"...postoje dvije različite metode za utvrđivanjem početka i kraja godišnjih doba - meteorološka i astronomska.
Meteorološkom metodom se vode meteorolozi koji promatraju spuštanje i rast temperature te stanje u atmosferi. Prema ovoj metodi, meteorološka sezona koordinira se prema kalendaru te svako godišnje doba traje tri mjeseca. Ovom metodom proljeće traje od 1. ožujka do 31. svibnja.
Druga metoda temelji se na astronomskim sezonama te se odnosi na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce. Astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kada Zemljina rotacijska os bude na 23,5 stupnjeva u odnosu na orbitu oko Sunca. Tako nam ove godine proljeće stiže danas prijepodne (20. 3. 2021.)
Izvor: https://www.voda.hr/hr/novosti/svjetski-dan-voda
Opširnije na poveznici https://www.ekovjesnik.hr/clanak/3834/svjetski-dan-voda-2021-vrednovanje-vode
http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/i_vrkljan/i_vrkljan_bio/
Beograd, 21. VIII. 1930. - Zagreb, 23. ožujka 2021.
Preminula je jedna od najvećih hrvatskih književnica. Objavila je više od dvadeset pjesničkih zbirki, romana, autobiografske proze i eseja te veliki broj scenarija za televizijske i radijske drame. Njeni su radovi prevedeni na više jezika, a dobitnica je nagrada Ksaver Šandor Gjalski, Ivan Kovačić, Tin Ujević, nagrade HAZU-a za najbolji roman te priznanja Vladimir Nazor za životno djelo. Za dopisnu članicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrana je 2008.
Više: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65508
https://twitter.com/velvetlusia/status/1190643683479175169
O pučkim običajima za Cvjetnicu u Kaštelima možete doznati više na mrežnim stranicama naše škole u članku Uskrsni običaji u Kaštelima.
Cvjetnica (Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica, Nedjelja muke Gospodnje), pučki naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća. U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja). Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme. Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost. U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke.
Izvor: Cvjetnica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 3. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13072>.
Veliki tjedan (grč. ἀγία ἑβδομάς, lat. hebdomada sancta: Sveti tjedan), u crkvenoj godini, vrijeme što počinje Cvjetnicom i završava Uskrsom; posljednji korizmeni tjedan, liturgijski uređen u IV. st. Tada se u svim kršćanskim konfesijama slavi spomen na posljednje dane Kristova života, njegovu muku i smrt. Glavni su dani Nedjelja palmi ili Cvjetnica (Kristov ulazak u Jeruzalem), Veliki četvrtak (sjećanje na Kristovu posljednju večeru, ustanovljenje euharistije), Veliki petak (dan muke Kristove), Velika subota (dan Kristova počinka u grobu).
Izvor: Veliki tjedan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 3. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64186>.
U povodu nadolazećeg Svjetskoga dana kazališta ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je poruku svim kazališnim umjetnicima i djelatnicima te vjernoj kazališnoj publici: "Svjetski dan kazališta koji se na inicijativu Međunarodnog kazališnog instituta obilježava od 1961. i ove godine na žalost protječe u sjeni pandemije koja je na svjetskoj razini paralizirala izvedbene umjetnosti kao nikad ranije u povijesti. Kazališta i umjetnici čije je poslanje da svoja vrata i svoja srca otvaraju publici prisiljeni su gotovo potpuno se zatvoriti, što uzrokuje ne samo emotivnu prazninu već i ozbiljne egzistencijalne poteškoće. .."
Cijeli članak možete pročitati OVDJE
Prvotravanjska šala označava običaj kada osobe jedni drugima smišljaju bezopasne smicalice ili objavljuju krivotvorene ili lažne novosti, priče ili informacije. Cilj je da se primjerice članove obitelji, prijatelje, poslovne kolege, itd. želi dovesti u smiješan položaj. Prvotravanjske su šale običajne u većini europskih zemalja, a poznate su već od 16. stoljeća. Javljaju se i u novinama, časopisima, u prilozima radijskih ili televizijskih postaja, na web stranicama.
Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Prvotravanjska_%C5%A1ala
Izvor 10 najvećih prvotravanjskih šala: https://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/10-najvecih-prvotravanjskih-sala---378761.html
Od 1967. u svijetu se 2. travnja obilježava Međunarodni dan dječje knjige, upravo na obljetnicu rođendana Hansa Christiana Andersena. To je prilika da se podsjetimo koliko su knjige za djecu važne u njihovu odrastanju te da im moramo omogućiti da ljubav prema knjizi razvijaju od najranije dobi.
Opširnije o dječjoj literaturi te preporuku dječjih knjiga po izvoru knjižničarke možete naći u izborniku Kalendar čitanja 2021.
Autizam se danas definira kao organski razvojni defekt mozga koji se očituje teškoćama u društvenim interakcijama i komunikaciji te neuobičajenim ponašanjem.
Svjetska je znanost, zahvaljujući pronalascima s područja genetike, neurologije i drugih znanosti mnogo toga spoznala o čimbenicima povezanim s autizmom, ali još nije u potpunosti razjasnila zbog čega nastaje navedeni spektar poremećaja.
Prema zadnjem izvještaju Centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti Sjedinjenih Američkih Država, bilježi se stalan porast prevalencije autizma, koja sada iznosi 11,3 /1000 djece ili, kao što autori navode, svako 88. dijete u Americi ima neke simptome iz autističnog spektra. U Hrvatskoj se podaci o osobama s poremećajima iz autističnog spektra prate u okviru Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom u kojem je zabilježeno 1.927 slučajeva, pri čemu je, u skladu s gore navedenom procjenom prevalencije, moguće očekivati i do 12.000 osoba s navedenim spektrom.
Prema nizu istraživanja su osobe s autizmom i njihove obitelji posebice vulnerabilan dio populacije koji zahtijeva sustavna rješenja. I ove će se godine u Hrvatskoj nizom manifestacija obilježiti ovaj dan i senzibilizirati hrvatsku javnost na potrebu da bude društvo jednakih šansi za sve.
Izvor: http://www.kzz.hr/dan-autizma
Glavna skupština Ujedinjenih naroda je odabrala 2. travnja za obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, čime želi skrenuti pozornosti javnosti diljem svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života.
Opširnije o osnovnim obilježjima autističnih poremećaja, kliničkoj slici, specifičnostima itd. možete doznati u članku:
Nedjelja uskrsnuća Gospodinova - najstariji i najveći kršćanski blagdan, spomen Kristova uskrsnuća – temelja kršćanske vjere.
Povijesni pregled obilježavanja Uskrsa, od ranokršćanskog vremena do danas, pročitajte OVDJE
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO; engl. World Health Organization, akronim WHO), neovisna specijalizirana ustanova UN-a, zadaća koje je pomaganje u ostvarenju najviše razine zdravlja za sve ljude u svijetu; sjedište joj je u Ženevi.
Formalno je utemeljena 7. IV. 1948., kada je na prvoj Svjetskoj zdravstvenoj skupštini donesen njezin Ustav (taj je nadnevak potom proglašen Svjetskim danom zdravlja).
Izvor: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
Svjetski dan Roma obilježava se 8. travnja, u spomen na održavanje prvog Svjetskog kongresa Roma prije 50 godina u Londonu.
Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj ih živi gotovo 17 tisuća, a neslužbeno čak 40 tisuća. Na svečanosti u Zagrebu poručeno je da se Romi, unatoč pozitivnim pomacima, i dalje suočavaju s diskriminacijom, problemima u integraciji, obrazovanju i zapošljavanju.
Opširnije u ČLANKU.
Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja kako bi se jačala svijest ljudi prema prirodnom okolišu. Mngobrojnim događanjima i akcijama nastoji se skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja, klimatskih promjena, uništavanja ekosustava i ugrožavanja životinjskih i biljnih vrsta.
Tema ovogodišnjeg Dana planeta koja glasi „Restore Our Earth“ (Obnovimo našu Zemlju).
Opširnije u ČLANKU.
Odlukom Sabora Republike Hrvatske od 1996. godine, u spomen na Marka Marulića koji je toga datuma 1501. godine dovršio Juditu, dana 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige.
23. travnja ovilježavamo Svjetski dan knjige i autorskih prava uz manifestaciju Noć knjige. Na ovaj datum su 1616. godine umrla dva velika svjetska književnika: Miguel de Cervantes i William Shakespeare pa je proglašen 1995. na Glavnoj skupštini UNESCO-a, kao simbolični datum u svjetskoj književnosti.
Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt. Demonstracije su održane radi zahtjeva radnika za osamsatnim radnim vremenom.
1. svibnja se kao međunarodni praznik rada obilježava od 1889. godine, a u Hrvatskoj je prvi put obilježen 1890. godine u Maksimiru. U 20. je stoljeću se datum s vremenom etablirao kao anarhistički i socijalistički blagdan, te je baš u tim krugovima poznat i kao Međunarodni dan radnika, odnosno Praznik rada. U ovom je obliku prvi svibnja postao međunarodno slavlje socijalnih i ekonomskih uspjeha radničke klase i sindikalnog pokreta.
Izvor: MDL, https://library.foi.hr/citaonica/Od 1948. Međunarodni dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca obilježava se 8. svibnja, na dan na koji je 1828. godine rođen Henry Dunant - osnivač Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Temeljna načela pokreta su: humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost.
O našem, izuzetno važnom i značajnom Hrvatskom crvenom križu, doznajte više na njihovim stranicama: https://www.hck.hr/.
Od 20:00 sati, putem YouTube kanala, možemo uživo pratiti koncert grupa Pavel, Silente i Vatra.
Danom Europe, koji se održava 9. svibnja svake godine, slavi se mir i jedinstvo u Europi. Datum označava godišnjicu povijesne Schumanove deklaracije. U govoru u Parizu 1950. Robert Schuman, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova, iznio je svoju ideju o novom obliku političke suradnje u Europi s pomoću kojeg bi rat među Europskim državama postao nezamisliv.
Opširnije na: https://ec.europa.eu/croatia/content/europe-day-9-may_hr
Svim majkama, sretan njihov dan!
Opširnije: https://hr.wikipedia.org/wiki/Maj%C4%8Din_dan
Najlipše brdo na svitu slavi svoj rođendan!
Međunarodni dan obitelji proglasili su Ujedinjeni narodi 1989. godine, a u svijetu je prvi put obilježen 15.05.1994. godine pod sloganom "Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece". kao odraz značaja što ga međunarodna zajednica pridaje obitelji kao temeljnoj jedinici društva.
Svake godine se raznim događajima obilježava ovaj dan čime se prisjećamo, da je obitelj temelj današnjeg društva, da se iz obitelji i obiteljskog okruženja stvaraju ljudi sa svojim karakterom, stavovima, vjerovanjima koji grade neki budući svijet.
Izvor: MDL
O muzejskim događanjima u našoj zemlji povodom Međunarodnog dana muzeja doznajte više OVDJE.
Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja, pokrenuo je 1977. godine Međunarodni savjet za muzeje (ICOM). Svake godine svojim članovima (muzejima i stručnjacima koji rade u muzejima) ICOM preporuča temu vezanu za aktualne trendove i zbivanja u muzejskoj zajednici. Tom prilikom muzeji diljem svijeta skreću pozornost široj javnosti na kulturnu baštinu i ulogu muzeja u njenom očuvanju. Međunarodni dan muzeja, na inicijativu Muzejskog dokumentacijskog centra [MDC] u Hrvatskoj se obilježava od 1980. godine.
Izvor: MDL
Izvor: MDL
Svjetski dan kulturnih različitosti, dijaloga i razvoja obilježava se 21. svibnja svake godine.
"Veoma često su najnedostupnije i najefikasnije ideje veoma jednostavne: učiniti naš svijet boljim, prijateljskijim i sigurnijim mjestom putem dijaloga i većeg razumijevanja među narodima i kulturama jedna je od njih" - izjavio je glavni tajnik Vijeća Europe Terry Davis povodom Svjetskog dana kulturnih različitosti, dijaloga i razvoja.
Kulturne različitosti tema je mjeseca svibnja u preporukama čitanja dobrih knjiga u ovoj Godini čitanja 2021. Više u našem Kalendaru čitanja.
Izvor: MDL
Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju. Obilježava se svake godine 22. svibnja kao spomen na 22. svibnja 1992., datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti. Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.U Danu zaštite prirode organiziraju se odgojne, obrazovne, rekreativne, stručne i druge aktivnosti kojima se na primjeren način potiče i promiče zaštita prirode, a Ministarstvo kulture tradicionalno dodjeljuje nagrade na području zaštite prirode.
Europski dan parkova je proglasila Federacija nacionalnih parkova Europe (EUROPARC Federation) s ciljem podizanja vrijednosti europskih zaštićenih područja i dobivanja javne podrške u provedbi svojih ciljeva. Prvi je puta obilježen 1999. godine kada je organiziran širok spektar aktivnosti u zaštićenim područjima i o njima, kako bi se naglasila važnost zaštite prirode. Ovaj datum je odabran kao spomen na proglašenje prvih europskih parkova – devet nacionalnih parkova u Švedskoj 24. 5. 1909.godine. Hrvatski Sabor je na sjednici 19. rujna 2002. potvrdio Konvenciju o europskim krajobrazima kojom se obavezuje na promociju zaštite krajobraza, upravljanje i planiranje, te organizaciju europske suradnje o pitanjima krajobraza.
Izvor: MDL
Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine. Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.
Izvor i opširnije na: https://sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja/vazni-datumi/30-svibnja-dan-drzavnosti
u Katoličkoj crkvi, svetkovina na spomen ustanovljenja euharistije na Veliki četvrtak; slavi se u četvrtak nakon svetkovine Presvetoga Trojstva. Nastala je u XIII. stoljeću (Liège, 1246), a za cijelu Zapadnu crkvu uveo ju je papa Urban IV. (1317). Ubrzo se na taj dan počela održavati svečana procesija (tijelovska procesija), uz ophodnju po cijelome mjestu; obično se zastane na četiri stajališta (»sjenice«) na kojima se naviješta evanđelje na četiri strane svijeta i podjeljuje blagoslov s Presvetim.
Izvor: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61299>.
Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Obilježavanjem Dana zaštite okoliša diljem svijeta, Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.
Izvor (vidi opširnije): https://www.zzjzdnz.hr/zdravlje/okolis-i-zdravlje/632
Ovogodišnja tema Svjetskog dana oceana je „Ocean: Život i egzistencija“. Cilj je upoznati javnost s utjecajem ljudskog djelovanja na mora i oceane te aktivnije uključivanje u globalni pokret za zaštitu oceana i projekte održivog upravljanja svjetskim oceanima.
Prvi broj tiskan je 17. lipnja 1943. godine u pojati na Mosoru. Nakon toga tiskala se u Brštanovu, Splitu, Ogorju, Livnu, Hvaru i Visu, a od 26. listopada 1944. stalno u Splitu. Prvi broj lista tiskan je u napuštenoj pastirskoj pojati na Mosoru 17. lipnja 1943. godine s podnaslovom "Dnevnik Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta Dalmacije".
Novine su se tiskale u otežanim uvjetima s primitivnim sredstvima. Papir za tiskanje dopremao se potajice iz Splita. Među prvim novinarima Slobodne Dalmacije isticali su se Šerif Šehović, prvi glavni urednik lista, Leon Geršković i Živko Gattin, a listu su pridonijeli i ilustratori Cvjeta Job i Joko Knežević. Za list je pisao i književnik Jure Kaštelan.
Izvor: MDL