U utorak 16. studenoga 2021. godine održana je prva radionica (2 sata) u okviru projekta Naša mala knjižnica.

U projekt su uključeni učiteljica Zvjezdana i njezini učenici, 4. b razred, a školski koordinator projekta je knjižničarka.

Ovaj međunarodni projekt ove godine također nudi bogati izbor naslova, a prvi koji smo pročitali bio je Jeti u kojega nitko nije vjerovao.

Na početku sata smo se upoznali s projektom te su učenicima podijeljene kreativne knjižice. Upoznali smo se s novom državom Poljskom, tražili smo ju na karti Europe i bojili poljsku zastavu.

Saznali smo da je čak sedamnaest dobitnika Nobelove nagrade iz Poljske, da je Nikola Kopernik poljski astronom te po čemu je on poznat.

Također smo se upoznali s biografijama autorice Asie Olejarczyk i ilustratorice Aleksandre Golebiewske.

Nakon čitanja slikovnice naglas, pustili smo glazbu i otplesali nekoliko plesova kao Jeti i dječak iz priče. Dopustili smo da nam se zavrti u glavi od plesa i neizmjerno smo uživali.

Razgovarali smo o glavnim likovima u priči i u osmosmjerci smo pronalazili pojmove koji su vezani za Jetija, tj. za njegove sposobnosti. Tako smo pronašli niz argumenta zašto bi Jeti trebao biti ponosan na sebe i vjerovati u sebe.

Igrali smo igru koja se posebno svidjela učenicima. Na papir su nacrtali okvir zrcala i na dnu napisali svoje ime. Poslali su papir po razredu i svatko je za svakoga nešto napisao. Svaki je učenik za ostale učenike trebao upisati nešto lijepo.

Kada su pročitali komentare svojih prijatelja, bili su ponosni na sebe baš kao i Jeti iz priče.

Na kraju smo sastavljali naš vlak, tj. ispisivali smo lokomotive i stavljali ih na pano.

Učenici će u zajedničku bilježnicu crtati, zapisivati rečenice, misli i izreke, a ta bilježnica će predstavljati Jetijev dnevnik.

U četvrtak 20. siječnja 2022. održana je druga radionica u okviru projekta Naša mla knjižnica.

Čitali smo knjigu Medvjedovanje litavskog pisca Kestutisa Kasparvičiusa.

Na prvom satu, u uvodnom dijelu, podsjetili smo se u kojem se dijelu Europe nalazi Litva, saznali smo kako su Litavci pravi poligloti, da u glavnom gradu Vilniusu postoji tajno društvo obožavatelja ljuljački koji noću postavljaju ljuljačke diljem grada.

U Proleksis enciklopediji saznali smo nešto više o Velikom medvjedu (zviježđu) te smo isto nacrtali.

Nakon čitanja knjige, razgovarali smo o dojmovima, a učenici su izrazili svoje oduševljenje knjigom. Čitajući knjigu naučili smo da medvjedi očari žive u Andama, pande u Kini, klokani u Australiji, da su medvjedi na Sjevernom polu uvijek bijele boje, a himalajski medvjedi imaju bijeli ovratnik...

Rješavali smo zadatke u kreativnoj knjižici: bojili litavsku zastavu, osmišljavali dijaloge između medvjeda, rješavali labirint, na karti svijeta pronalazili medvjeđa staništa...

Na drugom satu smo od platna izrađivali medvjediće i uz njih stavljali poruke. Medvjediće smo ostavili na različitim lokacijama kako bi pronašli svog novog vlasnika.

I na kraju smo pretraživali enciklopedije (Dokeo, Velika dječja enciklopedija, Enciklopedija životinja...) kako bismo naučili nešto više o vrstama medvjeda. Nakon toga smo ih nacrtali i napisali nekoliko natuknica o njima i od svega toga je nastao edukativno-kreativni plakat.

autorica: Els Heinsalu

ilustratorica Kristi Kangilaski

U srijedu 16. veljače 2022. g. održana je treća radionica u okviru projekta Naša mala knjižnica.

Pročitali smo knjigu Ahaa! Estonske autorice Els Heinsalu koja je ujedno i fizičarka.

Na jednostavan i zanimljiv način kroz ovu knjigu učenici su saznali nešto više o važnim znanstvenicima i izumiteljima te njihovim otkrićima.

Knjiga je napisana jednostavno i razumljivo, ali na kreativan način tako da uspijeva zadržati zanimanje učenika, ali i odrasle osobe od početka do kraja.

Nakon pročitane knjige, pronalazili smo na interaktivnoj karti Europe, odakle su ovi poznati znanstvenici i po čemu su oni poznati.

Razgovarali smo o njihovim otkrićima- gravitaciji, volumenu, zakonu slobodnog pada, saharinu, penicilinu te smo pokušali dati primjere iz naše okoline. Npr. koliko koliko će koji predmet istisnuti vode iz posude, hoće li jednako brzo padati teža i lakša stvar na tlo, zašto Zemlja privlači stvari i sl.

U enciklopediji smo pronašli informacije o našim, hrvatskim, izumiteljima pa smo saznali da je Faust Vrančić izumio padobran, a Zlata Bartl Vegetu.

Izradili smo igru memorije te smo kroz igru ponavljali, tj. spajali izumitelja/znanstvenika s izumom/otkrićem.

Učenik Marko Raguž izradio je vjetrenjaču.

Vjetrenjača je ekološka, izrađena je od otpadnih materijala i ne zagađuje okoliš, a za svoj rad koristi obnovljivi izvor energije-vjetar.

Napisao: Petr Stančik

Ilustrirala: Galina Miklinova

U srijedu 16. ožujka 2022. godine je održana radionica u okviru projekta Naša mala knjižnica 2.

Pročitali smo knjigu H20 i vodena tajna misija, češkog autora Petr Stančika.

U uvodnom dijelu radionice učenici su saznali gdje se nalazi Češka (na karti Europe) te neke zanimljive činjenice kao npr. u Češkoj postoji više od 2000 dvoraca, glavni je grad Prag, a tamo se nalazi treći najstariji sat na svijetu (Praški astronomski sat ili Praški orao), najpopularniji sport je hokej i sl.

Nakon pročitane knjige učenici su se uključili u različite aktivnosti:

• • otkrivanje što je najveće blago na svijetu, zaokruživanjem točnih izjava nakon pažljivog slušanja;

  • rješavanje zagonetke kako bi pomogli glavnom liku Hubertu;

  • upoznavanje s različitim izumima koji se pojavljuju u knjizi te povezivanje ilustracije i objašnjenja;

  • razgovor o važnosti vode za cijeli svijet;

  • labirint-dovođenje kapi vode, kroz zamršene cijevi, do posude;

  • usporedba dvaju fotografija i pronalaženje razlika.

Napisala: Koraljka Milun

Ilustrirala: Ana Vujasić

U srijedu 16. ožujka je održana peta radionica u okviru projekta Naša mala knjižnica.

Pročitali smo knjigu Baton i Roni, hrvatske autorice Koraljke Milun.

Nakon čitanja naglas učenici su se upoznali s biografijama autorice i ilustratorice.

Razgovarali smo o znamenitostima u RH: najveća skupina neandrtalaca je živjela na našem području, na karti Mjeseca se nalaze imena dvaju hrvatskih znanstvenika (Mohorovičića i Boškovića), od 9. st. Hrvati se služe vlastitim pismom –glagoljicom koja se do 18. st. koristila usporedno s latinicom; obojili smo hrvatsku zastavu te smo ponovili iz kojeg je stoljeća oblik hrvatskoga grba, što znače boje na grbu te što predstavljaju grbovi na kruni.

Nakon toga smo razgovarali o kućnim ljubimcima ( tko ima, tko bi želio imati, što bi želio raditi s psom, kako bi postupio kada bi pronašao odbačeno štene na cesti i sl.).

Učenici su osmišljavanje taktike nošenja s kaznom-po uzoru na glavi lik u knjizi i izrada crteža.

Nakon toga su dopunjavali izrezane dijelove na fotografiji koja prikazuje prizor kada su Baton i Roni na željezničkom kolodvoru.

Podsjetili smo se što su palindromi te smo pronalazili iste i osmišljavali vlastite. Učenicu su rješavali labirint, promatrali su sličice i određivali razlike, osmišljavali su popis stvari koje bi ponijeli na put- u zaraslu šumu, na snježnu planinu i u pustinju. Kao nagradni zadatak učenici su dobili pisanje pjesama o najboljem prijatelju-četveronožnom ljubimcu.