Projekti u školskoj godini 2021./2022.

Svi projekti koji su navedeni u nastavku imaju za cilj  razvoj kritičkog mišljenja i stava te stvaranje čitateljskog ukusa kod učenika. Uz istraživanje i kreativne aktivnosti potičemo učenike na čitanje s razumijevanjem. Na taj način učenici razvijaju svoje sposobnosti učenja, timskog rada i socijalnih vještina koje ostaju učenicima u navici za cijeli život. 

eTwinning Projekt školskih knjižničara: Godina čitanja 202. zapravo su objedinjene sve aktivnosti tijekom Godine čitanja, uključujući i raznovrsne projekte koje potiču čitanje i kritičko mišljenje. Većina dole navedenih projekata su projekti poticanja čitanja.

Međunarodni projekti:

eTwinning projekt MITOVI I LEGENDE / MYTHS & LEGEND - 1.- 8. razredi

eTwinning projekt UZ ČITANJE RIJEČI RASTU 2 / WORDS GROW BY READING 2 - 1. i 2. razredi

eTwinning projekt: GLAGOLJICA - pismo roda moga - 4. razredi

ČITANJEM DO ZVIJEZDA - Projekt poticanja čitanja - 7. razredi

eTwinning projekt WMMH = WHAT MAKES ME HAPPY? / ŠTO ME ČINI SRETNIM? - 1.-4. razredi 

eTwinning projekt KÜLTÜREL MIRASIMIZ OLAN MOTIFLERE VE MASALLARA DOKUNUYORUZ WE TOUCH THE MOTIFS AND FAIRY TALES OF CULTURAL HERITAGE / DODIRUJEMO MOTIVE I BAJKE KULTURNE BAŠTINE - zainteresirani učenici

Nacionalni projekti:

eTwinning projekt PROJEKT ŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA: GODINA ČITANJA 2021. - 1. -8. razred

eTwinning projekt ČOKOLADNI IZAZOV - 4. d razred

eTwinning projekt ČUDESNA TEKUĆINA VODA 2 - razredna nastava

DAJ ŠAPI GLAS! - 4. a razred

Školski projekti:

MITSKA BIĆA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI - 3.-7. razredi

ŽIVOTINJSKA FARMA - 4. a razred - projekt poticanja čitanja za solidne čitače

ČITAM SVOJU KNJIGU - 2. razredi - projekt poticanja čitanja za čitače početnike

ISTRAŽIVANJE ČITALAČKIH NAVIKA UČENIKA I DJELATNIKA OŠ IVANA MAŽURANIĆA - Noć knjige 2022.

Međunarodni eTwinning projekt UZ ČITANJE RIJEČI RASTU

Namjena ovog projekta je približiti djeci čitanje knjiga te time izgrađivati kulturu čitanja, razvijati čitalačku vještinu učenika i njihovo kritičko mišljenje.

Cilj ovog projekta je poticati radost čitanja, razvijati vještinu čitanja, učiti kako se odnositi prema knjizi, pobuditi interes učenika za čitanje knjiga, osnaživati kritičko mišljenje o pročitanom i osnažiti ulogu čitanja u razvoju jezičnih, komunikacijskih i stvaralačkih kompetencija potrebnih za izazove suvremenog društva.

Projekt će se provoditi cijelu školsku godinu 2021./2022.

Do sad smo čitali: Oprostite... jeste li Vi vještica?, Super je bit' različit', Figaro, mačak koji je hrkao, Žabac Dabac, Nemaš pojma, Grizlijane!, Djed i repa...

MJESEC HRVATSKE KNJIGE U GODINI ČITANJA 2021.

(15. listopada – 15. studenog 2021.)

Tema ostvarena u našoj školi je „Mitska bića u hrvatskoj književnosti“. Ovaj je edukativni program proveden u razrednoj i predmetnoj nastavi u suradnji sa školskom knjižničarkom. Učenici su upoznali mitska bića iz slavenskih mitova i legendi, čitali djela hrvatske književnosti u kojima se nalaze mitska bića te ih prepoznavali u djelima Ivane Brlić-Mažuranić. Učenici su se kreativno izražavali literarno, dramski i likovno. Učenici prvih i drugih razreda su pak čitali „Prašnjavka“ Želimira Hercigonje i „Mala kućna čudovišta! Stanislava Marjanovića i tako upoznali bića modernih mitova.

Priključili smo se u međunarodni eTwinning projekt MITOVI I LEGENDE.

Nakon PowerPoint prezentacije uz predavanje o slavenskoj mitologiji školske knižničarke učenici su: 

4. a - slikali mitološka bića,

4. b - pisali bajkovite priče u kojima su upotrijebili kao likove slavenska mitska bića,

4. c -  izrađivali lutke mitskih bića.

6. razredi - slikanje mitskih bića,

7. razredi - mitologija u obliku stripa. 

Prilkom čitanja "Priča iz davnine" četvrtaši i šestaši su prepoznavali bića iz slavenske mitologije.

Međunarodni eTwinning projekt KÜLTÜREL MIRASIMIZ OLAN MOTIFLERE VE MASALLARA DOKUNUYORUZ WE TOUCH THE MOTIFS AND FAIRY TALES OF CULTURAL HERITAGE / DODIRUJEMO MOTIVE I BAJKE KULTURNE BAŠTINE

Uz Andesenove, Grimmove i Perraultove bajke došlo vrijeme da upoznamo i bajke naše spisateljice Ivane Brlić Mažuranić. Proojekt nam se lijepo uklopio i nastavio na projekt Mitovi i legende. 

Upoznali smo mnoštvo zanimljivih priča i popratili zanimljivim likovnim i literarnim aktivnostima.

Neke od legendi koje smo obradili...

eTwinning projekt PROJEKT ŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA: GODINA ČITANJA 2021. /

Natjecanje u znanju i kreativnosti „ČITANJEM DO ZVIJEZDA“ - Nacionalni projekt za poticanje čitanje i promicanje kulture čitanja

ISTRAŽIVANJE ČITALAČKIH NAVIKA UČENIKA I DJELATNIKA OŠ IVANA MAŽURANIĆA  

Noć knjige 2022.

Povodom manifestacije Noć knjige provele smo istraživanja na školskoj razini o čitalačkim navikama učenika i djelatnika škole.

Ankete su objavljene u aplikaciji Google Forms, a anketna su pitanja prilagođena učenicima razredne nastave (mini anketa), predmetne nastave (midi anketa) i djelatnicima škole (maxi anketa).

Za učenike predmetne nastave bila je i osigurana mogućnost ispunjavanja ankete u predvorju škole. Tableti su bili dostupni za ispunjavanje tijekom odmora, učenici su za svrhu ispunjavanja ankete smjeli koristiti mobitele na satu, učitelje informatike smo zamolile da odvoje par minuta na satu Informatike kako bi i preostali učenici mogli ispuniti ankete ako to nisu uspjeli u predvorju škole. Za ispunjavanje ankete trebalo je oko 5 minuta.

U ponovljenom istraživanju vidjet ćemo trend čitateljskih navika. Anketa nije bila obavezna, bila je anonimna, a nama je bilo drago vidjeti da je odaziv bio velik jer je time i točnost rezultata veća.

Učenici prvih razreda nisu bili uključeni u anketu jer nisu još naučili ni sva slova.

Anketu su provodile uz pomoć učiteljica razredne nastave i učiteljica Informatike učiteljica Hrvatskog jezika Antonija Jelavić Bednjanec i školska knjižničarka Marija Gajski.

PROJEKT PRIČOSVIJET

I ove godine nastavljamo projekt PRIČOSVIJET kojim a vježbamo verbalne i prezentacijske vještine. 

Učenici su uživali u osmišljavanju i prezentiranju priča svojim prijateljima. 

PRIČOSVIJET

Jednom davno u čarobnom dvorcu živio je najmoćniji čovjek na svijetu, Car. Čaroban dvorac je jedino mjesto gdje se može živjeti. U čarobnom dvorcu je živio Car, njegovi vojnici i tragači. Dvorac je bio na kotačima i cijelo se vrijeme kretao.

Jednog dana Car je naredio svojim vojnicima i tragačima da krenu u potragu za zmajevim srcem kako bi vratili svijet u normalu.

Sa svojom magijom su upalili stroj za putovanje kroz vrijeme. Vratili su se 10 milijuna godina u prošlost, kada je svijet bio lijepo mjesto za živjeti.

Putovanje je trajalo 10 sekundi. Nakon 10 sekundi našli su se u beskrajnoj šumi. Car je tragačima naredio da nađu izlaz iz beskrajne šume. Put je dugo trajao. Na putu su naišli na čudne biljke i životinje. Nakon dugog hodanja uspješno su izašli iz beskrajne šume.

Car je naredio tragačima da nađu špilju gdje se nalazilo zmajevo srce.Špilja se nalazila na najvišoj i najvećoj planini na svijetu. Kada su se svi popeli na planinu, morali su upotrijebiti svoju magiju da otvore vrata špilje.

Kada su otvorili vrata špilje, odmah su ugledali kovčeg u kojem se nalazilo zmajevo srce. Kovčeg je bio zatvoren, još ga nitko nije pokušao otvoriti.

Vojnici su sa svojim čarobnim mačevima pokušali otvoriti kovčeg, ali nije uspjelo. Pokušali su više puta, ali nije uspjelo.

Car je onda naredio da ujedine njihove magije i da zajedno pokušaju uništiti kovčeg. Svi su dali sve od sebe. Odjednom kovčeg se počeo tresti. Sve jače i jače. Od jednom svima se pred očima pojavila bijela žarka svijetlost. Nakon nekog vremena bijela svijetlost se maknula i stajali su na predivnoj zelenoj livadi među životinjama. Svi su se pogledali zbunjeno. Nakon što su shvatili što se desilo svi su bili sretni. Sa svojom magijom su se vratili u čarobni dvorac. U dvorcu su svi bili sretni i svi su slavili uništenje zmajevog srca.

Ivan J. R. i prijatelji, 6.c

OPIS MEĐUNARODNOG PROJEKTA "Čitanjem do zvijezda

„Čitanjem do zvijezda“ nacionalni je projekt za poticanje čitanja s međunarodnim sudjelovanjem i promicanje kulture čitanja koji su 2009. godine pokrenuli knjižničari osnovnih i srednjih škola Međimurske županije. 

Područje provedbe projekta: Republika Hrvatska, Republika Srbija, Republika Mađarska,  Republika Slovenija

Tema ovogodišnjeg projekta: Knjiga i film

Knjige odabrane za projekt na razini OŠ:

1. Frances Hodgson Burnett: Tajni vrt 

2. Roald Dahl: Vještice

3. Ransoma Riggsa: Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu

Ekranizirani naslovi istih knjiga: 

Tajni vrt (2020.), Vještice ( 2021.) i Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu (2020.)

U školskoj godini 2021./2022. natjecanje se održalo na tri razine: školskoj, županijskoj i nacionalnoj i to u dva oblika: kviz znanja i kreativni uradak. Sve su se razine natjecanja održale na daljinu preko aplikacije M. Teams. 

U projekt su u našoj školi bile uključene Marija Gajski, knjižničarka, Antonija Jelavić Bednjanec, prof. Hrvatskog jezika te učenice sedmih razreda.

17. prosinca 2021. - školska razina kviza znanja  održala se u knjižnici. Sudjelovale su učenice 7.a i 7.b. razreda

3. ožujka 2022. - na županijsku razinu plasirale su se učenice Ina Mihovec, Ema Fila i Doma Antić. Čestitamo!

Uz priznanja, učenice su dobile knjige: Tajni vrt i Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu.

Provođenje ovog projekta tijekom nastavne godine pozitivno je utjecalo na čitalačke navike ne samo sudionica, nego i ostalih učenika kojima je prezentirano naše sudjelovanje u natjecanju te se planira provoditi i dalje.

Međunarodni eTwinning projekt: GLAGOLJICA - pismo roda moga

Našu je pismenost srednjeg vijeka obilježilo glagoljično pismo. Najstariji spomenici na hrvatskom jeziku pisani su glagoljicom. Glagoljica se upotrebljavala do početka 16.stoljeća. Najstariji spomenici potječu iz 11.stoljeća na Kvarnerskom području i u njegovoj blizini gdje se glagoljica najprije ukorijenila: Krčki natpis, Valunska ploča, Plominski natpis, Bašćanska ploča i Jurandvorski ulomci.

Učenici 4.b razreda učili su lekciju o prvim hrvatskim spomenicima na glagoljici i odlučili su ovladati tim pismom. Uz pomoć abecede na glagoljici učenici su prijatelju iz klupe pisali pismo na glagoljici, a zatim su odgovarali. Uživali su u pisanju poruke i odgonetavanju primljene poruke. Nakon te vježbe zabavili su se ispisujući svoje ime u veselim bojama.

ISTRAŽIVANJE ČITALAČKIH NAVIKA UČENIKA I DJELATNIKA OŠ IVANA MAŽURANIĆA - Noć knjige 2022.

Povodom manifestacije Noć knjige provele smo istraživanja na školskoj razini o čitalačkim navikama učenika i djelatnika škole.

Ankete su objavljene u Google Formsima, anketna su pitanja prilagođena učenicima razredne nastave (mini anketa), predmetne nastave (midi anketa i djelatnicima škole (maxi anketa).

Za učenike predmetne nastave bila jei osigurana mogućnost ispunjavanja ankete u predvorju škole. Tableti su bili dostupni za ispunjavanje tijekom odmora, učenici su za svrhu ispunjavanja ankete smjeli koristiti mobitele na satu, učitelje informatike smo zamolile da odvoje par minuta na satu Informatike kako bi i preostali učenici mogli ispuniti ankete ako to nisu uspjeli u predvorju škole. Za ispunjavanje ankete trebalo je oko 5 minuta.

U ponovljenom istraživanju vidjet ćemo trend čitateljskih navika. Anketa nije bila obavezna, bila je anonimna, a nama je bilo drago vidjeti da je odaziv bio velik jer je time i točnost rezultata veća.

Učenici prvih razreda nisu bili uključeni u anketu jer nisu još naučili ni sva slova.

Anketu su provodile uz pomoć učiteljica razredne nastave i učiteljica Informatike učiteljica Hrvatskog jezika Antonija Jelavić Bednjanec i školska knjižničarka Marija Gajski.

Ta su dva projekta isprepletena i pomažu učenicima u savladavanju tehnika i načina rada koji će im biti korisni i potrebni u samostalnom učenju u predmetnoj nastavi.

Teme oba projekta su životinje, a cilj je razviti odgovorno ponašanje prema svim životinjama: divljim, domaćim i kućnim ljubimcima. Učenici ujedno savladavaju vještine pretraživanja informacija, sažimanja i izlaganja u usmenom obliku te u pisanoj formi. 

Uz kreativno i maštovito vodstvo školske knjižničarke  Marije Gajski učenici su do sada napravili slijedeće:

Mirna Vranić, učiteljica 4. a

Veljača i Ožujak: Grupni rad istraživanja enciklopedije o životinjama.

eTwinning projekt ČOKOLADNI IZAZOV

Kako bismo predstavili učenicima projekt i naše buduće aktivnosti Učiteljica Karmen Maduna i školska knjižničarka Marija Gajski povele su razgovor s učenicima o temama koje nam slijede tijekom projekta.

Odmah su učenici priznali da ih najviše privlači zadnja stavka prikazana na plakatu. Da bismo došli do te stavke čeka nas još puno posla. 😊

Treba li čokolada buditi samo pozitivne emocije?

Učenici su svašta do sada saznali o čokoladi. Čokolada, naime, raste samo u toplim i vlažnim predjelima blizu ekvatora. Prve poznate plantaže u svijetu su bile upravo plantaže kakovca.

Asteci i Maje

U tim su prije 2600 godina živjele drevne civilizacije Asteka i Maja na području današnje Srednje Amerike, današnjeg Meksika.

Stablo kakaovca

Saznali smo da čokolada ne raste na drveću ali raste zrno kakaovca. Zrna kakaovca su se toliko cijenila da su ih koristili kao sredstvo plaćanja, a od praha kakaa kuhali su pjenasti napitak, čokoladnu smjesu koji su koristili u svetim obredima. Zvalli su je čokolata.

U travnju su priređivali slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha tijekom kojega bi se prinosile životinjske žrtve i dijelili pokloni. Tada se pila čokolada pomiješana s ljutim papričicama.

Čokoladni eksperiment – OKUSI 

Tijekom praznika učenici su dobili nastavni listić. Trebali su napraviti čokoladni eksperiment s različitim čokoladama. Sigurno je bilo užasno cijele praznike kušati čokolade i provjeravati razlike u okusima. 

Pokus:

·         pripremite dvije vrste čokolade: gorku (udio kakaa oko 70 %) i slatku (udio kakaa oko 40 %)

·         odlomite pola kockice svake od navedenih čokolada (može se pripremiti i vodena otopina)

·         uzmite pola kockice prve čokolade, nanesite je na površinu jezika te pažljivo pojedite

·         odredite vrstu okusa i ucrtajte na kojem području jezika ga najviše osjećate

·         uzmite pola kockice druge čokolade i ponovite pokus.

Odgovorite na pitanja:

1. Nalazi li se osjet za slatko na vrhu jezika, sa strane jezika ili na njegovom korijenu? Označi na slici. ________________________

2. Osjećate li na istom području jezika okus i gorke i slatke čokolade? _______________________________________________________

3. Je li istina da nam poruku o tome je li čokolada slatka ili gorka šalje mozak? ______________________________________________

4. Utječe li čokolada na vaše osjećaje? Kako to objašnjavate? _______________________________________________________________

5. Imate li želju za još jednom kockicom čokolade? Odakle dolazi ta želja?  __________________________________________________

Profit i dobitak imaju svoju cijenu

Iskorištavanje djece za rad je vrlo često. U zapadnoafričkim zemljama djeca služe kao robovi u berbi kakaovca, a prema najnovijoj studiji to se nije promijenilo, usprkos obećanjima vodećih svjetskih proizvođača čokolade. 

KADA IDUĆI PUT KUPITE ČOKOLADU SJETITE SE OVE DJECE KOJU ISKORIŠTAVAJU ZA RAD NA PLANTAŽAMA!!!

ISTRAŽIVANJE O ČITALAČKIM NAVIKAMA UČENIKA I DJELATNIKA ŠKOLE  

(Noć knjige 2022.)  

Povodom manifestacije Noć knjige provedeno je istraživanje na školskoj razini o čitalačkim navikama učenika i djelatnika škole.   

Ankete su objavljene u Microsoft Formsu, anketna su pitanja prilagođena učenicima razredne nastave (mini anketa), predmetne nastave (midi anketa) i djelatnicima škole (maxi anketa).   

Za učenike predmetne nastave bila je osigurana mogućnost ispunjavanja ankete u predvorju škole. Tableti su bili dostupni za ispunjavanje tijekom odmora, učenici su za svrhu ispunjavanja ankete smjeli koristiti mobitele na satu, učitelje informatike zamolile smo da odvoje par minuta na satu Informatike kako bi i preostali učenici mogli ispuniti ankete ako to nisu uspjeli u predvorju škole. Ispunjavanje ankete trajalo je oko 5 minuta.   

U ponovljenom istraživanju vidjet ćemo trend čitateljskih navika. Anketa nije bila obavezna, bila je anonimna, odaziv je bio velik, a s tim i točnost rezultata veća.   

Učenici prvih razreda nisu bili uključeni u anketu jer nisu još savladali čitanje na potrebnoj razini.  

ANKETA ZA UČENIKE OŠ Ivana Mažuranića, Zagreb  

U anketi za učenike razredne nastave sudjelovala su 234 učenika, od toga 108 dječaka i 122 djevojčice. Od 2. do 4. razreda ukupno je 259 učenika tako da je odaziv 90,3 %.  

Učenici razredne nastave anketu su ispunjavali na satu Informatike uz pomoć učiteljice zbog zahtjevnosti forme ispitivanja.  

U anketi za učenike predmetne nastave sudjelovao je 161 učenik, od toga 62 dječaka i 99 djevojčica. Učenici predmetne nastave anketu su ispunjavali samostalno u slobodno vrijeme. Od 5. do 8. razreda ukupno je 289 učenika tako da je odaziv 56 %.  Sudjelovanje učenika posebnih razrednih odjela nije predviđeno.   

U anketi je sudjelovalo:  

66 učenika 2. razreda (90 %)  

96 učenika 3. razreda (100 %)  

67 učenika 4. razreda (95 %) 

57 učenika 5. razreda (80 %)  

18 učenika 6. razreda (25 %)  

53 učenika 7. razreda (73 %)  

33 učenika 8. razreda (50 %)  

Volite li čitati?  

Učenici razredne nastave manje vole čitati od učenika predmetne nastave. 

Učenici koji vole čitati ujedno su i članovi gradske knjižnice i vole tiskane knjige, većinom čitaju lektiru i većinom smatraju da čitaju dovoljno. Ti učenici imaju svoj “kutak za čitanje“ u kojem najčešće čitaju dječje romane. U obiteljima učenika koji vole čitati postoji navika kupovanja knjiga. Pandemija nije imala utjecaj na oblik knjige koji vole čitati (tiskane ili e-knjige).  

Učenici koji su odgovorili da čitati “vole, ali ne pretjerano", odgovorili su da više vole tiskane knjige i također su članovi gradske knjižnice. 

Oni koji ne vole čitati većinom su odgovorili da ih čitanje asocira na “učenje i školske obveze", ako i čitaju, čitaju lektiru, u njihovoj obitelji ne postoji navika kupovanja knjiga, nemaju svoj “kutak za čitanje”. Prije pandemije su čitali manje ili pandemija nije imala utjecaj na njihovu naviku čitanja.   

U gradsku je knjižnicu upisana većina učenika. Knjižnicu posjećuju zbog posudbe lektirnih djela i posudbe knjiga za čitanje u slobodno vrijeme, ali i za učenje i pisanje zadaće. Oni koji nisu članovi gradske knjižnice, ni ne posjećuju je.  

Jednak broj učenika RN živi u obitelji u kojoj postoji i ne postoji navika kupovanja knjiga.  Oni učenici u čijim obiteljima postoji navika kupovanja knjiga članovi su gradske knjižnice, čitaju lektiru, preferiraju tiskane knjige, a pandemija nije imala utjecaj na format knjiga koje čitaju. Ti učenici imaju svoj “kutak za čitanje”, smatraju da čitaju dovoljno, a prije pandemije su čitali manje ili su još bili nečitači (RN). 

Oni učenici koji žive u obitelji u kojoj ne postoji navika kupovanja knjiga, čitaju uglavnom lektiru, uz čitanje vežu učenje i školske obveze. Sveukupno, u čak 66 % obitelji, navike kupovanja knjiga nema. 

Petina učenika posjeduje veliku kućnu biblioteku, polovica učenika ima omanju kućnu biblioteku, a četvrtina ima sasvim malu kućnu biblioteku ili je uopće nema. 

Učenici koji ne posjeduju kućnu biblioteku dolaze iz obitelji u kojima ne postoji navika kupovanja knjiga, uglavnom čitaju lektirne naslove, a pandemija nije imala utjecaj na format knjige koji vole čitati. Oni nemaju svoj “kutak za čitanje”.  

Učenici koji imaju u kućnoj biblioteci 5 do 30 knjiga čitanje asocira na učenje i školske obveze.  

U domu učenika čija biblioteka sadrži 30 do 50 knjiga čita se povremeno. Učenici koji imaju brojnu biblioteku (više od 50 knjiga) članovi su gradske knjižnice, vole tiskane knjige, a najviše vole čitati romane.   

 U više od pola domova čita se redovito ili povremeno, a u sasvim se malo domova ne čita nikad. Najveći čitači u obitelji su mame, braća i sestre te bake, a najmanje čitaju tate i djedovi. 

Učenici RN najviše čitaju na poticaj obitelji, učitelja i vlastiti. Učenici PN najviše čitaju na poticaj učitelja, vlastiti i obitelji, a najmanje na poticaj prijatelja i knjižničara. 

Većina učenika smatra da čita dovoljno. Učenici koji su odgovorili da čitaju dovoljno uglavnom više vole tiskane knjige i članovi su gradske knjižnice.  

Koliko vremena tjedno provedeš čitajući?  

Učenike RN koji su odgovorili da ne čitaju (4 %), čitanje asocira na učenje i školske obveze u 100 % slučajeva. Na žalost, čak 9 % učenika PN uopće ne čita jer ne vole čitati i nemaju svoj “kutak za čitanje”, a pandemija nije imala utjecaj na njihove čitalačke navike (80 %).  

Učenici koji su odgovorili da čitaju pola sata tjedno su rekli da čitati “vole, ali ne pretjerano” pa su onda i knjige koje čitaju uglavnom za lektiru.  

Učenici koji čitaju 1 do 2 sata tjedno najviše vole čitati tiskane knjige, najviše čitaju lektiru, upisani su u gradsku knjižnicu i smatraju da čitaju dovoljno.  

Učenici koji čitaju 3 do 4 sata tjedno prije pandemije su čitali manje, s tim da su učenici RN prije pandemije bili nečitači, a učenici PN ove kategorije čitaju iz užitka. 

Oni koji čitaju najviše (5 sati i više) upisani su u gradsku knjižnicu, smatraju da čitaju dovoljno, čitaju iz užitka, prije pandemije su čitali manje, a najčešće čitaju romane. 

Koliko knjiga pročitaš? 

Učenici koji pročitaju 1 do 2 knjige tjedno upisani su u gradsku knjižnicu. Učenici koji pročitaju 1 do 2 knjige mjesečno više vole čitati tiskane knjige, najviše čitaju lektiru, a čitaju zbog učenja i školskih obveza. U obiteljima učenika koji pročitaju 1 do 2 knjige godišnje, ne postoji navika kupovanja knjiga.  

Učenici koji imaju svoj ”kutak za čitanje” čitaju najčešće tiskane knjige, upisani su u gradsku knjižnicu, smatraju da čitaju dovoljno, ali najčešće je to ipak lektira i čitanje vežu uz učenje i školske obveze.  

Učenici najviše čitaju lektiru, više vole tiskane knjige, a oni koji čitaju književna djela raznih autora, upisani su u gradsku knjižnicu i smatraju da čitaju dovoljno.    

Književne vrste i teme 

Od književnih vrsta učenici RN najradije čitaju dječje romane. Ti učenici više vole čitati tiskane knjige, upisani su u gradsku knjižnicu, smatraju da čitaju dovoljno i imaju svoj kutak za čitanje. 

Učenici koji radije čitaju pjesme, najčešće čitaju lektiru, a prije pandemije su čitali manje. Najradije čita kratke priče četvrtina učenika. 

Tematski učenike RN najviše zanimaju šaljive i pustolovne knjige, zatim povijesne i kriminalističke, a najmanje ljubavne. 

Učenici PN također preferiraju romane, neki vole drame, poneki pripovijetke, a pjesme voli tek desetina učenika. Učenici koji najviše vole romane, upisani su u Gradsku knjižnicu, vole tiskane knjige i pročitaju 1 do 2 knjige mjesečno.  Učenici PN  kojima su drage pripovijetke, prije pandemije su čitali manje. Učenici koji najviše čitaju pjesme nisu zbog pandemije promijenili čitalačke navike, najviše čitaju lektiru, a čitanje ih asocira na učenje i školske obveze.  

Učenici PN podjednako vole pustolovne i kriminalističke teme, trećina ih voli ljubavne i znanstvenofantastične, a najmanje se zanimaju za povijesne teme.   

Uz što vežeš čitanje? 

Učenici najviše vežu čitanje uz učenje i školske obveze i najčešće čitaju lektiru i žive u obiteljima u kojima ne postoji običaj kupovanja knjiga. a četvrtina učenika čita iz užitka. Učenici koji čitaju iz užitka više vole tiskane knjige, članovi su gradske knjižnice, smatraju da čitaju dovoljno i najčešće čitaju dječje romane. 

Kako pribavljaš knjige za čitanje? 

Daleko najviše učenika knjige posuđuje u knjižnici, trećina čita e-knjige, a ostali kupuju, čitaju knjige iz kućne biblioteke ili posude od prijatelja. Učenici koji najčešće čitaju lektiru, upisani su u gradsku knjižnicu i više vole tiskane knjige.  

Učenici predmetne nastave najčešće knjigu biraju prema naslovu, zatim prema preporuci i književnoj vrsti, a najmanje prema ilustraciji na naslovnici i autoru.   

Kako čitanje utječe na tvoj život? 

Učenici smatraju da čitanje najviše utječe na njihov život na način da obogaćuje njihov jezični izraz i proširuje rječnik, da pomaže u oblikovanju njihova pogleda na svijet i poboljšava njihove komunikacijske vještine, a jednoj petini učenika predstavlja bijeg iz životnih teškoća. Zanimljivo je da gotovo 20 % učenika smatra da čitanje nimalo ne utječe na njihov život.   

Knjige koje preporučuješ? 

Učenici RN nabrojali su brojne lektirne naslove za preporuku.  

Prva tri mjesta učenicima razredne nastave zauzimaju serija knjiga Dnevnik Pauline P., Vlak u snijegu i Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Četvrto mjesto dijele Jurnjava na motoru i Grga Čvarak. Na petom su mjesto razne Andersenove bajke, a šesto mjesto dijele Plesna haljina žutog maslačka i Emil i detektivi. Poštarska bajka i Bijeli jelen dijele sedmo mjesto. Pismo iz Zelengrada i Družba Pere Kvržice dijele osmo mjesto. Na devetom su mjestu Pale sam na svijetu, Mama je kriva za sve, Grički top i Tom Gates.  

Učenicima PN najviše se dopala knjiga za lektiru Čudnovata istina, a nakon nje niz knjiga u obliku dnevničkih zapisa: Dnevnik Pauline P. koja je za lektiru u razrednoj nastavi, Dnevnik Anne Frank i Iz dnevnika maloga Perice. Nadalje su preporučili knjigu Mama je kriva za sve, Mali princ, Trojica u Trnju, Zeleni pas, Charlie i tvornica čokolade, Koko u Parizu, Cesarićeve pjesme i Bal inja u New Yorku. 

Na pitanje o naslovima za preporuku izvan lektirnog popisa najviše učenika RN se nije znalo opredijeliti za najdražu knjigu. Ipak najviše ih je odabralo neku od knjiga iz serije o Harryju Potteru, razne enciklopedije, Bibliju, Gregov dnevnik, Čovpas i Tom Gates. Sve ostale naslove odabrao je 1 do 3 učenika.    

Tematski su učenici najviše birali bajkovite ili fantastične priče i romane. Grafički romani i stripovi često su birani, a zastupljeni su i avanturistički i kriminalistički dječji romani.   

Učenicima PN od knjiga izvan lektirnog popisa najviše su se svidjele Harry Potter, Mala Ema straha nema i Gregov dnevnik. Upisali su dug niz naslova koji su navedeni samo jednom što znači da imaju široke interese i da se ne povode za čitalačkom modom.  

Je li čitanje važno? Zašto? 

Na pitanje smatraju li je li važno čitanje, samo tri učenika odgovara da nije, dok ostali za to daju različite odgovore. Trećina učenika smatra da nam čitanje pomaže u učenju, trećina smatra da poboljšavanjem vještina čitanja obogaćuju svoj rječnik i ljepše se izražavaju, a ostali smatraju da je čitanje dobro za njihov mentalni razvoj, da razvija maštu te da je zabavno. 

Učenici PN smatraju da je čitanje važno jer pomaže u oblikovanju pogleda na svijet, nadogradnji znanja, proširenju rječnika, poboljšavanju komunikacijskih vještina te razvijanju mašte, opuštanju i zabavi.  

Tiskane ili e-knjige? Ima li pandemija utjecaj na oblik knjiga koje čitate? 

Učenici i RN i PN preferiraju tiskane knjige u odnosu na elektroničke i kod većine učenika RN i PN pandemija nije imala utjecaj na oblik knjiga koje vole čitati.  

Učenici na koje pandemija nije imala utjecaj na oblik knjige koje čitaju, posuđuju knjige u knjižnici, a prije pandemije su čitali manje, čitanje ih asocira na učenje i školske obveze i najviše čitaju dječje romane.  

Oni kojima je pandemija utjecala na oblik knjige koji vole čitati, uglavnom čitaju samo lektiru, imaju svoj “kutak za čitanje” i smatraju da čitaju dovoljno.  

Jesi li prije pandemije čitao/la više ili manje nego sad? 

Budući da su učenici razredne nastave čitači početnici, logično je da je većina prije pandemije čitala manje. Oni koji su prije pandemije čitali manje, više vole čitati tiskane knjige i smatraju da čitaju dovoljno. Čitaju uglavnom lektiru.  

Učenici koji su prije pandemije čitali više, članovi su gradske knjižnice, imaju svoj kutak za čitanje, a čitanje ih asocira na učenje i školske obveze.   

MAXI ANKETA ZA DJELATNIKE OŠ Ivana Mažuranića, Zagreb  

Anketu je ispunilo 50 % učitelja i većina ih voli čitati. 

Osobe koje su izjavile da vole čitati odgovorile su da najčešće čitaju kod kuće,  uglavnom tiskane knjige i imaju običaj kupovanja knjiga.  

Oni koji ne vole čitati odgovorili su da uopće ne čitaju, a ako nešto pročitaju da su to novine i časopisi te ih čitaju poslijepodne.  

Učitelji preferiraju tiskane knjige, u 60 % slučajeva članovi su gradske knjižnice, a najviše čitaju romane. U gradsku knjižnicu zalaze zbog posudbe knjiga za čitanje u slobodno vrijeme, zbog  posudbe stručne literature ili zbog čitanja novina i časopisa. Ponuda knjižnice nema utjecaj na njihovu volju za čitanjem. 

Učitelji koji nisu članovi gradske knjižnice najčešće čitaju kod kuće.  

U većini obitelji učitelja čita se redovito.  

Osobe koje čitaju redovito  izjavile su da vole čitati tiskane knjige i to najčešće kod kuće. Za čitanje najčešće biraju romane i imaju naviku kupovanja knjiga.  

Oni koji čitaju rijetko ustvrdili su da ponuda knjižnice nema utjecaj na redovitost njihova čitanja, a ni pandemija nije imala utjecaj na oblik knjige koju bi čitali.  

Većina učitelja ima naviku kupovanja knjiga, a knjige najviše biraju prema preporuci prijatelja i kolega, medija, obitelji i knjižničara.  

Većina učitelja posjeduje veliku kućnu biblioteku. Osobe koje imaju u kućnoj biblioteci 5 do 30 knjiga prije pandemije su čitali više. Osobe koje imaju kod kuće više od 50 knjiga, čitaju knjige uglavnom kod kuće, imaju naviku kupovanja knjiga i čitaju tiskane knjige, najčešće književna djela raznih autora.  

Učitelji najčešće pročitaju 1 do 2 knjige mjesečno, a neki čitaju 1 do 2 knjige tjedno. Ipak, četvrtina učitelja pročita godišnje tek 1 do 2 knjige ili ne čita. Razlozi za to su raznovrsni. Najčešće ne čitaju jer nemaju vremena, ne mogu se usredotočiti na čitanje ili imaju druge oblike opuštanja. 28 % učitelja smatra da čita dovoljno.  

Oni koji uopće ne čitaju kažu da se u njihovoj kući čita rijetko, u kućnoj biblioteci imaju od 5 do 30 knjiga, ako nešto pročitaju, onda su to novine i časopisi koje pročitaju poslijepodne kod kuće iako nemaju svoj kutak za čitanje. Ponuda knjižnice nema utjecaj na njihovo čitanje. Prije pandemije su čitali više, a pandemija nije imala utjecaj na oblik knjiga koje čitaju.  

Osobe koje čitaju 1 do 2 knjige mjesečno, čitaju kod kuće (100 %) i imaju naviku kupovanja knjiga (94 %)  

Oni koji čitaju 1 do 2 knjige tjedno članovi su gradske knjižnice (100 %), čitaju tiskane knjige (100 %) i smatraju da čitaju dovoljno (100 %).  

Učitelji tjedno provedu čitajući najviše od 1 do 5 i više sati, a oni koji čitaju pola sata i manje malobrojni su.  

Kod onih osoba koje ne čitaju, u kući se rijetko čita, a ako nešto i pročitaju, to su novine i časopisi, nemaju svoj kutak za čitanje, nisu upisani u gradsku knjižnicu, a ponuda knjižnice ne bi imala utjecaj na njihove čitalačke navike.  

Oni koji čitaju pola sata tjedno čitaju prije spavanja tiskane knjige, smatraju da ne čitaju dovoljno, a prije pandemije su čitali više.   

Oni koji čitaju 3 do 4 sata tjedno čitaju kod kuće.  

Osobe koje čitaju 5 sati i više tjedno kod kuće imaju više od 50 knjiga i imaju naviku kupovanja knjiga.  

Učitelji su uglavnom nezadovoljni vremenom provedenim u čitanju. Čak 57 % smatra da ne čita dovoljno.  

Učitelji koji smatraju da čitaju dovoljno najviše čitaju djela raznih autora kod kuće.  

Osobe koje čitaju uglavnom dovoljno u kućnoj biblioteci imaju više od 50 knjiga.   

Osobe koje smatraju da ne čitaju dovoljno najviše čitaju tiskane knjige i imaju običaj kupovanja knjiga.  

Većina učitelja ima svoj kutak za čitanje (58 %), vole čitati kod kuće i to najviše tiskane knjige. Većina učitelja najviše čita kod kuće i to najčešće prije spavanja.  

Osobe koje čitaju ujutro, prije pandemije su čitale manje, čitaju književna djela raznih autora, u kućnoj biblioteci imaju više od 50 knjiga, ne smatraju da čitaju dovoljno  i nemaju svoj kutak za čitanje. U njihovim se domovima čita redovito iako nisu članovi gradske knjižnice, a pandemija je imala utjecaj na oblik knjige koju čitaju. Kategorija knjiga koje čitaju spada pod “ostalo”.  

Oni koji čitaju poslijepodne čitaju tiskane knjige.  

Osobe koje čitaju prije spavanja čitaju kod kuće i imaju običaj kupovanja knjiga.   

Učitelji knjige najviše kupuju, podjednako posuđuju u knjižnici, od prijatelja ili čitaju knjige iz kućne biblioteke, a jedna desetina čita e-knjige.  Najčešće čitaju  književna djela raznih autora, novine i časopise i stručnu literaturu. 

 Knjige za čitanje odabiru prema  preporuci, autoru, književnoj vrsti i naslovu, a omiljena književna vrsta su romani. Od tema najviše vole kriminalističke, pustolovne, 

stručne,  povijesne, ratne i ljubavne, a čitanje većini predstavlja užitak.   

Smatraju da čitanje pomaže u oblikovanju pogleda na svijet i obogaćuje jezični izraz te proširuje rječnik. Neki čitaju jer čitanje pridonosi boljem pamćenju i predstavlja bijeg iz životnih teškoća, a i poboljšava komunikacijske vještine.  

ČITATELJSKI UKUS DJELATNIKA OŠ IVANA MAŽURANIĆA

Učitelji u pravilu ne odustaju od knjige koju su započeli. Ako to ipak naprave, razlog je nezanimljivost štiva i nemogućnost povezivanja s pričom. Smatraju da je važno čitati zbog proširenja vidika, vokabulara. Drže da čitanje pomaže u promjeni perspektive te sposobnosti drugačijeg pogleda na život. Također, čitanju zbog užitka, knjiga ih opušta i pomaže im u bijegu iz svakodnevice. 

Učitelji znatno češće čitaju tiskane u odnosu na e-knjige, a pandemija taj stav većini nije promijenila. Odgovori na pitanje jesu li prije pandemije čitali više ili manje podjednako su raspodijeljeni.