i da njegova dijalektalna razmrvljenost onemogućava višu razinu socio-lingvističke integracije i povezanosti romskih zajednica, može se govoriti i o ugroženosti romskoga jezika..." (više na https://veljkokajtazi.com/romski-praznici/05-11-svjetski-dan-romskog-jezika/)


A kako je Svjetski dan romskog jezika obilježen u Zagrebu, pogledajmo u prilogu HRT-a.

Međunarodni dan izumitelja - 9. studenoga

Međunarodni dan izumitelja je dan koji se obilježava u Europi 9. studenog na dan rođenja američke filmske glumice i izumiteljice Hedy Lamarr. Neki od ciljeva koje organizatori ovog blagdana prate su podsjećanje na već davno zaboravljene izumitelje,podsjećanje na velike izumitelje koji su poboljšali naš svakodnevni ljudski život i poziv na zajednički inovativni rad za našu zajedničku ljudsku budućnost. Dan izumitelja je jedna inicijativa od Gerhard Muthenthaler, jednog Berlinskog ekonoma. (izvor: MDL)

A mi se podsjetimo na naša četiri znanstvena velikana (fotografije i podaci: MDL):

FAUST VRANČIĆ

Šibenik, 1. 1. 1551. - Venecija, 20. 1. 1617.

polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.

RUĐER JOSIP BOŠKOVIĆ

Dubrovnik, 18. 5. 1711. - Milano, 13. 2. 1787.

matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof; isusovac.

NIKOLA TESLA

Smiljan, 10. 7. 1856. -New York, 7. 1. 1943.

fizičar, znanstvenik, inžinjer, izumitelj


SLAVOLJUB EDUARD PENKALA

Liptovsky Mikulaš, 20. 4. 1871. -Zagreb, 5. 2. 1922.

inžinjer i izumitelj

“Ljudski napredak i razvitak uvelike ovise o inventivnosti. Ona je najvažniji proizvod čovjekova stvaralačkog mozga, čija je krajnja svrha potpuna vladavina uma nad materijalnim svijetom i uprezanje prirodnih sila u korist ljudskih bića. To je težak zadatak svakog pronalazača, često pogrešno shvaćen i rijetko kad nagrađen. Ali pronalazač je ipak obilno nagrađen ugodnim korištenjem svojih sposobnosti te saznanjem da je dio iznimno povlaštenog sloja bez kojeg bi ljudski rod već odavno propao u ogorčenoj borbi s nemilosrdnim silama prirode.”

(Nikola Tesla, uvodni citat iz knjige "Moji pronalasci" iz 1919.g.)

Martinje - 11. 11.

Veselice krštenja mladog vina obično se obavljaju na dan sv. Martina (11. studenog), utemeljitelja benediktinskog samostana u Toursu (Francuska), inače, po rodu Panonca. Ovaj crkveni red, a zacijelo i benediktinac Martin, (316.-397.) zaslužni su za širenje kulture loze i vina. Pradavni pučki običaj prevođenja mošta u mlado vino, koji se kod nas njeguje naročito u sjeverozapadnim vinorodnim područjima Hrvatske i u susjednim vinogorjima Slovenije. (Izvor: MDL)

Dan hrvatskih knjižnica - 11. 11.

Odlukom 37. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva, održane 2010.g. u Tuhelju, dan proglašenja prvoga hrvatskog Zakona o bibliotekama 11. studenoga 1960.g. obilježava se kao Dan hrvatskih knjižnica. Dan hrvatskih knjižnica ustanovljen je s ciljem bolje vidljivosti i prepoznatljivosti knjižnica i knjižničnih aktivnosti u javnosti, upoznavanja s mnogostrukim i važnim poslanjem i ulogom knjižnica u informiranju, obrazovanju i kulturi pojedinaca i zajednice u cjelini te razgradnje stereotipnih predodžbi o knjižnicama i knjižničarima. (Izvor: MDL)
(1.fotografija: https://vukovarskivodotoranj.hr/2020/11/06/60-ih-kljucna-gradevina-vukovarskog-sustava-vodoopskrbe/ (pristupljeno 12. studenoga 2020.)
(2. fotografija: autor: Andrijana Skelić)

18. 11. - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

18. studenoga sjećamo se tragičnog pada herojskog grada Vukovara te spominjemo tužnu obljetnicu stravičnog pokolja civila i branitelja u selu Škabrnje u zadarskom zaleđu. No, ove godine, po prvi put, Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje postaje državni blagdan i neradni dan te će biti obilježen kao Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata. Hrvatska se s tugom i ponosom sjeća svih naših ranjenih, poginulih, streljanih ili nestalih civila i branitelja.

Za Vukovar često kažemo da je mjesto posebnog domovinskog pijeteta, simbol Domovinskog rata. 18. listopada 1991., nakon tri mjeseca opsade, granatiranja i teških borbi, agresor JNA i srpske paravojne postrojbe, osvojili su napaćeni Vukovar. To je bila najveća i najkrvavija bitka Domovinskog rata.

Ovih dana svečano je otvoren obnovljeni Vodotoranj, jedan od simbola Vukovara. Tijekom opsade grada, dvojica hrabrih Vukovaraca, Ivica Ivanika i Hrvoje Džalto, svake su se ratne noći penjali na vodotoranj kako bi podigli hrvatsku zastavu i pokazali sugrađanima da izmučeni grad još nije pao. Vodotoranj je pogođen je neprijateljskim projektilima preko 600 puta.

Nakon tri i pol godine radova na obnovi, danas je zaštićeno kulturno dobro – memorijalni spomenik. I svjetli u mirnodopskoj noći naše slobodne zemlje.


Napustila su nas dva velikana hrvatskog glumišta, ostali su u sjećanju brojni filmovi, serije, kazališna djela, u kojima su ostvarili zapažene i nezaboravne uloge.

MUSTAFA NADAREVIĆ

Banja Luka, 2. 5. 1943. - Zagreb, 22. 10. 2020.

Inžinjer Duje u "Velom mistu"

Strikan Jozo u "Velom mistu"

ŠPIRO GUBERINA

Šibenik, 1. 3. 1933. - Zagreb, 27. 11. 2020.

Počinje došašće (29. studenoga 2020.)

Ove godine, došašće - vrijeme pripreme za blagdan Božića, započinje 29. studenoga 2020. paljenjem prve svijeće na adventskom vijencu, u našim domovima, u crkvama, na javnim mjestima.

Učenici cvjećari i naši djelatnici već tradicionalno izrađuju adventski vijenac koji se postavlja oko fontane u parku u Kaštel Novom. U subotu navečer, 28. 11. 2020., bit će zapaljena prva svijeća na ovom predivnom vijencu.

PROSINAC

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a - 1. prosinca

1988. godine, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije, 1. prosinca obilježava se kao Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Širom svijeta ljudi odaju počast osobama koje su izgubile bitku protiv ove bolesti s ciljem podizanja svijesti o potrebi suzbijanja diskriminacije i stigmatizacije oboljelih te kako bi upozorili na rizike i opasnosti od HIV-a/AIDS-a.

Podsjetimo se na najbitnije činjenice vezane uz HIV/AIDS u članku Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije.

Međunarodni dan volontera - 5. prosinca

Svim volonterima čestitamo Međunarodni dan volontera, 5. prosinca, te upućujemo posebnu zahvalu za iskazanu predanost i spremnost ulagati sebe i posvetiti svoje vrijeme kako bi pomogli drugima u nevolji

Preneseno sa stranice https://civilna-zastita.gov.hr/vijesti/vijesti/cestitamo-medjunarodni-dan-volontera-3254/3254

6. prosinca - Blagdan svetog Nikole

U katoličkom svijetu, ali i općenito u tzv. zapadnoj kulturi 6. prosinca slavi se Sveti Nikola. Dobra djeca pronalaze u svojim čizmicama darove, dok Krampusi donosi šibe za zločestu djecu.

No, tko je zapravo bio Sveti Nikola i od kuda dolazi legenda o darivanju djece?

Sveti Nikola je ranokršćanski biskup iz 4. stoljeća, iz maloazijskoga grada Mira, današnjeg Demrea u Turskoj. Njegovi bogati roditelji umrli su dok je još bio mlad pa je rano ostao sam. Već od rane mladosti se odlikovao velikim čovjekoljubljem i mnogim milosrdnim djelima. Uz njegov je život vezano mnogo anegdota i danas je među njima teško razlikovati koje su istinite, a koje nisu. No sigurno je to da se isticao dobrotom i hrabrošću u vremenima kršćanskih progona. U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu, a vele da je i prodao sav svoj imutak te novac podijelio siromasima.

Umro je 6. prosinca u Miri oko godine 340. Negdje se može naći i podatak da je umro ranije. Godišnjica njegove smrti slavi se kao Dan Svetog Nikole. Svetog Nikolu štuju i istočni i zapadni kršćani. Običaj štovanja svetog Nikole u Hrvatskoj seže u daleku prošlost. Tako na ulazu u uvalu Mrtinovik zavjetno je od hvarskog kamena sagrađena 1922. godine kapela posvećena Gospi od zdravlja i sv. Nikoli koju je sagradio brodolomac Ivan Modrić. Također, noć uoči svetog Nikole pod jastuk su se u nekim primorskim krajevima stavljale tri jabuke.

Svetog Nikolu danas znamo kao zaštitnika djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca, putnika, otoka Sicilije, pariškog sveučilišta i mnogih gradova širom svijeta.


Izvor: http://www.skole.hr/aktualno/vazni-datumi?news_id=813